U slovenskom mjestu Žalec lani su kao posebnu turističku atrakaciju otvorili opštinsku Fontanu piva, na kojoj posjetioci sa slavina iz kojih umjesto vode teče pivo, mogu za 8 eura šest puta natočiti različite vrste piva, a od ove godine nude i pivo koje je proizvođač nazvao Balkan.
Uprkos nešto hladnijem vremenu zadnjih dana, sezona piva u Žalcu opet je otvorena, a iz jedne od pet pipa sada se može natočiti i pivo “Balkan”, čime se, kako navode mediji, prilagođavaju trendovima i željama nekih posjetitelja.
Svijetlo lager pivo tog imena, koje je proizvedeno od slovenskog hmelja “po njemačkim i balkanskim recepturama”, napoji dušu i srce, a na poseban način povezuje sve balkanske narode, kazao je za list “Večer” neimenovni proizvođač.
Time se zapravo prisjetio ili aludirao na davni reklamni oglas “Radenska nas spaja”, s kojim je svoje mineralne vode na bivšem jugoslavenskom tržištu svojedobno promicala punionica iz Rogaške Slatine, Radenska “s tri srca”, koju je lani kupila češka kompanija Kofola.
Pivopije su u Žalcu do sada kupile više od 12000 žetona za pristup pivskoj česmi i osnovnu degustaciju, a kriglu koju dobiju uz osnovnu ulaznicu zadržavaju za uspomenu besplatno.
Slovenija je ponosna na svoju dugu pivovarsku tradiciju, a osobiti na hmelj koji se uzgaja na plantažama uz Savinju, slovenski pritok Save, pa je nedavno započela i razgovore s Austrijom o zajedničkoj europskoj zaštiti štajerskog hmelja. On će se smjeti uzgajati i proizvoditi samo u slovenskoj pokrajini Štajerskoj, čiji je centar Maribor, te u austrijskoj sjevernoj štajerskoj pokrajini Steyr.
Inspekcija zaštite prostora nije izdala rješenje za rušenje privremenog objekta Zip line izgrađenog na KO Prijevor iznad plaže Jaz, jer kako je saopšteno iz Uprave za inspekcijske poslove, to i nije njihova nadležnost.
Sporni objekat se nalazi u putnom pojasu koji kontroliše Ministarstvo saobraćaja i pomorstva koje, takođe, nije izdalo rješenje o rušenju.
Investitor i vlasnik Zip line Montenegro Milutin Tripković kazao je za TV Budva da nalog za rušenje dvije stanice nije dobio, te da je tokom ove nedjelje, po nalogu Ministarstva pomorstva i saobraćaja, izvodio radove na vraćanju trotoara u prvobitno stanje i postavljanju zaštitne ograde.
„Dok su trajali radovi na stopi bile su nam potrebne razne mašine, zato sad vraćamo trotoar i ogradu u prvobitno stanje, kako su nam i naložili iz Ministarstva“, istakao je Tripković.
Kako je naglasio, u ovaj projekat je ušao nakon dobijenih dozvola za gradnju,za šta je dobio saglasnost nadležnih državnih institucija.
„Ja sam ovu priču počeo još 2013. godine, tako da su sve institucije upoznate. Da sam bilo kome smetao, državne institucije mi ne bi dozvolile da radim ono što sam započeo. Završio sam 90% radova, čekam samo dozvole za rad od opština. I ne znam da li ću ih dobiti“, kazao je Tripković.
Podsjećamo da su mještani budvanskih i kotorskih mjesnih zajednica Jaz, Lastva Grbaljska, Savina, Svinjišta i Gornji Grbalj, 3. maja održli protest sa kojeg su zahtijevali da Uprava za inspekcijske poslove naloži rušenje polazne i dolazne stanice Zip Line-a za šta su dobili podršku predsjednika opština Budva i Kotor, Dragana Krapovića i Vladimira Jokića.
Drugi broj časopisa Paštrovski almanah, koji se bavi tradicijom, kulturno-istorijskim nasljeđem i aktuelnim društvenim pitanjima Paštrovića, biće predstavljen u četvrtak, 11. maja u 20 sati u Press centru hotela Tre canne u organizaciji Nevladinog udruženja Paštrovski almanah iz Budve.
O novoj publikaciji će govoriti osnivač i glavni urednik dr Miroslav Luketić, pjesnikinja Stanka Stanojević, član redakcije Stevo Davidović i ktitor i jedan od osnivača Željko Mitrović.
“Prepiska između Republike i Carstva (osmanska dokumenta peraškog arhiva 17. i 18. vijek)”, naziv je izložbe koja će u četvrtak 11. maja biti otvorena u hotelu „Hilton” u Podgorici (sala „Jelena”) s početkom u 17 sati.
Autorka izložbe je dokumentaristkinja u Muzeja grada Perasta Mirjana Vukasović, a ovom prilikom biće predstavljeni fermani i berati iz fundusa Muzeja.
Na izložbi će govoriti Ahmet Altun, koordinator TIKE u Crnoj Gori, Andro Radulović direktor OJU Muzeji Kotor, a izložbu će otvoriti ambasador Republike Turske u Crnoj Gori Serhat Galip” – stoji u najavi koja nam je proslijeđena iz Muzeja grada Perasta.
„Izložba je realizovana u saradnji sa TIKOM Podgorica. Osmanska dokumenta peraškog arhiva uz pomoć stručnjaka iz Republike Turske transkribovana su na moderan turski jezik sa kojeg su prevedena na naš kao i na engleski jezik. Kao ustanova zaista imamo čime da se ponosimo, ali istovremeno je pred nama i velika obaveza da sve to očuvamo za buduća vremena i buduće generacije. Iz te obaveze, ali i amaneta prošlih vremena proizašla je želja da predstavimo i ovaj period iz bogate peraške istorije, kako bismo se bar na neki način odužili prethodnicima koji su se uvijek trudili da svoj grad učine boljim i otvorenim za sve.
Peraška prošlost je iz kulturno-istorijskog ugla do sada prikazivana različitim izložbama posvećenim očuvanju starih običaja i peraškog nasleđa, a ovom izložbom se ona predočava kroz dopise Peraških kapetana i običnih ljudi koji su živjeli na uskom graničnom prostoru na kom su se ukrštale dvije imperije. Njome je osvijetljena još jedna strana bogate i inspirativne istorije ovog po mnogo čemu važnog mjesta.
Testna faza sistema brojača posjetilaca unutar povijesne jezgre započela je sa svojim radom, a šest brojača raspoređenih na ulaze i izlaze iz Grada očitava podatke o trenutačnom broju posjetilaca u povijesnoj jezgri.
Na internetskoj stranici Dubrovnik-visitors.hr svim korisnicima dostupne su informacije o stvarnom broju posjetilaca unutar povijesne jezgre, a informacije se ažuriraju svakih 15 minuta.
Prema riječima Nikše Vlahušića, stručnog suradnika DURA-e, brojač posjetilaca primarno je zamišljen kao alat koji će donijeti podatke o stvarnom broju ljudi unutar povijesne jezgre, ali i njihovom ponašanju u različitim dijelovima dana.
“S ovim sistemom u svakom trenutku možemo vidjeti realnu brojku posjetitelja unutar povijesne jezgre kao i koliko je ljudi ušlo na pojedinom ulazu. Na temelju tih informacija i podataka možemo donositi pametnije i racionalnije odluke o organizaciji prometa pješaka oko i u povijesnoj jezgri, ali i na koji način organizovatii dostavu i opskrbu Grada”, istaknuo je Nikša Vlahušić dodajući kako je projekt još uvijek u testnoj fazi te kako za daljnje razvijanje kao i nadogradnju projekta treba pričekati proračun Grada Dubrovnika.
Na interaktivnoj karti na kojoj se mogu vidjeti sve kamere kao i njihove pozicije vidljiv je i krug koji svojom bojom signalizira broj ljudi unutar povijesne jezgre.
“Kada je krug zelene boje to znači kako je u Gradu trenutačno manje od šest šiljada ljudi. Žuti krug upozorava da je u povijesnoj jezgri između šest i osam tisuća ljudi dok crveni krug šalje signal kako se u Gradu trenutačno nalazi više od osam hiljada ljudi”, objašnjava način rada Đivo Jelić direktor Enum Software lokalnog startupa koji je izradio softver za kamere.
Podsjetimo, postavljanje brojača na ulaze i izlaze iz povijesne jezgre dio je kratkoročnih i dugoročnih prijedloga i mjera koje za cilj imaju smanjenje gužva koje nastaju tokom turističke sezone, posebno unutar povijesne jezgre i u kontaktnoj zoni, a sve sukladno preporukama UNESCO-a.
Proteklog vikenda nastavljeni su radovi na revitalizaciji starih pješačkih puteva u bliskom zaleđu grada. Urađeno je prvo označavanje planinarskom markiracijom staze Tatar bašta (stari most) – Sušćepan (izvor Bostanj), saopštavaju iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Opštine Herceg Novi.
Novomarkirana staza prelazi se za 20-ak minuta laganog hoda, kada se stiže na izvor Bostanj, gdje počinje staza za Sv. Kozmu i Damjana, crkvu i vidikovac, udaljeni još nešto preko 20 min hoda.
Ove aktivnosti nastavak su prošlogodišnjih radova, tada iniciranih od NVO „Step – Koraci“, kada je popravljana kamena oplata, uklanjano zelenilo i stavljani putokazi do Sušćepana.
Tatar bašta – Sušćepan
Markiranjem, koje izvodi Planinarski klub „Subra“, staza ulazi u uvezanu i standardizovanu mrežu, u skladu sa Zakonom o planinskim stazama. Na taj način dobijamo identični sistem obilježenih staza, što je velika olakšica za sutrašnje korisnike, naročito turiste.
Markiranje koje je inicirala MZ Sušćepan-Ratiševina-Trebesin, a Agencija podržala, narednih će nedelja biti nastavljeno od Ratiševine do Sv. ilije, sa izlazom na Mokrinama na magistralni put Herceg Novi – Trebinje.
– Veoma nam je drago da su same mjesne zajednice u našem zaleđu prepoznale značaj ovih aktivnosti, jer je zajednički rad najbolji put do uspješne revitalizacije starih i do juče skoro zaboravljenih pješačkih staza, poručili su iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.
Tatar bašta – Sušćepan
Pored toga, proteklih dana nastavljene su aktivnosti na uređenju staze do Kotobiljskog izvora, radi održavanja i daljih poboljšanja.
Izrađena je šetnica od trupaca ispod platoa izvora, na potezu koji je nakon probijanja novog puta za Trebinje stalno bio blatnjav, budući da se tu formirao jedan novi izvor. Iskopano je nekoliko kanala za odvodnju. Osušena stabla čempresa i bagrema su poslužila za trupce, a tanje grane za kolce koji fiksiraju cijelu konstrukciju.
Staza do Kotobiljskog izvora
– Pošto je drvo odozdo stalno mokro i uronjeno u blato, sporije truli, tako da očekujemo da „izdura“ desetak godina. Ono što je važno, na urađenom dijelu više nema blata i vode, pa je kretanje znatno olakšano, a ni poboljšani estetski doživljaj svakako nije za zanemariti, kazali su iz Agencije.
V.d. direktor Radio Tivta (RT) Dragan Popadić negirao je danas tvrdnje predsjednika OO Demokrata Tivta Vladimira Arsića da je lokalni javni servis, zbog svega što se događalo sa blokiranjem njegovog Savjeta, od ozbiljnog medija pretvoren u sopstvenu karikaturu.
“RT nije karikatura, već ozbiljan i odgovoran medij koji je nastavio da radi kao i do sad, profesionalno i korektno. Mi imamo vd direktora, ali ne i vd stanje. RT nikad nije dozvolio, i neće, dok sam ja na čelu, da neko sa strane utiče na uređivačku politiku. RT mora ostati nezavisan, bez obzira ko je na vlasti. Ova redakcija, profesionalna i sastavljena od časnih judi, to neće dozvoliti. I Demokrate, možda nesvjesno, ovakvim saopštenjem utiču na izbor budućeg Savjeta. A njegova nezavisnost je ključ odbrane nezavisnosti ovog emitera”- poručio je Popadić.
Arsić je prethodno optužio tivatsku vladajuću DPS-SD-HGI koaliciju da je bez ikakvog zakonskog osnova, preko odluke SO, jednovremenim dizanjem ruke odbornika, Popadiča razriješila funkcije direktora RT zbog isteka mandata i istovremeno ga imenovala za v.d. direktora. Čelnik Demokrata je ustvrdio da je Popadić na taj način postao “politički izabran direktor” i naglasio da je u toku organizovana kampanja izbora tri nova člana Savjeta RT kako bi se odblokirao rad tog tijela, ali se sve to po njemu, radi pod direktnom kontrolom “DPS družine”.
“Zakonski je upitno može li SO da imenuje vd direktora javnog emitera. To su kazali i zaposleni u RT, ali su imali jedan jedini uslov – ako do toga dođe to može biti samo Dragan Popadić. I ja sam pristao. To ne prejudicira izbor budućeg direktora, već samo spašava trenutnu situaciju u kojoj je direktoru istekao mandat, a Savjet je od pet, ostao samo na dva člana”- odgovorio je Popadić lideru tivatskih Demokrata.
Arsićeve tvrdnje da je blizak DPS-u i da će stoga kao predstavnik NVO sektora biti imenovan za člana Savjeta RT, negirao je i nekadašnji urednik te medijske kuće, Mašo Čekić. Istakavši da nije član mijedne partije, Čekić je kazao da to potvrđuje i činjenica da su mu djeca i zet nezaposleni već 10 godina.
“Kada budem želio, upisaću se sam u DPS ili neku drugu partiju. Do tada, i dalje ću biti aktivista više NVO koje mi daju podršku da budem član Savjeta RT. A to, iskreno, želim. Na društvenim mrežama sam se kandidovao i prije raspisivanja konkursa. Ispunjavam sve uslove, imam znanja i iskustva, imam podršku 28 NVO iz Tivta koje daju pečat kulturnom i uopšte javnom životu Opštine, a vi ih optužujete na najružniji način”- porulio je Čekić Demokratama, napominjući da je ostvario prepoznatljive rezulate kao NVO aktivista I da “brojni mladi ljudi cijene moj rad i lobiraju za mene”.
Iz NVO “Evropski dom” su saopštili da su predali Čekićevu kandidaturu i kao “potpu nu neistinu” odbacili Arsićeve tvrdnje “koji nas je javno prozvao i optužio za kolaboraciju sa vlašću i za netransparentan rad.”
“RT je jedna priča, vlasti i opozicija druga, a treća NVO, jer se nekome potkrala greška da nas sve stavi u isti koš. Nikako ne pristajemo na to da nas bilo ko stavi u centar nekakve korupcije, u smislu prljave igre, dok je zapravo u pitanju zakonski, slobodan i demokratski čin predlaganja kandidata, koji će profesionalno obavljati ulogu člana Savjeta, posebno u situaciji kada je ugrožen status RT. Mi ne samo da na to imamo pravo, nego čak i obavezu, ako su NVO, en general, korektiv društva, ili bi barem to trebalo da budu. Želimo, dakle, svima da damo na znanje da je jedini razlog našeg predloga da tu funkciju obavlja Mašo Čekić činjenica da je iskusan profesionalac i častan čovjek, a Savjet treba da radi upravo po tim uzusima”- saopštio je “Evropski dom”.
ANIMA – Centra za žensko i mirovno obrazovanje danas su u Kotoru performansom na Trgu od oružja obilježile jedan od najvažnijih evropskih datuma, 9. maj Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope.
Perfomans je izazvao veliko interesovanje brojnih turista koji su se danas zatekli u Kotoru.
ANIMA Kotor – 9.maj 2017. foto Boka News
Njemačka je 9. maja 1945. godine potpisala bezuslovnu kapitulaciju čime je čovječanstvo oslobođeno najmračnije ideologije koja je odnijela preko 50 miliona života.
Šumanovom deklaracijom 9. maja 1950. godine postavljeni su temelji zajednici koja je trebalo da obezbijedi pozitivan i održiv mir, te blagostanje na tlu Evrope.
Borba protiv fašizma nije završila 1945. godine, a danas se ona dešava na mnogo razuđenijem i kompleksnijem horizontu. U vremenu sve veće eksploatacije, militarizacije, fašizacije i ozbiljnih sumnji u opstanak EU, ukazujemo na to da su nam vrijednosti antifašizma, mira i socijalne pravde potrebniji nego ikada, iako ih revizionistički zahvati u prošlost, rehabilitacije kolaboracionista i nacionalističkih desnih ideologija nastoje relativizirati, ugroziti i devalvirati.
Takođe, podsjećamo na blisku vezu antifašizma i antikapitalizma riječima Maksa Horkhajmera: „Ko neće da govori o kapitalizmu, trebalo bi da ćuti o fašizmu”.
ANIMA Kotor 9.maj 2017. foto Boka News
Političke elite perfidno manipulišu nacionalnim i ideološkim razlikama koristeći ih kao paravan za održavanje vlastitih monopola i pozicija sa kojih dovršavaju procese prisvajanja i transformacije društvene svojine, a osiromašeni i poniženi ljudi lako postaju dijelom ostrašćene mase koja priprema novu-Kristalnu noć.
Na današnji dan podsjećamo da fašizam nije pobijeđen i iskorijenjen i da, gdje god ima mržnje, neprijateljstva ili netrpeljivosti prema drugima i drugačijima, njegova logika istrajava, gdje god se individualna prava i slobode ograničavaju i ukidaju on postoji, gdje god se proizvode žrtvena jagnjad nad kojima će frustrirana većina iskaljivati svoj bijes ili tražiti satisfakciju na račun tuđe nesreće-on živi i jača.
“Ove su pojave prisutne i u našem društvu i zato pozivamo građanke i građane Crne Gore da im se na nenasilan način na svakom mjestu suprostavimo kako se tragična istorija ne bi ponavljala”, navodi se u saopštenju Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA iz Kotora.
Povodom Dana pobjede – 9. maja, predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i predsjednica Skupštine Opštine Dragica Perović sa saradnicima položili su danas vijenac na Spomenik žrtvama fašizma u Parku slobode.
U delegaciji Opštine bili su i potpredsjednici: Ljiljana Popović Moškov, Branko Nedović i Milivoje Samardžić, te glavni administrator Opštine Zoran Živković.
Polaganjem vijenca na spomenik u Parku slobode obilježen je 9. maj koji se u cijeloj Evropi proslavlja kao Dan pobjede nad fašizmom i nacizmom. U Drugom svjetskom ratu, koji je trajao nešto manje od šest godina, učestvovala je 61 država i skoro 110 miliona vojnika, a poginulo je između 55 i 60 miliona ljudi.
Prema podacima Državne komisije Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, u tadašnjoj Jugoslaviji ubijeno je više od 1,7 miliona ljudi, među kojima nešto više od 300.000 boraca.
