Drugo izdanje publikacije “Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija”

Boka News
-
0
Drugo izdanje publikacije “Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija”
Vrata

Kako saopštavaju iz NVO Expeditio iz štampe je izašlo Drugo izdanje publikacije “Vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske i njihova restauracija”.

Ova knjige je nastala kao rezultat saradnje EXPEDITIO i Svenska byggnadsvårdsföreningen – Švedske asocijacije za brigu o nasljeđu, nakon zajednički organizovanih volonterskih radnih kampova restauracije u Perastu.

Vrata su odabrana kao tema, jer su ona kao sekundarni elementi na tradicionalnim građevinama, pored praktičnih funkcija koje vrše, važan segment slojevitog nasljeđa nekog okruženja.U Boki Kotorskoj, kao i u mnogim drugim krajevima Crne Gore, još uvijek je sačuvano dosta tradicionalnih vrata. Međutim, tokom održavanja ili obnove kuća njima se često ne pridaje dovoljno važnosti. Tradicionalna drvena vrata se često neadekvatno restauriraju ili se jednostavno zamjenjuju novim, metalnim ili “plastičnim”.

Bavljenjem tradicionalnim vratima i ovom publikacijom smo htjeli da skrenemo pažnju na vrijednost tradicionalnih vrata i njihov značaj u očuvanju izuzetnog i kompleksnog nasljeđa Boke Kotorske, kao i da ukažemo na neophodnost njihovog čuvanja, kako restauracije i održavanja tako i izrade novih, korišćenjem tradicionalnih tehnika i tradicionalnih materijala.

U publikaciji su nakon uvodnog dijela, u kome su opisna iskustva sa volonterskih radnih kampova restauracije, predstavljene osnovne karakteristike vrata u tradicionalnoj arhitekturi Boke Kotorske, a zatim i principi restauracije i smjernice za proces restauracije vrata. Publikacija je rađena s ciljem da bude podsjetnik, kako zanatlijama tako i svima koji na svojim kućama imaju tradicionalna vrata, o tome koje su vrijednosti vrata i kako ih treba čuvati.

Materijal u publikaciji su pripremili EXPEDITIO i učesnici 3. radnog kampa restauracije na palati Visković, koautori su bili slikarka konzervator Jasminka Grgurević i arhitekta konzervator Ilija Lalošević, a stručni konsultant Calle von Essen iz Švedske asocijacije za brigu o nasljeđu. Sredstva za prvo izdanje publikacije je obezbijedila SIDA – Swedish International Development Cooperation Agency.

Nadamo se da će ova publikacija makar u nekoj mjeri doprinijeti da se sačuvaju tradicionalna vrata u Boki, a možda i podstaknuti studioznije bavljenje ovom i sličnim temama vezanim za tradicionalne tehnike i zanate.

Drugo izdanje publikacije iz 2016. realizovano je u okviru projekta “Tradicionalni materijali i tehnike gradnje u Boki Kotorskoj” uz podršku Headley Trust Fondacije.

Knjigu možete pogledati na https://issuu.com/expeditiokotor

 

Podrška modernizaciji profesionalne ribolovne flote u malom privrednom ribolovu za plovila do 10 m

Boka News
-
0
Podrška modernizaciji profesionalne ribolovne flote u malom privrednom ribolovu za plovila do 10 m
Drvene barke – foto Boka News

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore juče je objavilo Javni poziv za dodjelu podrške modernizaciji profesionalne ribolovne flote u malom privrednom ribolovu za plovila do 10 m LOA, u skladu sa Agrobudžetom za 2017. godinu i programom B-1. Podrška razvoju sektora morskog ribarstva i marikulture.

Ovim Javnim pozivom podržavaju se profesionalni ribari koji su nosioci dozvole za obavljanje privrednog ribolova i posjeduju plovilo dužine do 10 m LOA.

Prihvatljive investicije za podršku su: opremanje i rekonstrukcija ribolovnog plovnog objekta, zamjena ili generalna opravka pogonskog generatora, nabavka opreme za ribolov i plovidbu, zamjena ribolovne opreme u cilju prelaska na selektivnije alate.

Podrška se obezbjeđuje u iznosu do 50% od ukupne vrijednosti ispostavljenih računa, maksimalno do 5.000 € po plovilu.

Nakon završetka investicije, nosilac dozvole za obavljanje privrednog ribolova predaje arhivi Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja popunjeni i potpisani Zahtjev za podršku sa potrebnom dokumentacijom.

Rok za dostavljanje zahtjeva je 1. novembar 2017. godine.

Penta na struju s kojom možete ploviti 17 sati brzinom od 3,5 km/h

Boka News
-
0
Penta na struju s kojom možete ploviti 17 sati brzinom od 3,5 km/h
Penta

Prednosti novih električnih izvanbrodskih motora, koji postaju sve traženiji na globalnom tržištu, lako se mogu nabrojiti. Praktični su i lagani, cijene im polako padaju, a stroži ekološki zakoni u mnogim zemljama na rijekama i jezerima više uopće ne dopuštaju uporabu benzinaca na krmi. No, nemojmo se zavaravati, na moru male pente na struju nisu predviđene za duge plovidbe i bitku s valovima, ali će odlično poslužiti kao rezervni igrač na jedrilicama, na kraćim relacijama i u marinama, kao i za odlaske u ribolov ili za panulavanje.

Na pola gasa

Jednu takvu pod nazivom Spirit 1.0 proizvodi tvrtka ePropulsion Technology osnovana 2012. u Hong Kongu. Ona po snazi od 1 KW odgovara benzincu od 3 KS i predviđena je za manja plovila. Glavni adut joj je zapravo litij-polimerska baterija od 1000 Wh koja joj daje snagu za 17 sati rada kada se plovi brzinom od 3,5 km/h, što je dovoljno za domet od 59 km. Logično, kada se vozi maksimalnom snagom i brzinom od 9 km/h, baterija će trajati znatno kraće, odnosno sat vremena. Međutim, možda je najbolje zapamtiti da baterija Spirita 1.0 pri vožnji na pola gasa i brzini plovila od 5,2 km/h traje 5 sati i omogućuje domet od 27 km.

Penta ima sklopivu ručicu, kako ne bi zauzimala puno mjesta na plovilu. Baterija joj se može demontirati i odnijeti na punjenje kod kuće, a pluta na površini ako slučajno upadne u more. Transport motora vrlo je jednostavan budući da inačica s kratkom osovinom (650 mm) zajedno s baterijom teži samo 19,4 kg (verzija s dužom osovinom od 775 mm piza 19,6 kg).

Svi podaci na LED

Propeler se na punom gasu vrti brzinom od 1200 o/min, a što se buke pri radu tiče, ona ne prelazi 60 dB. Penta je vodonepropusna po standardu IP67 i na sebi ima LED ekran na kojem korisnik u svakom trenutku vidi sve bitne parametre uz onaj najvažniji – koliko je kapaciteta još ostalo u bateriji. Uz sve to, BLDC (Brushless DC) elektromotor bez četkica lako se održava – napominju iz ePropulsiona. Spirit 1.0 po cijeni od 1800 eura prodaje slovenska tvrtka Extreme iz Ljubljane. Slovenci jaču ePropulsion pentu na struju Navy 6.0 (po snazi ekvivalent benzincu od 9,9 KS), nude za 3000 eura.

Zbor građana Grblja, Krtola i Luštice – nisu protiv gasovoda, ali neće da im cijevi prolaze pored kuća

Boka News
-
0
Zbor građana Grblja, Krtola i Luštice – nisu protiv gasovoda, ali neće da im cijevi prolaze pored kuća
Zbor građana Grblja, Krtola i Luštice 2.mart 2017.

Građani koji žive na području Grblja, Krtola i Luštice nisu protiv izgradnje gasovoda, ali smatraju da ponuđena trasa koja je predviđena za gasovod, nikako ne smije biti usvojena kao trasa za izradu glavnog projekta, već se mora ponuditi drugo riješenje- jednoglasno je zaključeno večeras na Zboru građana koji je u Radanovićima okupio preko 300 žitelja Grblja, Krtola i Luštice.

U fokusu pažnje skupa kojem su prisutvovali i gradonačelnici Kotora i Budve Vladimir Jokić i Dragan Krapović (Demokrate), predsjednica SO Kotor Dragica Perović (DSS) i potpredsjednik Opštine Tivat Siniša Kusovac (DPS), bila je preliminarno isplanirana trasa budućeg Jadransko jonskog gasovoda (IAP) iz Azerbejdžana prema zapadnoj Evropi, a koju su nadležni iz Ministarstva održivog razvoja i turizma načelno isplanirali kroz samo „srce“ Boke Kotorske i unijeli ga u nacrt Prostornog plana posebne namjene za obalno područje. IAP trebalo bi da kroz Boku prođe na potezu od Jaza do Rosa – nakon što iz mora „izađe“ u uvali Trsteno u Donjem Grblju, gasovod će biti polagan kopnom kroz Donji Grbalj i Radanoviće, do Krtola.

Zamišljeno je da gasovod onda preko Đuraševića, sredinom Radovića i preko Gošića gdje treba da se gradi distributivno postrojenje za Herceg Novi, ide prema Gornjim Krašićima,  ulazi u more kod rta Dobreč i nastavlja dalje za Hrvatsku.

Zbor građana Grblja, Krtola i Luštice

Obavijestivši učesnike skupa o svemu što je država do sada uradila na pripremama za taj projekat predsjednik MZ Krtoli Ivan Starčević je upozorio da će ovako planirana trasa dovesti do iseljavanja dijela stanovništva Grblja, Krtola i Luštice, devastacije njihovih imanja zbog zaštitnog koridora oko cijevi širokog 400 metara i daljeg narušavanja tzv. bafer zone UNESCO zaštičenog područja u Boki, kao i prosotora koji je kompaniji Luštica Development dat u dugoročni zakup radi izgradnje milijardu eura vrijednog novog turističkog grada Luštica bay.

Starčević je upozorio da Prostorni plan Crne Gore ne predviđa gradnju gasovoda ovom trasom, kao ni PUP Tivta. Sa njim su se složili svi učesnici u raspravi koji su za svoje stavove zatražili i dobili prodršku predstavnika tri lokalne uprave.

Zbor građana Grblja, Krtola i Luštice

“Naša namjera nije da se iseljavamo i napuštamo naše domove, već da ih širimo, bogatimo i stvaramo veće mogućnosti i bolje uslove za naš i život naše djece. Izgradnja gasovoda na ponuđenoj trasi bi nam sve to onemogućila i zato zahtijevamo da rukovodstva opština Kotor, Tivat, Herceg Novi i Budva ispoštuju naše zaključke i preko raspoloživih institucija sistema, sve učine da ponuđena trasa ne bude usvojena kao glavni projekat IAP”- zaključeno je na skupu uz kritike Ministarstvu ekonomije i Ministarstvu održivog razvoja turizma što se njihovi predstavnici, iako pozvani, nisu pojavili na zboru građana. Zbor je zatražio da država odustane od predložene trase za koju ona tvrdi da je “jeftinija i lakša za izgradnju”, te da gasovod mimoiđe Boku na način što bi se od Bara do granice sa Hrvatskom polagao na morsko dno pred Paštrovićima, Grbljem i Lušticom.

“Mi i ovim dokazujemo da brinemo o svakom dijelu Opštine Kotor i da nećemo “ići po svoje mišljenje u Podgoricu”, već ćemo ovdje donositi odluke o onome što se nas tiče, te onda o tome obavijestiti Podgiruicu”- kazala je predsjednica kotorskog parlamenta Dragica Perović.

Zbor građana Grblja, Krtola i Luštice

Mještani su izrazili rezerve prema namjeri države da trasu Jadranske magistrale kroz Grbalj u dužini od 16 km, rekonstruiše u bulevar koridora širine 24 metra, ali su predstavnici sve tri opštine ukazali da je to projekat neophodan za sve i da se on mora sprovesti uz nalaženje najbolje mjere zajedničkog interesa sa žiteljima Grblja.

 Gradonačelnici Budve i Kotora Krapović i Jokić podržali su zahteve Grblajna da se pod hitno zaustavi gradnja zip-žičare preko najatraktivnije ovdašnje plaže Jaz, a koju sa kontroverzno izdatim i nekompletnim papririma, pokušava da napravi kompanija “Zip Line Montenegro” sa Žabljaka.

”Zip lajna na Jazu neće biti i to vam mogu sigurno obećati jer nema ni logičnog ni zakonskog uporišta za takav projekat. Mi dozvolu za to nikada nećemo dati i insistiraćemo da inspekcija poruši već bespravno započete objekte polazne stanice žičare koja je na našoj teritoriji na Prijevoru”- kazao je Krapović na što se njegov kotorski kolega Jokić nadovezao da “Zip lajn neće imati ni dolaznu stanicu” koja je na teriotoriji te opštine na putu prema Trstenom.

Koncert ženske vokalne klape Harmonija

Boka News
-
0
Koncert ženske vokalne klape Harmonija
Harmonija Budva

U organizaciji NIP Art Press i hotela Tre Canne iz Budve, u nedjelju, 5. marta u 19 sati, u press centru ovog budvanskog hotela, biće održan koncert ženske vokalne klape Harmonija iz Budve.

Članice, jedne od najpoznatijih vokalnih klapa na Crnogorskom primorju, koja postoji više od trideset godina, predstaviće se svojim poznatim kompozicijama, sa prepoznatljivim mediteranskim melosom.

Koncert ženske vokalne klape Harmonija, organizuje se povodom Osmog marta, medjunarodnog Dana žena, saopšteno je iz budvanskog ART PRESS-a.

Rovinj- Počelo snimanje filma “Bijeg do mora” V. Bulajića

Boka News
-
0
Rovinj- Počelo snimanje filma “Bijeg do mora” V. Bulajića
Veljko Bulajić

U Rovinju je u četvrtak “pala” prva klapa novog filma, Veljka Bulajića “Bijeg do mora”, ljubavne drame između tri žene i jednog muškarca koji se snima u hrvatsko-crnogorskoj produkciji čija se premijera očekuje krajem ove ili početkom iduće godine.

Film “Bijeg do mora” priča je o njemačkom vojniku koji je mobiliziran protiv svoje volje i bačen na ratište bivše Jugoslavije. Ljubavna je to priča u kojoj se isprepleću zbivanja iz Drugoga svjetskog rata i današnjice, a prva scena filma, koja je snimana danas u središtu Rovinju, govori o povratku sada ostarjelog vojnika u Istru. Glumi ga njemački glumac Gerd Rigauer koji je novinarima izrazio zadovoljstvom ulogom u filmu.  “Predivno je, sretan sam što sam ovdje i što mogu sudjelovati u ovom projektu”,  istaknuo je Rigauer.

 Zadovoljan obavljenim poslom u Rovinju redatelj filma Veljko Bulajić je rekao da je film dugo pripremao i da će u njega prenijeti sva svoja dosadašnja iskustva”

  “To je film normalnog budžeta, ali za cijelu ekipu, od snimatelja i scenografa do kostimografa i samih glumaca, je to prilično složen film”,  istaknuo je Bulajić. Osim u Rovinju, film će se snimati u Puli te u manjim mjestima u unutrašnjosti Istre koji su se, smatra Bulajić, pokazali kao odličnom filmskom lokacijom.

  Film će se tijekom ovoga mjeseca snimati u Istri,  a zatim u Crnog Gori. Budžet mu je oko deset milijuna kuna, a premijera se očekuje krajem ove ili početkom iduće godine.

Krtoli – divlje svinje uništile igralište

Boka News
-
0
Krtoli – divlje svinje uništile igralište
Radovići foto Boka News
Radovići foto Boka News

Igralište FK „Slo­ga“ iz Radovića, prije dvije no­ći pre­tr­pio je ve­li­ku šte­tu, što je do­ve­lo u pi­ta­nje od­i­gra­va­nje utak­mi­ca u na­red­nom pe­ri­o­du.

Pre­ma ri­je­či­ma tre­ne­ra Slo­ge Ni­ki­ce Ivo­še­vi­ća, te­ren su raz­ro­va­le di­vlje svi­nje, pa je sad pot­pu­no ne­u­po­tre­bljiv, prenosi Dan.

„Na te­re­nu ima sto­ti­nak ru­pa, bu­se­nje je na sve stra­ne. Da si­tu­a­ci­ja bu­de još go­ra, ne­ko je autom pra­vio kru­go­ve po te­re­nu i do­dat­no uni­štio ono što ni­je ošte­će­no – re­kao je Ivo­še­vić, do­da­ju­ći da je na sta­di­o­nu bio pri­je tri da­na i da je ta­da bi­lo sve u re­du.

U sle­de­ćem ko­lu Ju­žne fud­bal­ske re­gi­je, ko­je je na pro­gra­mu u ne­dje­lju 5.mar­ta, Slo­ga u op­štin­skom der­bi­ju do­če­ku­je Ar­se­nal, a u kr­tolj­skom klu­bu ni­je­su si­gur­ni da li će us­pje­ti da do­tad sa­ni­ra­ju šte­tu i da pri­pre­me te­ren.

Sta­di­on FK „Slo­ga“ zna­čaj­nu šte­tu pre­tr­pio je u ok­to­bru 2014. go­di­ne ka­da su ne­po­zna­ti hu­li­ga­ni vo­zi­li auto­mo­bil i po te­re­nu vu­kli klu­pe za igra­če. Te­ren je uni­šten u tre­nut­ku ka­da je sa ,,Lu­šti­com Di­ve­lop­ment” klub pot­pi­sao ugo­vor o kom­plet­noj sa­na­ci­ji sta­di­o­na „Ra­ke“. Kom­pa­ni­ja ,,Lu­šti­ca De­ve­lop­ment” u sa­na­ci­ju te­re­na i po­dr­šku klu­bu od 2014. go­di­ne ula­ga­la je po 10.000 eura go­di­šnje, a trav­na­ta pod­lo­ga je bi­la jed­na od bo­ljih u re­gi­ji.

U FK Slo­ga is­ti­ču da je, i po­red no­ve šte­te na te­re­nu, fi­nan­sij­ska si­tu­a­ci­ja te­ška i da im iz Op­šti­ne Ti­vat još ni­je­su upla­će­na nov­ča­na sred­sta­va na ime po­dr­ške ti­vat­skim sport­skim ko­lek­ti­vi­ma.

Ž.K

“Up Shift” – nagrađen projekat omladinaca iz Tivta

Boka News
-
0
“Up Shift” – nagrađen projekat omladinaca iz Tivta
Radionica Up Shift

Dva omladinska tima iz Tivta izabrana su među deset najboljih na projektu Ujedinjenih nacija “Kreaktivator”, na trodnevnoj radionici “Up Shift” održanoj u Podgorici od 24. do 26. februara, a namjenjenoj osnaživanju mladih u rješavanju lokalnih problema.

Među najboljima našao se tim u sastavu: Sara Vukojević, Julija Petrović i Ana Andjelić, predvođene mentorkom Dankom Marković. Ovaj je tim mladih iz Tivta dobio sredstva u iznosu od 2000 eura za implementaciju projekta “Djeca sa deformacijom u razvoju – skolioza”.

Tim Omladinskog kluba Tivat u sastavu: Polina Čečina, Ana Ašanin, Mateja Sindik, Nikola Jevtić sa mentorom Lazarom Bakićem, bavio se problematikom uređivanja i adaptacije pomoćnog terena FK “Arsenal”, koji bi služio za rekreaciju mladih.

Radionica Up Shift

Na samom projektu prijavljeno je 100 timova Crne Gore, a 10 najboljih učestvovalo je na radionici. Učesnici su mladih ljudi i adolescenti između 13-20 godina iz 7 gradova: Bar, Budva, Cetinje, Herceg Novi, Kotor, Tivat i Ulcinj. Na radionici su razmatrani identifikovani problemi iz lokalnih zajednica, isti su detaljno predstavljani uz opise situacija iz svakodnevice uz targetiranje 3 uzroka prolema.

Poslednjeg dana radionice, timovi su rješenja svojih lokalnih problema do kojih su došli tokom rada, prezentovali pred žirijem a on je odabrao 5 najboljih i najpogodnijih za realizaciju.

Na Jadranskoj magistrali kod aerodroma Tivat autom usmtrila bika…

Boka News
-
3
Na Jadranskoj magistrali kod aerodroma Tivat autom usmtrila bika…
Jadranska magistrala kod aerodroma Tivat
Jadranska magistrala kod aerodroma Tivat

Na Jadranskoj magistrali sinoć oko 21 sat kod aerodroma u Tivtu, vozač D. N. automobilom “reno clio” udarila je u bika koji je prelazio magistralu. Od siline udara bik je uginuo, a „clio“ registarskih oznaka TV AN 420 je skoro uništen.

U ovoj nesvakidašnjoj saobraćajnoj nesrećii nije bilo povrijeđenih, a D.N je imala puno sreće jer je u vozilu bilo i maloljetno dijete.

Vlasnik bika je za sada nepoznat, a po nalogu tivatske Komunalne policije bik je uklonjen.

Poslednjih nekoliko godina, mještani Gradiošnice i okolnih sela protestuju zbog lutajućih goveda koja prave štetu imanjima. Dolazilo je i do fizičkih sukoba, a u rješavanje problema uključila se opština Tivat i pojedine stranke, ali za sada bezuspješno.

Šibenik po uzoru na talijanski Spoleto staru gradsku jezgru želi zaštititi podzemnim garažama, liftovima i eskalatorima

Boka News
-
0
Šibenik po uzoru na talijanski Spoleto staru gradsku jezgru želi zaštititi podzemnim garažama, liftovima i eskalatorima
Šibenik – Foto Nikolina Vukovic Stipanicev/Hanza Media

Šibenik je jedini hrvatski grad koji sudjeluje u europskom projektu ‘SHARE – Sustainable approach to cultural heritage for the urban requalification areas in Europe’,  kako očuvati kulturnu baštinu da bude održiva, zajedno s gradovima iz Španjolske, Švedske, Velike Britanije, Rumunjske, Mađarske i Italije, zemlje koja je i nositelj projekta.

S proračunom od 1,4 milijuna eura Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), projekt se provodi kroz program Interreg Europe, a Šibenik je dobio 116 tisuća kuna.

Kako se doznaje od Petra Mišure, voditelja odsjeka za gospodarstvo u šibenskom Upravnom odjelu za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj, Šibenik će tijekom iduće dvije godine posjećivati stručnjaci koji će savjetovati lokalnu vlast na koji način očuvati kulturnu baštinu da bude održiva, a da istovremeno pridonosi ekonomskom razvoju grada.

“Prve dvije godine ćemo sa stručnjacima britanskog sveučilišta University of Greenwich izrađivati plan provedbe projekta, a iduće dvije godine oni će pratiti njegovu provedbu kako se ne bi dogodilo da završi u ladici. Iako nije riječ o obvezujućoj strategiji, o njezinoj provedbi odlučivat će Gradsko vijeće i samim time obvezat ćemo se da ćemo je provesti”, rekao je Mišura, koji je prošlog tjedna u talijanskim gradovima Spoleto i Terni sudjelovao na prvim sastancima projekta SHARE.

Šibenik se u SHARE projekt uključio jer turističku ponudu, baziranu na bogatoj kulturnoj baštini, želi razvijati uz akcijski plan njezine zaštite, kako masovnim i nenamjenskim iskorištavanjem ne bi napravili više štete nego koristi.

“Istraživat ćemo konkretna rješenja na koji način eksploatirati baštinu na održivi način da pridonosi  ekonomskom razvoju grada, a istovremeno bude od koristi i lokalnom stanovništvu bez da oni dolaze u sukob s turistima. U svemu će važnu ulogu imati eksperti za zaštitu kulturne baštine koji će sudjelovati u radnim grupama, a redovno ćemo kroz ankete tražiti i mišljenje Šibenčana”, rekao je Mišura.  U provedbi projekta važnu ulogu imat će i integracija IT tehnologija u baštinu i nakon dvije godine bit ćemo spremni na djelovanje kroz konkretnu provedbu plana, dodao je.

Projekt SHARE službeno se počeo provoditi od 1.januara ove godine, a prošlotjedne aktivnosti u Italiji bile su uvod u njegovu provedbu.

“Grad Spoleto zaštićen je upravo na način kako bismo mi htjeli da u budućnosti bude Šibenik. Investicijom od 60 milijuna eura izgradili su podzemna parkirališta, liftove i eskalatore kojima su povezali stari i novi dio grada koji je baš kao i Šibenik, bio prometno teško prohodan, bez dovoljno parkinga i s puno starih kuća koje se koriste tek povremeno, tijekom turističke sezone.

Zanimljivo je bilo vidjeti kako bi Šibenik mogao izgledati jednom u budućnosti i zato je važno da primijenimo europska iskustva i što prije počnemo djelovati”, zaključio je Mišura.

/Hina/

1...3.8793.8803.881...4.543Stranica 3.880 od ukupno 4.543