Olujno jugo donosi svakakav otpad u Dubrovnik. Na plažu Banje noćas je izbacilo vrlo opasnu protubrodsku minu iz Drugog svjetskog rata. Stoga je policija jutros ogradila prilaz plaži. Stigli su i specijalizirani policijski službenici za protueksplozijsku zaštitu, koji su je oko 15 sati i deaktivirali.
Najprije je minu trebalo premjestiti na stabilnu površinu, izvan dohvata valova. Kako ističu iz dubrovačko-neretvanske Policijske uprave, nakon deaktivacije uslijedile su radnje njezinog potpunog uklanjanja.
Prema riječima zamjenice dubrovačkog gradonačelnika Orlande Tokić, riječ je o mini težine od oko 800 kilograma.
Policijska akcija trajala je od ranog jutra, a za vrijeme postupka deaktivacije, koju su obavili specijalizirani policijski službenici protueksplozijske zaštite, na dva sata je bio zatvoren pješački i cestovni promet uz samu plažu.
More izbacilo minu iz 2.Svjetskog rata – foto Hina
“Ovo je ostalo iz Drugog svjetskog rata. Tko zna od kada je”, komentirao je jedan od građana. Drugi je dodao kako je sreća da je mina dolutala do pijeska te da nije udarila u stijenu. Svašta je jugo znalo donijeti na plažu, ali bombu tešku 800 kilograma – evo – prvi put.
U Institututu za biologiju mora Kotor juče je održana radionica za uzgajivače ribe i školjki sa područja Bokokotorskog zaliva.
Na radionici je predstavljeno istraživanje prirodnih populacija školjkaša u zalivu gdje je naveden podatak da je tokom trogodišnjeg monitoringa u zalivu nađeno ukupno 110 nativnih vrsta i 4 invazivne od čega 57 konzumnih što predstavlja veliki potencijal za eksperimentalni uzgoj.
Školjke Boke – kamenice
U zalivu se trenutno uzgajaju dvije vrste školjki: mušulja i kamenica, a smatra se da bi se na području zaliva moglo uzgajati ukupno oko desetak autohtonih vrsta.
Takođe, predstavljeni su detalji eksperimentalnog uzgoja školjke Jakobova kapica (lepeza, San Žak) u zalivu, te dalji ciljevi projekta koji obuhvataju nastavak uzgoja ove vrste do dostizanja finalnog stadijuma, odnosno proizvodnje konzumnih jedinki.
Jakobova kapica
Institut za biologiju mora predložio mušulje i kamenice Boke Kotorske kao potencijalni nacionalni brend
Na radionici je predstavljeno učešće na IV konferenciji o nacionalnom brendiranju održanoj u Kolašinu u septembru od strane Ministarstva Ekonomije, gdje je Institut za biologiju mora predložio mušulje i kamenice Boke Kotorske kao potencijalni nacionalni brend naše zemlje.
IBM – radionica
Radionica je organizovana u okviru projekta pod nazivom “Eksperimentalni uzgoj Jakobove kapice (Pecten jacobaeus) u uslovima Bokokotorskog zaliva“. Projekat je prijavljen u okviru grant sheme “Transfer znanja između sektora visokog obrazovanja, istraživanja i industrije” – IPA IV Operativni program za razvoj ljudskih resursa 2012-2013. Projekat je finansiran najvećim dijelom iz fondova Evropske unije uz učešće Crne Gore.
Subota i nedjelja se po vremenskim prilikama i temperaturama neće puno razlikovati od petka, no ponedjeljak će donijeti razvedravanje i pad temperature. Kako najavljuju prognostičari tokom naredne sedmice očekuje nas suvo i hladnije vrijeme.
U subotu će biti pretežno oblačno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. U drugom dijelu dana i tokom noći usled osjetnog pada temperature, u sjevernim predjelima, ponegdje i u centralnim kiša će preći u snijeg. U prvom dijelu dana, mjestimično se očekuju umjerene do obilne količine padavina, u poslijepodnevnim satima padavine znatno slabijeg intenziteta. Vjetar u prijepodnevnim satima povremeno pojačan i jak, južnih smjerova, tokom dana u slabljenju i skretanju na sjeverni i sjeveroistočni, tokom noći u pojačanju. Jutarnja temperatura vazduha 1 do 13, najviša dnevna 3 do 16 stepeni.
Nedjelja:
Na jugu umjereno do potpuno oblačno povremeno sa kišom, ponegdje pljusak i grmljavina, a u višim predjelima kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg. Na sjeveru pretežno oblačno sa snijegom. Vjetar povremeno umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha -6 do 8, najviša dnevna -4 do 12 stepeni.
Prenosimo reagovanje povodom saopštenja NVO Matice Boke na rad Komisije za raspodjelu sredstava NVO za 2017 god. u opštini Kotor:
“Ništa novo se ne dešava kada su u pitanju reakcije pojedinaca,udruženja ili ustanova,u slučajevima nedobijanja očekivanih sredstava po raznim konkursima lokalne uprave. Nikad samokritični i objektivni , samo nezadovoljni i frustrirani.-ističe u ime članova Komisije za raspodjelu sredstava NVO, njena predsjednica Ljiljana Popović Moškov.
Tako NVU Matica Boke kroz svoje saopštenje, nijednim argumentom ne potkrepljuje svoje tvrdnje da je “oštećena”, već se, za nas nerazumljivim jezikom, poziva ne neku “ideološko-nacionalnu-političku matricu, koja i dalje dominira kulturnom politikom ovog grada, iako je došlo do promjene vlasti” .
Da li to znači da je Vaš projekat kojim ste konkurisali za sredstva imao ideološku,ili političku,ili nacionalnu pozadinu? Sedam članova Komisije, u sastavu : prof.dr Ilija Lalošević (ispred građana Kotora); prof. Ljiljana Odža (ispred građana Kotora); Davor Sedlarević (izabrani predstavnik NVU); Vesna Đukić (izabrani predstavnik NVU); Petar Đakonović (ispred lokalne uprave); Jelena Vukasović (ispred lokalne uprave) i Ljiljana Moškov (ispred lokalne uprave), u nijednom dijelu projekta nijesu prepoznali to što Vi tvrdite, a da je kojim slučajem prepoznalo, sigurno bi Vam i taj navod bio naveden kao razlog odbijanja projekta.
Uostalom,da ste bili prisutni na zajedničkom sastanku svih podnosioca projekata (na koji ste bili uredno pozvani) i na kojem su detaljno obrazloženi razlozi odbijanja projekata, od svih članova Komisije,možda bi izbjegli ovakav vid komunikacije i ponovnog obrazlaganja sa naše strane.
Projekat NVU Matica Boke je odbijen na osnovu Odluke o raspodjeli sredstava NVU i jasnim pravilima koje ta Odluka definiše.Naime u čl.1 stav 2 piše: “Ova Odluka o raspodjeli sredstava za NVO ne odnosi se na aktivnosti NVO vezane za štampanje knjiga,publikacija,organizovanje zabava,kulturnih I sportskih manifestacija,zdrastvenih usluga,humanitarnih pomoći I uopšte drugih vidova pomoći transferom novca, I sl.” Zatim,a još jasnije u čl.21 I naslovu “Projekti koji neće biti podržani”, između ostalog stoji: “projekat koji se isključivo temelji na jednokratnoj izradi, pripremi i štampanju knjiga,brošura,biltena, časopisa i sličnog ukoliko objava takvih publikacija nije dio nekog šireg programa ili sveobuhvatnijih I kontinuiranih aktivnosti”
Podsjećam da se vaš projekat u cjelosti odnosio na snimanje DVD (10 epizoda po 5 minuta),što je vid publikacije i zbog čega je ocjenjen “neprihvatljivim”. Pored toga, cjelokupan budžet vašeg projekta (15.235 eura) se odnosi na troškove probnih i glavnih snimanja,čiji realizator nije Matica Boke, već je nosilac cijelog budžeta druga nezavisna produkcija ,a vi samo posrednici za transfer novca ka drugom korisniku.
Sa tim u vezi pomenuta Odluka (po kojoj je Komisija radila),takodje u čl.21 navodi “da se neće podržati projekti koji isključivo imaju profitnu odnosno komercijalnu svrhu”, upravo da bi se sprječilo prihvatanje projekata NVU koje služe isključivo za transferisanje cjelokupnih budžeta ili većih njegovih djelova ka drugim korisnicima (i koji na taj način stiču profit).
Kao što vidite, razlog jednoglasnog odbijanja projekta od strane članova Komisije (kako vašeg tako i još 17 drugih projekata) je poštovanje donesenih akata, pa vas molim da unesete malo samokritičnosti i objektivnosti pri ovakvim obraćanjima, a da neargumentovane tvrdnje i insinuacije ostavite po strani”, kaže se u saopštenju Komisije za raspodjelu sredstava NVO opštine Kotor, koje potpisuje predsjednica Ljiljana Popović Moškov”.
U gradskoj Galeriji „Josip Bepo Benković“ sinoć je otvorena 19. Hercegnovska likovna scena, a u postavci su radovi čak 62 autora.
U oba izložbena prostora gradske galerije publici su ponuđeni radovi – Voja Stanića, Luke Berberovića, Đura Lubarde, Anite Šimić, Gorana Vukčevića, akvareli-snoviđenja Lale Palavršić, sitne plastike Dejana Veriga i Vladimira Drenovika, djela Tihomira Konjevića, neobičan muzički instrument – „Tankdrum“ Vere i Mladena Glavića, mrtva priroda Olivere Doklestić. Među učesnicima je i Đuro Prijić koji, i pored posvećenosti slikarstvu, stavlja pred sebe izazov skulpture.
Misaono interesantno djelo je rad Radmile Jelić Zvicer („Ogledalo duše“), redi-mejdovi-lampe Samira Čolpe, vrlo kvalitetan rad Tinde Bulatović, ironija Borisa Šuberića, slike Marije Stanovčić Šuković, ali i društvena angažovanost rada Jelene Garić, zapisala je o 19. Hercegnovskoj likovnoj sceni istoričarka umjetnosti, kustos gradske Galerije, Jasmina Žitnik.
Prema njenim riječima, sva izložena djela podrazumjevaju ispitivanje raznih likovnih medija i tehnika, od upotrebe odbačenog materijala, do onih klasičnih – akvarel, ulje, akrilik, pastel.
“Hercegnovska likovna scena ima i dužu tradiciju, ali se rasplamsala onog trenutka, kada je okupila i otvorila svoja vrata tolikim talentovani ljudima. Pred vama je spektar mnogolik i višejezičan koji vas zove na gledanje, uživanje , izbor, koji na mahove iskušava, zove na onoliko potrebnu danas mahom izgubljenu priliku da se novksa publika okupi u živom razgovoru oko kolopleta djela Novljana i da bude dio ove lijepe novkse priče. Susršćete se sa djelima koja smiruju, liječe, zbunjuju, postavljaju pitanja, žamore i žubore u jednom zanimljivom višeglasju”, rekla je Žitnik, otvarajući izložbu.
HLS foto Radio HN
Ovo je sjajno i jako lijepo kada se na godišnjem nivou pokaže sva umjetnost koju ima da ponudi Herceg Novi, smatra Tomislav Stanić. Okupljanje podržava i Goran Vukčević koji se predstavio mozaikom „Tre sorele“ – i iznenadio one koji vole njegovu umjetničku keramiku. Đuro Beli Prijić, koga poznavaoci likovne umjetnosti prepoznaju po slikama, predstavio se izuzetnom skulpturom „Don kihot i Dulčinea“ , a kaže da je Herceg Novi ideala za stvaranje, posebno zimi, jer poslije četiri sata nema žive duše u gradu.
-Čovjek može samo tada da se zatvori u atelje da radi da bi ostao normalan. A, onda se ljudi malo užele da izađu iz kuće , pa su ovakve izložbe, koje su topla gradska priča prava prilika za okupljanje i razgovor. Niša ovdje nije pretenciozno, pa eksperti ponekad treba da se povuku i da puste da i drugi pokažu ono što rade. Zato se galerija otvorila da Novljani pokažu šta rade, ako je to kvalitetno super, a ako nije onda samo treba da bude znak da se još više radi. Na takav način mi vezujemo publiku za galeriju, pa mogu slobodno da tvrdim da imamo najposjećenije izložbe u Crnoj Gori.
Slično razmišljaju i Ivana Petrović i Anita Šimić koja je kazala da je svake godine sve veći broj učesnika i to smatra jednim od pokazatelja uspješnosti Hercegnovske likovne scene.
-Mi smo i prošle godine mislili da je puno autora. Međutim taj broj raste. Jednom godišnje treba imati ovakav format za sve koji se bave likovnom umjetnošću.
Premda je promjenjen termin organizovanja Hercegnovske likovne scene, Šimić ističe da podržava promjenu jer program u oktobru tokom Dana grada se naslanja na decembar i na taj način dobijamo jednu finu malu izlagačku sezonu
-Program povodom Dana grada, izložbe koje su krenule sa Zoranom Bulatovićem i Mitkom Bulajićem, to predstavljanje hercegnovskih umjetnika , naslanja se na scenu , a ona Hercegnovski likovni salon.
Nova mogućnost da umjetnici poklone svoju sliku Galeriji, takođe je jako lijepa, jer se na taj način povećava zbirka Galerije i baš mi se sviđa ta priča da Novljani sami za sebe učine nešto lijepo, kaže Šimić.
Veliki broj umjetnika i izuzetno dobra posjeta na otvaranju Hercegnvoske likovne scene, po riječima direktorice Gradske galerije i muzeja, Ivane Palikuća prava su potvrda da je Herceg Novi grad kojega definišu kultura i umjetnost i koji u tom duhu živi, i treba da živi i u buduće.
U oba izložbena prostora Galerije „Josip Bepo Benković“, postavka 19. Hercegnovske likovne scene, trajaće do februara.
Humanitarna akcija NVO “Bokeški forum“ kojom je prihod od prodaje knjige poezuje “Bokeška Beleca” opredjeljen tivatskoj djeci sa teškoćama u razvoju okupljenoj u NVO Evropski dom, danas je finalizovana.
Predsjednik Bokeškog foruma dr Andrija Petković predao je predsjednici Udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju Marijani Mišić-Škanata potvrdu da je na njihov žiro račun uplaćeno 1.600 eura. Petković je zahvalio djeci što su svojim crtežima ilustrovali “Bokešku Belecu”:
“Vama niko ovaj novac nije poklonio nego ste ga vi, vašim divnim crtežima zaradili za vaš “Evropski dom”. Ja se nadam da ćete naslikati još puno, puno drugih slika i da ćemo imati isto ovako lijepe knjige kao i sada. Veliko vam hvala na saradnji i nadam se da ćemo nastaviti lijepo da se družimo”- istakao je tom prilikom Petković.
BF donacija
Zahvaljujući na, kako je kazala, divnoj ideji “Bokeškog foruma”, Marijana Mišić-Škanata je istakla da je realizacija prevazišla sva očekivanja.
“Stvarno nismo očekivali ovako veliki odziv i naših sugrađana i firmi što se tiče donacije za našu djecu, a što se tiče ideje spajanja ljepote, umjetnosti i humanosti, svaka čast. To je ono što nas je sve prvo oduševilo, a poslije i ovo što kažete das u naša djeca zaradila. Zaista su se potrudili i bili su srećni što mogu da oni sami učestvuju u knjizi svojim crtežima”- kazala je Mišić-Škanata.
Bokeška Beleca
Prvo izdanje zbirke poezije “Bokeška Beleca” može se kupiti u “Evropskom domu” ili “Bokeškom forumu”, tako da će zahvaljujući humanim ljudima do sada sakupljena suma od 1.600 eura najvjerovatnije porasti.
Novska policija je uhapsila sugrađanina D.T.(21) zbog sumnje je, s još dva lica, provalio u kuću V.T. u naselju Zelenika, a zatim ga vezao i tukao, kako bi mu rekao gdje drži novac.
Kako je kazala policija, sumnja se da su maskirani napadači oko 19 sati ušli u kuću nakon što je V.T. otvorio balkonska vrata, zadajući mu udarce u glavu i tijelo, nakon čega su ga oborili i vezali, zahtijevajući od njega, uz prijetnje i udarce, da im kaže gdje se nalazi 3.000 eura.
“Nakon toga ta lica su, sumnja se, izvršila premetačinu u svim prostorijama trospratne kuće i otuđili novac u iznosu od oko 100 eura, 20 konvertibilnih maraka, više flaša alkoholnog pića, cigarete, LCD televizor, mobilni telefon i određenu količinu vodovodnog materijala. Oni su, sumnja se, oštećenog V.T. prebacili u kupatilo i zaključali, a zatim se sa lica mjesta udaljili u nepoznatom pravcu motornim vozilom marke `Opel Vektra`, hercegnovskih registarskih oznaka, vlasništvo oštećenog V.T, koje se nalazilo parkirano ispred kuće. Nakon skoro tri sata oštećeni je uspio da se djelimično oslobodi vezova a zatim je prijavio navedeni događaj policijskim službenicima CB Herceg Novi”, saopšteno je.
Policija je pronašla ukradeno vozilo u naselju Bijela.
“O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgoroci koji je naložio da se D.T. liši slobode i da mu se privede uz krivičnu prijavu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo razbojništvo. Policijski službenici CB Herceg Novi preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti na identifikaciji preostala dva izvršioca ovog krivičnog djela, a svi tragovi pronađeni na licu mjesta, kao i iz otuđenog vozila, će biti dostavljeni Forenzičkom centru radi vještačenja”, kazali su iz policije.
Novogodišnja ponuda u crnogorskim gradovima i najava početka zimske turističke sezone biće promovisana u nedelju 17. decembra u centralnom atrijumu tržnog centra Delta City u Podgorici.
U cjelodnevnom događaju koji organizuje Nacionalna trustička organizacija Crne Gore učestvovaće turističke organizacije iz Herceg–Novog, Budve, Tivta, Bara, Kotora, Ulcinja i Podgorice. Zimska turistička sezona počinje u ski centrima na sjeveru zemlje pa će program u nedelju predstaviti i ski-centri iz Kolašina, Rožaja, Žabljaka i Vučja.
Turistička ponuda će biti predstavljena pultovima koji će biti postavljeni od 10 do 22 sata. Umjetničko-zabavni program počeće u 16:45, kada će nastupiti plesna škola „Beauty“, nakon čega će svojim repertoarom posjetioce uveseliti dječiji hor „Zvjezdice“.
U okviru programa će nastupiti dječiji solista Komnen Vuković, instrumentalni sastav Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“ kao i plesna trupa „Mistik“. Djeda Mraz će svim mališanima, u intervalu od 16 do 19 časova dijeliti novogodišnje paketiće, koje je obezbjedila NTO, saopštavaju organizatori.
Svi posjetioci Delte moći će da učestvuju i u nagradnoj igri popunjavanjem kupona. Pripremljene su brojne i vrijedne nagrade, a izvlačenje dobitnika je zakazano za 19 sati.
Američka obalska straža saopštila je da je oko 1.000 santi leda dospjelo na plovne puteve na sjevernom Atlantiku ove godine, što je čini četvrtom uzastopnom “ekstremnom” sezonom leda, prenosi Beta.
Obalska straža Međunarodna patrola za led (IIP) sa sjedištem u saveznoj američkoj državi Konektikat, koja nadgleda sante leda u sjevernom Atlantiku i upozorava brodove, održala je svoj godišnji sastanak u mjestu Njulondon, kako bi razmotrila stanje u 2017. i očekivanja za 2018. godinu.
Ta organizacija je navela da je do oslobađanja brojnih santi leda došlo usled povlačenja grenlandskih glečera i zbog oluja koje su ove godine izazvale lomljenje znatnih količina leda u Atlantskom okeanu.
Kanadska služba za led predviđa na plovim putevima naredne godine normalan broj santi leda, oko 500, na osnovu projekcija količine leda u okeanu, temperature vazduha i temperature površine mora.
Vlada Crne Gore kao „avans“ je prihvatila plaćanje od 1.505.011 eura od starne komapnije Luštica Development za zemljište koje je ta firma prodala kupcima stanova i vila u novom turističkom gradu Luštica Bay u Krtolima kod Tivta.
Država međutim, smatra da to nije konačna obaveza Lupštice Development po tom osnovu i da se mora uraditi konačni obračun između dviju strana. To piše u Informaciji o realizaciji aktivnosti na projektu Luštica Bay, a koja je bila na dnevnom redu sjednice Vlade prošle sedmice.
Luštica Development koja je kćerska-firma švajcarsko-egipatskog konzorcijuma Orascom, zakupila je oko 7 miliona kvadrata državnog zemljišta na poluostrvu Luštica kod Tivta. Po ugovoru koji su u jesen 2009. potpisali vlasnik Orascima Samih Sviris, tadašnji premijer Milo Đukanović i gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš, Luštica Development ima pravo da klijentima koji kod njih kupuju novoizgrađene rezidencijalne objekte u kompleksu Luštica bay, proda i fromalno zakupljeno državno zemljište-placeve na kojem su ti objekti sagrađeni. Bez obzira na to za koliko ga Luštica Development proda svom krajnjem klijentu, ta kompanija je po ugovoru obavezna da državi Crnoj Gori takvo prodato zemljište plati po cijeni od 80 eura za kvadrat.
U Informaciji koju je razmatrala Vlada, piše da je Ministarstvo finansija u komunikaciji sa područnom jedinicom Tivat Uprave za nekretnine Crne Gore, „pribavilo podatke o prometovanju nepokretnosti od strane Luštice Development AD koji datiraju tek od 1015. godine, koju je ova porijektna kompanija dužna da plati Vladi CG“. Luštica Development je kako stoji u Informaciji, sa druge strane dostavila Ministarstvu finasija „podatke koji se odnose na obračun koji su radile njihove strulne slušbe a koji datiraju od 2013. zaključno sa decembrom 2017.“
„Isti iznose 1.505.011 eura koji iznos je, prema njihovom stanovištu, projektna kompanija dužna da plati Vladi po ovom osnovu. Obzirom da se podaci projektne kompanije i Ministarstva finansija razlikuju, to predlažemo da se navedeni iznos od 1.505.011 eura prihvati kao uplata na ime avansa po navedenom osnovu, dok bi se konačan obračun između Ministarstva finasija i projektne kompanije usaglasio do 31.decembra 2017., o čemu bi Ministarstvo finansija naknadno infornisalo Vladu“- stoji u Informaciji koju je prihvatio kabinet premijera Duška Markovića.
Ministarstvo finansija je preporučilo Vladi da se „odredi i imenuje nezavisno revizorsko tijelo“ koje bi „u odnosu na cjelokupno poslovanje projektne kompanije imalo zadatak da utvrdi bruto-primitke“ kako bi se odredio i iznos novca koji Luštica Development treba da uplati Vladi po osnovu ugovorne obaveze da državi ustupa 2 posto svih svojih bruto- primitaka od prodaje nekretnina u kompleksu Luštica bay. Luštuica Development je od Vlade tražila i da toj kompaniji odobri zalaganje prava koje ta firma ima shodno Ugovoru o dugorčonom zakupu i izgradnji iz 2009.kod banaka i drugih finansijskih institucija, kao sredstva obezbjeđivanja ugovora o kratkoročnim kreditima koje Luštica Devekoopment uzima radi finansiranja izgradnje kompleksa Luštica bay. Zaptitnim imovinsko-pravnih interesa Crne Ghore nije se saglasio sa predlogom modela predviđenih Ugovorom o zalozi koji je kandidovala Luštica Development, pa su konsultacije o tome između države i investotora novog turistilkog grada Luštice Bay još u toku.
Novac od prodate zemlje utriošiće za put za Lušticu Bay
Vlada je donijela odluku da 1.505.011 eura koliko iznosi „avans“ što ga je Luštica Development namijenila državi po osnovu prodatih placeva za rezidencijalne objekte, prenese Opštini Tivat „za gradnju putne infrastrukture“. To u praksi značli da će država tim novcem ispuniti dio svoje ugovorne obaveze prema Orascomu vezano za izgradnju nedostajuće infrastrukture za kompleks Luštica bay, odnosno za nastavak gradnje nove tzv. MR 1 pristupne saobraćajnice tom kompleksu. Prva faza MR 1 vrijedna oko 2,5 miliona eura na potezu od Grabovca do stadiona FK „Sloga“ u Radovićima je u završnoj fazi, a Opština Tivat treba da uskoro raspiše i tender za drugu fazu te saobraćajnice od Grabovca do Solila, vrijednu oko 3 miliona.
Vlada je odlučila i da Tivćanima za te svrhe, prenese i ukupno 1,28 miliona eura koji su ove godine ušteđeni u kapitalnom budžetu države na pozicijama izdataka za lokalnu infrastrukturu na projektima zaštite životne sredine, odnono na poziciji izgradnje i rekosntrukcije sportskih objekata.
