Vaterpolo reprezentacija Crne Gore osvojila je bronzanu medalju na Evropskom prvenstvu za igrače do 16 godina u Istanbulu.
Crnogorski vaterpolisti savladali su u meču za treće mjesto selekciju Hrvatske 12:7 (4:2, 3:2, 2:1i 3:2).
Pitanje pobjednika nije se postavljalo nijednog momenta, jer je naša reprezentacija od prvog napada pokazala da je bolja.
Sjajni golman Jakša Milanović začarao je mrežu, njegove odbrane motivisale saigrače, pa je Crna Gora povela 4:1 u finišu prve četvrtine i sigurnu prednost nije ispuštala do kraja.
Po tri gola upisali su Danilo Roganović i Andrej Durutović, dva Luka Cerović, po jedan Luka Popović, Matija Franeta, Petar Nikolić i Luka Dragović.
Uspješan nastup kompleiralo je priznanje Jakši Milanoviću za najboljeg golmana turnira.
Bronza iz Istanbula je 13. odličje mlađih selekcija na velikim takmičenjima od 2006. godine.
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat povodom obilježavanja Dana državnosti Crne Gore, 13. jul, danas je na gradskoj rivi Pine priredilo Matine koncert.
Brojni posjetioci koji su se zatekli na gradskoj rivi u jutarnjim satima uživali su u koncertu, GPD Tivat pod dirigentskom palicom Nevile Klakor.
Tivćani i njihovi gosti uz poznate, neponovljive, valcere, marševe, evergrine, izvođače su nagradili brojnim aplauzima.
GPD Tivat - Matine koncert 2025.
1 od 4
GPD Tivat - Matine koncert 2025.
GPD Tivat - Matine koncert 2025.
GPD Tivat - Matine koncert 2025.
GPD Tivat - Matine koncert 2025.
Matine koncerti održavaju se subotom ujutro na gradskoj rivi Pine sa ciljem promocije grada Tivta i gradskog limenog orkestra kao neodvojivog segmenta tradicije i kulture života u njemu.
Stanovnici Prizrenske ulice u Herceg Novom – Igalo, izrazili su nezadovoljstvo zbog izvođenja građevinski radovi na stambeno-poslovnom objektu uprkos zabrani radova tokom ljetnje turističke sezone.
“Naime, prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata Crne Gore, član 168 jasno propisuje da se svi radovi na gradilištima moraju obustaviti tokom ljetnje turističke sezone, tačnije u periodu od 15. juna do 15. septembra, posebno u urbanim zonama koje su podložne povećanom prometu i boravku turista. Međutim, investitor ovog objekta se očigledno oglušuje o zakon, jer se radovi nastavljaju nesmetano i danas – 13. jula, usred glavne sezone”, poručuju oni.
„Uprkos svakodnevnim pozivima komunalnoj inspekciji, i dolasku policije koja navodno piše prekršajne prijave, radovi se nastavljaju bez prestanka, uz konstantnu buku, prašinu i narušavanje javnog reda i mira. Građani su ogorčeni, turisti zatečeni, a sve podsjeća na potpunu pravnu anarhiju.
Dodatno zabrinjava što firma koja izvodi radove nema nikakvu vidljivu dozvolu za rad, postavljenu tablu sa informacijama o radovima koju su dužni postaviti po zakonu, niti je iko od stanara imao uvid u bilo kakvu zvaničnu dokumentaciju. Prvo su tvrdili da imaju “usmeni dogovor” – što je apsurdno i potpuno neozbiljno – da bi sjutradan rekli da ipak posjeduju neki “papir” koji je, zamislite, izgubljen u kancelariji. I tako svaki put – papir ne postoji, a radovi se nastavljaju.
Ovo nije samo pravno već i društveno pitanje – ako zakon važi za sve, neka važi i za ovu firmu. Ako postoje pravila i rokovi za obustavu radova, neka se i oni poštuju. Objekat koji se gradi nije nikakvog javnog značaja – riječ je o privatnim stanovima i poslovnim prostorima.
Ko dozvoljava nelegalne radove, zbog koga zakon ne važi, i ko je potpisao “usmeni dogovor”? Ili još bolje – ko režira ovu građevinsku dramu?
Nadamo se da će nadležni organi i inspekcije ovaj slučaj konačno riješiti, i da se zakon počne primjenjivati jednako na sve“ – poručuju stanovnici Prizrenske ulice, Herceg Novi, Igalo.
Tradicionalno na Dan državnosti Crne Gore, 13. jula, na trgu ispred Katedrale sv. Tripuna, biće upriličeno svečano otvaranje KotorArta – Don Brankovih dana muzike u 21.30 sati.
Po prvi put u okviru svečanog otvaranja nastupiće Festivalski orkestar Crne Gore, kojem će se na sceni pridružiti Gradska muzika Kotor, tradicionalna ženska vokalna grupa Đude, klapa Štiglići, kao i guslar Nikola Krivokapić. Ansambl će predvoditi novi ko-umjetnički direktor KotorArt Don Brankovih dana muzike i šef dirigent orkestra, maestro Mladen Tarbuk.
Svečanim otvaranjem pod nazivom “Mostovi muzike” obilježava se 200 godina od rođenja Johana Štrausa II, legendarnog kralja valcera. Ovaj događaj ujedno promoviše crnogorsko i regionalno muzičko nasljeđe tog vremena, kao i savremeni izraz istaknutih crnogorskih kompozitora.
Na koncertu će biti izvedeni neki od poznatih Štrausovih valcera, zajedno sa kompozicijama manje poznatih autora iz Crne Gore i regiona Zapadnog Balkana, koji su stvarali muziku pod uticajem stila ovog kompozitora. Treći segment programa donosi premijerno izvođenje novih kompozicija crnogorskih autora Nine Perović i Milivoja Pićurića.
Kroz preplitanje tradicije i savremene kreacije, program predstavlja viševjekovnu muzičku nit i simbolično ističe uticaj muzičara iz tadašnjeg Austrougarskog carstva na muzički život Crne Gore i regiona, kao i dijalog evropskog, crnogorskog i regionalnog nasljeđa, afirmišući stvaralački potencijal današnje Crne Gore.
Hor MonteVox iz Podgorice, koji postoji svega pola godine, predstavio je svoju prvu pjesmu i spot – obradu pjesme “Crna Goro, zemljo mila”, autora Božidara Ivaniševića.
Pjesma je objavljena danas premijerno, povodom 13. jula, Dana državnosti Crne Gore.
Aranžman potpisuje Aleksandar Saša Gajić, a spot je sniman na Cetinju.
“Članovi hora ovom pjesmom žele da doprinesu očuvanju muzičke baštine Crne Gore, prilagođene savremenom izvođačkom izrazu. Naša priča je počela iz ljubavi prema muzici i zajedničkom stvaranju. MonteVox je mladi hor koji njeguje savremen horski izraz kroz pop, rok i moderne hitove, u višeglasju, a cappella ili uz matricu. Vjerujemo u muziku koja spaja, pokreće i ostavlja trag”, saopšteno je iz MonteVox-a.
Pjesma ‘Crna Goro, zemljo mila’ odabrana je kao simbolični početak rada hora i poklon svojoj zemlji.
“Nismo birali pjesmu po popularnosti, već po značenju koje nosi. Željeli smo da na naš način oživimo melodiju koja pripada svima nama”, rekla je menadžerka i dirigent hora Ivana Vlajnić.
Ovom objavom hor najavljuje nastavak rada na projektima koji kombinuju tradiciju, savremeni zvuk i snažan izvođački identitet.
Hor MonteVox će 19. jula, na Trećem susretu horova na Cetinju, pjesmu “Crna Goro, zemljo mila” izvesti uživo, prvi put.
Do 25. jula trebalo bi da bude završeno satelistko snimanje teritorije Crne Gore koje će pomoći automatskom detektovanju nelegalne gradnje, kazao je u intervjuu TVCG, ministar prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović.
Nada se i usvajanju novog zakona o legalizaciji bespravno objekata čime će kaže biti zaokruženi mehanizmi kojima će država ubuduće moći da stane na kraj nelegalnoj gradnji.
“Svaki objekat koji je u Crnoj Gori izgrađen bespravno, a koji ne ugrožava javni interes, biće legalizovan u skladu sa ovim zakonom, ukoliko je izgrađen do momenta kada se obavi satelitsko snimanje Crne Gore”, rekao je Radunović.
Zaplijenjeni kokain vrijedan 157 milijuna eura bio je skriven na brodu MV Matthew, koji je presrela irska obalna straža u septembru 2023. godine
U najvećoj zapljeni kokaina u povijesti Irske, osam muškaraca osuđeno je na ukupno 129 godina zatvora zbog pokušaja krijumčarenja 2,2 tone kokaina na brodu MV Matthew. Vrijednost zaplijenjene droge procijenjena je na više od 157 miliona eura.
Šest članova posade uhapšeno je izravno na brodu Matthew uz irsku obalu, dok su preostala dvojica pokušala prebaciti drogu na drugi brod u Irskom moru, navodi Safety4Sea.
Zahvaljujući zajedničkoj operaciji irske policije (Garda), carine i obrambenih snaga, brod je zaustavljen i temeljito pretražen, a droga pronađena skrivena unutar brodskih prostora. Suđenje je pokazalo da je operacija bila povezana s međunarodnim narkokartelom koji ima gotovo neograničene resurse.
Sudac je u obrazloženju presude istaknuo da je težina kazne opravdana zbog “iznimne ozbiljnosti zločina” i činjenice da je riječ o djelovanju profesionalne mreže koja koristi trgovačke brodove za transkontinentalno krijumčarenje.
Osuđenima su izrečene pojedinačne kazne u trajanju od 13,5 do 20 godina zatvora, ovisno o ulozi koju su imali u operaciji.
Brod MV Matthew bio je pod nadzorom tjednima prije nego što su irske vlasti krenule u akciju presretanja. Operacija je uključivala i korištenje specijalnih jedinica i helikoptera, a sve u cilju zaštite pomorskih granica Irske.
Mlada U16 reprezentacija – Foto: European Aquatics
Naša U 16 vaterpolo reprezentacija nije uspjela da se plasira u finale Evropskog prvenstva – u uzbudljivom polufinalnom duelu Italija je slavila 13:12 (6:5, 3:3, 3:2, 1:2).
Crnu Goru danas od 17 i 45 očekuje borba za bronzu, protiv poraženog iz meča Mađarska – Hrvatska.
Žestoko je bilo od prve do posljednje sekunde, naši dječaci motivisani da se revanširaju Italiji za poraz u grupnoj fazi, ali i izuzetno grubu igru u tom meču.
Mnogo duela, mnogo isključenja sa obje strane (Italija 16, Crna Gora 14), na kraju i neizvjesna završnica u kojoj su Italijani imali više sreće.
Protivnik je vodio u većem dijelu meča, ali najviše sa dva gola razlike. Plus dva imao je i na kraju treće četvrtine (12:10), da bi Luka Dragović i Danilo Roganović sa dva pogotka sredinom posljednjeg perioda izjednačili 12:12.
Na dva minuta i 40 sekundi prije kraja, Italija je povela 13:12. Bilo je šansi za izjednačenje, pa i za preokret, ali mlade “ajkule” nisu uspjele.
Danilo Roganović je sa pet golova bio najefikasniji u našem timu, dva je postigao Andrej Durutović, po jedan Luka Cerović, Luka Dragović, Danilo Savović, Dimitrije Milić i Luka Popović.
Carine SAD – ilustracija Foto: Dado Ruvic / Reuters
Evropske zemlje nisu sve jednako izložene američkom tržištu i stoga neće snositi iste posljedice ako predsjednik Donald Trump ostvari svoje prijetnje i Europskoj uniji (EU) nametne 30 postotne carine, piše u nedjelju AFP.
Irska – prva linija udara
Irska, s važnom farmaceutskom industrijom, je na prvoj liniji udara zajedno s Njemačkom kojoj je SAD glavno tržište za automobile, čelik i strojne alate.
Francuska je manje izložena iako ima aeronautičke i prehrambene kompanije te proizvođače vina i luksuzne robe koji riskiraju da izgube tržišta.
EU u cjelini ima godišnji trgovinski višak sa SAD-om u iznosu od 235,6 milijardi američkih dolara, prema američkom Uredu za ekonomsku analizu (BEA) koji radi izvješća za ministarstvo trgovine.
Samo je u slučaju Kine taj višak veći.
Irska ima najveći višak od članica EU-a, 86,7 milijardi dolara, najviše zahvaljujući nazočnosti vodećih američkih farmaceutskih kompanija poput Pfizera, Eli Lilly i Johnson&Johnson. Sve su se one smjestile u Irsku kako bi iskoristile pogodnosti korporativnog poreza od 15 posto, a koji u SAD-u iznosi 21 posto.
Te tvrtke svoje patente prijavljuju u Irskoj i prodaju na američkom tržištu gdje su cijene lijekova tradicionalno veće nego u ostatku svijeta.
Irska je također domaćin eurospkim sjedištima američkih tehnoloških divova poput Applea, Googlea i Mete koje je također privukao irski porezni sustav.
Prema Eurostatu, sveukupno, farmaceutski proizvodi čine 22,5 posto izvoza EU-a u SAD, s tim da su glavni igrači najavili velika ulaganja u SAD.
Njemačka
Njemačka, najveće gospodarstvo u Europskoj uniji, posebno je pod pritiskom zbog njezine ovisnosti o izvozu – ta zemlja ima trgovinski višak sa SAD-om u iznosu od 84,8 milijardi dolara, najviše zahvaljujući industriji automobila, kemikalija, čelika i industriji proizvodnje strojeva.
SAD čini 23 posto prihoda za Mercedes Benz. Iako dio prihoda dolazi od SUV vozila proizvedenih u SAD-u za izvoz, postoji rizik da bi taj segment mogao biti teško pogođen ako se EU odluči na odmzdu u carinskom ratu.
Federacija njemačkih industrija (BDI) žurno je reagirala na objavu Trumpa u sobotu i pozvala EU i SAD da “brzo pronađu rješenja i izbjegnu eskalaciju”.
Italija i Francuska u drugom redu
Italija, s trovinskim viškom sa SAD-om od 44 milijarde dolara, i Francuska sa 16,4 milijardi, prema američkoj statistici (francuski podaci govore da je višak znatno niži), bile bi manje pogođene, no neki su sektori vrlo izloženi.
U obje zemlje bi bile znatno pogođene industrije za proizvodnju hrane i vina, a isti je slučaj i sa Španjolskom.
Carine od 30 posto bile bi “katastrofa” za francuska vina i žestoka pića, rekao je Jerome Despey, voditelj odjela vinogradarstva sindikata FNSEA.
Coldiretti, glavna talijanska poljoprivredna udruga, u subotu je priopćila da bi carine od 30 posto koštale američke potrošače i talijanske proizvođače hrane oko 2,3 milijarde dolara.
Al Jazeera gasi program Foto: Srdjan Zivulovic / F.A. Bobo
Regionalna televizijska mreža Al Jazeera Balkans (AJB) u subotu je objavila posljednju emisiju iz svoje produkcije, a njezin program potpuno će se prestati emitirati do kraja jula.
Na kraju podnevnih vijesti voditeljica Dalija Hasanbegović odjavila je emisiju uz poruku kako je to posljednji sadržaj koji su sami proizveli.
– Hvala vam na skoro 14 godina povjerenja. Ponosni smo na svaki od 4970 dana koje smo proveli služeći vama, kazala je zahvalivši gledateljima na povjerenju.
– Ovime se odjavljujemo iz našeg centralnog studija u Sarajevu, zaključila je.
Signal AJB bit će ugašen do kraja srpnja, a do tada će na programu ostati reprizni sadržaji.
Koncern Al Jazeera svoju je regionalnu mrežu, koja je pokrivala države bivše Jugoslavije uspostavio 2011., a prvi direktor programa bio je Goran Milić.
Oko dvije stotine zaposlenih u Sarajevu te studijima u Zagrebu, Beogradu, Podgorici i Prištini obavijest o gašenju i otkazima dobilo je u posljednji trenutak.
Iz uprave AJB nisu se oglasili o razlozima gašenja programa. Nagađa se kako je središnjica Al Jazeere u Dohi nezadovoljna financijskim učincima tog projekta.
Udruga BH novinari reagirala je izražavajući žaljenje zbog gašenja AJB-a uz ocjenu kako je to bio medij koji je imao potpuno stabilno financiranje te visoke standarde zaštite prava i profesionalnog integriteta svojih novinara.
Pozvali su upravu AJB-a da s novinarima i svim drugim zaposlenima podijele informacije u vezi s gašenjem tog medija, uključujući i razloge za tako drastičnu odluku, te da otkaz ugovora o radu za sve zaposlene provede na zakonit način i u skladu s pozitivnim propisima Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije BiH.
HND i SNH: Gašenje Al Jazeera Balkans je ozbiljan udar na medijski pluralizam
Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske izrazili su u subotu zabrinutost zbog vijesti o gašenju regionalne televizije Al Jazeera Balkans, ocijenivši kako je riječ o ozbiljnom udaru na medijski pluralizam i još jednom znaku erozije prostora slobode i istine u regiji.
– Ova odluka nije samo kraj jednog važnog medijskog projekta, nego težak udarac cijelom medijskom prostoru ovog dijela Europe i jasan signal koliko je krhak sustav slobodnog, profesionalnog i neovisnog novinarstva, stoji u zajedničkom priopćenju koje su potpisali predsjednici SNH-a i HND-a, Maja Sever i Hrvoje Zovko.
Podsjetili su da je Al Jazeera Balkans tijekom 14 godina djelovanja bila jedan od rijetkih medija koji je pružao kvalitetne, provjerene i neovisne informacije, regionalnu perspektivu te hrabro otvarao teme korupcije, zloporabe moći i društvenih nepravdi.
U gašenju AJB-a, formalno opravdanom poslovnim razlozima, HND i SNH vide “demokratski gubitak u društvima u kojima je medijski pluralizam slab ili nikakav”, a ostanak oko 250 radnika bez posla ocjenjuju i kao udar na radnička prava i egzistenciju cijelih obitelji.
– Nezaštićenost novinara nije samo njihov osobni problem, to je izravna prijetnja demokraciji. Svaki izgubljeni profesionalni medij znači manje istine i slobode za sve nas, poručuju iz dviju novinarskih organizacija.
Upozorili su i na širi kontekst urušavanja medijskih sloboda u regiji, uključujući političke pritiske u Srbiji, promjene u vlasničkoj strukturi televizije N1 te nepostojanje zakonskih mehanizama kojima bi se zaštitili novinari i neovisne redakcije.
– Odgovornost nije samo u Dohi, već i u nacionalnim vladama, institucijama Europske unije, regulatornim tijelima i političkim akterima, poručuju Sever i Zovko, pozivajući na donošenje konkretnih zakona i mjera za očuvanje medijskog pluralizma, poput osnivanja fondova za pomoć novinarima koji ostanu bez posla i veće transparentnosti vlasništva i financiranja medija.
