Sa 15. junom u zemljama EU-a počinje primjena nove uredbe koja određuje da korisnici i u roamingu ili u mobilnim mrežama u inozemstvu plaćaju cijene iz svojih tarifa u matičnim zemljama, pri čemu telekom analitičari upozoravaju na oprez pri ‘trošenju’ mobilnog interneta.
Roaming znači da korisnici ‘gostuju’ u drugim mobilnim mrežama izvan svojih zemalja, a nova regulativa, koja je više od deset godina pripremana uz brojne otpore i institucija i operatora u Europi, sada donosi promjene uredbom Europskog parlamenta i Vijeća kojom su izmijenjena dosadašnja pravila za veleprodajna tržišta roaminga, čime su se stekli i svi preduvjeti da cijene usluga u roamingu (govorne i SMS usluge te prijenos podataka) budu jednake domaćim cijenama.
To znači da će cijene u roamingu korisnicima kada se nalaze u inozemstvu biti jednake nacionalnim cijenama prema drugim mobilnim mrežama, no telekom analitičari iz Europe upozoravaju korisnike na oprez pri korištenju mobilnog interneta odnosno prijenosa podataka.
Koristiti besplatni wi fi gdje god i kad god je moguće najbolje rješenje
Analitičari se slažu da će novu regulaciju roaminga korisnici najbolje moći osjetiti za glasovne mobilne pozive (razgovore) i SMS poruke, ali i da bi za mobilni pristup internetu i prijenos podataka mogli imati i troškove koje bi ih mogli iznenaditi.
Prenose i poruke Europske komisije korisnicima “ako kod kuće imate neograničene mobilne podatke ili vrlo jeftine mobilne podatke, vaš operator može primijeniti ograničenje na podatke tijekom roaminga. Ako je to slučaj, operator vas mora obavijestiti unaprijed o tome i upozoriti vas kada dođete do toga, a sve preko toga bit će podložno dodatnoj naplati”.
Stoga korisnicima savjetuju da za mobilni pristup internetu u inozemstvu koriste besplatni wi fi gdje god i kad god je to moguće, a dobrim rješenjem drže i da korisnici na putovanju (turisti) kupe lokalnu SIM karticu u državi-članici koju posjećuju.
Crnogorska delegacija, koju su činili predstavnici NVO Podmorničar i koordinator Zbirke pomorskog nasljeđa Dražen Jovanović, učestvovali su na 54. Međunarodnom kongresu podmorničara, koja je održana u Sankt Petersburgu, u Rusiji.
Na kongresu je učestvovalo preko 400 delegata iz 27 država, sa svih kontinenata, koje imaju, ili su imale podmornice u svojim flotama – pored zemlje domaćina učestvovali su predstavnici SAD, Velike Britanije, Ukrajne, Norveške, Francuske, Indije, Južne Koreje, Australije, Izraela, Švedske, Argentine, Njemačke, Kanade, Turske, Grčke, Poljske, Ekvadora, itd…
Ovaj kongres okuplja podmorničare još od 1963. godine, kada su se prvi put nakon II Svjetskog rata sastali nekadašnje kolege i rivali iz morskih dubina, bez obzira kojoj strani su pripadali, na taj način odajući počast onima koji su svoj život okončali pod talasima, časno služeći svojim državama. Kongres ima za cilj razmjenu iskustava iz karijere i službe na podmornicama, među nekadašnjim članovima posada ovih visoko-tehnološki zahtijevnih plovila, valorizaciju pomorske istorije, kao i promociju nautičkog nasljeđa i turističkog proizvoda, istakao je koordinator Zbirke pomorskog nasljeđa Dražen Jovanović, koji donosi sjajne povratne informacije sa kongresnog putovanja u Rusiju.
Delegaciju Crne Gore činili su članovi predvođeni šefom delegacije i predsjednikom NVO “Podmorničar Tivat”, kapetanom bojnog broda u penziji Rajkom Bulatovićem, a prezentaciju Crne Gore i Tivta kao potencijalnog domaćina u narednim godinama održao je kustos Zbirke pomorskog Nasljeđa Dražen Jovanović.
Truš i Šantić dodjela nagrada - foto Battista-Premiazioni
Brindisi – Krf
Truš i Šantić dodjela nagrada - foto Battista-Premiazioni
Brindisi – Krf
Brindisi – Krf
Brindisi – Krf
Dr Nikša Truš
Brindisi – Krf
Dr Nikša Truš
Brindisi – Krf
Jedriličari iz Boke, dr Nikša Truš i Zvjezdan Šantić, ostvarili su veliki uspjeh na međunarodnoj prestižnoj regati Brindisi – Krf, koja je jedrena od 7 – 9. juna. Oni su osvojili prvo mjesto u klasi per due, drugo mjesto u kategoriji holidej sprint, četvrto mjesto u klasi C, te u generalnom plasmanu 14 mjesto po ORC premjeru.
O veličini uspjeha dovoljno govori podatak da je na regati Brindisi – Krf, koja je održana po 32. put, učestvovalo preko 130 jedrilica iz cijeloga svijeta.
Samozatajan, skroman, bez velikih riječi, iskusni morski vuk, skiper i vlasnik 9,4 metra duge jedrilice „Chita“, inače dr veterine Nikša Truš, koga smo posjetili u ambulanti, nakon povratka sa regate, ovaj put nije krio zadovoljstvo postignutim uspjehom.
„Da mi je neko prije kazao da će se sve ovako odigrati kazao bi sanjaš, ali kockice su se sklopile. Naime, kada se startovalo svi su trčali za vjetrom, mi smo krenuli uz kraj, išli smo najkraćom rutom, dok su ostali učesnici ušli unutra, u sred kanala, bježali od obale i ostrva. Pokazalo se da smo izbrali dobru taktiku i vjetar nam je došao… Nakon 26 sati jedrenja i pređenih 117 nautičkih milja ispostavilo se da smo ostvarili veliki uspjeh…“ – kazao je između ostalog dr Nikša Truš za Boka News.
Što se tiče organizacije sve je bilo perfektno, to je nacija kulture i velika dobrodošlica za sve učesnike. Tu atmosferu, ljubaznost jednostavno treba doživjeti, a mi jesmo obzirom da smo mi bili u Bridisiju skoro dva dana prije samog strata regate, priča nam Truš.
Dr Nikša Truš – foto Boka News
Na naše pitanje otkud sa jedne strane veterina i ljubav prema životinjama a sa druge more i jedrenje, Nikša priča da je od malena volio more, barke, non stop na more i uz more, jedna jedrilica, zatim druga, ali i genetika obzirom da su njegovi preci bili pomorci.
O daljim planovima i regatama Nikša nam kaže:
„Treba mi jedan član posade za narednu regatu Trani – Dubrovnik, jer Zvjezdan Šantić zbog posla neće moći, nije mogao ni na Bari – Herceg Novi. Inače sa Šantićem sam četiri puta prešao Jadran. Prošle godine smo bili treći i na Južno dalmatinskoj regati od Orebića do Dubrovnika, ali to nismo ni objavljivali.
Sada tražim nekoga ko je dovoljno hrabar, dovoljno „lud“ pa da u dvoje idemo ponovo preko Jadrana. Imao sam situacija da su se pojedini predstavljali da su jedriličari da znaju da mogu ali na kraju povraćanje na brodu ne želim da gledam. Što se tiče mladih poručio bi im da je jedrenje lijep sport, ko jednom uđe na brod očigledno se primi, samo treba krenuti…“ – poručio je Truš.
„Brindisi – Krf Međunarodna regata” osnovana je 1986. Zahvaljujući priznanjima dobijenima iz godine u godinu, od 1998. godine, slava Regate proširila se izvan granica Italije i Grčke, povećavajući broj učesnika iz svih krajeva svijeta. Cilj stvaranja virtualnog mosta između svih ljudi s kojima se Jadran i Jonsko more susreću kroz sport, jedrenja, okrunjen je uspjehom, tako da od 2000. do 2002. godine, zapravo, utrka je održana pod okriljem Ujedinjenih naroda kao “Utrka za ljudska prava”.
Cantaloupe Gastro Pub u Igalu, čiji je naziv inspirisan istoimenom jazz numerom, koju često čujemo sa radio stanica pogotovo u toku ljeta, proširio je svoju ponudu i od poznatog restorana meksičke kuhinje, postao hot spot za sve ljubitelje internacionalnih jela i dobrih svirki.
U narednih 10 dana sve posjetioce ovog lokala na Obali Nikole Kovačevića 28 – IGALO očekuje bogat program:
15. jun (četvrtak) – Little EATaly: veče posvećeno italijanskoj kuhinji i muzici, sa velikim izborom jela po italijanskoj recepturi, koje priprema šef kuhinje sa Kube,Adnel Abreu Veliz.
16. juna (petak), od 21 sat, u Cantaloupe Gastro Pub-u veče posvećeno bluzu, „Blues Kitchen”, gostuje Kornel Kurina, priznati jazz muzičar iz Mađarske, koji je svirao sa čuvenim džezerima poput Džordža Bensona, a kod nas će svirati sa Milovanom Paunovićem, iz Srbije.
Za sve muzičke i gastronomske sladokusce, u noćima vikenda biće organiz ovane Salsa žurka (subota, 17.jun), kao i jazz svirke sa Milovanom Paunovićem i Ivom Kostić (nedelja 18.jun, ponedjeljak 19.jun, utorak 20.jun).
Blues kitchen promo
Sa dolaskom ljeta, Cantaloupe Gastro Pub, najaviće i nastavak bogatog i raznovrsnog muzičkog programa pored mora, na novoj terasi, ali i specijalne gastro večeri, zbog kojih ovaj lokal ima sve same pohvale kako na društvenim mrežama, tako i na Trip Advisoru.
Javno preduzeće za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore jutros je kompletiralo proces nasipanja plaže u opštini Herceg Novi, na lokaciji ispred Instituta Igalo (bivše Titove vile).
Ovom prilikom plaža je i rasplanirana. Što se samih radova tiče, nasuto je oko 100 m3 moračkog pijeska a nasipanju je prethodilo skidanje trave sa oko 120m dužine te 5-10m širine terena.
Kompletno nasipanje svih plaža, kako osnovnih tako i naknadno određenih, biće zavšeno u petak, 16. juna 2017. godine.
Radi se o ukupno 1720m3 pijeska, i biće nasuto i rasplanirano u roku od 22 dana, u periodu od 25.maja do 16. juna.
U skladu sa zaključkom Vlade, formirana je Radna grupa za suzbijanje upotrebe eksplozivnih naprava i drugih nedozvoljenih alata u svrhu ulova ribe, u cilju efikasnijeg djelovanja nadležnih institucija u rješavanju ovog problema.
U sastavu Radne grupe su predstavnici novoformiranog Direktorata za ribarstvo MInistarstva poljoprivrede, Uprave policije, Instituta za biologiju mora u Kotoru, Nacionalnih parkova Crne Gore, Uprave pomorske sigurnosti i Prirodno – matematičkog fakulteta.
Na prvom sastanku, održanom u Ministarstvu poljoprivrede, dogovoreno je da predstavnici Radne grupe u kontinuitetu i koordinirano, 24 časa dnevno, sprovode i prate kontrolu ribolovnih aktivnosti na cijeloj teritoriji Crne Gore, sa fokusom ne samo na more, već i Skadarsko jezero. U cilju suzbijanja nelegalnog ribolova, naročito upotrebom eksplozivnih naprava (dinamita, agregata) i drugih nedozvoljenih alata i opreme, posebna pažnja biće usmjerena na identifikovanje i procesuiranje počinilaca, kao i razotkrivanje kompletnog lanca nabavke eksplozivnih sredstava i drugih protivzakonitih alata koji se koriste u ovim ilegalnim radnjama.
Generalna direktorica Direktorata za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede Slavica Pavlović kazala je da aktivnosti na suzbijanju nelegalnog ribolova na moru u prethodnom periodu nijesu bile dovoljne da se izborimo sa tim problemom, naročito sa upotrebom dinamita i agregata za izlov ribe.
“Svjedoci smo da nelegalni ribolov upotrebom eksplozivnih naprava predstavlja sve veći izazov na koji je potrebno snažno odgovoriti. Tim povodom je Vlada, na predlog Ministarstva, nedavno razmotrila trenutnu situaciju i usvojila mjere koje treba da sprovede Ministarstvo unutrašnjih poslova u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, kako bi se efikasnije otkrili i procesuirali počinioci nelegalnog ribolova koji, zbog upotrebe navedenih alata, ima nepopravljive negativne posledice po morski ekosistem, riblji fond, kao i sektor ribarstva kao privrednu djelatnost i imidž Crne Gore kao turističke destinacije”; kazala je Pavlović.
Buđenje ljeta
Radna grupa će, kako je definisano na prvom sastanku, obavljati i kontinuiranu kontrolu pijaca, marketa, restorana i drugih lokacija na kojima se vrši prodaja ribe i drugih vodenih organizama, kako bi se i u tom dijelu ispratile nelegalne aktivnosti u prometu ribe i drugih vodenih organizama koji su izlovljeni na nedozvoljen način.
Nakon diskusije o mogućnostima efikasnijeg pristupa rješavanju problema, ocijenjeno je da je u rad radne grupe potrebno uključiti i predstavnike JP Morsko Dobro, Lučke kapetanije, Agencije za zaštitu životne sredine kao i predstavnike pravosuđa.
Turistička organizacija Tivat u susret sezoni pripremila je Gastro vodič koji je danas izašao iz štampe.
Na 133 stranice Gastro vodiča objedinjena je gastro ponuda restorana u Tivtu.
Gastro vodič
U vodiču se mogu naći zanimljivi recepti za raznovrsne gastro delicije.
Gastro vodič
Gastro vodič biće dostupan za posjetioce u turističko-informativnim biroima na pet lokacija u gradu, a takođe će biti distribuiran i u ugostiteljskim objektima.
U organizaciji Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo” iz Kotora, u Galeriji solidarnosti u Kotoru, u četvrtak, 15. juna u 21 sati, biće otvorena samostalna izložba slika, crteža i skulptura, poznatog beogradskog akademskog slikara Predraga Dragovića, pod nazivom: LIKOVNO ČITANJE GORSKOG VIJENCA.
Umjetnik će se predstaviti sa 30 radova, radjenih u različitim tehnikama i jednom skulptutom u drvetu, saopšteno je iz budvanskog ART PRESS-a.
Predrag Dragović je rodjen 1953. godine, u Dragovića Polju kod Kolašina. Fakultet likovnih umjetnosti, završio je u Beogradu, 1979. godine, gdje živi i stvara. Član je ULUS-a, od 1980. godine.
Izlagao je u gradovima bivše Jugoslavije, Francuske, Italije, Švajcarske, , Španije, Grčke i Bugarske.
Samostalnu izložbu slikara PREDRAGA DRAGOVIĆA IZ Beograda, u Galeriji solidarnosti u Kotoru, otvoriće: DRAGICA PEROVIĆ, predsjednica Skupštine opštine Kotor, a biće otvorena za posjetioce, do 28. juna, saopštio je budvanski ART-PRESS.
Hoće li sutra u Jadranskom moru biti pravo čudo ako vidite ili pak ulovite autohtone vrste ribe, kao što su recimo salpe?
I to ne zbog njihovih prirodnih neprijatelja u morskom okruženju, već zbog – čovjeka! Preciznije, zbog globalnog zatopljenja koje smo svojim načinom života potaknuli, pa se sada temperatura u morima diže i time uvjetuje promjenu u sastavu flore i faune, te odnosima u morskom ekosustavu.
Realna opasnost
A zašto bi iz našeg mora moglo nestati ili se smanjiti brojnost salpi, upitali smo stručnjaka prof. dr. sc. Jakova Dulčića, voditelja Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo:
– Prije svega, u našem moru je sve prisutnija nova vrsta ribe imena tamna mramornica Siganus luridus. Radi se o ribi koja je sve češća u južnom dijelu Jadranskoga mora, poglavito oko Molunta te području Elafita, samim tim i u lovinama ribara.
Postoje i podvodne snimke i fotografije gdje se može vidjeti i na desetine, pa i stotine primjeraka u plovama ove ribe u južnom Jadranu, uključivši i obale Albanije i Crne Gore. No budući da je tamna mramornica izrazito invazivna vrsta, postoji realna opasnost da potisne naše domicilne vrste ribe, poglavito salpu, u potrazi za biljnom hranom, algama i morskim cvjetnicama.
Naime, u cijelom istočnom dijelu Mediterana potisnula je salpu, zajedno sa svojom srodnom vrstom bodljikavom mramornicom Siganus rivulatus. Smanjila je brojnost salpe, kao i njezinu vertikalnu distribuciju. Moguće je, odnosno postoji opasnost da se isto dogodi i u južnom dijelu Jadrana, jer je tamna mramornica itekako prisutna u našem moru uzduž obale, dok je za sada bodljikava mramornica samo jednom utvrđena u području Jadrana.
O kakvoj vrsti ribe se radi i od kada je, uopšte, prisutna u Jadranskom moru?
– Ona inače obitava u zapadnom dijelu Indijskog oceana, uzduž istočne obale Afrike do Mauricijusa i otoka Reunion te Arapskog zaljeva. Prvi je put ulovljena u Jadranu kod Mljeta, a jedan je primjerak ove vrste snimljen i podvodnom videokamerom u Tršćanskom zaljevu u ljeto 2010. godine. Lesepsijski je migrant, odnosno ušla je u Sredozemlje kroz Sueski kanal.
Otrovne bodlje
Je li već utvrđeno kako se ta nova vrsta i mrijesti kod nas, ako se već sedam godina udomaćila u našim vodama?
– Prema sadašnjim podacima, izgleda da je ova vrsta uspostavila svoju populaciju u Jadranskom moru, jer su, pored svega navedenog, utvrđeni i juvenilni stadiji, odnosno mlađ, što ukazuje na veliku mogućnost da se vrsta i mrijesti u Jadranu.
Kada nam stigne nepoznata riba, uvijek se pitamo je li otrovna i je li konzumna?
– Od manjeg je ribarstvenog značaja, i to iz dva razloga – ima otrovne bodlje, no srećom otrov nije opasan za ljudski život već je samo ubod bolan, a meso joj baš i nije previše ukusno. Zabilježeno je nekoliko slučajeva trovanja u istočnom Sredozemlju, kao i u afričkim zemljama (Libija, Tunis i Egipat), i to prilikom korištenja mesa ove vrste u prehrani, no nekih težih posljedica nije bilo.
Tamna mramornica
Najčešća lovna dužina ove vrste je između 10 i 22 cm, a ulovljen primjerak kod Mljeta bio je dugačak 17,3 cm. Maksimalna dužina koju može doseći je 30 cm, a starost 7 godina. Najbolje joj pogoduje tvrdo morsko dno, najčešće kamenito ili pjeskovito-kamenito, ponekad s naseljima koralja, te uz bujnu vegetaciju, i to na dubinama od 2 do 40 m. Mrijesti se od aprila do avgusta. Uglavnom se hrani smeđim algama.
Prilično jak potres magnitude 3,8 stupnjeva Richtera pogodio je u noći s utorka na srijedu područje južno od Mostara, a prema medijskim izvještajima osjetio se u Dalmaciji i dijelu Crne Gore.
Prema izvještaju Federalnog seizmološkog zavoda tlo se zatreslo u 00:29 sati, a epicentar potresa bio je između Čitluka i Čapljine.
Seizmološki uređaji zabilježili su da je potres na dubini od 4,3 kilometra bio magnitude 3,8 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, s procijenjenom jakosti u epicentralnom području od 5 stupnjeva Mercalli- Cancani-Siebergove ljestvice.
Potresi te jakosti spadaju u kategoriju prilično snažnih potresa, a zamijete ga mnogi na otvorenom prostoru. Može izazvati i manje štete.
