Ne prestaju kontroverze oko ljetnog računanja vremena

Boka News
-
0
Ne prestaju kontroverze oko ljetnog računanja vremena
Sat

Sve evropske zemlje, osim Islanda, u noći sa subote (26. marta) na nedjelju (27. marta) pomiče kazaljke na satovima sat vremena naprijed, čime počinje računanje ljetnog vremena oko čijih prednosti i nedostataka ne prestaju kontroverze, tako da su taj model računanja vremena u zadnje vrijeme napustile Turska i Rusija.

Osim Evrope, sat će za ljetno računanje vremena pomaknuti  više od 70 zemalja svijeta, većinom na sjevernoj hemisferi. To će im donijeti više danjeg svjetla i moguće uštede električne energije ali i poremaćaje spavanja, koje mogu pratiti i neke druge zdravstvene tegobe.

Pomicanje sata ustaljeno 70-tih godina

U zapadnoj Evropi “pomicanje sata” ustaljeno je početkom 1970-ih godina, uz obrazloženje da se time “produžava” dan, štedi energija, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

Međutim, suprotno nekadašnjim vjerovanjima, sve se češće navode i argumenti protiv takve prakse, poput onoga da nema rezultata u uštedama energije, a remeti se ustaljene obrasce spavanja što, tvrde znanstvenici, može imati značajne posljedice.

Tako su nedavna znanstvena istraživanja pokazala su da će pomicanje sata s 2 na 3 sata u nedjelju, 27. marta, vjerojatno rezultirati porastom srčanih i moždanih udara, većim brojem automobilskih nesreća, te smanjenjem radne učinkovitosti.

“Naša studija ukazuje na to da nagle, pa i male promjene ritma sna mogu imati štetan utjecaj”, upozorava kardiolog Amneet Sandhu sa Sveučilišta u Coloradu, čija je studija, utemeljena na bolničkim podacima, otkrila porast broja srčanih udara za 25 posto u ponedjeljak, dan nakon početka ljetnog računanja vremena.

Stranka umirovljenika prošle je godine zatražila od hrvatske Vlade da preispita odluku o prelasku na ljetno računanje vremena, odnosno pomicanju kazaljki na satu.

Po njihovu mišljenju, pomicanje sata provodi se po inerciji, bez razmišljanja o korisnosti ili štetnosti tog poteza kao i bez rasprave o mogućim drugim rješenjima. Tvrde kako ni na razni Europske unije po tom pitanju ne postoji ni jedinstveno stajalište ni jasni pokazatelji opravdanosti.

Sat računanje vremena – ljeto – zima

Uvedeno u Prvom svjetskom ratu sa ciljem uštede ugljena

Motiv za prelazak na ljetno računanje vremena bile su u prvom redu energetske uštede u Prvom svjetskom ratu, zbog kojih Austro-Ugarska i njezini saveznici počinju eksperimentirati s tom praksom. Cilj je bila ušteda ugljena, tadašnjeg glavnog energenta. Već sljedeće godine, 1917., pridružuje im se i Britanija sa svojim saveznicima, dok su Rusija i Sjedinjene Države pričekale još koju godinu.

Ljetno računanje vremena, koje ove godine traje do 29. listopada, šire je razmjere dobilo za vrijeme Drugog svjetskog rata kao mjera štednje struje. Logika je bila da dulje trajanje dana znači da će ljudi manje sati provoditi uz umjetnu rasvjetu.

Prakse su nakon rata bile različite i neujednačene, a prekretnica je bila velika energetska kriza 70-ih godina kada se svijet počeo vraćati “pomicanju vremena” koje se od tada ustalilo u većem dijelu Sjeverne Amerike i Europi, ali ne i u većini drugih zemalja svijeta. Bivša Jugoslavija ljetno je vrijeme prvi put uvela 1983. godine.

Ljetno računanje u Europi i Americi; Rusija i Turska odustale

Sat unaprijed u Evropi će pomaknuti stanovnici svih zemalja, osim Islanda, te više od 70 država  u svijetu. Osim Europe, SAD-a i Kanade, kazaljke naprijed pomiču se i u većini zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, u Meksiku, na Kubi, Grenlandu…

Ljetno računanje vremena nikad nije koristio velik dio zemalja tropskog pojasa jer u tim zemljama ljeto traje cijelu godinu pa danjeg svjetla ima dovoljno tijekom cijele godine, a ono ne koristi ni veći broj zemalja u Africi i Južnoj Americi. Neke od gospodarski najjačih zemalja kao Kina i Japan koristile su ljetno računanje vremena, ali su od njegova korištenja odustale.

Kazaljke sat unaprijed nisu pomaknuli niti stanovnici Rusije koji od 2014. imaju “trajno zimsko računanje vremena”, a na teritoriju te velike zemlje je te godine i sa devet na 11 povećan broj vremenskih zona.  Nekadašnji Sovjetski Savez uveo je 1981. godine ljetno računanje vremena, a  2011. tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev  smanjio je broj vremenskih zona na devet i odlučio da će ljetno računanje vremena vrijediti cijelu godinu. Svoju odluku tada je objasnio time da pomicanje kazaljki dvaput godišnje ljudima remeti bioritam i uznemiruje krave.

Od pomicanja sata prošle je godine odustala i Turska koja je također odlučila da će ljetno računanje vremena vrijediti cijele godine.

Tamo gdje se vrijeme mijenja na sjevernoj hemisferi, ljetno računanje obično počinje zadnje nedjelje u ožujku ili prve nedjelje u travnju, a završava zadnje nedjelje u listopadu. No, ima i iznimaka. Tako od 2007. godine SAD i Kanada počinju ljetno računanje vremena s drugom nedjeljom u ožujku, a završavaju s prvom nedjeljom u studenome

Bez obzira na protivnike, ljetno računanje vremena nesumnjivo ima i svoje dobre strane. Pokazalo se da se tada manje i rjeđe gleda televizija, a češće se boravi u prirodi i trči, hoda ili bavi sportom. Zbog duljeg dana ljudi mogu biti više biti na otvorenom i uživati u blagodatima svježeg zraka i sunčevih zraka. Također, mogli bi se i osjećati bolje nego inače jer će sunce sjati i u popodnevnim satima kada završava radno vrijeme što će povećati razinu serotonina,

/Hina/

Otvorena zanimljiva i originalna izložba „Skriveni svijet starih bokeljskih kužina”

Boka News
-
0
Otvorena zanimljiva i originalna izložba „Skriveni svijet starih bokeljskih kužina”

„Skriveni svijet starih bokeljskih kužina” naziv je izložbe autorki etnološkinja mr Mileva Pejaković Vujošević i Jelena Karadžić, koja je u petak otvorena u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor.

„Ne zaboravimo da kužina nije samo mjesto gdje se prave i konzumiraju jela. Ona je, prije svega, simbol porodičnog okupljanja kao i naših emotivnih i nostalgičnih sjećanja i podsjećanja na tajne prohujalih vremena. Ovi predmeti, različite namjene, zadivljuju nas svojim oblicima, funkcionalnom primjenom i dekorativnim ukrasima i prenose nam intimu bokeljskih porodica, ispunjenu ljubavlju i pijetetom prema naslijeđenom blagu koje se ne može materijalno procjenjivati, već ga prihvatiti i cijeniti kroz njegove duhovne i emotivne vrijednosti”, kazala je između ostalog otvarajući izložbu, istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.

Jedna od autorki izložbe mr Mileva Pejaković Vujošević istakla je da je izložba dio projekta koji će nastaviti da živi. „Promovisaćemo ovu izložbu u mnogim mjestima u Crnoj Gori, jer ona to zaslužuje. Potom ćemo sve sublimirati u jednu publikaciju i predstaviti je posjetiocima našeg grada i turistima”, istakla je Pejaković Vujošević.

Izložbu prati interesantni katalog sa strinskim receptima za: polpete od oriza i rikote, salsu od sardela i mrkve, puding od kruha, umak od rena, žgance od krtole, patišpanj, fritule, dobrostku tortu, prhko tijesto s mendulima…

U muzičkom dijelu programa nastupila je ženska klapa iz Kotora „Bisernice Boke”.

Izložbu je pomoglo Ministarstva kulture Crne Gore u sklopu Programa zaštite i očuvanja kulturne baštine Crne Gore.

Iz kataloga

Jedan od najinteresantnijih prostora u kućama bila kužina koja je često bila smještena u potkrovlju samog objekta. Pored mobilijara, centralno mjesto u kužini, zauzimalo je posuđe u kome se pripremala i posluživala hrana. Istovremeno, posuđe je i ukrašavalo sam prostor. Ovom izložbom otvorena su vrata starih bokeljskih kužina kako bi se prikazalo zaboravljeno posuđe koje se koristilo sredinom 19. i tokom 20. vijeka. Postavka je ostvarena zahvaljujući porodicama iz Perasta, Dobrote, Tivta i Kotora.

Prvi pisani podaci svjedoče da je najstarije posuđe koje se koristilo u Boki bilo zemljano, a izrađivalo se u Izi kod Zadra. Bilo je vrlo cijenjeno, a vjerovalo se da je najukusnija hrana spremljena u upravo takvim posudama. Protokom vremena uz zemljano posuđe pojavilo se bakarno, da bi se kasnije pravilo posuđe od livenog gvožđa, emajliranog lima i srebra.

Izložba – Skriveni svijet starih bokeljskih kužina

Preteča ekspres lonca, bio je kotlić, napravljen od livenog željeza, manjih dimenzija, trbušastog oblika, sa poklopcem koji se hermetički zatvara, uglavljuje. Na sredini poklopca je ventil za ispuštanje pare. Uz gornji rub su četiri okova srcolikog oblika prikucana sa po dvije zakovice, na kojima su dva pipka koja učvršćuju poklopac, a na suprotnim stranama su dvije petlje kroz koju je provučena okruglo profilisana drška. Oznaka na dnu: 20 Quarts WBullock&C. Interesantna je posuda za održavanje toplote, bijeli porcelan, sastoji se od dva dijela, dno sa šest rupa na koji se stavlja valjkasto tijelo koje se pri vrhu prstenasto širi. U sredini se stavlja svijeća koja održava toplotu. Veoma je rijetka bila posuda za kuvanje ribe koja se koristila u bokeljskim kužinama, a sastojala se od duboke posude, sa šupljim rešetkama u unutrašnjosti i poklopcem sa ručkom. Sa strana posuda je imala dvije ručke za hvatanje posude.

Osim posuđa značajno mjesto u kužini imali su i stari aparati, kao i određene sprave. Starinski mlinac za biber imao je mehanizam koji se sastoji od točka koji pokreće prenosne zupčanike za drobilicu u unutrašnjosti mlinca. Mehanizam je na drvenom postolju sa dvije ladice koje se ne otvaraju. Za sitniju so koristio se kamen koji je imao oblik piramide, prečnika u osnovi 12cm, visine 4cm. U prošlosti žene u bokeljskim kužinama često su se snalazile praveći tijesto (najčešće paštu) pomoću otulice (oklagije) od drveta čija je osnova bila narubljena. Bila je to preteča mašine za paštu. Posebno je zanimljiv aparat za kafu s početka 20. vijeka, koji je koristio alkohol za kuvanje. Proizvođač: Stella Sgarbi-chiozzi&C, Ferrara.

Izložba – Skriveni svijet starih bokeljskih kužina

Pomorci su sa svojih dugih putovanja donosili predmete koji su se koristili u kužini-tanjire, zdjele, supjere i cukjere iz Cardifa.

Posebno je interesantan tanjir za ribu koji se sastojao iz dva dijela: gornjeg na kojem je stajala riba i donjeg kao osnovu na kojoj se riba cijedila. Kako je glavno zanimanje vlasnika kuća bilo pomorstvo, izloženi su i predmeti koji su se koristili u kužinama na brodovima.

To su vrlo rijetki i dragocjeni predmeti poput tanjira sa broda „Worvats”, šoljica sa broda „Dalmatia” (sa početka 19. vijeka), tanjir i kašika sa sidrom (sredina 19. vijeka) sa parobrodarske kompanije „Lloyd”, zdjela (sosjera) sa parobroda „Jaroslav” (iz 19. vijeka), tanjiri sa brodova kompanije „Jugoceanija”

Veoma zanimljive bile su i krpe za suđe koje su često imale izvezene poruke, poput „Kuharice manji zbori da ti objed ne zagori”.

Za spremanje jela kuharice su koristile recepte koji su se često prenosili s koljena na koljeno. Koristile su i recepte iz stranih i domaćeg kuvara „Velika građanska kuharica”, autora Zlatka Sudeta, štampana u Koprivici 1922. godine.

Mr Mileva Pejaković Vujošević

Sat se pomjera u nedjelju – ljetnje računanje vremena

Boka News
-
0
Sat se pomjera u nedjelju – ljetnje računanje vremena
sat

Ljetnje računanje vremena počeće noćas, 26. marta u dva sata iza ponoći, pomjeranjem kazaljki na satu za jedan sat unaprijed.

Tako će se vrijeme u dva, računati kao tri sata.

Ljetnje računanje vremena trajaće do posljednjeg vikenda u oktobru.

Podsjetimo, ljetnje računanje vremena od 1916. godine uvedeno je u oko sedamdeset država u Evropi, a u Crnoj Gori prvi put 27. marta 1983. godine.

Prelazak na ljetnje i zimsko vrijeme prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Evrope.

Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom 1970-ih godina, sa obrazloženjem da se time “produžava” dan, omogućuje ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

Sve evropske zemlje koriste ljetnje vrijeme, a datum pomjeranja kazaljki različit je od države do države. Pomjeranje vremena se u većini slučajeva obavlja u noći između subote i nedelje da ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo.

“Sat za planetu Zemlju” – Kotor gasi rasvjetu na bedemima

Boka News
-
0
“Sat za planetu Zemlju” – Kotor gasi rasvjetu na bedemima
Kotor panorama -Photo: Zoran Nikolić
Photo: Zoran Nikolić

Iz Opštine Kotor pozivaju sugrađane da se uključe u akciju „Sat za planetu Zemlju”.

„Opština Kotor će se pridružiti akciji Sat za planetu tako što će se u subotu 25.marta od 20.30 do 21.30 ugasiti javna rasvjeta na kotorskim bedemima. Takođe, pozivamo građane da se uključe u akciju i u svojim domaćinstvima u navedenom terminu ugase svijetla koja u tom momentu nisu prijeko potrebna.

Dajmo svoj doprinos i pridružimo se jubilarnom 10. WWF-ovu “Satu za planetu Zemlju” u borbi protiv klimatskih promjena” – poručuju iz opštinskog Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine.

„Sat za planetu” je globalna kampanja za borbu protiv klimatskih promjena kojoj se 2007. godine, kada je prvi put organizovana, pridružio veliki broj pojedinaca, organizacija i gradova, tako da su 2016. godine svijetlo na sat vremena isključili građani iz 7000 gradova odnosno 152 nacije na svijetu.

Akciju u Crnoj Gori organizuje NVO Green Home u saradnji sa Svjetskim Fondom za zaštitu prirode i NVO Biciklo.me.

Amfilohije: NATO potkopava temelje prave Evrope

Boka News
-
0
Amfilohije: NATO potkopava temelje prave Evrope
Parastos

Arhijerejskom litrurgijom u crkvu Svetog Save koju je služio mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije sa sveštenstvom, parastosom stradalima i pomenom na gradskom groblju Brdišta poginulim Tivćanima –pripadniku 63.padobranske brigade VJ Marku Avramoviću i pripadniku MUP-a Draganu Bjelanoviću, u Tivtu je danas obilježena 18. godišnjica početka NATO bombardovanja tadašnje SR Jugoslavije.

Pomenu na gradskom groblju prisustvovali su članovi porodica vojnika Avramovića i policajca Bjelanovića, predsjednica SO Kotor i predsjednica DSS Crne Gore Dragica Perović, arhijerejsski namjesnik bokokotorski protojererej-stavrofor Momčilo Krivokapić, veterani 63.padobranske brigade VJ iz Niša, predsatvnici Mirovnog poktreta „Ne u rat -ne u NATO“, Udruženja za vojnu neutralnost Crne Gore, Organizacije boraca NOR-a Tivta i više tivatskih političkih partija.

Na lik i djelo dvojice poginulih pripadnika bezbjednosnih snaga SRJ podsjetio je Avramovićev ratni drug iz 63.padobranske, današnji gornjogrbaljski paroh, otac Miajlo Backović.

„Marko je bio profesionalni vojnik 63. padobranske brigade, moj drug, brat i saborac. Dragana, nažalost, nisam upoznao, bio je policajac koji je stradao na Kosovu i Metohiji. Dvojica, uz mnoga imena časnih i velikih, upravo iz Crne Gore, postradali su i život svoj dali za zavjet Sv. Petra Cetinjskog i Sv. Petra Lovćenskog Tajnovidca”- kazao je sveštenik Backović koji je i predsjednik IO Udruđenja veteran 63.padobranske brigade.

Mitropolit Amfilohije je poručio da se “sadašnja vlast uCrnoj Gori odriče svega najsvetijeg što je u Crnoj Gori bilo i ostalo”

“Ta vlast pljuje na mučeničku krv Dragana i Marka i svih onih koji su život svoj položili za vjeru i otačastvo. Pljuje vlast i na grob kralja i gospodara Crne Gore Nikole I Petrovića, na ćivot Svetoga Petra Cetinjskoga, na Petra II Lovćenskog Tajnovidca. Ideologija je to koja i sada vlada a koju ja nazivam brozomorna montenegrinska ideologija, utemeljena na dukljanskoj miteologiji, pa ne čudi što se ta vlast odrekla i Kosova i Metohije” – kazao je Amfilohije istakavši da “teroriste” koji 1999. ratovali na Kosovu, nikako ne treba izjednačavati sa “časnim albanskim narodom o kome je najljepše stranice napisao vojvoda Marko Miljanov”.

“To je narod koga mi poštujemo, koga mi volimo, sa kojim nas je Bog uputio da živimo i dijelimo i zemlju i božija dobra. Oni koji su izazvali to bratsko poklanje na Kosmetu odrekli su se prvo sebe, svoga naroda i zakona dukađinskoga, onoga što je najčasnije i najčestitije u albanskom narodu”- istakao je Amfilohije dodajući da se crnogorska vlast danas poklanja stranim silama koje su doprinijele izbijanju rata u bivšoj Jugoslaviji.

Parastos

“To su nosioci tiranije nad Evropom. Nije NATO pakt Evropa – NATO pakt je odricanje od istinske i prave  Evrope, zemlje čudesa kako je sa pravom nazvao Dostojevski, odricanje od naroda koji su sebe na pravi način ugradili u Evropu temeljeći sve svoje istorijsko biće u vjeri u Hrista bogočovjeka. To je ono čemu sada stremi i već se do zemlje poklonila ova naša vlast obezbožena i nekrštena”- istakao je mitropolit dodajući da “neka se klanja last, ali ko joj daje pravo da to čini u ime ovog zaklanog naroda koji je kroz vjekove žrtvovao sebe za slobodu i otačastvo i da taj narod vlast pretvara u roblje gorih od sebe”.

On je ocijenio da NATO “potkopava temelje istinske ioprave Evrope” i poručio da bi Crna Gora kao što je to 1941 učinila ustavši protiv fašizma, “trebalo da bude svjedok pred Evropom istinske slobode i dostojanstva i da pomogne evropskim narodima da se oslobode te kuge koja uništava istinsko duhovno i moralno dostojanstvo same Evrope.”

Trebinje: Divlji šipak ili nar uskoro bi mogao da se bere i na plantažama

Boka News
-
0
Trebinje: Divlji šipak ili nar uskoro bi mogao da se bere i na plantažama
Šipak – Nar

Porodica Skočajić iz Trebinja, zbog potražnje soka od divljeg šipka, prije dvije godine zasadila je prvu plantažu, na površini od jednog hektara.

Nezaposleni diplomirani informatičari i ekonomisti na podizanje veće plantaže odlučili su se na osnovu ranijeg porodičnog iskustva o uzgoju šipaka. Površina, sa oko hiljadu petsto sadnica, ujedno je ogledna.

– Ulaganja su velika, sadnice su dosta skupe, mada smo mi proizveli sadnice, plati se mehanizacija, rad, onda se čeka pet godina na prvi rod, kaže Miljan Skočajić.

Skočajići su, poslije školovanja, odlučili da se vrate u Trebinje. S obzirom na to da su bez zaposlenja, odlučili su se za plantažni uzgoj koji ne zahtijeva mnogo ulaganja. Prednost vide u činjenici da sličnih plantaža nema.

– Jeste da se čeka određeni period, šipak je kultura koja ne zahtijeva mnogo ulaganja, prskanja, šipak uspijeva u kršu, mislim da je jako zahvalan za proizvodnju, istakao je Srđan

Da bi zaokružili proizvodnju, Skočajići planiraju da zasade još dva-tri hektara.

Šansu za proširenje plantaže vide i u zakupu državnog zemljišta, u okviru aktivnosti koje je pokrenuo Grad Trebinje, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede.

Izvor: RTRS

Regent predstavio Crnu Goru zemljama Persijskog zaliva

Boka News
-
0
Regent predstavio Crnu Goru zemljama Persijskog zaliva
Predstavljanje Porta Montenegra

Direktor sektora prodaje i marketinga hotela Regent Porto Montenegro, Roko Palmić, predstavio je ponudu hotela na CLAVIGER MIDDLE EAST ROADSHOW-u, održanom od 19. do 23. marta i to na pet destinacija.

U pitanju su Kuvajt, Rijad, Džeda, Dubai i Abu Dabi.

Ovakva prezentacija organizovana je sa ciljem prikazivanja ponude najluksuznijih hotela i rizorta, agencijama, tur operaterima i drugim velikim kompanija sa GCC tržišta, orjentisanih ka luksuznom turizmu.

Roko Palmić

„Da bismo predstavili hotel kako treba, jasno je da moramo prvo predstaviti Crnu Goru kao novu destinaciju za stanovnike zemalja Persijskog zaliva, što smo i učinili. Potencijalnim klijentima se izuzetno dopao crnogorski krajolik sa svim svojim različitostima. Kroz našu brošuru koju smo nazvali „ujedinjeni u različitosti“ predstavili smo im jedan potencijalni dan u Crnoj Gori. Gosti su bili oduševljeni spoznajom da u jednom danu mogu biti na dijamtralno suprotnim nadmorskim visinama i lokacijama koje obiluku kulturo-istorijskim i gastronomskim sadržajima“, kazao je Roko Palmić, direktor prodaje i marketinga u hotelu Regent Porto Montenegro.

Roko Palmić

„Izuzetno se radujemo da ugostimo goste sa GCC tržišta, zato što smo ove sezone u hotelu Regent Porto Montenegro kreirali pakete dizajnirane specijalno prema njihovim potrebama“, dodao je on.

Ovakav vid promocije izuzetno je važan, posebno zbog otvaranja nove „Fly Dubai“ avio linije, koja će tokom ovog ljeta dva puta sedmično imati direktan let na relaciji Dubai – Tivat.

Paraglajding dan na Orjenu

Boka News
-
0
Paraglajding dan na Orjenu
Paraglajding

Paraglajding klub Adriafly u subotu, 25-og marta organizuje promotivni događaj „Paraglajding dan“. Odvijaće se na poletištu „Dizdarica“ na Žlijebskoj lastvi, na padinama Orjena, a program počinje u 11 sati.

To je prilika da svi zainteresovani čuju prve, osnovne podatke o ovom atraktivnom sportu i pogledaju uživo kako izgledaju pripreme i samo uzletanje.

Paraglajding

Za jedan broj prisutnih biće omogućena i vrhunska adrenalinska avantura: let tandem paraglajderom, naravno, sa iskusnim instruktorom, tako da putnik ne treba da ima predznanje, već samo dobro i hrabro srce!

Vrijedi spomenuti da je cijeneći značaj promocije našeg zaleđa kroz aktivni turizam, Turistička organizacija Herceg Novi, donirala prošle godine Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena tandem paraglajder, koji je Agencija potom ustupila na korištenje hercegnovskom paraglajding klubu Adriafly. Upravo on će u subotu biti „osnovno prevozno sredstvo“, a najavljeno je učešće i drugih klubova sa svojom opremom. Sletno polje je u Kutima.

Paraglajding

Ako se želite iskušati u letu u tandemu, molimo vas da se prijavite se na tel. Agencije za razvoj i zaštitu Orjena: 069 360 803.

Paraglajding dan na Orjenu se organizuje (premijerno) u sklopu zajedničkog programa „Zimski gušti na Orjenu“, čiji je koordinator Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, a uz podršku opštine Herceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.

Ledo “Oslić bez glave” povlači se iz prodaje

Boka News
-
0
Ledo “Oslić bez glave” povlači se iz prodaje
oslić

Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske je saopštilo juče da se zbog prisutnosti endoparazita iz prodaje povlači oslić bez glave, porijeklom iz Španije, koji je na tržište plasiran u pakovanju kompanije “Ledo”.

Tragom pritužbe potrošača, sproveden je inspekcijski nadzor i uzorkovanje proizvoda u maloprodaji, a analizom je potvrđena prisutnost parazita anisakis sp.

Riječ je o proizvodu – oslić bez glave, “Ledo”, težine 500 grama, datum zamrzavanja 8. april 2016. godine, porijeklom iz Španije.

Proizvod ne predstavlja opasnost za zdravlje ljudi, ali zbog vidljive prisutnosti parazita anisakis sp. nije u skladu sa normama o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog porijekla, javili su hrvatski mediji.

Kamera s Palagruže vidi svaki prelazak morske granice

Boka News
-
0
Kamera s Palagruže vidi svaki prelazak morske granice
Palagruža
Palagruža

Danas je naprosto nemoguće da neko plovilo uđe u hrvatske teritorijalne vode a da policija to ne primijeti. To ne podrazumijeva da policijski brodovi moraju neprestance patrolirati duž cijele granice na moru, što bi uostalom bilo i vrlo teško izvedivo s obzirom na to da je morska granična crta duga čak 948 kilometara.

Zato policija odnedavno ima sofisticiranu opremu, radare i kamere postavljene mahom na pučinskim stranama otoka kojima snima doslovce cijelu plavu granicu i bilježi sve što plovi ili pluta morskom površinom, od najvećih teretnih prekooceanskih brodova i tankera do najmanjih čamaca.

U Nacionalnom pomorskom centru za prikupljanje podataka (NPCPP), središnjem mjestu za nadzor morske granice, u Zadru, policijski službenici na ekranima svojih kompjutora gledaju snimke s Palagruže, najudaljenijeg hrvatskog otoka. Kamera smještena na brdu nasuprot poznatom palagruškom svjetioniku snima i to kameno zdanje izgrađeno još u doba Austro-Ugarske, predivnu šljunčanu plažu, ali i teretni brod koji plovi prema sjeveru. Dovoljan je jedan klik na kompjutorskom ekranu da se aktivira moderna tehnologija, odnosno tzv. AIS sustav koji policiji dojavljuje da je riječ o brodu “Mary Schulte” kojemu je odredište riječka luka. Riječ je o sustavu kojim moraju biti opremljeni svi veliki brodovi i on automatski otkriva osnovne podatke o plovilu, na primjer odakle dolazi, pod kojom zastavom plovi, je li prošlo graničnu kontrolu…

Brodove koji nemaju taj sustav policajci prate preko radara koji dojavljuju smjer i brzinu kretanja, a ako su u dometu kamere, mogu vidjeti i kako izgledaju i, po potrebi, dalje djelovati. Zahvaljujući kameri na Palagruži za vedrih se dana mogu vidjeti i obale Italije, a one postavljene na Mljetu i Srđu snimaju na udaljenosti od 18,5 kilometara.

S Molunta, gdje se nalazi najjužnija kamera i radar, policija sada vidi cijelu južnu granicu sve do Prevlake. Tako u Nacionalnom pomorskom centru, koji djeluje u sklopu Uprave za granicu Ravnateljstva policije, pričaju kako su radar i kamera s Palagruže nedavno u blizini tog otoka primijetili brod neke znanstvene ekspedicije koji je isplovio iz jedne hrvatske luke te napustio teritorijalne vode i ušao u međunarodne a da svoj izlazak nije prijavio policiji, što je po zakonu obvezan. Nakon povratka u luku policajci su to pitanje postavili šefu posade, uglednom znanstveniku, koji im je odgovorio da tako rade već nekoliko desetaka godina

“Što se promijenilo?” pitao je policajce. “Sada vas vidimo”, glasio je njihov odgovor. A iste su palagruške kamere prošli tjedan u hrvatskim teritorijalnim vodama, oko 700 metara od granice, snimile i talijanski ribarski brod pa su iz Centra odmah obavijestili policijsku postaju u Visu, koja je na mjesto događaja poslala svoj brzi patrolni čamac.

Čim je shvatio da mu se velikom brzinom netko približava, Talijan se dao u bijeg prema međunarodnim vodama i mreže bacio u more kako bi bio brži, no policija ga je sustigla i dopratila do Visa, gdje je već sutradan priveden sucu za prekršaje. To su samo dva primjera koja su djelatnici Nacionalnog pomorskog centra prošle srijede ispričali ministru unutarnjih poslova Vlahi Orepiću koji im je došao u posjet. Iako Centar u sklopu Uprave za granicu djeluje od 2012. godine, kada je osnovan kako bi Hrvatska implementirala europske standarde čuvanja morske granice, s prvim danima ove godine aktivirali su novu opremu – radare, kamere i termovizijske kamere – kupljenu sredstvima Europske unije.

palagruža

Naime, hrvatska je plava granica većim dijelom i vanjska granica EU-a. Za implementaciju Schengenskog graničnog režima Europska je komisija tijekom proteklih nekoliko godina Hrvatskoj osigurala 120 milijuna eura, od čega je 10 milijuna eura bez PDV-a utrošeno na opremanje policije za nadzor mora.

“Malo koja zemlja na Mediteranu, a i u cijeloj Europu, ima tako dobar nadzor granice na moru kao Hrvatska”, ustvrdila je Mirna Kovač Bašić, voditeljica Centra čiji su policijski službenici ekskluzivno Globusu prvi put javno pokazali kako uz pomoć novih tehnologija prate što se događa na jadranskim morskim prostranstvima.

Nacionalni pomorski centar, ističe Kovač Bašić, koordinira rad svih postaja pomorske policije, a na raznim slučajevima surađuje i s krim-policijom. Svakodnevno komunicira i usklađuje aktivnosti s Obalnom stražom koja spada pod Ministarstvo obrane, Carinom i drugim državnim službama. Koristi se i radarima MORH-a i Ministarstva mora te bazom podataka o ribarima Ministarstva poljoprivrede…

Diplomirana pravnica Mirna Kovač Bašić u policiji radi 22 godine, a u Zadar je 2012. došla iz Zagreba s mjesta načelnice Pomorske i aerodromske policije. Kaže kako talijanski ribari već znaju da smo jako dobro opremljeni i sve rjeđe iz međunarodnih ulaze u hrvatske teritorijalne vode. Prošle su godine zabilježena 33 slučaja talijanskih ribara u hrvatskim vodama.

Kada je riječ o ilegalnim migracijama, mediteranske su krijumčarske rute, dodaje Kovač Bašić, vrlo aktivne, posebice one kojima se ilegalni migranti s obala Libije pokušavaju dočepati Malte ili talijanske Lampeduse. No dovoljno im je da uđu u međunarodne vode u kojima se primjenjuje međunarodna obveza spašavanja na moru po kojoj je svaki brod dužan pomoći drugome koji je u nevolji…

/slobodnadalmacija/

1...3.8553.8563.857...4.541Stranica 3.856 od ukupno 4.541