Predstavljena monografija o ekologiji Bokokotorskog zaliva

0
Monografija Boka – foto UCG

Monografija o ekologiji Bokokotorskog zaliva „The Boka Kotorska Bay Environment“, koju je publikovala međunarodno priznata izdavačka kuća „Springer“, predstavljena je juče na Univerzitetu Crne Gore, u okviru sedmice obilježavanja Dana Univerziteta.

Direktor Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore dr Mirko Đurović je kazao da je publikacija ishod uspješne saradnje crnogorskih i ruskih  naučnika i prvi produkt zajedničkog rada, počev od potpisanog ugovora o saradnji, 2014. godine, sa Univerzitetom Vhite u Moskvi.

„Knjiga je izdata u okviru serije knjiga izdavačke kuće Springer „The Handbook of Environmental Chemistry, Vol. 54”,kazao je Đurović.Pored Đurovića, urednici ovog izdanja su dr Aleksandar Joksimović sa Instituta za biologiju mora, Adrej. G. Kostianoj urednik serije knjiga  “Springer”, član Ruske akademije  nauke i umjetnosti Igor S. Zoon i Aleksander V. Semenov.

Đurović navodi da su u izradi 25 poglavlja monografije  učestvovali svi naučnici Instituta za biologiju mora, uključujući i saradnike, kao i naučnici sa Pomorskog, Elektrotehničkog i Prirodno-matematičkog fakulteta. Publikaciji je, navodi Đurović, dao doprinos i veliki broj kolega sa Univerziteta u Evropi, sa kojima Institut za biologiju sarađuje. On je naveo da publikacija predstavlja sumirani rezultat istraživačkih radova rada Instituta za biologiju mora u proteklim godinama, koji je izdavač “Springer” prepoznao.

Dr Aleksandar Joksimović je kazao da su na 658 strana monografije sistematizivana i opisana znanja o životnoj sredini u Boki Kotorskoj.

“U pisanju je učestvovalo 74 autora iz šest zemalja regiona i obrađeno je sve ono što je značajno za ekologiju i očuvanje životne sredine u samom Zalivu. Dotakli smo se i uticaja turizma, ribarstva, priobalne poljoprivrede, misleći prije svega na maslinarstvo i uvezali sve ono što je bitno za Zaliv i ekološki sistem”, kazao je Joksimović. On je dodao da se poglavlja knjige mogu svesti na „integralni sistem upravljanja Zalivom sa svih stanovišta i aspekata“, i kao takva može biti vrijedna onim ljudima u društvenom sistemu koji donose odluke.

On se zahvalio kolegi Milojici Jaćimoviću na povezivanju sa kolegama iz Rusije i rektorki Univerziteta Crne Gore prof. Radmili Vojvodić na svesrdnoj podršci.

Adrej. G. Kostianoj urednik “Springer”serije u okviru kojeg je izdata monografija, kazao je da je njegova uloga bila trostruka, kao urednika serije, monografije i autora tri poglavlja.  On je najavio da će knjiga biti promovisana na sajtu “Springera” sa  kojeg je svi zainteresovani čitaoci mogu kupiti.

Monografija je tek jedan od rezultata rusko-crnogorske saradnje, kazao je član Ruske akademije  nauke i umjetnosti Igor S. Zoon i najavio saradnju na novom izdanju o Jadranskom moru „Adriatic Sea Environment“.

Dr Joksimović se nadovezao i pozvao sve kolege koji se bave biologijom da se uključe, pored kolega iz Hrvatske, Albanije, Italije.

Pobjeda Bračana – odbranili plažu “Zlatni rat”

0
Zlatni rat – Brač

Zagrebačka kompanija Sport B, kojoj je dodijeljena koncesija za plažu “Zlatni rat” u Bolu, saopštila je da neće sklopiti ugovor o koncesiji jer je, kako tvrdi, medijskim i političkim pritiscima te otporom lokalne zajednice dovedena u pitanje mogućnost obavljanja djelatnosti na tom području.

“Medijski i politički pritisci u razdoblju nakon donošenja odluka o davanju koncesije, kao i neutemeljeni otpor lokalne zajednice prema našoj tvrtki, čak i prije nego je izvršen uvid u našu ponudu i koristi koje ona generira, dovode u pitanje mogućnost obavljanja djelatnosti na koncesioniranom području”, navodi tvrtka Sport B u priopćenju i dodaje da nije spremna sklopiti ugovor o koncesiji ”osim ukoliko se prethodno situacija ne stabilizira”.

Skupština Splitsko-dalmatinske županije donijela je prošlog tjedna odluku da se od 1. januara 2018. koncesija na 15 godina za “Zlatni rat” dodijeli kompaniji Sport B d.o.o., što je izazvalo burne reakcije i prosvjede Boljana koji zahtjevaju zadržavanje plaže u rukama lokalne zajednice. Nakon toga, premijer Andrej Plenković naložio je Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture da žurno provede upravni nadzor nad dodjelom koncesije.

Stanovnici Bola svoje su nezadovoljstvo izrazili i prosvjedom održanim u nedjelju, kada su peškirima za plaže ispisali višemetarsku poruku – “Zauzeto”, dok su drugi dio Zlatnog rata okružili svojim tijelima.

Kompanija Sport B, za koju su mediji objavili da nema prihoda, u priopćenju ističe da je njihova ponuda za plažu “Zlatni rat” tijekom natječaja ocijenjena najpovoljnijom i da je utemeljena isključivo na gospodarskim kriterijima, e time se daleko bolje štiti javni interes nego “neargumentiranim svojatanjem javnog dobra bez plaćanja adekvatne naknade”.

Stopirana prodaja Luke Bar

0
Luka Bar

Savjet za privatizaciju i kapitalne investicijeje odlučio da poništi tender za prodaju 30 odsto akcija Luke Bar, jer predloženi model privatizacije nije u interesu Crne Gore.

Ministar saobraćaja i pomorstva, Osman Nurković, je kazao da je na današnjoj sjednici Savjeta razmatran izvještaj Tenderske komisije za privatizaciju o rezultatima tendera za prodaju 30 odsto akcija Luke Bar, nakon čega je konstatovano da predloženi model nije u interesu Crne Gore, jer se njime ne ostvaruju osnovni ciljevi privatizacije.

„Ozbiljno smo se bavili analizom stanja u preduzeću i njegovim značajem za državu. Analizirali smo ponudu poljske kompanije OT Logistics i obavili konsultacije na više nivoa, nakon čega smo odlučili da se ne proda 30 odsto akcija Luke Bar, a samim tim i 51 odsto udjela u preduzeću Montecargo, čiju je kupovinu potencijalni kupac međusobno uslovio“, rekao je Nurković, prenosi Mina.

„Konkretni razlozi za neprihvatanje ponude su niska cijena i nedovoljne investicije, nejasan plan ponuđača po pitanju ostale imovine Luke, mogućnost da kupac u kratkom roku kupi još 21 odsto akcija i postane većinski vlasnik, nepostojanje koncesionog akta sa jasnim obavezama ponuđača, kao i nerazjašnjeni odnosi sa Barskom plovidbom, Marinom Bar i nekim drugim preduzećima“, naveo je Nurković.

Koncert grčkog hora IDIMELON

0
Idimelon

Koncert grčkog hora IDIMELON održaće se u velikoj sali kotorskog Kulturnog centra u srijedu 26. aprila u 20 sati – saopšteno je našem radiju iz Centra za kulturu.

Vizantijski hor IDIMELON je osnovan 2003g. u Solunu. Polje njihovog interesovanja je grčka tradicionalna i vizantijska muzika. Hor je izdao dva CD-a sa pjesmama posvećenim Svetom Lazaru i himnama velikog posta.

Hor IDIMELON je imao brojne nastupe u Grčkoj, a nastupali su i na Kipru, u Španiji, Meksiku, Libanu, Carigradu, Egiptu i manastiru Svete Katarine na Sinaju.

Ovo im je prvi nastup u Kotoru. Dirigent hora je Janis Camis. Ulaz je slobodan – kaže se u saopštenju.

Budva – utisak pokvarili dinamitaši, Mamula najbolja u podvodnom ribolovu

Podvodni ribolov

Na međunarodnom takmičenju u podvodnom ribolovu koje je proteklog vikenda održano u budvanskom akvatorijumu u okviru kojeg su učestvovale 22 ekipe sa 44 takmičara iz Rusije, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore.

Prvo mjesto je pripalo Mamuli 1 iz Herceg Novog, drugo Tuni 1 iz Budve i treće Mamuli 2″, istakao je predsjednik SRK Tuna Nikolaj Knežević u razgovoru za Radio Budvu.

Iako je sve urađeno da takmičenje prođe u najboljem redu i da učesnici ponesu lijepe uspomene, čemu je i priroda doprinijela ljepotom podmorskih pejzaža, pojedinci su se potrudili da to ne bude tako.

„Tokom takmičenja je odjeknulo nekoliko podvodnih eksplozija što dokazuje da pojedini i dalje love ribu dinamitom.

Posebno je bilo neshvatljivo inostranim takmičarima da se to dešava u Crnoj Gori i to tokom dana“, kazao je Knežević.

Domaćin na čijoj teritoriji se nalazi Farma magaraca ne odgovara na pozive niti je posjećuje…

0
Farma magaraca

Povodom drugog rodjendana Farme magaraca u Martinićima, prenosimo otvoreno pismo – poziv, koji je ostao bez odgovora, upućen  Branislavu Đuranoviću gradonačelniku Danilovgrada na čijoj teritoriji se farma nalazi.

Poštovani g. Đuranović, pišem Vam sa Farme magaraca Martinići koja će 26. aprila obilježiti dvije godine postojanja.

Za manje od dvije godine posjetilo nas je više od 26 hiljada ljudi, pomogli smo i pomažemo više porodica koje imaju djecu sa problemom autizma. Donirali smo na desetine litara mlijeka i nekima vratili nadu u život.

Na Farmi je tridesetak od ukupno oko 150 magaraca koliko procjenjujemo da ih ima u cijeloj državi, zaštitili smo jednu od najugroženijih životinjskih vrsta od izumiranja.

Farmu su posjetili predstavnici diplomatskog kora u CG, mnogi i više puta. Farmu su posjetile mnoge ugledne ličnosti iz svijeta nauke iz CG i svijeta.

Farma je u novembru 2016,godine doživjela planetarnu slavu kada je preko servisa agencije France Press za nju moglo da sazna tri milijarde ljudi iz više od 5000 medija a koja je prevedena na više od 40 jezika. Svi najpoznatiji svjetski mediji objavili su priču o Farmi, uključujući i globalni pretraživač www.yahoo.com.

Farma magaraca

Priča o Farmi je, nakon proglašenja nezavisnosti, bila planetarno najraširenija vijest iz naše države.

Mi smo uspjeli bez ičije podrške, Farma je postala popularna, Farmu nedjeljom obiđe oko 200 posjetilaca a radnim danima organizovano, vrtići i škole, do 300 djece dnevno. Farma je postala kroz prodaju mlijeka samoodrživa.

Za Danilovgrad i našu Farmu je čuo svijet, imamo brojne najave stranih turista ovoga ljeta.

Našu priču su čuli profesori i studeniti Ekonomskog fakulteta na Danima ekonomije u dijelu “Pričamo uspješne priče”.

Istina je da nas ima u Biznis planu Danilovgrada na isti način kako nas nema na zvaničnom sajtu Turističke organizacije Danilovgrada. Nema nas već dvije godine ni u biltenu koji izlazi povodom Dana Opštine Danilovgrad.

Novogodišnji bal na Farmi magaraca Martinići
Novogodišnji bal na Farmi magaraca Martinići

Poštovani g. Đuranović, iskreno se pitam što još treba da se desi da bi posjetili našu Farmu? Čisto da dođete da vidite, da pitate kako smo, kako bi to uradio svaki gradonačelnik u opštini gdje su Ostrog i Farma magaraca najprepoznatije turističke destinacije?

Novogodišnji bal na Farmi magaraca Martinići
Novogodišnji bal na Farmi magaraca Martinići

O 450 metara javnog puta koji je i dalje makadamski i kojeg održavamo posljednjih 40 godina od naših para i našim rukama ne želim ovaj put.

Koristim priliku da Vas još jednom pozovem da Vas upoznamo sa radom Farme, poručuje u javnom pozivu predsjedniku opštine Danilovgrad, vlasnik farme Darko Saveljić.  

Incident sa jahtom koja je izgorela i potonula u Tivtu otkrio mnogo veće nezakonitosti

0

 

Solila – marina

Iz olupine 12 metarskog katamarana „Yulia“ koji je u nedjelju ujutro potonuo uz obalu marine u blizini plaže „Movida Beach“ na lokalitetu Stara Račica u Krtolima kod Tivta, u more je po svoj prilici, isteklo oko 1.000 litara nafte. Potvrdio nam je to inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor Željko Lompar koji se i danas bio na licu mjesta prateći operaciju uklanjanja ostataka uništenog broda i saniranja ekološke štete.

„Nemamo preciznu orijentaciju, ali sudeći prema činjenici da je upotrebljeno 145 litara specijalnog disperzanta za razbijanje mrlja koji naftu uklanja u omjeru 1:10, izvjesno je da je u more isteklo svo gorivo koje se nalazilo u tankovima jahte. Mrlja se međutum, nije proširila na okolni akvatorijum jer je olupina okružena plutrajućom branom, a specijalizovana firma „Hemosan“ iz Bara je skimerima i upijačima pokupila naftu i zauljene tečnosti“- kazao nam je Lompar oko 14.30 sati dodajući da operacija čišćenja mora i dalje traje.

Na licu mjesta bio i direktor Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore Safet Kočan sa saradnicima koji je poručio da će se ekološka šteta mora maksimalno sanirati, a odgovorni za nju kazniti.

Lompar je dodao da se očekuje dolazak još jedne dizalice kojom će se ostavi uzgorele jahte dići iz mora na obalu, jer jedan dizalica juče ujutro to sama nije mogla izvršiti. Na Staroj Račici je i predstavnik osiguravajuće kompanije koja je osigurala „Yuliu“, a Lompar je kazao da će svi troškovi čišćenja mora i uklanjanja olupine, pasti na teret vlasnika broda.

Na pitanje ima li „sezonsko pristanište–privezište“ kako 150 metara dugu obalu na lokalitetu Stara Račica zvanično naziva „Morsko dobro“, važeći ugovor o zakupu i korišćenju te lokacije, Lompar je odgovorio da to trenutno ne zna i da u inspekciji i Upravi pomorske sigurnosti očekuju da im se taj ugovor, ukoliko postoji, da na uvid.

„Ukoliko ugovora ne bude, inspekcija će momentalno izdati riješenje o zabrani obavljanja djelatnosti na ovoj lokaciji, a vlasniku firmi „Yacht Voyage“ koja ovdje drži brodove i kome pripada i izgorela jahta, slijedi novčana kazna“- kazao je Lompar dodajući da vlasniku potonulog broda svakako slijedi kazna zbog zagađivanja mora.

Sergej Voronkov

Inače, iz Morskog dobra nezvanično nam je potvrđeno da nemaju nikakav ugovor sa kompanijom „Yacht Voyage“ o zakupu pristabništa-privezišta na lokaciji Stara Račica. Zemljište na ovoj lokaciji vlasništvo je podgoričkog biznismena Jovana Popovića koji ga je u zakup dao drugoj tivatskoj kompaniji – „Movida“ d.o.o, a koja na istočnom dijelu ovog kompleksa gazduje plažom, restoranom i noćnim klubom „Movida Beach“. „Movida“ i „“Yacht Voyage“ imaju istog vlasnika, ruskog državljanina Sergeje Voronkova.

„Movida“ za objekte kojima gazduje ima važeće ugovore o zakupu sa Morskim dobrom, dok dio obale koji se odnosi na privezište-pristanište koje koristi „Yacht Voyage“ nije „pokriven“ tim ugovorom.

 „Yacht Voyage“ koja ima čitavu flotu katamarana za iznamljivanje pod stranom zastavom, ovdje već duže od godinu dana drži svoja plovila koja čarteruje uglavnom strancima, a lokalitet Stara Račica ova firma u svom propagadnim materijalu oglašava kao „marinu Solila“ po imenu obližnjeg zaštićenog rezervata prirode, iako ovaj lokalitet nije registrivan kao marina niti ispunjava tehničke uslove za to.

Yacht Voyage

Izvršni direktor „Movide“ d.o.o. Tivćanin B.B. danas je negodovao zbog teksta koji su „Vijesti“  objavile o incidentu sa jahtom „Yulia“ i prijeteći novinaru, naložio mu da napusti kompleks. Ovo je privatno vlasništvo, a ne nikakvo morsko dobro i ovdje niste dobrodošli“- poručio je B.B. novinaru.

U Konavlima otkrivena potpuno nepoznata sorta vinove loze

1
grožđe

U Konavlima je otkrivena potpuno nepoznata sorta vinove loze, radnog naziva ”Dubrovačka crna”, čiji genetski profil ne odgovara nijednom od dvije tisuće postojećih u bazi zagrebačkog Sveučilišta, rekao je u subotu u Dubrovniku prof. dr. Marko Karoglan sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Na predavanju koje se održalo u sklopu manifestacije Dubrovnik FestiWine, Karoglan je istaknuo kako je sortu zapravo prepoznao Konavljanin Niko Cvjetković.

 ”Još uvijek o tome jako malo znamo. Sve je krenulo 2015. godine kada me kontaktirao gospar Niko Cvjetković iz Konavala i rekao mi da je našao neku sortu vinove loze koja njemu ne sliči na ništa poznato. Bio sam skeptičan prema tome, ali smo se dogovorili da nam pošalje lišće.

Na prvu je nismo ni mi prepoznali. Sljedeće godine gospar Cvjetković nam je poslao uzorke lišća za DNK analizu, a genetički profil nije odgovarao nijednoj poznatoj sorti vinove loze. Agronomski fakultet u bazi ima dvije tisuće različitih sorti i još 120 autohtonih sorti, ali nijedna se nije poklopila”, rekao je dr. Karoglan.

 Ocijenio je kako u smislu proizvodnje vina unikatni genetski profil ne znači ništa, te kako su daljnja istraživanja nastavili na samom grožđu.

 ”Unikatni genetski profil sam po sebi ne znači ništa, stoga smo ispitali i osnovne parametre i grožđa iz berbe 2016. godine. Svi ti parametri, šećer, kiselina itd. su ispali jako kvalitetni, a napravili smo i analizu polifenolnog profila i tu se pokazalo kako je ta sorta u rangu nekih raširenih hrvatskih sorti”, rekao je on.

 Dr. Karoglan  je naglasio kako je zasada riječ o jednoj jedinoj lozi te istaknuo da je nezahvalno raditi usporedbe s drugim sortama.

”Morat ćemo je staviti u ‘al pari’ proizvodne uvjete. Sada smo u postupku razmnožavanja, dogodine ćemo imati oko 150 sadnica i tražit ćemo udomitelja kako bi imali pilot vinograd. Radni naziv je ‘Dubrovačka crna’, a službeni naziv nema”, rekao je prof. Karoglan sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Pomoć u ovom projektu odmah su ponudile Zračna luka Dubrovnika, Općina Konavle, te Županija dubrovačko-neretvanska.

Jadran ostao kući, pozirao sa fregatom snimateljima

JADRAN i fregata 34 danas pred Tivtom

Umjesto da danas kako je prvobitno bilo planirano, sa studentima i profesorima Pomorskog fakulteta isplovi na višednevno krstarnje do Venecije u Italiji i Kopra u Sloveniji, školski brod Mornarice VCG „Jadran“, jutros je sa Pina u Tivtu krenuo samo na kraću vožnju Bokokotorskim zalivom.

Naime, „Jadran“ je sa istaknutom ogromnom crnogorskom zastavom, po potpunoj bonaci vozio Tivatskim zalivom u pratnji još jednog broda MVCG – fregate 34 na koju su za ovu priliku bila ukrcana i dvojica pripadnika Vazduhoplovstva VCG. Oni su održavali vezu i navodili vojni helikopter tipa „gazela“ koji je kružio nad brodovima u plovidbi, i iz kojeg su filmski i foto snimatelji snimali materijal za promotivne potrebe Ministarstva odbrane.

Plovidba „Jadrana“ za Italiju i Sloveniju iznenada je minulog vikenda otkazana zbog kako je zvanično rečeno „tehničkih razloga“, iako jedrenjak koji je upravo izašao sa tri ipo godine dugog i preko 1,7 miliona eura vrijednog generalnog remonta u brodogradilištu Bijela nema nikakav tehnički nedostatak ili kvar koji bi ga osujetio da narednih deset dana provrede na moru, kako je to i prvobitno bilo planirano.

Nagradjena fotografija Stevana Kordica

Zbog nove političke bure koja se digla u Hrvatskoj i pritiska koji je na državne organe u Zagrebu napravilo Udruženje bivših komandatata „Jadrana“ iz Hrvatske koje zahtijeva da se toj državi „vrati brod što joj je otet i bespravno iz Splita odveden u Tivat 1991.“, na najvišem državnom nivou u Podgorici minulog vikenda je donijeta odluka da se otkaže plovidba starog jedrenjaka za Veneciju i Koper. Naredba da brod ne isplovi na krstarenje zatekla je i neprijatno iznenadila posadu „Jadrana“ i pripadnike MVCG, ali su je oni kao profesionalci, morali bespogovorno izršiti.

Inače, ruta krstarenja „Jadran“ sa studentima Pomorskog fakulteta je upravo zbog osjetljivih političkih okolnosti u vezi ovog broda na koga pretenduje i zvanični Zagreb i Podgorica, bila postavljena daleko od hrvatskih teritorijalnih voda. Svečanom ispraćaju broda iz Tivta danas je trebalo da prisustvuju ministar odbrane Predarg Bošković i načelnik Generalštraba VCG, general-pukovnik Ljubiša Jokić koji su po originalnom scenariju, trebali da sa „Jadranom““ plove iz Tivta do Herceg Novog gdje bi se iskrcali sa jedrenjaka, nakon što on po tradicionalnom pomorskom ceremonijalu, izmijeni pozdrave sa fregatom 34.

Od svega toga nije bilo ništa, već se „Jadran“ nakon foto-sesije sa fregatom u zalivu, povukao na vez u brodogradilištu Bijela.

Klasika nad Rimskim mozaicima u Risnu

0
Risan koncert – foto R.Maraš

Kao  nastavak dugogodišnje saradnje lokaliteta Rimskih mozaika u Risnu i Muzičke škole “Vida Matjan” iz Kotora , minulog vikenda na na lokalitetu mozaika održan je koncert učenika te škole koja obilježava 70-tu godišnjicu rada i postojanja.

Risan koncert – foto R.Maraš

Nastupili su talentovani učenici osnovnog i srednjeg muzičkog obrazovanja : Lana Marković (klavir), Tea Bogdanović (klavir), Filip Vukićevića (truba), Irina Barović (klavir), Vuk Kašćelana (klavir), Vjera Radulović (klavir), Nađa Stanković (klavir), Milica Travar (klavir), Stefan Roganovića (klavir), Lana Subotić (flauta), Monika Nedović (flauta), Vidak Mršića (klavir), Milana Dimitrijevski (klavir), Miljan Lukačević (truba), Viktor Mihajlović (klavir), Nastasja Barović (flauta), MajeaVulović (flauta), Jovana Šujica (flauta), Jovana Mršulja (flauta), Tamara Živković (flauta), Lejla Sulejmanović (klavir) iz klase profesorica i profesora Ane Mihaljević, Sare Lakićević, Ljiljane Dončić, Nenada Nastića, Dejana Krivokapića, Ksenije Barbić, Angele Mijušković, Tamare Knežević Kovač i Zorane Jovanović.

Risan koncert – foto R.Maraš

“Koncert je  ujedno ozvaničio početak sezone kulturnih dešavanja 2017. na lokalitetu Rimskih mozaika, različitog umjetničkog karaktera, koji ćemo završiti sa još jednim nastupom polaznika učenika muzičke škole ŠOSMO “Vida Matjan” iz Kotora  u oktobru mjesecu”- saopštila je Emilija Radulović, koordinatorka za Rimske mozaike u TO Kotor.