Incident sa jahtom koja je izgorela i potonula u Tivtu otkrio mnogo veće nezakonitosti

0

 

Solila – marina

Iz olupine 12 metarskog katamarana „Yulia“ koji je u nedjelju ujutro potonuo uz obalu marine u blizini plaže „Movida Beach“ na lokalitetu Stara Račica u Krtolima kod Tivta, u more je po svoj prilici, isteklo oko 1.000 litara nafte. Potvrdio nam je to inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor Željko Lompar koji se i danas bio na licu mjesta prateći operaciju uklanjanja ostataka uništenog broda i saniranja ekološke štete.

„Nemamo preciznu orijentaciju, ali sudeći prema činjenici da je upotrebljeno 145 litara specijalnog disperzanta za razbijanje mrlja koji naftu uklanja u omjeru 1:10, izvjesno je da je u more isteklo svo gorivo koje se nalazilo u tankovima jahte. Mrlja se međutum, nije proširila na okolni akvatorijum jer je olupina okružena plutrajućom branom, a specijalizovana firma „Hemosan“ iz Bara je skimerima i upijačima pokupila naftu i zauljene tečnosti“- kazao nam je Lompar oko 14.30 sati dodajući da operacija čišćenja mora i dalje traje.

Na licu mjesta bio i direktor Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore Safet Kočan sa saradnicima koji je poručio da će se ekološka šteta mora maksimalno sanirati, a odgovorni za nju kazniti.

Lompar je dodao da se očekuje dolazak još jedne dizalice kojom će se ostavi uzgorele jahte dići iz mora na obalu, jer jedan dizalica juče ujutro to sama nije mogla izvršiti. Na Staroj Račici je i predstavnik osiguravajuće kompanije koja je osigurala „Yuliu“, a Lompar je kazao da će svi troškovi čišćenja mora i uklanjanja olupine, pasti na teret vlasnika broda.

Na pitanje ima li „sezonsko pristanište–privezište“ kako 150 metara dugu obalu na lokalitetu Stara Račica zvanično naziva „Morsko dobro“, važeći ugovor o zakupu i korišćenju te lokacije, Lompar je odgovorio da to trenutno ne zna i da u inspekciji i Upravi pomorske sigurnosti očekuju da im se taj ugovor, ukoliko postoji, da na uvid.

„Ukoliko ugovora ne bude, inspekcija će momentalno izdati riješenje o zabrani obavljanja djelatnosti na ovoj lokaciji, a vlasniku firmi „Yacht Voyage“ koja ovdje drži brodove i kome pripada i izgorela jahta, slijedi novčana kazna“- kazao je Lompar dodajući da vlasniku potonulog broda svakako slijedi kazna zbog zagađivanja mora.

Sergej Voronkov

Inače, iz Morskog dobra nezvanično nam je potvrđeno da nemaju nikakav ugovor sa kompanijom „Yacht Voyage“ o zakupu pristabništa-privezišta na lokaciji Stara Račica. Zemljište na ovoj lokaciji vlasništvo je podgoričkog biznismena Jovana Popovića koji ga je u zakup dao drugoj tivatskoj kompaniji – „Movida“ d.o.o, a koja na istočnom dijelu ovog kompleksa gazduje plažom, restoranom i noćnim klubom „Movida Beach“. „Movida“ i „“Yacht Voyage“ imaju istog vlasnika, ruskog državljanina Sergeje Voronkova.

„Movida“ za objekte kojima gazduje ima važeće ugovore o zakupu sa Morskim dobrom, dok dio obale koji se odnosi na privezište-pristanište koje koristi „Yacht Voyage“ nije „pokriven“ tim ugovorom.

 „Yacht Voyage“ koja ima čitavu flotu katamarana za iznamljivanje pod stranom zastavom, ovdje već duže od godinu dana drži svoja plovila koja čarteruje uglavnom strancima, a lokalitet Stara Račica ova firma u svom propagadnim materijalu oglašava kao „marinu Solila“ po imenu obližnjeg zaštićenog rezervata prirode, iako ovaj lokalitet nije registrivan kao marina niti ispunjava tehničke uslove za to.

Yacht Voyage

Izvršni direktor „Movide“ d.o.o. Tivćanin B.B. danas je negodovao zbog teksta koji su „Vijesti“  objavile o incidentu sa jahtom „Yulia“ i prijeteći novinaru, naložio mu da napusti kompleks. Ovo je privatno vlasništvo, a ne nikakvo morsko dobro i ovdje niste dobrodošli“- poručio je B.B. novinaru.

U Konavlima otkrivena potpuno nepoznata sorta vinove loze

1
grožđe

U Konavlima je otkrivena potpuno nepoznata sorta vinove loze, radnog naziva ”Dubrovačka crna”, čiji genetski profil ne odgovara nijednom od dvije tisuće postojećih u bazi zagrebačkog Sveučilišta, rekao je u subotu u Dubrovniku prof. dr. Marko Karoglan sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Na predavanju koje se održalo u sklopu manifestacije Dubrovnik FestiWine, Karoglan je istaknuo kako je sortu zapravo prepoznao Konavljanin Niko Cvjetković.

 ”Još uvijek o tome jako malo znamo. Sve je krenulo 2015. godine kada me kontaktirao gospar Niko Cvjetković iz Konavala i rekao mi da je našao neku sortu vinove loze koja njemu ne sliči na ništa poznato. Bio sam skeptičan prema tome, ali smo se dogovorili da nam pošalje lišće.

Na prvu je nismo ni mi prepoznali. Sljedeće godine gospar Cvjetković nam je poslao uzorke lišća za DNK analizu, a genetički profil nije odgovarao nijednoj poznatoj sorti vinove loze. Agronomski fakultet u bazi ima dvije tisuće različitih sorti i još 120 autohtonih sorti, ali nijedna se nije poklopila”, rekao je dr. Karoglan.

 Ocijenio je kako u smislu proizvodnje vina unikatni genetski profil ne znači ništa, te kako su daljnja istraživanja nastavili na samom grožđu.

 ”Unikatni genetski profil sam po sebi ne znači ništa, stoga smo ispitali i osnovne parametre i grožđa iz berbe 2016. godine. Svi ti parametri, šećer, kiselina itd. su ispali jako kvalitetni, a napravili smo i analizu polifenolnog profila i tu se pokazalo kako je ta sorta u rangu nekih raširenih hrvatskih sorti”, rekao je on.

 Dr. Karoglan  je naglasio kako je zasada riječ o jednoj jedinoj lozi te istaknuo da je nezahvalno raditi usporedbe s drugim sortama.

”Morat ćemo je staviti u ‘al pari’ proizvodne uvjete. Sada smo u postupku razmnožavanja, dogodine ćemo imati oko 150 sadnica i tražit ćemo udomitelja kako bi imali pilot vinograd. Radni naziv je ‘Dubrovačka crna’, a službeni naziv nema”, rekao je prof. Karoglan sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Pomoć u ovom projektu odmah su ponudile Zračna luka Dubrovnika, Općina Konavle, te Županija dubrovačko-neretvanska.

Jadran ostao kući, pozirao sa fregatom snimateljima

JADRAN i fregata 34 danas pred Tivtom

Umjesto da danas kako je prvobitno bilo planirano, sa studentima i profesorima Pomorskog fakulteta isplovi na višednevno krstarnje do Venecije u Italiji i Kopra u Sloveniji, školski brod Mornarice VCG „Jadran“, jutros je sa Pina u Tivtu krenuo samo na kraću vožnju Bokokotorskim zalivom.

Naime, „Jadran“ je sa istaknutom ogromnom crnogorskom zastavom, po potpunoj bonaci vozio Tivatskim zalivom u pratnji još jednog broda MVCG – fregate 34 na koju su za ovu priliku bila ukrcana i dvojica pripadnika Vazduhoplovstva VCG. Oni su održavali vezu i navodili vojni helikopter tipa „gazela“ koji je kružio nad brodovima u plovidbi, i iz kojeg su filmski i foto snimatelji snimali materijal za promotivne potrebe Ministarstva odbrane.

Plovidba „Jadrana“ za Italiju i Sloveniju iznenada je minulog vikenda otkazana zbog kako je zvanično rečeno „tehničkih razloga“, iako jedrenjak koji je upravo izašao sa tri ipo godine dugog i preko 1,7 miliona eura vrijednog generalnog remonta u brodogradilištu Bijela nema nikakav tehnički nedostatak ili kvar koji bi ga osujetio da narednih deset dana provrede na moru, kako je to i prvobitno bilo planirano.

Nagradjena fotografija Stevana Kordica

Zbog nove političke bure koja se digla u Hrvatskoj i pritiska koji je na državne organe u Zagrebu napravilo Udruženje bivših komandatata „Jadrana“ iz Hrvatske koje zahtijeva da se toj državi „vrati brod što joj je otet i bespravno iz Splita odveden u Tivat 1991.“, na najvišem državnom nivou u Podgorici minulog vikenda je donijeta odluka da se otkaže plovidba starog jedrenjaka za Veneciju i Koper. Naredba da brod ne isplovi na krstarenje zatekla je i neprijatno iznenadila posadu „Jadrana“ i pripadnike MVCG, ali su je oni kao profesionalci, morali bespogovorno izršiti.

Inače, ruta krstarenja „Jadran“ sa studentima Pomorskog fakulteta je upravo zbog osjetljivih političkih okolnosti u vezi ovog broda na koga pretenduje i zvanični Zagreb i Podgorica, bila postavljena daleko od hrvatskih teritorijalnih voda. Svečanom ispraćaju broda iz Tivta danas je trebalo da prisustvuju ministar odbrane Predarg Bošković i načelnik Generalštraba VCG, general-pukovnik Ljubiša Jokić koji su po originalnom scenariju, trebali da sa „Jadranom““ plove iz Tivta do Herceg Novog gdje bi se iskrcali sa jedrenjaka, nakon što on po tradicionalnom pomorskom ceremonijalu, izmijeni pozdrave sa fregatom 34.

Od svega toga nije bilo ništa, već se „Jadran“ nakon foto-sesije sa fregatom u zalivu, povukao na vez u brodogradilištu Bijela.

Klasika nad Rimskim mozaicima u Risnu

0
Risan koncert – foto R.Maraš

Kao  nastavak dugogodišnje saradnje lokaliteta Rimskih mozaika u Risnu i Muzičke škole “Vida Matjan” iz Kotora , minulog vikenda na na lokalitetu mozaika održan je koncert učenika te škole koja obilježava 70-tu godišnjicu rada i postojanja.

Risan koncert – foto R.Maraš

Nastupili su talentovani učenici osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja : Lana Marković (klavir), Tea Bogdanović (klavir), Filip Vukićevića (truba), Irina Barović (klavir), Vuk Kašćelana (klavir), Vjera Radulović (klavir), Nađa Stanković (klavir), Milica Travar (klavir), Stefan Roganovića (klavir), Lana Subotić (flauta), Monika Nedović (flauta), Vidak Mršića (klavir), Milana Dimitrijevski (klavir), Miljan Lukačević (truba), Viktor Mihajlović (klavir), Nastasja Barović (flauta), MajeaVulović (flauta), Jovana Šujica (flauta), Jovana Mršulja (flauta), Tamara Živković (flauta), Lejla Sulejmanović (klavir) iz klase profesorica i profesora Ane Mihaljević, Sare Lakićević, Ljiljane Dončić, Nenada Nastića, Dejana Krivokapića, Ksenije Barbić, Angele Mijušković, Tamare Knežević Kovač i Zorane Jovanović.

Risan koncert – foto R.Maraš

“Koncert je  ujedno ozvaničio početak sezone kulturnih dešavanja 2017. na lokalitetu Rimskih mozaika, različitog umjetničkog karaktera, koji ćemo završiti sa još jednim nastupom polaznika učenika muzičke škole ŠOSMO “Vida Matjan” iz Kotora  u oktobru mjesecu”- saopštila je Emilija Radulović, koordinatorka za Rimske mozaike u TO Kotor.

Proljećni Kamp 2017.

0
Pješačka staza Ubli – Risan Photo Željko Starčević

”Proljećni Kamp” je međunarodna manifestacija posvećena održavanju pješačkih staza i promociji ekološkog i održivog turizma u Crnoj Gori. Iniciran 2014 godine, ove će godine to biti četvrti uzastopni susret volontera, ljubitelja Prirode.

U Proljeće 2017, ovaj dogadjaj će se desiti u Mediteranskom dijelu Crne Gore sa ciljem da unaprijedi stanje staza Primorske Planinarske Transferzale i skrene pažnju na prirodne ljepote ovih predjela. Namjera je da svojom aktivnošću damo primjer i usmjerimo pažnju javnosti ka prirodnom okruženju u kojem živimo.

”Proljećni Kamp” je sastavljen iz dvije paralelne aktivnosti:

* Volonteri će krčiti rastinje sa zaraslih staza, osvježavati izblijedjele markacije i uklanjati

plastiku/otpad

* Filmska ekipa će istovremeno pratiti sve dogadjaje i na taj način ostaviti trajno i lako dostupno svedočenje o cijelom dogadjaju i mjestu na kojem se dešava

Volonterski ”Proljećni Kamp” trajace 10 dana, od 6 do 15 maja i baziraće se na tri različita kampišta. Jedno od ova tri kampišta je u posjedu lokalne porodice koja želi organizovati kamp i gostiti turiste. Naše aktivnosti će otvoriti staze koje povezuju ova buduća kampišta sa Transferzalnom pješačkom rutom i na taj način direktno podržati razvoj lokalne privrede i eko-turističke infrastructure, ali takodje i poboljšati mogućnosti za lokalne ljubitelje Prirode.

Dan 1 (06. Maj)

* Dolazak volontera u Perast, Boka Kotorska

* Druženje u Perastu, posjeta Gospi od Škrpjela (crkva/ostrvo)

* 17h transfer za Ubalac, selo iznad Boke Kotorske

* Pješačenje do kampa na Vranovo brdo

* Upoznavanje sa organizatorima programa i planom rada kampa

* Večera uz logorsku vatru i noćenje u kampu na Vranovom brdu

Dan 2 (07. Maj)

* Doručak u kampu

* Krčenje staze Vranovo brdo – Donji Orahovac

* Pauza za ručak na stazi od 13:00 do 14:00

* vožnja čamcem kroz zaliv od Orahovca do starog grada Kotora

– gradska / kulturna tura u starom gradu uz lokalnog vodiča

* Transfer do NP Lovćen

* Postavljanje kampa na planini Lovćen

* Večera uz logorsku vatru I noćenje u kampu, NP Lovćen

Dan 3 (08. Maj)

* Doručak u kampu

* Pješačenje uz krčenje staze Ivanova Korita – Treštenik – Majstori

* Pauza za ručak na stazi od 13:00 do 14:00

* Nastavak krčenja staze do 18h

* Transfer od Majstora do Ivanovih Korita

* Večera u “Dječjem odmaralištu”

* Dolazak u kamp I noćenje u kampu, NP Lovćen

Dan 4 (09. Maj)

* Doručak u kampu

* Krčenje staze Majstori – Stanjevići

* Pauza za ručak na stazi od 13:00 do 14:00

* Nastavak krčenja staze

* Transfer do plaže u Buljarici sa zadržavanjem

* Transfer za selo Bartula, u blizini Starog Bara

* Postavljanje šatora u Bartuli

* Roštiljanje i noćenje u kampu u Bartuli

(www.olivegardencamp.com)

Dan 5 (10. Maj)

* Doručak u kampu

* Transfer na Rumiju

* Krčenje staze Veli Mikulići – Donje Pode

* Pauza za ručak od 13:00 do 14:00

* Nastavak krčenja staze do 18h

* Povratak u kamp

* Večera uz druženje i noćenje u kampu Bartula

Dan 6 (11. Maj)

* Doručak u kampu

* Krčenje staze Menke – Velji Mikulići

* Pauza za ručak od 13:00 do 14:00

* Nastavak krčenja staze do 18h

* Povratak u kamp

* Večera uz druženje i noćenje u kampu Bartula

Dan 7 (12. Maj)

* Doručak u kampu

* Ekskurzija na Veliku plažu u Ulcinju

* Piknik ručak na plaži

* Popodnevna posjeta Starog grada u Ulcinju

* Povratak u kamp

 

Čistili obalu i morsko dno

2
Učesnici akcije

Opština Tivat u saradnji sa preduzećem „Komunalno“ ,  organizovala je juče  akciju čišćenja morskog dna i obale na više lokacija u tom gradu.

Akcija se održava u sklopu obilježavanja “Mjeseca aprila – Mjeseca Planete”, pa su građani , ekolozi i NVO aktivisti juče prijepodne čistili obalu i akvatorijum na Župi, lučicu Kalimanj, na  Seljanovu kod Jedriličarskog kluba „Delfin“ i u Donjoj Lastvi kod hotela “Kamelija”.

Akciji su se odazvali građani, učenici OŠ”Drago Milović”, Srednje škole “Mladost”, članovi JK”Delfin”, Spportskog ribolovnog društva ”Pagar”, članovi Izviđačkog odreda “Njegoš” iz Podgorice, aktivuisti NVO ”Naša akcija” Podgorica, te članovi ronilačkih klubova “Arsenal” i “Neptun” iz Tivta.

U saradnji sa JP “Morsko dobro” juče je i tivatska NVO “Škart” priredila akciju čišćenja plaže i parka na izletištu Župa. Aktivisti ove NVO su tom prilikom  promovisali i eko vrećicu za otpad  kao pandan najlonskim i plastičnim kesama.

Natural 100%

Pretežno sunčano i toplije

0
Boka kotorska – foto Miro Marušić

Nakon preuranjene topline sa kraja marta i u prvoj polovini aprila, treća je aprilska sedmica donjela povratak zime.  Sve je počelo za uskršnji vikend kada je ciklona donijela mjestimične obilne padavine.

Nakon što je ciklona odmaknula na jugoistok, a sjeverni vjetar i bura oslabili u petak 21. i subotu 22. aprila su se u većini krajeva unutrašnjosti, minimalne temperature spustile ispod 0°C.

Mraz je počinio dosta štete u voćnjacima u vinogradima. Sličan scenarij se dogodio i 2016. godine sredinom zadnje dekade aprila.

Ponedjeljak:

Pretežno sunčano i toplije. Na sjeveru ujutru po kotlinama magla ili povećana niska oblačnost, a tokom dana povremeno umjerena oblačnost.

Vjetar slab do umjeren, ujutru na primorju pojačan, sjeveroistočni, a tokom dana uglavnom južnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha od -4 do 10, najviša dnevna od 9 do 20 stepeni.

Utorak:

Pretežno sunčano, uz povremeno malu ili umjerenu oblačnost.Na sjeveru ujutru po kotlinama moguća magla.

Vjetar slab do umjeren, u sjevernim predjelima i na primorju na udare jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od -2 do 11, najviša dnevna od 10 do 21 stepen.

Pogledajte kratkometražni film – Vida Matjan, sedam decenija Muzičke škole

0
Donosimo kratkometražni film u režiji Dušana Vulekovića, rađen povodom proslave sedam decenija Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” iz Kotora.
Film je urađen i sa engleskim prevedom.
Dovoljno je kliknuti na cc u desnom donjem uglu ekrana i izabrati engleski prevod.
Producent filma je bila Muzićka škola “Vida Matjan” i ovo je veoma značajan projekat za školu.

 

Režija – Dušan Vuleković

Producent – Blažo Tatar

Montaža i postprodukcija – Dušan Vuleković

Asistent produkcije – Jovica Kaluđerović

Dodatna kamera – Blažo Tatar

Muzika – bensound.com

Gudački trio

Eden Sekulović
Tijana Stanišić
Bobana Tešić

Trio flauta

Jovana Mršulja
Tamara Živković
Korepeticija –

Tivat – izgorio katamaran

2
Katamaran gašenje

Dvanaest metara duga britanska jahta “Yulia” koja je uništena je u požaru koji je sinoć nešto prije 22 sata iz za sada neutvrđenih razloga izbio na tom brodu, jutros je potonula uz obalu marine Movida u Krtolima kod Tivta.

Požar na britanskom katamaranu izbio je iz za sada neutvrđenih razloga, a čuvarska služba marine u Krtolima nije ispoštovala preporuke koje su joj dali Lučka kapetanija Kotor i Uprava pomorske sigurnosti, pa je izgorjela jahta koja je očito imala i oštećenja u podvodnom dijelu trupa kroz koje je primala vodu, potonula jutros nešto poslije osam sati. To će u značajnoj mjeri iskomplikovati operaciju uklanjanja ostataka “Yulie” tim prije što u međuvremenu obezbjeđenje marine Movida nije obezbjedilo tehnička sredstva da se ispumpa oko 1.000 litara nafte koja se nalazi u rezervoarima uništene jahte.

Tankovi tokom požara na sreću, nisu eksplodirali, ali postoji mogućnost da su oštećeni i da nafta uskoro iz njih počne isticati u more.

Naš sagovornik koji je učestvovao u sinoćnjoj akciji gašenja “Yulie” i spašavanja ostalih jahti na vezu u marini na Obali Đuraševića, kazao je da je izostala adekvatna i pravovremena intervencija čuvatrske službe u toj marini. Požar na jahti tivatskoj Službi zaštite i spašavanja nisu prijavili čuvari, već mještani obližnjih kuća i vatrogasci su na lice mjesta stigli u momentu kada je vatra bila u već jako razbuktaloj fazi.

Izgorela jahta potonula

Ipak, zbog brze i požrtvovane intervencije vatrogasaca, požar se nije prenio na ostale brodove vezane u marini.

U akciji gašenja koja je potrajala skoro do tri sata ujutru učestvovalo je 35 pripadnika Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat i Dobrovoljno vatrogasnog društva “Krtoli” iz Radovića sa sedam protiv požarnih vozila. Njima je pomoć pružila i ekipa Porto Montenegra sa gumenjakom sa koga je vatra na “Yuliji” gašena i sa mora. Zapaljeni broj plutajućom branom koja ne dozvoljava širenje nafte i ulja, okružila je ekipe Odreda pomočnih brodva Mornarice VCG i Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore koji su na lice mjesta izašli sa vozilima kao i specijalnim ekološkim brodom “EKO- 1” i baržom. Gorivo se srećom, tokom intervencije sinoć nije razlilo, ali jeste dio pjenila koje je korišteno u gašenju, pa se ono danas uklanja sa površine mora  u ovom dijelu Tivatskog zaliva.

Prema riječima komandira Slušbe zaštite i spašavanja Zorana Barbića, u izuzetno zahtjevnoj i rizičnoj intervenciji, na sreću, niko nije povrijeđen.

“Primjenjene su sve standardne operazivne procedure predviđene za ovakve slučajeve pa smo uspjei spasiti sve okolne brodove i štetu koja jeste velika, svesti na minimum. Na sreću nije došlo do eksplozije tankova sa gorivom”- kazao je Barbić dodajući da je i ovaj slučaj dokaz opravdanosti izgradnje posebnog vatrogasnog broda koji je Porto Montenegro naručio u tivatskom brodograduliptu “Navar” i koji će biti spreman za upotrebu u drugoj polovini ove godine.

Inače, na licu mjesta tokom trajanja intervencije bila je i ekipa Lučke kapetanije Kotor, a državi organi kontaktirali su vlasika uništene jahte i naložili mu da o svom trošku i uz adekvatne ekološke mjere ukloni ostatke broda. Uzroke požara koji je uništio britanski katamaran, utvrdiće istraga.

Izgorela jahta

Ovo nije prvi put da se u marini na Obali Đuraševiča dešavaju ovakve incidente situacije u kojima obezjeđenje i službenici tog nautičkog centra diskutabilno reaguju, pa će marina po svemu suzdeći, sada biti predmet pojačane pažnje Inspekcije sigurnosti plovidbe i Inspektorata za zaštitu od požara i eksplozija.

U toj marini je prilikom nevremena 29.decembra prošle godine mega jahta „Mona Liza“ duga 40 metara i teška preko 400 tona, pod naletima bure, pokidala vezove i počela udarati u obalu i okolne brodove. I tada je morala intervenisati SZS Tivta da spasi taj brod i okolna plovila.

Led uništio vinograde: Dalmatinska zagora, ljudi su palili vatru cijelu noć, ali nije bilo koristi…

1

Vinogradi led

Spaljena zemlja! S te dvije riječi Petar iz Karakašice kod Sinja nam je opisao štetu koju je učinio led u Dalmatinskoj zagori. Temperatura se spustila na minus 3 stepena u Cetinskoj krajini, što je ipak bilo previše za osjetljivu vegetaciju koja je tek krenula s razvojem. Ništa nije pomoglo, ni paljenje, ni dimljenje…

– Imam dva nasada vinograda,veliki voćnjak trešanja, višanja i jabuka, većina je za moje potrebe i jedan dio za prodaju. Susjed ima sve isto kao i ja, te dosta ljudi u selu imaju manje nasade vinograda i raznoraznih voćaka. Uništeno mi je 90 posto vinograda, trešnja i višnja od 80 do 85 posto, jabuku još ne znam razmjere štete – ispričao nam je Petar.

– Nekoliko dana prije najave leda i minusa sam obavio po uputama agronoma sve potrebne mjere zaštite protiv mraza. Mehanizaciju posebnu za ovu vrstu nepogode nemam, te san kao i većina ljudi pokušao paliti vatru cijelu noć. Tako pokušali u atmosferi na određenoj visini iznad voćnjaka i vinograda stvoriti toplinu koja će razbiti slanu. Nažalost, slana nije bila problem nego dugotrajni minus i led, koji je trajao od ponoć i po do 8.30 ujutro. Temperatura se kretala od -1 do -3 te je to bilo ipak previše za osjetljive biljke. Očekivali smo mraz i slanu, poduzeo sve što sam mogao, ali protiv ovog se ipak nije moglo – dodao je.

Sada mještani ovoga kraja kojima je ovogodišnji trud u jednom danu smrznut, ovise o državi, odnosno Ministarstvu poljoprivrede.

– Žao mi je, uništen je sad ovogodišnji urod, slijedi primjena svih agro mjera da se pokuša biljka oporaviti i pripremiti za dogodine. Što se odšteta tiče, ako se proglasi elementarna nepogoda, onda svatko dobije onoliko koliko ima u knjigama prijavljenih sadnica, a cijena ovisi o izračunu Ministarstva poljoprivrede.

/dalmatinskiportal.hr/