Vlada da odustane od apsolutne centralizacije u upravljanju prostorom

0
Sa tribine

Žučna skoro trosatna rasprava i brojne primjedbe obilježile su tribinu koju je sinoć u Tivtu priredila Matica Boke o nacrtu Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata.

Zakon koji je priopremio kabinet ministra ordrživog razvoja i turizma Pavla Radulovića (DPS) predviđa ukidanje sve postojeće planske dokumentacije na lokalnom nivou, a čitav prostor u državi planiraće Vlada kroz izradu Pristornog plana Crne Gore i Plana regulacije. Ukidaju se i građevinske dozvole, kao i gotovo svaka nadležnost lokalnih uprava u gazdovanju svojim prostorom, a zakon ima ambiciju da legalizuje sve što se od oko 100 hiljada divljih objekata koliko ih sada ima, bude moglo uklopiti u planove i čiji vlasnici do određenog roka, prijave te objekte.

Tribini je prisustvovao ministar Radulović, gradonačelnica Tivta Snežana Matijević, predsjednica SO Kotor Dragica Perović i brojni predstavnici strukovnih udruženja, NVO i građani primorskih opština.

„Nacrt zakona je u osnovi centralistički, isključuje demokratska prava građana i mora se povući iz procedure. Mi bukvalno gubimo tlo pod nogama. Suština problema urbanog planiranja na Crnogorskom primorju je za koga se ono planira“- kazao je arhitekta Slobodan Mitrović iz Društva prijatelja bokeške baštine, naglašavajući da se crnogorskoj vlasti koja je uništila i rasprodala nekad jaku privredu, sada sva strategija svodi na „prodaju što više prostora na primorju strancima, a gdje smo tu mi koji ovdje živimo vjekovima“.

Božidar Čarmark iz Matice Boke ukazao je da nacrt ponovno aktuelizuje „sve one sistemske probleme koji evo tri godine nadiru na primorje“, od eskpropijacije i izlaženja u susret velikim investitorima mimo interesa lokalnog stanovništva, do pokušaja otimanja privatne imovine u zoni morskog dobra.

Flora Art

„Ovo je monstruozni primjer pravnog nasilja koje ima tri cilja: dozvoliti onima koji su u vezi sa vlašću da lako realizuju svoje investicione ideje po Crnoj Gori, da utiče na rezultate svih budućih izbora jer je ovakav nacrt bukvalno poziv svima na bespravnu gradnju koju će vlast kasnije legalizovati „naplaćujući“ to u glasovima, te da bude sredstvo održavanja vlasti po svaku cijenu, pa čak i opšteg haosa u prostoru i uzimanja svega što se može uzeti, dok ta vlast ovog režima još bude trajala“- kazao je Mirko Kovačević iz Tivatske Akcije, dok je Dragica Perović zakon ocijenila kao „užas“ i konstatovala da je on u suprotan Ustavu i međunardonim standardima u pravima lokalnih samouprava.

Sa tribine

Učesnici rasprave ukazali su da o tome kako je država „dobar“ upravljač prostorom, dokazuje haos i urbanistički horor koji vlada na području Državnih studija lokacije na primorju koje je naručivala, izrađivala, usvajala i sprovodila Vlada, mimo interesa lokalnih uprava, kao i da neefikasnost Uprave za inspekcijske poslove ne daje optimizam da će ona moći odgovoriti značajno povećanom obimu posla koji joj predviđa novi zakon. Poručeno je i da zakon „ponižava građevinsku struku“,  odnosno preko 1.600 građevinskih inženjera u državi, da je neprimjenljiv bez dokumentacione osnove u prostoru koju Crna Gora nema, te da ne definiše jasnu odgovornsot Vlade za njegovo sprovođenje, iako je ona sebi pribavila sve instrumente da gazduje prostorom.

„Cij svega ovoga bi trebao biti da se bolje i kvalitetnije živi u našim gradovima, a ne da se više gradi. Turizam u koji se kunete, ubijaju svi oni brojni natpisi „stanovi na prodaju“ na svakom dijelu primorja. Državne studije lokacije su nam samo donijele štetu i to nam nikada nije trebalo. Mora se jasno reći ko je kriv za ovakvo neodrživo stanje jer se i čovjek može liječiti tek ako se zna od čega je obolio.“- poručila je Marija Nikolić iz Društva prijatelja bokeljske baštine najavljujući peticiju crnogorskih arhitekata i urbanista sa zahtjevom da se ovakav zakon povuče iz procedure.

Sa tribine

BRAJKOVIĆ: POZVAO POSLANIKE IZ TIVTA DA NE GLASAJU ZA NOVI ZAKON

Rato Brajković (Nova) pozvao je dvoje poslanika Skupštine CG iz Tivta Jovanku Laličić (DPS) i Adrijana Vuksanovića (HGI) da ne glasaju za novi zakon, naglašavajući da bez njih dvoje Skupština koju opozicija bojkotuje, ne može usvojiti ovaj propis. Predsjednik UO Matice Boke Željko Komnenović najavio je da će  tražiti  vanredne sjednice lokalnih parlamenata svih primorskih opština kako bi se i oni izjasnili o namjerama Vlada da im oduzme bukvalno sve ingerencije u gazdovanju priostorom, kao i da će sa zahtjevima građana upoznati sve poslaničke klubove u Skupštini CG.

RADULOVIĆU JE MNOGO POLITIČKE PRIČE

Ministar Radulović je ocijenio da se na tribini čulo „mnogo više političke priče nego konkretnih primjedbi na zakon“ i kazao da će on donijeti znatnno više reda u toj oblasti i jednom za svagda staviti tačku na divlju gradnju.

„Znam zašto ovo „žulja“ arhitekte i urbaniste jer bi neko ko je revidovao projekat Pentagona u Kotoru, momentalno zbog toga ostao bez licence. Nema Crna Gora administrativnih kapaciteta da svoj prostor planira na 24 mjesta (opštine)“- kazao je Radulović dodajući da je otvoren za sve sugestije i da će EU sigurno reagovati ako novi zakon nije usklađen sa Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi ili Ustavom Crne Gore, a što po njemu, nije slučaj.

Njemačka televizijska kuća SAT1 snima u Nacionalnim parkovima Crne Gore

0

Očekuje se da će dva miliona ljudi vidjeti dokumentarnu emisiju o Crnoj Gori i njenim nacionalnim parkovima.

Foto Michael Bader children

Od prošlog petka, 19. maja, profesionalna TV filmska ekipa iz Njemačke je u posjeti Nacionalnim parkovima Crne Gore i Solani u Ulcinju.

TV ekipa radi na snimanju dokumentarnog serijala pod nazivom “Otkrijte svijet bez granica” (Grenzenlos die Welt entdecken), koji će se početi emitovati krajem maja u tri zemlje njemačkog govornog područja Njemačkoj, Austriji i Švajcarskoj.

Serija će obuhvatiti ​​50 zemalja iz cijelog svijeta, a Crna Gora je jedna od njih.

Foto Michael Bader solana

Svake subote, u 19 sati, u najgledanijem terminu u Njemačkoj, biće prikazivana nova 45-minutna emisija iz 50 zemalja.

Njemačka TV stanica SAT1 procjenjuje da će svake subote oko dva miliona ljudi u ove tri zemlje gledati emisiju.

„Ovo snimanje od velikog je značaja za promociju crnogorskih nacionalnih parkova i ujedno turističku destinaciju Crnu Goru na tako važnom njemačkom turističkom tržištu“, kazala je Azra Vuković, direktorica JPNPCG.

„Veoma mi je drago što smo privukli televiziski tim ljepotom naših parkova i svakako da ćemo učiniti sve da isti podržimo kako bismo ostvarili najbolji mogući rezultat”.

Foto Michael Bader rafting

TV ekipa započela je snimanje u Ulcinjskoj Solani kojom upravlja JPNPCG, a zatim su obišli NP Durmitor. Potom je planirano snimanje u NP Skadarsko jezero, te u NP Lovćen. Osim nacionalnih parkova, željeznička pruga između Bara i Kolašina biće druga tema snimanja.

O tačnom datumu prikazivanja dokumentarne emisije o Crnoj Gori i NPCG blagovremeno ćemo obavjestiti javnost, saopštavaju iz NPCG.

Flora Art

Miloš Bigović novi predsjednik SO Herceg Novi

0
Miloš Bigović – foto S.K

Za predsjednika Skupštine opštine Herceg Novi danas je izabran Miloš Bigović.

Za njega je od 30 prisutnih glasalo 19 odbornika.

Miloš Bigović (34) je doktor ekonomskih nauka. Bio je, sa 22 godine, najmlađi poslanik Skupštine Crne Gore, tri puta je biran za odbornika SO, a jedno vrijeme je bio i savjetnik predsjednika Opštine Herceg Novi.

Radi kao projektni menager i samostalni istraživač.

“Građanima poručujem da od današnjeg dana prestaje politička nestabilnost u Herceg Novom. Postavljamo temelje razvoja, izgradnje i stabilnosti Herceg Novog. Daćemo maksimalan  doprinos da utičemo na ubrzan i sveukpuni razvoj Heceg Novog. U radu SO očekujemo veći doprinos svih, radićemo na konsenzuju svih klubova. Nastojaćemo  da odbornci budu u većoj komunikaciji sa građanima. Poteban je konsenzus svih, jer ovaj saziv Skupštine mora da pokaže da grad mora krenuti naprijed. Naš zajednički cilj je to, bez obzira na partijsku pripadnost“, kazao je Bigović.

Nakon lokalnih izbora u najvećem bokeljskom gradu koji su održani 7. maja najviše mandata, 12 osvojio je DPS, Demokratska Crna Gora 9, DF 4, Novska lista 3, SNP 2 i po jedan odbornički mandat koalicija SDP URA, SD, Građanska lista za Herceg Novi- Mišo Škobalj  i Izbor.

Flora Art

Predstavnci Demokrata, Demokratskog fronta , Novske liste, SNP, SDP-URA koji imaju 19 odbornika u lokalnom parlamentu od 34 mandata, prije 15-ak dana dogovorili su novu kaolicionu vlast u Herceg Novom.

S.K

Medijski dijalozi

0
Medijski dijalozi

Međunarodni naučni skup „X crnogorski medijski dijalozi“ biće otvoreni u subotu 27. maja u Tivtu, u hotelu Regent Porto Montenegro, sa početkom u 10 sati. Skup će svečano otvoriti ministarka bez portfelja u Vladi Crne Gore Marija Vučinović i predsjednica Opštine Tivat dr Snežana Matijević, dok će se prisutnima ispred organizatora, časopisa “Medijski dijalozi”, obratiti dr Mimo Drašković.

Učesnici plenarnog panela na temu: “Postmoderni mediji – monolog ili dijalog”, koji počinje u 10.30 časova su: mr Željko Rutović kao moderator, prof. dr Ratko Božović, prof. dr Nada Zgrabljić Rotar, prof. dr Čedomir Čupić, prof. dr Vedada Baraković i Minja Bojanić.

Organizatori skupa su IVPE Cetinje, Istraživački medijski centar iz Podgorice i časopis Medijski dijalozi, a generalni pokrovitelji su Ministarstvo kulture, Skupština Crne Gore i Opština Tivat.

Naučnici iz Lošinja u 30 godina sakupili slike 2000 dobrih dupina

0
Dupin

U povodu 30. godišnjice Jadranskog projekta dupin i 25 godina Direktive o staništima i programa LIFE Europske Unije, Institut Plavi svijet i Hrvatski prirodoslovni muzej proslavit će danas Europski dan za zaštitu prirode „Europski Natura 2000 dan“  u Muzeju Apoksiomena u Malom Lošinju.

Kako navode iz lošinjskog Instituta Plavi svijet , prezentacijama tijekom proslave Europskog Natura 2000 dana žele pokazati javnosti kako se zajedničkim snagama svih zainteresiranih strana može doprinijeti uspješnoj zaštiti okoliša. Naglašavaju da su očuvanje biološke raznolikosti, “plavi rast” i održivi turizam temeljen na očuvanom i zdravom okolišu ciljevi i Europske unije i Hrvatske.

Institut Plavi svijet ove godine slavi 30 godina od početka svog najuspješnijeg projekta – Jadranskog projekta dupin, koje je jedno od najdužih istraživanja zajednice dobrih dupina i koje je doprinijelo zakonskoj zaštiti dupina. Uz to, Europska unija ove godine slavi 25 godina od stupanja na snagu Direktive o staništima i mreže zaštićenih područja Natura 2000 te od pokretanja financijskog instrumenta LIFE, kojim se podupiru projekti i aktivnosti zaštite vrsta i okoliša u EU. Europska komisija, zajedno s Europskim parlamentom i Europskim vijećem te Europskim odborom regija proglasila je  21. svibnja Europskim Natura 2000 danom.

Kako ističu iz Plavog svijeta, Jadranski projekt dupin je svojevrsni začetnik istraživanja dupina u Europi i jedno od najdužih kontinuiranih istraživanja jedne rezidentne zajednice dobrih dupina. Naglašavaju da su lošinjski dobri dupini danas prepoznatljivi u cijelom Jadranu te da su podaci prikupljani tijekom 30 godina doprinijeli zakonskoj zaštiti te vrste i uspostavi šest ekoloških Natura 2000 područja , važnih za očuvanje dobrih dupina u Hrvatskoj.

Institut sada istražuje dupine i kitove u cijelom Jadranu, iz tri istraživačke postaje – Lošinj, Murter, Vis, te u suradnji s kolegama u Italiji, Albaniji, Sloveniji i Crnoj Gori. Sada se, ističu, u katalogu dobrih dupina, koji je 1987. imao svega nekoliko desetaka jediniki, nalazi više od 2000 leđnih peraja dobrih dupina iz Jadrana koje je moguće pojedinačno prepoznati.

Iz Plavog svijeta navode  da su aktivnosti zaštite prirode temeljene na rezultatima istraživanja dupina na Lošinju i u Jadranu dovele i do organiziranja Dana dupina, manifestacije namijenjene podizanju svijesti javnosti o potrebi zaštite dupina i jadranskog morskog okoliša. Tako će i ove godine u srpnju obilježiti 25. Dan dupina, a dio programa čini pokretanje umjetničke zbirke Instituta Plavi svijet. Na izložbama diljem Hrvatske bit će predstavljena grafička mapa s radovima koje je osam umjetnika (Bašić, Buntak, Dračić, Hraste, Kosanović, Resner, Tomasović, Vernić) poklonilo institutu. Ciklus izložbi počeo je u riječkom Malom salonu u sredini svibnja, a radovi će biti predstavljeni i tijekom proslave u Malom Lošinju.

Hrvatski prirodoslovni muzej kao vodeći partner te Institut Plavi svijet  od rujna 2016. zajedno sa sedam partnera iz još pet zemalja Europske unije, provode petogodišnji projekt “Zajedničke akcije za poboljšanje statusa zaštite i očuvanja populacija morskih kornjača Europske Unije – LIFE Euroturtles” kojeg sufinancira LIFE financijski instrument EU, a provodi se u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike i Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu. Cilj projekta je utvrditi moguća nova Natura 2000 područja za očuvanje populacije glavate želve u Jadranskom moru te umanjiti antropogeni utjecaj na glavate želve, smanjiti smrtnost morskih kornjača u ribolovnim alatima i motivirati javnosti za sudjelovanje u aktivnostima zaštite morskih kornjača.

”Un mare, due sponde” – „Jedno more, dvije obale“

0

U sklopu posjete italijanske delegacije Kotoru u saradnji sa Zajednicom Italijana Crne Gore, u četvrtak je u palati Bizanti  promovisana knjige ”Un mare, due sponde”, autora dr Giacoma Scottija.

Na početku večeri goste je pozdravio u ime organizatora Aleksandar Dender predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore, koji je istakao da je Jadransko more kao zajednički prostor uticalo na formiranje zajedničkih kulturnih vrijednosti.

Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić izrazio je dobrodošlicu gostima iz Italije te  istakao da pored toga što dijelimo zajedničko more i brojne privredne aktivnosti, imamo ljude koje koji rade na zajedništvu kroz Zajednicu Italijana Crne Gore te unapređuju prekograničnu saradnju zajedno sa italijanskim opštinama što će Opština Kotor i dalje podržavati.

Andro Radulović predstavio je rad i aktivnosti Zajednice Italijana u Crnoj Gori.

Na promociji je o knjizi govorio Lucio Gregoretti savjetnik u Opštini Monfalkone.

Autor knjige ”Un mare, due sponde” („Jedno more, dvije obale“), dr Giacomo Scotti poručio je da Jadransko more je vjekovima spajalo dvije obale ali i narode koji žive na tim obalama.

„Narodi koji žive na tim obalama su mješavine, krvi, kulture, ti narodi su gradili mostove a posebno pomorci. Ljudima koji žive na ovim obalama u krvi je da pomažu drugima, što dokazuju i danas svakodnevdno pružajući ruku spasa migrantima … Čak i za vrijeme ratova pomagali su jedni drugima, tako da tu tradiciju treba njegovati, graditi mostove, putem kulture, za dobrobit budućih generacija. Narodi na obalama koje zapljuskuje Jadran uvjek su sarađivali, trgovali, more ih je upućivalo jedne na druge, spajalo… Kroz brojna istraživanja koristeći enciklopedije došao sam do zaključka da je tokom 2000 godina na ovim prostorima bilo samo sedam posto vremana kada se ratovalo. Jadran je bio oaza, more intimnosti i mira“ – kazao je autoro knjige dr Giacomo Scotti za Boka News.

Promociji su prisustvali zamjenica ambasadora Italije u Crnoj Gori Antonela Fontana i gradonačelnica Monfalkonea Anna Maria Cisint za koju će danas zvanično biti upriličen susret u Opštini Kotor.

Prijem za gradonačelnicu Monfalkonea

Gradonačelnica Monfalkonea Anna Maria Cisint sa saradnicima boravila je danas u radnoj posjeti Opštini Kotor.

Sastanak sa gradonacelnicom Monfalkonea

Delegaciju iz Italije u kojoj su bili zamjenica ambasadora Italije u Crnoj Gori Antonela FontanaLucio Gregoretti savjetnik u Opštini Monfalkone, dr Giacomo Scotti, primio je potpredsjednik Opštine Kotor Branko Nedović sa saradnicima. Sastanku su prisustvovali i predsjednik Zajednice Italijana Crne Gore Aleksandar Dender i predstavnik Zajednice Pavo Peruđini, na čiju inicijativu je i organizovan današnji susret.

Ućesnici sastanka osvrnuli su se na tradicionalno prijateljstvo i saradnju Italije i Crne Gore, kao i grada Monfalkonea i Regie Friuli Venecija Giulia sa Crnom Gorom.

Naglašena je potreba da se dosadašnja saradnja nastavi i učvrsti, posebno u oblastima turizma, male privrede, poljoprivrede, kao i kulture. Obostrano je ocijenjeno da su razmjena iskustava i međusobna pomoć u ovim segmentima izuzetno važne.

Flora Art

 

Budva – Uskoro otvaranje starogradskih bedema za posjetioce

0
Budva

Jedna od autentičnih budvanskih atrakcija su starogradski bedemi, koji će, kako najavljuju iz JU Muzeji i galerije Budve, uskoro ponovo biti otvoreni za posjetioce uz pratnju vodiča.

„Već smo uspostavili saradnju sa Komunalnim preduzećem koje će redovno čistiti bedeme. U ripremama smo da formiramo i određenu službu koja bi se bavila valorizacijom bedema na pravi način. Angažovaćemo naše vodiče i vršiti naplatu ulaza, a od sredstava prikupljenih na taj način vršili bi prezentaciju samih bedema, kroz brošure, flajere i slično. I ne samo bedema već kompletnog kulturno-istorijskog dobra Starog grada“, kazala je v.d. direktorica Lucija Đurašković.

Zakon o boravišnoj taksi predviđa da se 10% iznosa ostvarenog po tom osnovu, opredijeli za valorizaciju kulturno-istorijskog nasljeđa i, kako je istakla Đurašković, iniciraće da se donese odluka kojom bi se ta sredstva i namjenski trošila.

D.N./M.M.

Cvjetni aranžmani s mirisima Boke…

Cvjetni aranžmani u kojima su na originalni način upakovani mirisi Boke, postali su pravi hit u ponudi cvjećare “Flora Art” u Tivtu. Cvijeće aranžirano mediteranskim biljem, lovorom, ruzmarinom, bršljanom, lavandom, vrijesom, odiše originalnošću i sve je traženije.

„Sve je proizišlo iz ljubavi prema biljkama. Ljubav generira i ove cvjetne aražmane… Svoja znanja i afinitete, prenijela sam na svog mlađeg sina koji je stalno bio uz mene, od rasadnika do rasadnika, kada sam uređivala grad, i kao član komisije za “Turistički cvijet”, obilazila dvorišta po Tivtu. Danas sam stručni konsultant u cvjećari “Flora Art”, a njen vlasnik je moj sin…“ – kaže ing. hortikulture Tanja Krstović, zahvaljujući kojoj je Tivat postao prepoznatljiv po osmišljenoj i originalnoj hortikulturi.

Cvećara “Flora Art”, u ulici Ribarska 26, u Tivtu, odiše raskošnim cvjetnim aranžmanima, mirisima, bojama, kojima naprosto ne možete odoljeti.

„Stalno istražujemo tržište, razvijamo ideje jer želimo da budemo originalni. Trudimo se da prateće zelenilo za aranžmane bude autohtono, sa naših lokaliteta kao što su Luštica, Vrmac, Grbalj, Gornja Lastva. Dakle, prisutni su lovor, pitasporum, ruzmarin, lavanda, mrča, vrijes, bor, trstika, što čini aranžmane autentičnim, a moram priznati i sve traženijim. Sve češće imamo narudžbe uz izražene želje da budu sa našim biljkama i mirisima kojima odiše Boka”, priča nam Tanja.

Ljubav je svakako najvažnija za bavljenje ovim poslom, a kada se ona spoji sa znanjem,  prefinjenim estetskim senzibilitetom u sklapanju boja i pravljenju oblika, onda dobijete originalne proizvode iz radionice koja se zove “Flora Art”. Njima možete obradovati drage osobe, a prostor u kojem boravite, oplemeniti i učiniti mjestom zadovoljstva, radosti i optimizma!

Tel 067 803 646 i 067 828 878

 

 

Flora Art

 

 

Porto Montenegro podržava JK Delfin

0
Donacija JK Delfin

Kompanija Adriatic Marinas i ove godine nastavlja da podržava Jedriličarski klub Delfin iz Tivta, kroz godišnje sponzorstvo u vrijednosti od 3.000 eura, koje će biti usmjereno za intenzivne pripreme mladih jedriličara.

Izuzetno smo zahvalni na sponzorstvu, i na logistickoj podršci kao i promociji jedrenja. Rezultati kluba pokazuju kontinuirani napredak. Igor Les je 50. na svjetskoj listi u klasi Laser Standard, što je do sada najbolji plasman, i započeo je krug kvalifikacija za OI Tokio 2020, istakao je predsjednik JK Delfin Rober Farkaš.

Kompanija Adriatic Marinas je višegodišnji prijatelj i sponzorski partner Jedriličarkom klubu Delfin –  jedrenje je tradicionalan sport u Boki Kotorskoj, i kroz ovu, i ostale donacije, želimo da što više podržimo mlade talente u lokalnoj zajednici. Bilo da jednog dana oni postanu vrsni jedriličari i olimpijci u ovom sportu, ili se vremenom fokusiraju na jahting industriju i uslugu, marina za superjahte i luksuzno nautičko naselje Porto Montenegro uvjek će biti njihovo dobro poslovno okruženje, istakla je PR koordinatorka Porto Montenegra Kristina Škanata.

Nove nade jedrenja, juniorski tim JK Delfi Iliju Marković i Irinu Kusovac, očekuju dva najznačajnija takmičenja ove godine: Svjetsko prvenstvo u klasi Laser 4.7 u Belgiji krajem jula i Evropsko u oktobru u Španiji.

Flora Art

Flota Optimista je porastu i izvjesno je da ćemo iz njihovih redova uskoro imati novu generaciju u Laser. Naši jedriličari intezivno treniraju i takmiče se tokom cijele godine, kako u Boki tako i na medjunarodnim takmičenjima. Vjerujem da uspjesi i aktivnosti naših takmičara inspirišu djecu da i sami nauče vještinu jedrenja. Pozivamo ih da se priključe Delfinovoj ljetnjoj školi jedrenja za djecu od 8 do 15 godina,  koja počinje prve subote juna i traje do kraja avgusta,  dodao je Farkaš.

 

Gradski park obogaćen sa novim sadnicama vrijednim više od dvije hiljade eura

0
Park Tivat

Na donatordskoj aukciji bilja koja je održana juče u sklopu obilježavanja Evropksog dana parkova u Tivtu, biljni fundus tivatskog velikog Gradskog parka obogaćen je sa novim sadnicama vrijednim više od dvije hiljade eura.

„Ovom prilikom sadnice za park, u ukupnom iznosu od 2.100 eura, donirali su „Luštica Development“ , „Sea trade“ , „Adriatic Marinas“ , JPU „Bambi“ iz Tivta, OŠ „Drago Milović“ iz Tivta, „Vodovod i kanalizacija“, Turistička organizacija Tivat, Caffe pizzeria „Recoleta“ iz Tivta, Caffe restaurant „Ambient“ iz Tivta, „Helada Mont“ Tivat, odjeljenje IV4 OŠ „Drago Milović“ , NVO „Evropski Dom“ Tivat, „M Work“ , „Komunalno“  i Sekretarijat za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost”- saopšteno je iz Opštine Tivat koja je u saradnji sa Komunalnim preduzećem i kompanijom “Kalia” iz Podgorice priredila ovu ekološku akciju.

Tada, Mornarički, a današnji veliki Gradski park u Tivtu, podigao je 1892. godine komandant Ratne mornarice Austro-Ugarske, admiral Maksimilijan Daublebski fon Šternek.

Flora Art

Po njegovoj naredbi je na nekadašnjim imanjima plemićkih porodivca Radali i Luković, podignut park jer je Šternek želio da uredi najbližu okolinu nove vojno-pomorske baze, odnosno vojnog brodogradilišta Arsenal koji je u Tivtu, takođe po njegovoj  naredbi, podignut krajem 19.vijeka i sa radom je počeo 1889. godine. Admiral je stoga, komandantima svih austrougarskih ratnih brodova koji su se sa dugih putovanja po svijetu vraćali u Boku, naredio da sa sobom donose primjerke biljaka karakterističnih za daleke zemlje koje su posjetili, a one su sađene u tadašnjem Marine parku, kao se zvanično zvala ova velika botanička bašta što se danas prostire na oko četiri hektara.