Veliki broj novootvorenih što legalnih, što nelegalnih gradilišta u Tivtu koje nakon usvajanja kontroverznog novog Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata niču kao „pečurke poslije kiše“, osim loših efekta na pejsaž, nerijetko pričinjava i ekološke probleme.
Tako su stanovnici Donje Lastve gdje u zaleđu obale „niče“ nekoliko novih velikih rezidencijalnih zgrada, već danima svjedoci zagađenja mora od izlivanja zemljom i blatom krcatih podzemnih voda koje se ispumpavaju sa gradiilišta i po pravilu, usmjeravaju u najbliže odvodne kanale atmosferske kanalizacije koji ih onda dovode u more.
Iako je riječ o prirodnom materijalu, zemlja i blato u rastvorenom obliku, pogubno djeluju na živi svijet u moru jer morskim organizmima otežavaju ili potpuno onemogućavaju disanje, dok alge i ostali nepokretni organizmi na morskom dnu, bivaju prosto živi zatrpani.
Uprkos činjenici da se u more pred Donjom Lastvom već danima mogu vidjeti ovakve i slične mrlje mnogo većih dimenzija, niko od nadležnih inspekcija do sada nije ništa preduzeo da se ovo spriječi i sankcioniše.
Koncert Sanje Ilić i Balkanike, koji je trebao da bude poklon Crkvene opštine Herceg Novi i Turističke organizacije, Hercegnovljanima i gostima povodom dočeka pravoslavne Nove godine, prekinut zbog jake kiše i lošeg vremena ali će poznati beogradski muzičari svoj nastup ipak održati u Herceg Novom – saopštili su organizatori.
,,Dogovorili smo se sa organizatorima da se kocert odloži i mi ćemo nastupiti ponovo ovdje do kraja ljeta”, kazao je Sanaj Ilić sinoć na Belavisti kada je kiša omela održavanje svečanosti kojom se obilježavao početak godine po julijanskom kalendaru.
Tako je nevrijeme pored koncerta beogradske pop-rock grupe Van Gogh, odložilo još jedan događaj koji su Turistička organizacija i Opština Herceg Novi namjenili sugrađanima i gostima u okviru prazničkih dana januara. Međutim, oba koncerta su samo odložena ne i otkazana, pa će se tako koncert grupe Van Gogh održati tokom Praznika mimoze, a Balkanika će svoj nastup imati na ljeto. O tačnim terminima organizatori će blagovremeno informisati javnost.
Grupa Balkanika, na čelu sa renomiranim kompozitorom Sanjom Ilić, okuplja deset mladih, poznatih i talentovanih muzičara koji sviraju drevne balkanske instrumente, a iza sebe imaju preko 100 koncerata širom svijeta. Dva ženska etno vokala i jedan muški rok-vokal, u kombinaciji sa tvrdim elektronskim zvukom i drevnim balkanskim instrumentima, postižu fantastičan, moderan i originalan zvuk koji se sada po prvi put čuje na Balkanu.
Balkanika je osnovana 2000. godine i konstantno razvija zvuk bez ekvivalenta na svjetskoj muzičkoj sceni. Muzički stil je teško opisati; to je originalni zvuk koji kombinuje “world music” elemente i snažne ritmove Balkana, uz moderan senzibilitet.
Svečanom svetom misom u katedrali (bazilici) svetog Tripuna, večeras su proslavljene Karike, dan 13. januar kada su davne 809. godine u Kotor stigle moći svetog Tripuna, zaštitnika grada Kotora i Kotorske biskupije.
U prvoj knjizi biskupskog arhiva iz 1431. godine, navodi se stari običaj da svakog 13. januara u godini, svetu misu služi opat otoka Sv. Jurja sa kojeg je u IX. vijeku bio dopraćen brod s relikvijama sv. Tripuna, od Perasta do Kotora.
Ta tradicija očuvana je do danas. Misu je predvodio peraški župnik don Srećko Majić koji je propovijedao o životu svetog Tripuna, pronalazeći u njemu uzor za očuvanje vjere, nade, ljubavi prema Bogu …
U narodu je za ovaj događaj odomaćen naziv Karike koji potiče od talijanske riječi “incaricare”, što znači „zadužiti“. Bokeljska mornarica je toga dana od radosti što su moći svetog Tripuna stigle u Kotor, zaplesala kolo, a od XV. stoljeća na dan Karika bira se mali admiral koji će izreći Lode – pohvale sv. Tripunu, 27. januara. To su jedine pohvale svecu koje su do danas sačuvane na istočnoj obali Jadrana.
Mali admiral kojeg je za ovu godinu izabrala Bokeljska mornarica, je Luka Kovačević iz Herceg-Novog i kazivaće Lode 27. januara.
U arheološkim istraživanjima, krajem 1840. godine, u katedrali svetog Tripuna je pronađen sarkofag s latinskim natpisom Andree Saracenisa, Kotoranina i njegove žene Marije, koji je otkupio moći svetog Tripuna od mletačkih trgovaca i njemu u čast, u Kotoru sagradio prvu crkvu početkom IX. vijeka.
Temelji te crkve otkriveni su u arheološkim istraživanjima poslije katastrofalnog potresa 1979. godine. Osim toga, sačuvan je i dio parapetne ploče iz IX. stoljeća koja je izložena u katedrali i u latinskom natpisu pominje biskupa Ivana, a kao datum, mjesec i godinu navodi 13. I 809., čime faktički potvrđuje vrijeme prijenosa moći zaštitnika grada Kotora i Kotorske biskupije, svetog Tripuna.
Svečanoj misi, osim vjernika katolika i pravoslavaca, prisustvovali su: Ilija Radović, viceadmiral Bokeljske mornarice, Saša Dender, predsjednik UO Bokeljske mornarice, kao i mornari Bokeljske mornarice.
U današnje vrijeme rasprave o tome kome pripada Bokeljska mornarica, profesionalni Hrvati brojnih udruženja u Boki Kotorskoj, izgleda da su na ovaj datum zaboravili.
Mali admiral Luka Kovačević
Na svečanoj sjednici Admiralata i Upravnog odbora koja je održana danas u Kotoru, odlučeno je da se za Malog admirala za 2018. godinu, imenuje dječak Luka Kovačević iz Herceg Novog koji ima osam godina i odličan je učenik Osnovne škole ,,Dašo Pavičić“.
Osobito je vezan za Boku i more, posebno za Kotor. Aktivno se bavi plivanjem od treće godine i već je dobijao priznanja. Od proljeća ove godine preći će u vaterpolo junior tim ,Jadran“ iz Herceg Novog.
Takođe, pohađa prvi razred Muzičke škole u Herceg Novom i svira gitaru.
Ljubav prema Boki Kotorskoj roditelji su mu usadili od rođenja, te će sa istom idejom nastaviti i u budućem odrastanju jer u njoj prepoznaju kvalitet odgoja svoje djece.
Lukina želja je da postane pomorski kapetan i nastavi porodičnu tradiciju koja mu je dovoljna motivacija da uči i nauči sve o moru i pomorstvu.
Na planini Orjen od 12. do 15. januara 2018. godine, na teritoriji opštine Herceg Novi održava se vježba simulacije prirodne katastrofe – zemljotresa.
Pored Službe zaštite i spasavanja Herceg Novi, učestvuju Služba zaštite i spasavanja Kotor, kao i vatrogasne jedinice iz tri hrvatska grada: Opatije, Rijeke i Dubrovnika. Vježbu pohađa dvadesetak pripadnika jedinica za potragu u zemljotresima i sedam potražnih pasa.
Radi se o prvoj vježbi ovog tipa u Crnoj Gori, a strateški partner i pokrovitelj vježbe je Opština Herceg Novi, koja je preko lokalne Službe zaštite i spašavanja i organizator vježbe.
Naime, kako se Herceg Novi grad nalazi na trusnom području, namjera Opštine je da proširi saradnju sa gradovima u okruženju, kako bi razmjenjivali iskustva, unaprijedili sistem zaštite i u slučaju vanrednih okolnosti i katastrofa mogli računati jedni na druge.
Foto – Vježba spasavanja, ilustracija
Praktično-pokazna vježba sastoji se od nekoliko segmenata: pružanje prve pomoći, spašavanje sa visina i dubina, potraga sa potražnim psima obučenim za potrage u ruševinama i na otvorenom prostoru.
Stručni nadzor vježbe obavljaju instruktori iz Hrvatske i Slovenije, koji su zaduženi i da poslednjeg dana vježbe izvrše provjeru stečenog znanja polaznika i na osnovu toga dodijele adekvatne sertifikate.
Zajednica Italijana Crne Gore svake godine uplaćuje Komunalnom preduzeću Kotor oko 1.000 € za grobarinu, međutim, ostaje i dalje veliki broj grobnica Kotorana katolika koje nisu pokrivene plaćanjem grobarine i koje će se, ukoliko se na vrijeme ne spriječi devastacija, prekopati i prodati…
Groblje Škaljari
Škaljarsko, katoličko i pravoslavno gradsko groblje, dijelom i židovsko, osnovano je u prvoj polovini XIX stoljeća kao konfesionalno groblje, nakon zabrane prvo austrijskih a onda i austrugraskih vlastii da se sahrane obavljaju u i oko gradskih crkava u Kotoru.
Sve do 1973. godine grobljem su upravljale katolička i pravoslavna crkva kada im je ta uprava oduzeta, a nakon izrade novog katastra nezakonito su im oduzeti zemljište i crkve na groblju i prenijeti na Opštinu bez izvršene nacionalizacije. Potom su groblja preimenovana u gradska groblja bez konfesionalnih atributa na koja se onda primjenjuje Zakon o komunalnim djelatnostima Crne Gore, odnosno opštinska Odluka o grobljima.
Od tada, od strane Komunalnog preduzeća koje upravlja grobljem, počinje uklanjanje starih austrougarskih, čeških, italijanskih i drugih grobova na katoličkom groblju, do izmještanja kostiju iz grobova bez obavijesti crkvenih vlasti, dolazii do trgovine novim grobnicamau koje se sahranjuju pripadnici drugih konfesija, čime se na direktan način remeti konfesionalni karakter groblja, onakav kakav je bio od osnivanja. Pri tom nikome ne pada na pamet da oduzima i prekopava židovske grobove znajući kakva bi bila reakcija države Izrael. Kako kaže don Anton Belan u “Hrvatskom glasniku”,” pod plaštom niti jednog zakona ne može se otimati tuđe, osobito grob koji predstavlja identitet jednog naroda, a prekopavanje grobova i izmještanje zemnih ostataka naziva se skrnavljenje.”
Ko ima pravo to da radi? Ko ima pravo da uništava materijalni i duhovni identitet jednog ili više naroda, da uništava njihove grobove i da ih napravi predmetom trgovine? Škaljarsko katoličko gradsko groblje ima jasno određene granice bez ikakve mogućnosti proširenja, te kao jedina mogućnost proširenja ostaje prekopavanje starih grobova i pravljenje novih za prodaju, što je država i uzela sebi za pravo proglašenjem groblja za gradsko. Kako se smanjuje broj katolika u Kotoru, a povećava broj pripadnika drugih konfesija, jasno je ko će se sahranjivati na mjestu uništenih grobova što će vremenom dovesti do nestanka jednog od bitnih identitetskih uporišta katolika u Kotoru. Kako bi spasila nekih 50 grobova Italijana sahranjenih na Škaljarskom groblju, Zajednica Italijana Crne Gore svake godine uplaćuje Komunalnom preduzeću oko 1.000 € za grobarinu, međutim, ostaje i dalje veliki broj grobnica Kotorana katolika koje nisu pokrivene plaćanjem grobarine i koje će se, ukoliko se na vrijeme ne spriječi devastacija, prekopati i prodati, čime će se izgubiti svaki trag o njihovom porijeklu. Ovakvo neodrživo stanje kakvo je danas dovešće jednoga dana do nestanka velikog broja katoličkih grobova, doći će praktično do neke vrste tihog etničkog čišćenja,svjesnog ili nesvjesnog svejedno, koje po definiciji iz Encyclopedia Britannica,“ ponekad uključuje uklanjanje svih fizičkih tragova ciljane skupine putem uništenja spomenika, groblja i hramova“.
Kao jasno definisana prostorna cjelina sa nizom pojedinačnih grobova, grobnica i pratećih sakralnih objekata i prepoznatljivim pejzažnim uređenjem groblja sa čempresima zasađenim 1872. godine, Škaljarsko groblje, predstavlja značajan kulturno-istorijski spomenik od veoma velike važnosti za sagledavanje prošlosti stanovnika Kotora ali i šire. U Kotoru, u kojem su tokom prošlosti živjele različite etničke, nacionalne i vjerske zajednice, Škaljarsko groblje svjedoči o identitetima nekadašnjih žitelja grada, kao i o njihovim međusobnim razlikama. Za mnoge se ljude tokom njihovog života nije znalo kojoj su vjerskoj ili nacionalnoj zajednici pripadali, ali pri njihovom pokopu to se nepogrešivo određivalo. U tom smislu, ovo groblje nije samo puki trag prošlosti i povijesti grada, ono nije samo nijemi spomenik kulture i materijalne baštine već je usko vezano za identitet Kotora i njegovih stanovnikai čini osnovu od veoma velike važnosti za sadašnje, kako individualno, tako i kolektivno pamćenje.
Kao mjesto posvećeno održavanju sjećanja, ali i izgradnji svijesti o precima, groblje ima veliku ulogu da pored poštovanja kulta mrtvih, spriječi zaborav. Grobovi predstavljaju prvoklasna materijalna i duhovna svjedočanstva o pripadnosti, bez obzira na njihovo eventualno materijalno propadanje ili nestanak uspomene na preminulog i zbog toga, Škaljarsko groblje kojeima jasno utvrđenu konfesionalnu i nacionalnu pripadnost nekadašnjih stanovnika Kotora, mora biti sačuvano.Ovo se takođe odnosi i na srednjevjekovno franjevačko groblje kod Gurdića koje je dokaz kontunuiranog konfesionalnog identiteta Kotorana kroz stoljeća.
Photo: Boka News
Imajući u vidu izuzetan značaj Škaljarskog groblja za povijest i kulturu grada, ono se mora zaštititi od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore kao prostorna kulturno-istorijska cjelina sa posebnim režimom sahranjivanja, jer predstavlja značajno svjedočanstvo i dentitetskog statusa nekadašnjih građana Kotorakoje daje temelj za nastavljanje tog identiteta i u budućnosti. Takođe, moraju se zaštititi i pojedine grobnice kao kulturna dobra, odnosno kao spomenici sepulhralne arhitekture, koje stručnjaci Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore do sada nisu kao takve prepoznali niti ih uvrstili u registar kulturnih dobara.
Osim toga, država mora vratiti konfesijama nezakonito oduzeto zemljište i crkve na Škaljarskom groblju, kako bi one preuzele brigu i zaključile ugovor sa komunalnim preduzećem o održavanju groblja pod njihovim nadzorom i u skladu sa odlukom o proglašenju groblja kulturnim dobrom sa posebnim režimom sahranjivanja.
Samo tako država Crna Gora, u koju je Kotor unio svoje ogromno kulturno matrijalno i duhovno bogatstvo i koja je obavezna da to bogatstvo štiti i kao svoje kulturno dobro u autentičnom obliku, može pomoći da se spriječi nestajanje jednog od bitnih identitetskih uporišta katolika u Kotoru.
Mediteranski identitet: Prostor neprestanih kontakata, dodira, miješanja ljudi, kultura, tradicija
mediteran
Što je i postoji li uopšte mediteranski identitet, kako spriječiti da se ponovi pošast od 37 hiljda požara koji su harali dijelom mediteranskih zemalja od 2001. do 2014. i što je fenomen svjetski poznate mediteranske prehrane, dio je tema kojima se bavi međunarodna naučna knjiga “Mediterranean Identities” koju je netom uredila hrvatska geografinja.
Urednička knjiga na čijih je 17 tekstova radilo gotovo 50 autora iz različitih zemalja i kontinenata, bavi se pitanjima okoliša, društva i kultura Mediterana u svojim višestrukim i jedinstvenim međusobnim vezama tokom hiljadama godina, pri čemu je, kako kaže urednica Borna Fürst – Bjeliš u uvodu, okoliš jedan od najvažnijih dijelova priče.
Monografija “Mediterranean Identities – Environment, Society, Culture”, čiji je izdavač trenutačno najveći svjetski izdavač knjiga s otvorenim pristupom iz znanosti, INTECH, također je tiskana u Hrvatskoj.
Kroz cijelu koncepciju knjige čvrsto se provlači nit o Mediteranu kao prostoru neprestanih kontakata, dodira, miješanja ljudi, kultura, tradicija, biljnih i životinjskih vrsta. Mediteran je prostor kontakata i raskrižje putova, ističe profesorica geografije s Prirodoslovnog fakulteta u Zagrebu.
“Mediteran nije stvar homogenosti i uniformnosti, nego jedinstva koje proizlazi iz razlika, kontakata i međusobnih veza. Ne postoji mediteranski identitet, već mediteranski identiteti”, objašnjava.
Knjiga suočava čitatelje s ključnim suvremenim pitanjima mediteranske regije kao što su svojevrstan mediteranski način života, specifičan krajolik i raznoliki višestruki identiteti. Monografija je također istaknula najozbiljnije prijetnje Mediteranu danas. To su prijetnja biološkoj raznolikosti, te prijetnje rizicima i opasnostima, prvenstveno zbog klimatskih promjena, načina života i promjena u korištenju zemljišta. Također, Mediteranu prijeti osiromašenje tradicionalnih praksi i njegovih krajolika, koje su bitne sastavnice mediteranske baštine, kaže se u uvodu.
mediteran
Sadržaj je podijeljen u četiri dijela. Prvi dio govori o identitetu i jedinstvenosti Mediterana iz različitih kulturnih i prirodnih perspektiva. U jednom od tekstova Portugalke Helena Trindade Lopes i Isabel Almeida podsjećaju da je zapadni svijet napravio svoje prve korake u Egiptu i Mezopotamiji, koje je potom nastavio razvijati na obalama Mediterana. Možda te kolijevke civilizacije, koje se danas pretvaraju u golemo ljudsko groblje, mogu ponovno zasjati i prosvijetliti putove snova i nade za suvremeni svijet, zavješćuju Lopes i Almeida.
Drugi dio govori o “biološkoj raznolikosti i prirodi na raskrižju”. Budući da se Mediteran smatra vrućom točkom biološke raznolikosti, to najveće poglavlje donosi pet tekstova o raznim aspektima mediteranske prirodne raznolikost i utjecaja klimatskih promjena na njega.
Treće poglavlje raspravlja o rizicima i opasnostima koji su oduvijek pratili Mediteran. Pažnju posvećuje uzročnoj povezanosti suše i požara, kao i pitanjima prevencije i oporavka nakon požara.
Turski autori Tuğrul Varol, Mertol Ertuğrul i Halil Barış Özel navode da je između 2001. i 2014. u Portugalu izbilo 21.800 požara, u Španjolskoj 16.000, u Italiji 6525, u Francuskoj 3250, u Turskoj 2200, a u Grčkoj 1425. Oni objašnjavaju da su na njih utjecali brojni uvjeti kao što su veličina osjetljive površine, topografija, krajobraz, karakteristike gorivih materijala, požarna sezona, nadmorska visina, klimatski uvjeti, protupožarna politika, učinkovitosti njezine organizacije i drugo. Potom predstavljaju model koji po njima objašnjava razloge nastanka oko dvije trećine požara i izgorjelih površina.
Posljednji dio govori o kulturnoj ekologiji i mediteranskom načinu života, u kojem se daju nove spoznaje o mediteranskom urbanizmu u odnosu na svojstva okoliša i potencijal korištenja vegetacije u oblikovanju urbane klimatske udobnosti.
Također, govori se o pšenici kao jednom od najstarijih usjeva u samoj jezgri mediteranske prehrane s golemim značenjem mediteranske kulture i identiteta, te o mediteranskoj prehrani, danas zaštićenoj nematerijalnoj baštini, kao jednom od stupova mediteranskog identiteta koji se proširio daleko izvan same mediteranske regije.
Kad bismo tražili rečenicu potpredsjednice Europskog udruženja za povijest okoliša Borne Fuerst-Bjeliš, koja bi najkraće predstavila knjigu od 426 stranica, bila bi to ona da je Mediteran paradoksalno jedinstvo različitosti kontakata i međusobnih veza.
U eksploziji u Skadru povrijeđeno je šest osoba, od kojih dvije teže, prenosi RTCG.
Meta napada je bio albanski biznismen Ljuljzim Kula, potvrdila je albanska policija.
U neposrednoj blizini mjesta ekspolozije, koja se dogodila oko 10:30, u strogom centru grada, zatekla se i ekipa Televizije Crne Gore.
Među povrijeđena je i radnica RTCG R.G, koja je, nakon ukazane pomoći u bolnici u Skadru, otpuštena ali će po povratku u Crnu Goru morati da se javi ljekarima u Kliničkom centru, javlja TVCG.
Reporteri RTCG su javili da su slike sa trga Rus uznemirujiće, da je situacija haotična i da je pravo čudo da nije bilo težih posljedica.
Ekipa TVCG će se vratiti u Crnu Goru čim bude završen uviđaj.
Albanski mediji navode da je ekspoloziv bio bio postavljen na motoru, koji se nalazio ispred zgrade u kojima su prostorije srpsko-crnogorske manjine.
O događaju je obaviješteno Ministarstvo vanjskih poslova i ambasada u Tirani čije je osoblje odmah krenulo u Skadar.
Zbog pojave gripa i bolesti sličnih gripu od danas se zabranjuju posjete pacijentima u kotorskoj Opštoj bolnici.
“Informacije o zdravstvenom stanju pacijenata rodbina može dobiti od strane ordinirajućih ljekara svakog radnog dana od 13 do 14 sati putem telefona 032 325-595 i 032 325-602, a vikendom u istom terminu od dežurnih ljekara” – saopšteno je iz kotorske Opšte bolnice.
Rekonstrukcija hitne službe
U Opštoj bolnici Kotor će se od 15. januara do 1. aprila raditi na rekonstrukciji prostora hitnog bolničkog prijema (hitne službe) – saopšteno nam je iz ove zdravstvene ustanove.
Kako navode, rad hitne službe će i pored izvođenja radova biti nesmetan.
“Molimo pacijente za razumijevanje” – poručuju iz Opšte bolnice.
Iz Biskupskog ordinarijata Kotor obavještavaju da će danas biti liturgijski obilježen Dan prenosa relikvija Svetog Tripuna iz Carigrada u Kotor 809. godine, zaštinika grada i biskupije.
“Svečana sveta misa biće u bazilici katedrali u 18 sati. Prema viševjekovnoj tradiciji svetu misu će služiti peraški opat Svetog Jurja” – obavještavaju iz Biskupije.
U narodu je za ovu misu odomaćen naziv Karike (13.januar), koji potiče od talijanske riječi “incaricare” što znači zadužiti. Bokeljska mornarica je zbog radosti što su moći Svetog Tripuna stigle u Kotor zaplesala kolo, a od XV. vijeka na Dan karika bira se mali admiral, koji će izreći Lode – pohvale Sv. Tripunu 27. januara. To su jedine pohvale koje su do danas sačuvane na istočnoj obali Jadrana.
Virus morbila (male boginje) je uzrokovao smrt skoro 200 delfina za manje od 40 dana na obalama države Rio de Žaneiro, saopštili su brazilski naučnici.
Virus morbila može da ošteti imuni sistem morskih sisara, prenose agencije.
Nije poznato šta je dovelo do epidemije i koliko će ona trajati, a naučnici pokušavaju da utvrde i druge moguće uzročnike smrti delfina.
