Savjet za kulturu Opštine Tivat na danas održanoj sjednici preporučio je gradonačelnici dr Snežani Matijević da pomogne rad na knjizi „Crni Plat“ autora Dragana Rajčevića i štampanje zbirke pjesama o Boki, autora Milivoja Slabija.
“U knjizi „Crni Plat“ biće objavljeni srednjevjekovni dokumenti koji otkrivaju malo poznat dio istorije Tivta, a preduslov za nastavak rada na knjizi je prevođenje tih dokumenata koji su mahom pisani na latinskom i starom italijanskom jeziku”- saopšteno je nakon sjednice Savjeta.
Izložba Crni Plat – Tivat
Članovi tog tijela preporulčili su lokalnoj upravi da pokrene inicijativu za obnovu devastiranih spomenika u velikom Gradskom parku, kao i da “u duhu zakonskih propisa, pokrene pitanje formalno pravne zaštite zgrade stare Arsenalove pilane u kojoj je smještena Zbirka pomorskog nasljeđa Porto Montenegra i muzejskih eksponata koji su tamo izloženi.”
Turistička organizacija Tivta tradicionalno, 24.godinu za redom, organizuje akciju “Turistički cvijet”. Akcija ima za cilj animiranje građana da daju svoj doprinos uređenju grada u hortikulturnom smislu, u susret ljetnjoj turističkoj sezoni.
Poseban žiri, angažovan od strane Turističke organizacije Tivat, obilazi grad u periodu od 8. maja do 1.juna i ocjenjuje najljepše uređenim dvorištima, balkonima, zelenim površinama ispred stambenih zgrada i poslovnih objekata, takođe ocjenjuju i najljepše stablo magnolije, kreativni detalj a posebna nagrada dodjeljuje se za višegodišnji doprinos u hortikulturnom uređenju grada.
U okviru Dana magnolije, Turistička organizacija Tivat svake godine na specifičan način, obilježi i dane u susret Turističkom cvijetu, a koji su istovremeno i značajni datumi u ekološkom kalendaru. Tradicionalna akcija “Turistički cvijet“ završava se svečanošću dodjele nagrada koja će biti upriličena 9. juna.
TO Tivat
Zainteresovani za učešće u akciji “Turistički cvijet“ mogu se prijaviti u prostorijama Turističke organizacije Tivat u centru grada ili putem telefona 032 671 – 324 najkasnije do 20.maja
Stari običaj Peraštana je Mađ koji se slavi rano ujutro svakog 1. maja. Mještani kite stablo mladog hrasta kao znak veselja radi početka najlijepšeg proljetnog mjeseca, a znači i nadu u bolje sutra.
Tradicija je da stablo uz zvuke tamburica podiže posljednji oženjen u mjestu. Nakon toga mještani i gosti obilazi grad uz zvuke tamburica i pjesmu te svi zajedno odlaze u restoran na bijelu kafu sa suvim kolačima – koromanima.
Finska luka Helsinki očekuje da će sezonu krstarenja 2017. biti zaposlenija od prethodne, budući da će ove godine u luku uploviti 270 brodova za kružna putovanja i dovesti 440.000 putnika.
Ovogodišnja sezona krstarenja započela je 3. maja s dolaskom kruzera „Astor” na Katajanokka Quayi završiti 20. listopada posjetom „AIDAvite”.
“Najzaposleniji dan ovog ljeta bit će 31. maja kada u Helsinki stižu pet brodova za krstarenje: „Norwegian Getaway” na Melkki Quay, njemački brod „AIDAmar” i talijanski brod „MSC Magnifica” u Hernesaari, te luksuzni brodovi za krstarenje „Le Soleal” i „Ocean Dream” u južnu luku. Svi ovi brodovi dovest će u jednom danu 11 tisuća posjetitelja u Helsinki”, izjavila je Jenny Taipale, voditeljica projekta Helsinki Marketing.
Ukupno šest turističkih brodova, „Viking Sky”, „MSC Magnifica”, „Norwegian Getaway”, „Seven Seas Explorer”, „Columbus” i „Mein Schiff 6″, ovog će ljeta prvi puta posjetiti Helsinki.
Brodovi za krstarenje pristat će u četiri različite luke u Helsinkiju: Katajanokka, južna luka, Hernesaari i zapadna luka (Melkki Quay). Melkki Quay bit će zamijenjen novim pristaništem 2019. godine koje će moći primiti brodove do 360 metara.
Ove godine Cruise Baltic očekuje da će se broj posjetitelja na kruzerima u regiji Baltičkog mora povećati za 13 posto, a broj posjeta brodova za krstarenja za 15 posto.
Glavna pješačka markirana staza koja spaja Herceg Novi sa zaleđem je spremna za ljetnju sezonu: vegetacija je potkresana, markacije obnovljene, sve je urađeno da se omogući siguran i ugodan obilazak ovog dijela hercegnovskog zaleđa.
Ipak, postoji jedna „sitnica“ koja obesmišljava sav trud domaćina staze (PK „Subra“): u dijelu od puta za Žlijebe do bivšeg motela „Borići“, stoje, bolje reći – padaju nekadašnji stubovi sa kablovima od struje.
Po nezvaničnim informacijama, ovaj vod već duže od 15 godina nije u funkciji, ali očito ni u sistemu bilo čijeg održavanja. Zahvaljujući tome, turisti imaju priliku za „vrhunski adrenalinski događaj“ kad se ispod motela provlače kroz truli polegli stub sa spuštenim žicama od struje, a ne znaju da li je sistem pod naponom ili ne.
Bez namjere da Agencija za zaštitu Orjena arbitrira čiji su stubovi i čija je obaveza da ih ukloni kad predstavljaju realnu opasnost za prolaznike, poslali smo dopis hercegnovskoj Komunalnoj policiji prvih dana aprila, te očekujemo neki odgovor, a iznad svega – brzo rješenje ovog bespotrebnog problema.
Regata “Kotorskih Bonacijera” u organizaciji JK “Lahor” biće održana u nedjelju 7. maja. Prijave za regatu obavljaju se u kafe baru “Bandiera” – Kotor, 6.05. od 16 do 18 sati i na dan regate od 08:30 do 10:30 sati.
Start regate zakazan je za 11 sati ispred starog grada, a jedriće se do ostrva Gospe od Škrpjela i nazad.
Nakon završetka regate, organizovana je zakuska i dodjela odličja za takmičare.
U Gradskoj galeriji „Josip Bepo Benković“ danas će se hercegnovskoj publici predstaviti poznati vajar iz Kolašina Miodrag Šćepanović, koji je vajarstvo završio na FLU u Beogradu u klasi profesora Miše Popovića 1983. godine.
Član je ULUCG od 1990. godine i „Jesenjeg salona“ u Parizu od 2008. godine. Dobitnik je velikog broja domaćih i inostranih nagrada, među kojima i prve nagrade „Pol Belmondo“ za skulpturu na Jesenjem salonu u Parizu 2006. godine, nagrade „Mišel Dimon“ za skulpturu na Salonu francuskih umjetnika Grand pale u Parizu 2012. godine, kao i bronzane medalje na istom salonu 2014. godine.
U postavci njegove 22. samostalne izložbe u Herceg Novom biće šezdesetak radova u kamenu.
Izložbu će u 20,30 sati otvoriti akademik Niko Marinović, a ljubitelji umjetnosti moći će da je pogledaju do 31.maja.
Festivalski orkestar KotorArt /FOKA/ formiran je u internacionalnom sastavu, od mladih muzičara iz Crne Gore, Srbije, Rusije i Turske, nakon audicije koja je objavljena u januaru a završena tokom ovog mjeseca.Odluku o sastavu ovogodišnjeg orkestra međunarodnog festivala, saopštila je komisija na čelu sa Romanom Simovićem, vrhunskim violinistom i koncert-majstorom Londonskog simfonijskog orkestra.
FOKA će nastupiti na svečanom otvaranju KotorArt Don Brankovih dana muzike, 13. julaispred Katedrale Sv. Tripuna u Kotoru, te na koncertima 18. i 23 jula.
„Radujem se što ću svirati sa Festivalskim orkestrom KotorArt-a ovog ljeta! Biće to zaista odlično iskustvo za nas, da stvaramo muziku na tako divnom mjestu sa divnim muzičarima. Vrlo sam uzbuđena što ću imati priliku da boravim u Crnoj Gori i budem dio ovog nevjerovatnog projekta“, izjavila je Seda Eylül Tansık, viola (Turska).
Odabrani muzičari su najvećim dijelom studenti završnih godina umjetničkih fakulteta ili mladi profesionalni muzičari, tako da će izabranim muzičarima iskustvo saradnje sa vrhunskim umjetnicima koji će nastupiti u okviru KotorArt-a ovog ljeta, biti značajano iskustvo u karijeri.
„Ljeto u jednom od najljepših mjesta na planeti, sa odličnim umjetnicima i predivnom muzikom. To zvuči kao san svakog muzičara! Jednom godišnje, Kotor odjekuje klasičnom muzikom, a festival je već odavno postao nerazdvojivi dio ovog grada. Zahvalan sam KotorArtu-u za taj nezaboravni praznik koji priređuje za javnost i nas umjetnike“, rekao je Dmitrii Prokofiev, violončelo (Rusija/Crna Gora).
Audicija je bila otvorena za svirače gudačkih instrumenata starije od osamnaest godina, a ove godine je prvi put bila organizovana na internacionalnom nivou.
„Čini mi se da svi vjerujemo KotorArt-u kao perjaniku crnogorske kulture. Jedan takav festival ohrabruje nas da nastavimo da se i dalje bavimo umjetnošću u Crnoj Gori. Biće mi zadovoljstvo vidjeti svjetski poznata lica tokom festivala i čast mi je biti dio takvog društva“, rekao je Igor Pejović, violina (Crna Gora).
Međunarodni festival KotorArt, festival je od nacionalnog značaja za kulturu Crne Gore, koji se odvija svakog ljeta pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore, Opštine Kotor i UNESCO-a. Kao integralni dio muzičkog programa KotorArt-a, Don Brankovih dana muzike, u Kotoru se svakog ljeta, proteklih dvanaest godina, okupljaju perspektivni regionalni muzičari, koji formiraju FOKA – Festivalski orkestar KotorArt-a. Sa preko pedeset koncerata sa vrhunskim solistima i dirigentima održanih na raznim lokacijama, od kotorske Katedrale do kotorskih pjaca, ovaj sezonski kamerni orkestar je pokazao istančan osjećaj za muziku raznih epoha, muzičkih stilova i žanrova, sa posebnim akcentom na promociji i izvođenju djela savremenih kompozitora iz Crne Gore i regiona. Svojim aktivnostima Festivalski orkestar KotorArt-a komunicira poruku koja je esencija čitavog KotorArt-a: slavlje tolerancije, zajedništva i kulturnog diverziteta kroz muziku.
Samo na području opštine Ulcinj oko 30 osoba „bavi se“ izlovom ribe pomoću eksploziva. Koliko ih je duž kompletne crnogorske obale jedino ribe znaju, jer im puca svakodnevno. Sa krivolovom se ne staje ni tokom unaprijed najavljenih zvaničnih sportskih takmičenja…
Tako u proteklih nekoliko godina nijedan međunarodni kup u podvodnom ribolovu u Crnoj Gori nije prošao, a da ribolovci nijesu pod vodom nailazili na slike užasa i tone ubijene ribe na isturenim pozicijama od Ulcinja do Boke. Slična stvar se dogodila 22. aprila na takmičenju u Budvi odakle su snimci obišli region i potvrdili ono što u Crnoj Gori svi znaju nezvanično, a samo jedna opština i formalno. Ulcinjski projekat Opština Ulcinj jedina je u Crnoj Gori protekle dvije godine prikupljala podatke o ovoj pojavi koja je u savremenim evropskim zemljama iskorijenjena u 20. vijeku. Riječ je o monitoringu obale koji uključuje i evidenciju nelegalnih aktivnosti poput krivolova eksplozivom.
dinamit
Kako je Pobjedi saopšteno iz Kancelarije za međunarodnu saradnju i projekte u Ulcinju – koja uz podršku Kraljevine Norveške sprovodi projekat Održivi razvoj morskog i obalnog ekosistema posredstvom očuvanja morske faune – ubijanje ribe nedozvoljenim sredstvima, odnosno improvizovanim eksplozivnim napravama (dinamitom) rasprostranjeno je, pogotovo za vrijeme mrijesta ribe.
– Na osnovu analize kritičnih tačaka koju smo obrađivali u toku protekle dvije godine, primijetili smo da su najugroženije pozicije rt Đerane, Žuti brijeg, Široki zaliv, Bašbuljuk, i uvala Valdanos koje su identifikovane kao kritične tačke na kojima se riba lovi improvizovanim eksplozivnim napravama. Nakon mnogobrojih sastanaka koje smo imali sa partnerima u projektu, a to su Uprava policije, Uprava za inspekcijske poslove, Ministarstvo ruralnog razvoja i poljoprivrede i KSR Bojana, upoznali smo ih sa problemom i obavili zajednički monitoring najugroženih pozicija – navode iz Kancelarije.
Zvanični spisak lica koja se bave ovom vrstom nelegalne aktivnosti nemaju jer su to operativni podaci Uprave policije.
– Na osnovu informacija lokalnih ribara, te Uprave policije koja ovo potvrđuje, broj osoba koje se bave ovom vrstom nelegalne aktivnosti obuhvata oko 30 lica. Samo u Ulcinju… – kažu učesnici projekta monitorniga. Prema njihovim riječima, najveći problem za procesuiranje dinamitaša je pribavljanje čistih i jasnih dokaza jer ubijena riba ne služi kao dovoljan materijalni dokaz na sudu.
Pomorski fakultetu iz Kotora priredio je danas Info dan za svoje privredne partnere i stručnjake iz pomorske prakse angažovane na Fakultetu, a gostima i studentima obratio se dekan prof. dr Danilo Nikolić.
On je predstavio ostvarene značajne rezultate Fakulteta u prethodnom periodu i ukazao na buduće planirane aktivnosti na nacionalnom i međunarodnom nivou. Posebno mjesto je dao uspješnoj saradnji sa partnerskim institucijama iz privrede iz oblasti pomorstva i srodnih privrednih grana, te saradnji sa pomorskim fakultetima iz regiona, prije svega kroz realizaciju velikog broja međunarodnih naučno-istraživačkih projekata. Prisutnima su se obratili prodekanica za nastavu doc. dr Tatijana Dlabač koja je predstavila aktivnosti odvijanja nastavnog procesa na Fakultetu, kao i prodekan za međunarodnu saradnju i kvalitet doc. dr Špiro Ivošević koji je izložio aktivnosti u vezi mobilnosti nastavnika, saradnika i studenata Fakulteta – navodi se u saopštenju.
Tokom današnje svečanosti, direktor renomiranog brodarskog sertifikacionog društva iz Splita – Hrvatskog registra brodova, Damir Roje, uručio je dekanu Nikoliću sertifikat koji potrvđuje usaglašenost planova i programa novih studijskih programa Fakulteta, Nautika i pomorski saobraćaj, Brodomašinstvo i Pomorska elektrotehnika sa zahtjevima STCW konvencije i IMO modelima kurseva 7.01, 7.02, 7.03, 7.04 i 7.08. Takođe je uručen sertifikat o uvođenju novog Sistema menadžmenta kvalitetom prema standardu ISO 9001:2015.
– Roje je ovom prilikom naglasio značaj međunarodne sertifikacije Fakulteta u cilju priznavanja diploma na međunarodnom tržištu rada. Ovim je nakon dugogodišnjeg predanog rada na Fakultetu zaokružen proces sertifikacije i međunarodnog priznanja Pomorskog fakulteta Kotor kao značajnog subjekta u obrazovanju i obuci studenata i pomoraca u regionu. Kao potvrda kontinuirane saradnje sa partnerima iz pomorske privrede, upriličeno je potpisivanje ugovora o saradnji sa Lukom Kotor u oblasti monitoringa emisije zagađivača i gasova staklene baste iz kruzer brodova u akvatorijumu Kotorskog zaliva. Ugovor su potpisali dekan Nikolić i izvršni direktor Luke KotorLjubo Radović, koji je izrazio zadovoljstvo uspostavljanjem saradnje – dodaju sa Fakulteta.
Dekan Pomorskog fakulteta i direktor Luke Kotor
Osim Luke Kotor i Hrvatskog registra brodova, među partnerima Fakulteta su i Crnogorska plovidba, kompanija Dabinović, Agencija „Boka Adriatic“, Uprava pomorske sigurnosti, Port of Adria, Mornarica Vojske Crne Gore, Institut za standardizaciju Crne Gore i Montenegro Marine Surveys.
Kako navode u saopštenju, Info dan i sertifikacija Pomorskog fakulteta Kotor dio je projekta Međunarodna sertifikacija pomorskog obrazovanja u Crnoj Gori – EDUMAR, koji finasiraju ministartva prosvjete i nauke.
