U kući nobelovca Iva Andrića od juna počinju sa programima

0
Kuća Iva Andrića

U junu ove godine, kako je prvobitnim planom i predviđeno, biće upriličeno svečano otvaranje Kuće nobelovca Iva Andrića u rekonstrukciji, nakon čega će, paralelno sa radovima na adaptaciji, biti organizovani pilot programi: literarne večeri i kreativne radionice za djecu, kamerni koncerti i pozorišni nastupi, kao i master klasovi posvećeni literaturi, kulturi i turizmu.

Sredinom decembra prošle godine, nakon inicijative Opštine Herceg Novi i više radnih sastanaka predstavnika lokalne samouprave sa stručnim timom i predstavnicima Turističke organizacije i gradskih ustanova kulture, Opština je usvojila Studiju izvodljivosti sa SWOT analizom i Programsko rješenje.

Programsko rješenje predviđa da Kuća nobelovca Iva Andrića preraste u prostor javnog pamćenja, kao kuća sjećanja i mjesto podsticajnih dijaloga izazvanih reminiscencijama na Andrićevo kapitalno djelo i njegov boravak u Herceg Novom. Te će reminiscencije izazvati postavka u samoj kući i u njenom vrtu, kroz koju će se posjetiocima otkrivati šta je ono opšteljudsko i univerzalno u sjećanjima na nobelovca – ono što svako od nas može da veže za sopstvene sisteme vrijednosti u kulturi, i da pomogne u njihovoj izgradnji.

Na osnovu studije, Agencija za izgradnju Herceg Novog je već u januaru sačinila kompletno Idejno rješenje za građevinsku revitalizaciju Andrićeve kuće i vrta.

Djelo nobelovca i njegove „hercegnovske godine“ biće predstavljene domaćim i stranim gostima putem knjiga, brošura i digitalnih sadržaja.

Andrićevu kuću posjetiće učesnici 11. međunarodnog simpozijuma posvećenog Andrićevom djelu – „Andrićeva sunčana strana“ koji će, u organizaciji Instituta za slavistiku Univerziteta u Gracu i uz podršku Opštine Herceg Novi i Sekretarijata za kulturu, biti održan u Herceg Novom od 11. do 14. oktobra. Riječ je o jednom od najreferentnijih međunarodnih naučnih skupova o Andriću ove godine na kome će učestvovati više od 80 proučavalaca Andrićevog djela iz Crne Gore, Srbije, BIH, Rusije, Danske, Austrije, Italije, Slovenije, Hrvatske, Grčke, Bugarske i drugih zemalja.

U međuvremenu, prepoznata je i međunarodna kulturološka, društvena i turistička važnost revitalizacije Kuće Iva Andrića. U okviru projekta „Očuvanje, unaprijeđenje i promovisanje prirodnog i kulturnog nasljeđa primorskih zajednica kroz jačanje modela eko-muzeja – Co.Co. Tour” revitalizacija će biti finansijski podržana iznosom od 190.706,00 €.

Kako se radi o zajedničkom projektu koji je odobren u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Italija – Albanija – Crna Gora, učesnici projekta će uporedo realizovati projektne ciljeve prema unaprijed utvrđenim fazama i aktivnostima. Realizacija projekta sprovodiće se u četiri glavne faze i biće u punom obimu završena do februara 2020. godine.

Za to vrijeme će u Kući nobelovca Iva Andrića biti izvršeni adaptacija i sanacija objekta i dvorišta, digitalizacija promotivnog i muzejskog sadržaja, kreiranje muzejske postavke, kao i marketinška i komunikacijska strategija, kako samog objekta tako i turističke ponude grada čiji će biti sastavni dio.

U toku su radovi na koncipiranju stalne i povremenih izložbenih postavki, književnih večeri, kamernih koncerata i predstava, tribina, naučnih skupova i drugih programskih aktivnosti koji bi bili organizovani uz dobru saradnju sa relevantnim domaćim i inostranim kulturnim i obrazovnim institucijama.

 

Predstavnici Tivta na dodjeli nagrade „Evropske nedjelje mobilnosti 2017“ u Briselu

0
EMWA Finalisti

Predsjednica opstine Tivat Snežana Matijević i sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Tatjana Jelić prisustvovale su u srijedu, 21. marta 2018. godine, ceremoniji dodjele godišnjih nagrada „Evropske nedjelje mobilnosti 2017“ u Briselu, u organizaciji Evropske Komisije. Ceremonija je održana na sceni teatra „Du Vaudeville“.

Tivat je jedan od 3 grada koji su se plasirali u finale  u kategoriji „manjih gradova“ (manje od 50.000 stanovnika), zajedno sa gradovima Igoumenitsa iz Grčke i Lindau iz Njemačke. Za pobjednika u ovoj kategoriji proglašen je grad Igoumenitsa.

Predsjednica opstine preuzela je plaketu za ostvaren uspjeh Tivta samim ulaskom u finale, budući da je Tivat izborio svoje mjesto u finalu u velikoj konkurenciji – za nagradu je konkurisalo 2600 gradova iz 60 zemalja. Na ostvarenim uspjesima Tivta u domenu promocije održive mobilnosti I uključivanja šire zajednice u aktivnosti, predsjednici opstine i sekretarki Jelić čestitali su evropska komesarka za saobraćaj Violeta Bulc, kao i generalni direktor za zaštitu životne sredine Evropske Komisije Daniel Calleja.

„Nadam se da će isticanjem gradova finalista, njihove aktivnosti inspirisati druge da prigrle ključnu poruku „Evropske nedjelje mobilnosti“ – održiva mobilnost pravi je izbor za sve“, kazala je Violeta Bulc, na ceremoniji.

MNE Finalisti

U kategoriji „velikih gradova“ pobjedu je odnio Beč (Austrija), dok su preostali finalisti bili Granada (Španija) i Prag (Češka Republika). U kategoriji gradova koji primjenjuju planove održive urbane mobilnosti nagrada je pripala gradu Turda (Rumunija), dok su finalisti bili Mančester (Velika Britanija) i Milano (Italija). Tivat je među finalistima bio jedini grad predstavnik Zapadnog Balkana.

Ceremoniju dodjele nagrada prate dvodnevne radionice i predavanja iz oblasti održive mobilnosti, a posjeta Briselu finansirana je od strane Evropske Komisije.

Kotor – Gradska biblioteka i čitaonica obilježila Svjetski dan poezije

0
Dan poezije u Kotoru

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica obilježila je Svjetski dan poezije 21. marta 2018. godine. Manifestacija pod sloganom „Sad je doba boja i južnog vetra u listanju žurnom“ (Ivan V. Lalić) okupila je učenike kotorskih osnovnih i srednjih škola, kao i djecu iz vrtića „Radost“ sa Tabačine.

Milja Sladoja, Filip Lompar, Danica Matanović i Teodora Radulović su otvorili ovu manifestaciju i recitovali pjesme koje su naučili u vrtiću. Njihovo smjelo recitovanje i spontano ponašanje na sceni ohrabrilo je i ostale učesnike koji su zatim čitali svoju poeziju.

Dvadeset tri učesnika recitovalo je svoje autorske pjesme različitih tema. Nakon njih publici su se predstavili učenici koji su recitovali pjesme poznatih svjetskih autora. Od ukupno sedamdeset sedam učesnika ove manifastacije treba naročito pohvaliti one  koji su recitovali poeziju na ruskom, engleskom, španskom, njemačkom i francuskom jeziku. Oni su svojim recitovanjem donijeli dah svjetske književnosti na sceni Kina „Boka“.

U muzičkom dijelu programa nastupila je mlada kotorska grupa G#, koju čine gimnazijalci Gojko Daković, Isidora Nikolić i Sonja Tešović. Oni su odsvirali numeru „Ako tražiš nekoga,“ Prljavog kazališta, „Knocking on heavens door“ Boba Dylana i „Sweet child of mine“ Guns n Roses-a.

Program je vodila Andrea Marić, učenica 3-3 razreda Gimnazije Kotor.

200 godina organizovane svjetioničarske službe na Jadranu

0
Palagruža
Palagruža

Ove godine obilježava se 200. obljetnica početka rada svjetionika Rt Savudrija što je označilo i početak organizirane svjetioničarske službe na Jadranu koja danas polako umire. Svi svjetionici su automatizirani, a svjetioničari su izgubili svrhu koju su imali u povijesti.

– Mi, kao poznati čuvari svoje baštine, znamo uništiti svjetionike do neprepoznatljivosti. Ljudi koji su danas na svjetioniku više su domari koji paze da se svjetionici ne bi devastirali više nego što jesu. Naš projekt ‘Svjetionici u zakup’ je organiziran tako da trećim osobama dajemo u zakup svjetionike uz projektnu dokumentaciju potrebne suglasnosti s obzirom da je riječ o spomenicima nulte kategorije i da ih urede tako da ih sljedećih sto godina ne treba obnavljati. Ljudi koji to zakupe bave se turizmom i imaju svoj interes, to se pokazao kao odličan projekt na korist nama, na korist turističkoj zajednici i na korist Hrvatskoj – kaže Mate Perišić, direktor kompanije Plovput koja proslavu obljetnice organizira s Gradom Umagom, Ustanovom Festum, Muzejom grada Umaga i Hrvatskim pomorskim muzejom Split.

Ističe i kako su spomenici valorizirani tek zadnjih osam godina kada su dobili status zaštićenih spomenika nulte kategorije, a objasnio je i zašto mu je od svih hrvatskih svjetionika najdraža Palagruža.

– Ona je najdivljija i najizazovnija! Koliko god puta na nju došli uvijek imate neku tremu. Palagruža je bila u Prvom svjetskom ratu pogođena s nekoliko topovskih hitaca 1915. godine, a potpuno je obnovljena tek 1923. Prva dva reda je bila građena s kamenom sa same Palagruže koji je pretvrd pa su majstorima pucali alati. Zbog toga je za drugi dio, koji je nadograđen, kamen dovezen s Brača i dan danas odolijeva svim burama, olujama, solima, neverama…

Savudrija svetionik

Proslava ove obljetnice počinje sredinom aprila u Savudriji i Umagu, nastavit će se preko Pule i Rijeke do Splita gdje će završiti u sklopu adventskog programa. Gradonačelnik Umaga Vili Bassanese rekao je da su ponosni što mogu biti dio obilježavanja ovako važne obljetnice i što mogu dati svoj doprinos očuvanju tradicije i kulturne baštine, a Danka Radić, ravnateljica Pomorskog muzeja, istaknula je važnost svjetionika kao hrvatske graditeljske i kulturne baštine, ali i njihovu važnost u pomorskoj tradiciji i integritetu RH.

– Pored toga, uz nautički turizam oni su postali sjajna zvjezdica hrvatskog turizma kroz projekt ‘Kamena svjetla’. U vezi ove obljetnice pripremamo i izložbu koja će prikazati povijest svjetionika koja je kontinuirano tekla od Austrije i kasnije Austro-Ugarske, Jugoslavije i Hrvatske. Izložba će se do kraja godine moći pogledati u svim centrima Plovputa – kazala je Danka Radić.

Osim izložbe ‘Više od svijeta i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika’, u sklopu proslave moći će se pogledati i izložbe fotografija ‘Hrvatski svjetionici’ i ‘Čovjek i svjetionik’, održat će se međunarodni stručni skup, savjetovanja, predavanja kao i brojna druga događanja.

Snijeg zabijelio dijelove Dalmacije

0
Naslovna slika: Bura u Ražancu, 21.03.2018. – Foto: Šime Barešić / Otrow Photography

Najzanimljiviji meteorološki podatak drugog dana kalendarskog proljeća je snijeg koji je zabijelio dijelove Dalmacije. Bilo ga je i u Zagori, ali se spustio i do obale. Tako je juče ujutro u Šibeniku službeno izmjeren 1 cm snijega. Snježnih pahulja je bilo i u Splitu i okolici, ali bez stvaranja snježnog pokrivača.  Tanji snježni pokrivač se stvorio u Klisu, u gornjim dijelovima Solina, u Gornje Sitnom i Dubravi, a zabijelio se i Mosor.  Zabijelilo se i područje Sinja i Imotskog.  Na Vidovoj Gori na Braču je ujutro izmjereno 10 cm snijega.

Uz Šibenik, juče je na Jadranu 1 cm snijega izmjeren i u Senju. Snježnih pahulja je rano ujutro bilo i na riječkom području te u Istri, ali bez stvaranja snježnog pokrivača.

Dan je obilježila i  bura s olujnim i orkanskim udarima. Na Paškom mostu je ujutro izmjeren udar bure od 157 km/h, a u Prizni od 178 km/h. Zbog bure je bilo i zatvorenih cesta te prekinutih trajektnih linija.

Najviše dnevne temperature su u nizinama unutrašnjosti bile zimske i kretale su se od 2 do 6°C. Na Jadranu je njihov raspon bio veći, od 6 do 13°C.  U Splitu i Pločama je izmjereno samo 5°C. Tako je danas Split bio malo hladniji od Karlovca i Zagreba (Grič) gdje je temperatura dosegnula 6°C.  Najtoplijih 13°C je izmjereno u Dubrovniku.

Najviše oborina je u zadnja 24 sata (do 19 sati)  palo na jugu Jadrana: Dubrovnik Ćilipi 31 mm, Ploče 30 mm, Dubrovnik 28.9 mm, Komiža 25 mm, Hvar 20 mm. U središnjim i sjevernim krajevima unutrašnjosti (iako je bilo snježnih pahulja) nije izmjerena oborina, kao i na većem dijelu sjevernog Jadrana.

Bokobran poziva na protestnu šetnju u subotu 24.marta

2
Dobrota Sveti Matija foto Z.N

Kako trenutno kažu prognoze više pouzdanih meteo stanica, ove subote ništa neće omesti građanski protest PET DO PODNA, zakazan u okviru kampanje NE!GradiNA! Inicijative Bokobran, neformalne građanske organizacije koja pokušava inicirati i podržati sinergiju svih subjekata, voljnih da daju svoj doprinos u borbi protiv devastacije prostora Boke Kotorske, naše i jedinstvene baštine čovječanstva. Protestna šetnja zakazana je simbolično- u PET DO PODNA (11:55h), u subotu, 24.marta 2018. godine u Dobroti – kaže se u pozivu građanske Inicijative Bokobran.

Okupljanje je u PET DO PODNA (jer nam je objed više nego zagorio!) na dobrotskoj rivi treso Svetoga Matije. Prehodaćemo 800m do prostora nekadašnje ponte ispod Kampa, gdje su, u okviru projekta Dobrota Palazzi, sve nadležne institucije proputile izgradnju urbo-kulturocidnog kupališta- pješčane plaže po sred Kotorskog zaliva! Pridružite nam se, da zajedno pokažemo građansku odgovornost. U pitanju su perspektive naših potomaka.

Bokobran

Ako nikne ova plaža, što ne bi pijesak razvukli ispod svakog parapeta? Što će nas spriječiti?! Zakon o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora? Zakon o zaštiti prirode? Zakon o zaštiti kulturnih dobara? Pravilnik o ribarskim postama? Neće. Nisu ni sad.

Dobrota Pallazi – foto Boka News

Zasijedanje Komiteta UNESCO u Bahreinu je u sredinom godine. Čini se da se baš trudimo da nas pozdrave, jer brdožderi čekaju da krenu u napad iznova i na Kostanjicu!

Nismo samo svjedoci, mučanjem smo i saučesnici! Basta!!! NE!GradiNA! – poručuje Inicijativa Bokobran

Tivat – Dobrovoljni davaoci u prošloj godini donirali 260 litara krvi

0
Sa Skupštine CK Tivta

Tokom prošle godine dobrovoljni davaoci krvi u Tivtu koji djeluju pri ovdašnjoj organizaciji Crvenog krsta, donirali su ukupno 201 jedinicu, odnosno oko 260 litara „najdragocjenije tečnosti“.

Lani su održane ukupno tri veće akcije davanja krvi, a od prijavljenih 65, krv je uspjelo dati samo 18 lica. To indirektno govori o sve slabijem zdravstvenom stanju većine tivatskih dobrovoljnih danavalaca koji su i sve stariji.

I pored toga, dobrovoljne davaoce ne napušta volja da ako mogu, pomognu svojim bolesnim ili povrijeđenim sugrađanima, ali je neophodno podmladiti ovdašnji Klub dobrovoljnih davalaca krvi i omasoviti ga mlađim ljudima.

Stoga su lani aktivisti tivatskog Crvenog krsta održali i dva motivaciona predavanja u Srednjoj mješovitoj školi „Mladost“, a i u ovoj godini nastaviće se sa nastojanjima da se što veći broj mladih Tivćana uključi u dobrovoljne donatore „najdragocjenije tečnosti“.

Priroda je još jedanput pokazala svoju ćud – na prvi dan proljeća

0
Rijeka Ljuta – foto Z. Nikolić

Priroda je još jedanput pokazala svoju ćud – na prvi dan proljeća, pod uticajem sredozemne ciklone, u većem dijelu, srijeda je donijela kišu, grad i hladno vrijeme.

U četvrtak nas očekuje oblačno sa padavinama, hladno i vjetrovito.

U većini kontinentalnih predjela snijeg, na primorju i u nižim predjelima na jugu moguće malo kiše, a tokom noći i susnježice i snijega.

Vjetar pojačan i jak, na udare i veoma jak sjeverni i sjeveroistočni, tokom noći u slabljenju.

Jutarnja temperatura vazduha -9 do 6, najviša dnevna -7 do 9 stepeni.

U dubrovačkom akvatoriju pronađeno ukupno 1,7 tona marihuane i 40 kila hašiša

0
Marihuana u moru foto Dubrovački dnevnik

Plutajući paketi marihuane u dubrovačkom akvatoriju dobili su konačan zbroj. Neslužbeno doznajemo da je riječ o 1,7 tona zapakirane marihuane koji su plutali u dubrovačkom akvatoriju i koji su pronađeni i navodno preuzeti od dubrovačke pomorske policije, a osim marihuane, pronađeno je i 40 kilograma hašiša također zapakovanoga u pakete.

Još uvijek je nepoznato porijeklo odbačenih paketa koji su po nevremenu najvjerojatnije otpali s već dobro poznate rute Crna Gora-Italija i Albanija-Italija, na čemu dubrovačka policija još uvijek radi.

Jokić: Dok sam ja tu, takva devastacija prostora se neće dopustiti…

0
Boka Kototrska – Montenegro

Skupština Opštine Kotor pozvala je Vladu da bez odlaganja stavi na dnevni red pitanje Kostanjice jer je lokalna uprava treba da odluči o izdavanju građevinskih dozvola za enormnu novu stambenu izgradnju na tom dijelu zaštićenog UNESCO područja Kotorskog zaliva.

Kostanjica je već u velikoj mjeri devastirana gradnjom velikih naselja “turističkih vila” koje su koja je već uništile vizuru na ostrva Gospe od Škrpjela i Svetog Đorđa iz Perasta.

U proceduri za izdavanje je još osam građevinskih dozvola kojima bi se na sada u najvećoj mjeri netaknutim zelenim površinama u Kostanjici, omogućila gradnja  čak 30 novih stambenih objekata, sa preko 14 hiljada kvadrata bruto građevinske površine. Takva gradnja, prema riječima gradionačelnika Vladimira Jokića (Demokrate), vode Kotor najprije na listu ugroženog područja Svjetske kulturne baštine, a onda i u brisanje sa UNESCO liste.

“SO Kotor poziva Vladu Crne Gore da bez odlaganja stavi na dnevni red pitanje Kostanjice onako kako je predsjednik Opštine Kotor predložio svojim dopisom od 6. decembra prošle godine kao i zaključcima Savjeta za upravljanje područjem Kotora od 16. januara ove godine. SO Kotor podržava napore lokalne samouprave u očuvanju statusa Kotora na UNESCO-voj listi”- stoji u zaključku koji je lokalni parlament usvojio u utorak na sjednici što je obilježila rasprava o stanju u vezi sa gradnjom u Kostanjici i Dobroti.

Kostanjica – foto Boka News

“Ajmo da ovaj grad jednom zna da li je Kotor i njegov status interes ove države, ove državne uprave i da se u skladu sa time ona i ponaša. Ono što mislim da će na kraju da pojede ovu društvo i ovu državu je stepen licemjerja gdje isti oni koji su sve ovo doveli u poziciju u koju su doveli, javno izlaze i dijele savjete što treba uraditi, a što ne treba uraditi  u Opštini Kotor”- ističe Jokić.

On je podsjetio da je o svemu što se događa sa gradnjom u Kostanjici i Dobroti koja direktno ugrožava status Kotora na listi UNESCO-a, dopise uputio predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću, premijeru  Dušku Markoviću, predsjedniku Skupštine CG Ivanu Brajoviću, ministru održivog razvoja i turizma Pavlu Raduloviću, ministru pravde Zoranu Pažinu, Anastaziji Miranović iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara, direktoru Direktorata za kulturnu baštinu Aleksandru Dajkoviću, Milici Nikolić iz Nacionalne komisije za UNESCO, te Svetislavu Popoviću sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, ali se skoro niko od prozvanih do sada nije oglasio po tom pitanju. Odgovorio je samo ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović koji je poručio da Opština „postupi po zakonu“ i izda građevinske dozvole za projekte za koje su zahtevi podnešeni prije uvođenja moratorijuma na izgradnju na podrulju Kotora. Moratorijum je Vlada uvela lani – zvanično, da time Kotor zadrži na listi UNESCO-a.

Vladimir Jokić gradonačelnik Kotora – foto Boka news

Inače, uz zahtjev da se Vlada najhitnije izjasni o zahtjevu Jokića, Savjet za upravljenje prirodnim i kulturno-istorijskim podruljem Kotora 16.januara je Vladu „i sve druge nadležne državne organe, kao i cjelokupnu javnost“ upozorio da bi „nastavak gradnje na području Kotora, aktivnosti na izgradnji mosta Verige, izgradnja kupališta na lokaciji Kamp kao i neoprezno postupanje sa drugi lokacijama koje su od ranije prepoznate kao ranjive od strane UNESCO-a i nadležnih institucija, mogle ugrozoti status Kotora na listi Svjetske baštine UNESCO-a“.

Pogled na Gospu od Škrpjela – foto Boka News

Takav status Kotora, zaključeno je, predstavlja „vrhunski nacionalni interes“, a  njega bi „bez dileme ugrozila dalja neplanska ili prekomjerna gradnja“. Sa ovakvim stavovima Savjeta se u utorak složio i kotorski parlament i još jednom pozvao državnu upravu da prekine ćutanje o novoj gradnji u Kostanjici koja bi zakucala posljednji ekser u sanduk očuvanja Kotora na listi UNESCO-a.

„Tražimo od države i svih nadlećnih instutuicija da se uključe u riješavanje pitanja Kostanjice. To nije pitanje ni današnje koalicione vlasti u Kotoru, ni one vlasti što će sutra doći. Ovo je pitanje očuvanja prostora koji smo dobili da čuvamo, ovo je pitanje očuvanja Kotora na UNESCO listi. „Stameno ćutanje“ države stim uvezi je zapanjujuće. Mislim da je vrijeme i red da mi u ovom gradu konačno dobijemo odgovor na pitanje da li država Crna Gora namjerava da očuva status Kotora na UNESCO listi ili ne. I jedno i drugo je legitimno, ali moramo znati na čemu smo“- istakao je gradonačelnik Jokić. On je pozvao državu da  „svojim autoritetom i snagom“ stane iza grada.

„Ono što vas uvjeravam je da čak iako država ostane nijema, ukoliko se u pravnoj proceduri nešto drastično ne izmijeni, Opština Kotor, dok sam ja na njenom čelu i dok je ova ekipa u lokalnoj izvršnoj vlasti, neće dozvoliti takvu devastacuju prostora. Mi nećemo dozvoliti da se na taj način neko ruga sa onim što je ostalo u nasljeđe ovoj generaciji da ga čuva“- zaključio je Jokić.