Roneći bocu po bocu vina odnose u morske podrume

0
Šegović i Bajurin

Zahvaljujući dvojici velikih prijatelja posvećenih istom cilju, Ivi Šegoviću i Ediju Bajurinu, svjedoci smo da je čak i u današnjim vremenima zajedništvo moguće.

Oni se naime odnedavno mogu pohvaliti jedinstvenim proizvodom – zaštićenim kao vlastiti patent na Zavodu za intelektualno vlasništvo. Podvodni je to vinski izazov te jedno od najskupljih hrvatskih vina koje u amforama doseže cijenu od 2.000 kuna.

Čuvari tišine i intelektualnog vlasništva!

Ivo (inače ronilac) i njegov prijatelj, “kliker”, Edi Bajurin dosjetili su se ovom proizvodu njihove mašte u spoju s kvalitetom koju tržište uvijek prepoznaje.

Nekoć misteriozno, a sad već vinskom svijetu poznato, Edijevo vino boravi polegnuto 20 m ispod mora oko dvije godine u nevjerojatnim uvjetima, uvjetima savršenim za vinski svijet.

Nitko osim nas ga ne dira. Pružamo mu sve ono što u drugom podrumu ne može dobiti. Mir, tišinu, ljubav, jedinstvenost. Sama ideja za ovakav vid proizvodnje se rodila u glavi, a potaknuta je događajem iz daleke 2000. i neke kad sam otvorio ugostiteljski objekt u Dubrovniku. Tada mi je sestra poklonila bocu bijelog vina Svete Ane iz 2003. godine., koju ni dan danas nisam otvorio., a ista, na gornjem dijelu ima ostatke amfore, te stojeći kao takva čitavo vrijeme na staklenoj boci, inspirirala me.

Na početku smo vino htjeli ulijevati direktno u amforu (koja se kroz povijest rabila za prijevoz i čuvanje vina, ulja, meda, usoljene ribe) i polijegati ga u more, međutim, to je jako teško zbog tlakova, simbioze, poroznosti, gline itd, te smo ga ulili u tamu, staklenu, Winex Exkluziv bocu, elegantnu zbog visokog grlića, a bocu stavili u amforu.

Hrvatski proizvod!

Nazvali smo ga Navis MysteriumBrodska Tajna. Čitavi je proizvod hrvatski. Vino je plavac mali iz Janjine, amfora se peče od gline u Požegi, noge u kojima se drži amfora su od kovanog željeza iz Siska, kutije se rade u Varaždinu, a vino odležava u našem Jadranskom moru“, objašnjava Edi Bajurin.

Težak početak, strelovit uspon

Kad su vinski kreativci, direktor Ivo i prijatelj Edi, prvi put 2011. godine odigrali prvi potez polaganja boca u more koji im je propao zbog problema s atmosferskim tlakom, ovi zanesenjaci nisu izgubili vjeru.

Roneći bocu po bocu vina odnose u morske podrume

More probijalo čepove

Nezaustavljivo su nastavljali prema cilju premda im je more probilo čepove te uništilo 200 boca dragocjenog vina. Ubrzo su čepove obložili s dva sloja voska, no ni to nije bilo dovoljno jer je neukrotivo more iznova ugrozilo dio boca. Uporni u nastojanju, kada su zaštitili boce s dva sloja voska i gumom u tekućem stanju te stavili iste u amfore, Ivo i Edi su već u idućem potezu mogli reći šah-mat.

Bio je pravi zgoditak. Amfore su, težeći istraživačkom savršenstvu, rasporedili na više lokacija u Malostonskom zaljevu i Mljetskom kanalu.

Odležavanje vina pod morem na 20 m dubine

Zbog snažnog strujanja mora u Mljetskom kanalu (između otoka Mljeta i poluotoka Pelješca) na amfore i boce nije se, na žalost, ništa uhvatilo, dok su Malostonskom zaljevu (najznačajnije mjesto za uzgoj školjkaša u Hrvatskoj) rezultati bili fascinantni. Vizualno, amfore i boce su izgledale kao da smo zaronili točno na mjesto brodoloma nekakvog jedrenjaka napuštenog nekoliko stotina godina. Bile su prepune morske flore i školjaka, a tako obrasle, bile su savršene“, srčano objašnjava Ivo Šegović koji je uz pomoć Edija uspio bez greške uskladiti odležavanje vina pod morem na 20 m dubine.

Roneći, bocu po bocu odnose u misteriozne morske podrume

Roneći dostavljamo bocu po bocu na dubinu od 20 m ispod mora gdje je tijekom cijele godine ista temperatura (od 15-17 stupnjeva). Naše se blago (vino) nalazi u tami gdje u zvucima potpune tišine odležava dvije godine”, dodaje Edi Bajurin, koji je osim što je Ivin veliki prijatelj, i stric Šegovićeve supruge.

Amfore

Podrumi na nekoliko morskih lokacija

U vrijeme polaganja i izranjanja vina, ovi unikatni vinari svakodnevno rone, dok kontrole podvodnih resursa obavljaju svakih 15 dana. Obilazak vinskih podruma prožet je na nekoliko lokacija pri kojem Edi i Ivo provjeravaju je li struja prevrnula neki od unikatnih kaveza obogaćenih amforama.

Pravilno skladištenje izvedivo i pod morem

Kavezi su kapaciteta od 20-30 amfora, pravilnog skladištenja, a tajnovitog načina polaganja.

Izvoze i postižu od 80 do 2.000 kn po boci

Trenutno se mogu podičiti s etiketama: Plavac mali – vrhunsko vino iz 2012., Dingač iz 2014., Navis Mysterium iz 2012. i amforom iz 2012. Cijene po butelji kreću se od 80 kn, a dosežu cijene i do 2.000 kn. Zahvaljujući izvozu, za sada nemaju problema s prodajom i unatoč zamašnim cijenama, uspiju sve prodati.

Unikatna vina

Njihovo je vino dobro došlo u Ameriku, Hong Kong, Srbiju, Crnu Goru i Češku

Prvi izvoz bio je u Ameriku, u ovo vrijeme izvozimo u Hong Kong. Obogatili smo, svojim vinima, i susjedne zemlje, Srbiju, Crnu Goru i Češku“, poručuje direktor Ivo koji bi hrvatsku vinsku scenu opisao zanimljivom.

Proglašeni Vicešampionima na Sabatini 2016.

Kruna njihove originalnosti je i ovogodišnja nagrada na Sabatini 2016. gdje su proglašeni Vicešampionima za izgled proizvoda – Navis Mysterium 2012. – Edivo d.o.o., Lugo, Janjina.

Inovacije: ekološka proizvodnja i podvodni turizam

Uzimajući u obzir da su ova dva velikana mali proizvođači vina, mogu se podičiti s dva vinograda koja ukupno broje 20.000 loza. Surađuju s kooperantima na Pelješcu, i iako ne koriste poticaje, rade na prelasku u ekološku proizvodnju. U budućnosti ih očekuje i podvodni turizam gdje će zainteresiranima ponuditi ronjenje kako bi si mogli odabrati željenu amforu, koju će odnijeti kući i piti unikatno vino.

U ekološku proizvodnju planiramo zakoraknuti u ljeto 2017., a s prvim ronjenjem krećemo 2018.”, dodaje Ivo Šegović čiji postotak alkohola u vinu oscilira od 14.5 do 16.5.

sabatina-2016.

Da se razveže jezik kad pijete vino, dokazuje i raspjevani Edi Bujurin

Kada bi Edi Bujurin morao poistovjetiti Edivo vino s pjesmom, srčano bi zapjevao: “Sve bih dao da me ona voli, da me voli, a da me ne boli“. Iako je uz vino zapjevati lako, njihovo bocu vina nije lako otvoriti. Bogata je izraslinama i ostatcima s mora, te kao takva, predstavlja osim vrhunskog vina i trajni proizvod pogodan kao suvenir jedinstvenosti.

/Autorica Roberta Kljenak/

www.agroklub.com

 

Perast – luksuzni hotelski kompleks niče nakon decenije čekanja

0
Perast- foto Boka News

Budvanska kompanija Imobilia, biznismena Branka Ćupića, zaključila je sa Vladom, Investiciono razvojnim fondom, Fondom PIO i Zavodom za zapoljšavanje Aneks II ugovora o prodaji 74,97 akcija Jadran Perasta.

Aneks je potpisan u petak i njime je predviđeno da se u naredne četiri godine u Perastu izgradi luksuzni hotelski kompleks Jadran sa pet zvjezdica.

Ćupić je kao obazbjeđenje da će realizovati novi investicioni program vrijedan najmanje deset miliona eura, založio jednu od najljepših palata u Boki – Palatu Zmajević. Na njoj je upisana hipoteka države. Centralni dio budućeg hotelskog kompleksa Jadran, koji će imati oko 100 soba, činiće Palata Smekja, spomenik graditeljstva prvog reda.

Ovim je stavljena tačka na agoniju koja je trajala deceniju, koliko je nadležnim državnim i opštinsim službama trebalo da se usaglase, donesu planska dokumenta i izdaju neophodna papire, kako bi zahtjevna investicija počela da se realizuje.

Jadran Perast je Imobilia kupila na međunarodnom tenderu, u novembru 2006. Međutim, kupljeni akcijski kapital od 74,97 i dalje blokira država, dok se investicija ne realizuje.

Ćupić je kao obazbjeđenje da će realizovati investiciju založio Palatu Zmajević

Savjet za privatizaciju u decembru prošle godine je dao zeleno svjetlo na konačnu verziju.

“Prepoznajući vrijednost samog mjesta Perasta, kako bi podigli turističku ponudu Boke i Crne Gore na veći nivo, odlučili smo da Jadran ne bude  hotel  sa četiri već pet zvjezdica. Iako se ovim drastično smanjuje broj soba i povećava cijena same investicije, Perast zaslužuje luksuzni hotelski kompleks, kakav će biti Jadran”, kazala je izvršna direktorka Jadran Perasta Mara Todorović.

Ona se zahvalila posebno ministru Raduloviću koji je, kako je navela, prepoznao problem i brzo ih riješio, čim je omogućio da se u kratkom roku potpiše aneks II.

Ona dodaje da su tokom deset godina nailazili na brojne prepreke, nerazumijevanje, pa čak i opstrukciju.

Perast- foto Boka News

Navodi da su imali i želju, volju i finansijske mogućnosti da se  hotel  u što kraćem roku završi, ali da je projekat ne njihovom krivicom godinama tapkao u mjesto.

“Prilikom kupovine akcijskog kapitala, davne 2006. Imobiliji je obećano da će dobiti svu administrativnu podršku u dobijanju potrebnih dozvola za izgradnju Jadrana. Imajući u vidu da Perast nije imao Detaljni urbanistički plan, a u pitanju je grad koji je pod zaštitom UNESCO-a, Imobilija je od Tenderske komisije i Vlade tražila da se pomogne u dobijanju dozvola”, rekla je Todorovićeva.

Podsjeća da su u martu 2007. raspisali konkurs za izradu idejnog rešenja hotela Jadran.

“Javilo se šest eminentnih projektantskih kuća, ali svih šest projekata Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture (RZZSK) Kotor je odbio kao neprihvatljive. Sa projektovanjem nismo mogli ići dalje“, kazala je Todorovićeva.

Nepostojanje DUP-a Perasta, kako je dodala, blokiralo je cijelu investiciju.

“Savjet za privatizaciju je slao svoje komisije, pravili su se zapisnici i konstatovali da je u Jadranu sve urađeno što je moglo i da se ne može ništa uraditi dok se ne donese DUP. U novembru 2009. potpisujemo aneks I ugovora, kojim se propisuje da u roku od 36 mjeseci od donošnje DUP-a realizujemo investiciju, vrijednu najmanje 10 miliona eura. Kako ne bi gubili vrijeme, dok se ne donese planski dokument rekonstruisali smo palatu Smekja, koja čini 50 odsto kapaciteta budućeg hotela Jadran”, navela je Todorovićeva.

Za palatu su dobili urbanističko-tehničke uslove pa su, kako kaže, završili sve sanacione, konstruktivne i konzervatorske radove, za koje su dobili pohvale od venecijanskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture.

Iz IRF-a saopštili da su spremni da kreditno podrže cijeli projekat, što su u Imobiliji prihvatili

“Ovim konstruktivno-konzervatorskim radovima završili smo najznačajniji i najsloženiji dio radova budućeg hotela Jadran“, naglasila je Todorovićeva.

Nakon 20 godina koliko se radio, Opština Kotor je tek u decembru 2011. usvojila DUP Perasta.

Prema riječima Todorovićeve, oni su još 2007. predali zahtjev za dobijanje konzervatorskih uslova za kompletni hotelski kompleks, a dobili su ih tek 2016.

Zbog činjenice da DUP-om nije definisan dio urbanistčke parcele budućeg hotela Jadran, kako je istakla, već 2013. se konstatuje da se mora napraviti aneks II ugovora.

Perast – Foto Boka News

“Od tada smo radili pune tri godine na njemu i potpisujemo ga tek 27. januara 2017. Savjet za privatizaciju, kojim je predsjedavao tadašnji premijer Milo Đukanović, je još u avgustu 2015. usaglasio aneks II i ugovor o hipoteci. Ni tu nije bio kraj, već tada ponovo počinje da se razmatra i usaglašava tekst tog aneksa, koga je Savjet već usaglasio. Reviduje se tekst aneksa na našu štetu, ali pristajemo, samo da se što prije počne sa investicijom, zbog šetete koju smo trpili svih godina. Savjet ga krajem decembra prošle godine potvrđuje i napokon se sada potpisuje“, navela je Todorovićeva.

Predstavnici Investiciono-razvojnog fonda na potpisivanju aneksa II saopštili su da su spremni da kreditno podrže cijeli projekat, što su u Imobiliji prihvatili, uvjereni da će dobiti kreditnu beskamatnu podršku za izgradnju hotelskog kompleksa Jadran.

/Vuk Lajović/

 

Sjećanje na pobunu mornara u Boki

0
Sjećanje na pobunu mornara u Boki

Polaganjem vijenaca u more i na spomen pločama u Đenovićima, predstavnici lokalne uprave, ambasador Slovenije u Crnoj Gori Mitja Močnik, predstavnici Bokeljske mornarice i građani, danas su obilježili 99 godina od Pobune mornara u Boki.

Ambasador Močnik podsjetio je na događaja koji je najavio raspad moćnog Austrougarskog carstva i izrazio nadu da će sjećanje na pobunu mornara ostati živo i da će se nastaviti sa obilježavanjem te godišnjice.

Nezadovoljni statusom i tretmanom oko četiri hiljade mornara različitih nacionalnosti na 40 brodova Austrougarske vojske stacionirane u Boki Kotorskoj, 1. februara  1918.godine digli su se na ustanak. Podržali su ih i mještani Đenovića i Tivta.

Sjećanje na pobunu mornara u Boki

Pobuna je za tri dana ugušena u krvi i za samo 24 sata uhapšeno je oko 800 mornara, a pred prijeki vojni sud izvedeno je 40 koji su se smatrali organizatorima.

Na smrt strijeljanjem, koje je izvršeno 11. februara u Škaljarima pored Kotora osuđeni su František Raš, Anton Grabar, Jerko Šišgorić i Mate Brničević.

Sjećanje na pobunu mornara u Boki – foto

Protiv ostalih je vođen sudski postupak, većina je u martu 1918. godine puštena na slobodu, a raspadom Austro-ugarske obustavljeni su procesi protiv ostalih mornara.

S.K

Zadranin uspješno spojio pomorstvo i tehnologiju

0
aplikacija

Zadranin Ive Botunac, koji je nedavno završio preddiplomski studij Nautike i tehnologije pomorskog prometa na Pomorskom odjelu, Sveučilišta u Zadru te se bavi razvojem mobilnih i web aplikacija kao i istraživanjima iz područja računalne sigurnosti u pomorstvu, u suradnji s Mateom Bukvom, učenikom trećeg razreda prirodoslovno-grafičke škole u Zadru izradio je aplikaciju Sea Sector koja je u svega tri mjeseca privukla preko pet tisuća korisnika. Riječ je o aplikaciji namijenjenoj pomorcima koja služi za lakši izračun elemenata iz terestičke navigacije, astronomske navigacije ili kao priručnik pri plovidbi. Botunac je na ideju za izradu aplikacije došao još tijekom studija, a suradnja s Bukvom razvila se nakon što je shvatio da ne može samostalno osmisliti dizajn i kreirati ilustracije unutar aplikacije.

– Tijekom studija konstantno sam s kolegama tražio razne aplikacije koje bi nam pomogle prilikom izračuna elemenata iz terestičke navigacije, astronomske navigacije ili stabiliteta broda. Kod učenja raznih pravila i propisa konvencija koristili smo dostupne mobilne aplikacije koje nisu sadržavale dovoljno informacija i bile su zastarjelog dizajna. Tada sam došao na ideju da kreiram vlastitu aplikaciju, bolje prilagođenu potrebama pomoraca, kaže Botunac koji se nakon ideje dao u potragu za korisnim informacijama koje je prikupljao kako od kolega na fakultetu, tako i od već iskusnih pomoraca. U cijelom procesu izrade koristio se znanjem, literaturom i iskustvom stečenim na studiju. No zapelo je na osmišljavanju dizajna pa ga je prijateljska preporuka dovela do Bukve.

– Nakon upoznavanja odlučili smo skupa surađivati na ovom projektu. Mateo je zaslužan za sve ilustracije i grafičke elemente koje koristimo kako na web stranici tako i u aplikaciji. U početku smo osmislili dizajn logotipa Sea Sector te glavnog izbornika u kojem je sadržana tematska podjela cjelina aplikacije, a potom smo osmislili neke od značajki poput notes zapisa, dodavanja favorita koji služe prvenstveno za poboljšavanje korisničkog iskustva prilikom korištenja, pojašnjava Botunac koji je uz pomoć Bukve u svega pet mjeseci došao do prve verzije aplikacije koju su za besplatno preuzimanje 11. studenog plasirali na Google Play trgovini. Svoj uradak promovirali su i na društvenoj mreži Facebook što ih je dovelo do prvih domaćih korisnika. Potom su otišli i korak dalje te započeli plasman na stranom tržištu i ubrzo privukli preko pet tisuća korisnika koji su njihov uradak na Google Play trgovini ocijenili s prosječnom ocjenom od 4.8.

– Aplikacija je dostupna za preuzimanje gotovo tri mjeseca i broji nešto više od 5.000 korisnika s tim da se taj broj iz dana u dan povećava. Ugodno smo iznenađeni pozitivnim reakcijama korisnika i sugestijama za daljnje unaprjeđenje aplikacije. Cilj nam je prije svega bio ponuditi jedno rješenje u obliku aplikacije koje će biti prepoznato od strane pomorske zajednice, ističe Botunac dodajući kako je upoznat s aplikacijom Sindikata pomoraca još od njena izlaska, a njegovo stručno oko već je zapazilo prostor za njezino usavršavanje.

– Prvenstveno bih preporučio ubacivanje foruma sekcije mladih SPH kako bi mogli povezati našu pomorsku zajednicu i pospješiti komunikaciju, savjetuje Botunac. U razgovoru se osvrnuo na školovanje na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru koje je ocijenio dosta kvalitetnim što se tiče nastavničkoga osoblja i organizacije nastave.

– Omogućen je lak pristup u komunikaciji s predavačima i dolasku do potrebnih informacija. S druge strane ostaje dosta prostora za ulaganje u infrastrukturu i nabavku informatičke opreme u učionice. Posebno bih spomenuo da bi bilo potrebno nabaviti simulator kako bi se lakše provodila praktična nastava, sugerira Botunac koji svoju daljnju karijeru želi bazirati na razvoju programskih rješenja, kako za pomorsku struku, tako i za ostala područja. Kako je u međuvremenu započeo diplomski studij Menadžmenta na odjelu za Ekonomiju plan mu je i završiti ga te upisati poslijediplomski doktorski studij iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti. Kad školovanje privede kraju, kaže kako nastavak karijere vidi i u akademskoj zajednici – ulozi te asistenta na sveučilištima.

aplikacija

– Mislim da se danas sve više mladih odlučuje za pomorske struke zbog nemogućnosti pronalaska posla na kopnu kao i loših primanja. Tako da odlazak na brod u svojstvu časnika predstavlja jedan oblik egzistencije i razvoja karijere. Veliki problem nakon završetka školovanja predstavlja pronalazak kompanije na kojoj bi se odradila kadetura. Smatram da bi u tome nadležno ministarstvo moglo pomoći i napraviti te provoditi određene strategije, programe, partnerstva kako bi se mladim pomorcima omogućilo što brže započinjanje karijere, kaže ovaj ambiciozni mladić koji se sprema postojeću aplikaciju uskoro osvježiti novim sadržajima te poraditi na njezinoj funkcionalnosti.

foto

– Plan je dodati nautički godišnjak kao i kalkulator za izračun procijenjenog vremena dolaska broda. Isto tako konstantno ćemo dodavati i nadograđivati postojeći tekstualni sadržaj aplikacije. Ako rezultati i odaziv korisnika budu na zadovoljavajućoj razini, na tržište ćemo izbaciti još neke aplikacije koje bi svoju primjenu našle unutar pomorske industrije, otkiva nam Botunac te razgovor završava savjetom namijenjenim mladim pomorcima i onima koji tek kreću u svoj proces edukacije.

– Savjetovao bih im da svoje napore usmjere u stjecanje znanja jer će sa znanjem i visokim ocjenama daleko bolje konkurirati na tržištu rada i prije doći do kadeture. Važno je nikad ne odustajati i ustrajati u svojim željama i ciljevima, poručuje ovaj mladi pomorac i zaljubljenik u modernu tehnologiju.

www.sph.hr

Zvanično otvaranje Praznika mimoze u petak 3. februara…

Praznik mimoze 2017.

Tradicionalni 48.Praznik Mimoze u Herceg Novom, biće zvanično otvoren u petak 3. februara, 19 sati, velikom karnevalskom povorkom od Igala do Trga Nikole Đurkovića i koncertom Tonija Cetinskog.

U subotu 4. februara održaće se Fešta od mimoze, ribe i vina u mjestima duž rivijere (Kumbor.Đenovići, Baošići), 10 sati , a naveče od 21 sat je prvi maskenbal u Institutu “Dr Simo Milošević”, a na kojem će nastupiti Jelena Rozga i klapa Stari kapetan.

Praznik mimoze

Dani Beograda u  Herceg – Novom

U okviru  48. Praznika mimoze, organizuje se manifestacija Dani Beograda, koja će se održati 6, 7. i 8. februara.

Posjetioci će imati priliku da vide dio umjetničkog programa koji se svakog ljeta održava ispred Kuće Đure Jakšića u Skadarliji, i uz pjesmu, igru i skečeve čuju anegdote o najpoznatijim boemima Skadarlije.

Dio programa biće i performans glumice Nataše Popovske sa predstavom Muzeja Grada Beograda koja povezuje istorijske spone Srbije i Crne Gore.

U programu koji je zakazan za 6. februar u 11 sati na terasi Gradske kafane, učestvuju Ljiljana Jakšić u ulozi Skadarlijske dame, UC “Talija” sa orkestrom, glumica Nataša Popovska u ulozi istorijske ličnosti i drugi.

Gastro večeri u Gradskoj kafani će se organizovati 7. i 8. februara od 20 sati, a degustaciju čuvenih tradicionalnih srpskih specijaliteta pripremiće jedan od najstarijih restorana “Tri šešira”,  koji decenijama ugošćava eminentne goste iz cijelog svijeta.

Rezervacije se mogu izvršiti u Gradskoj kafani ili na broj telefona 068 889 059.

Fešta od mimoze ribe i vina – foto Boka News

 

Vojska postavila plutajuću branu, inspektori nadziru sječenje

0
Danas u Bonićima

Pripadnici Odreda za spašavanje Mornaruice VCG danas su oko olupine polupotonulog broda „Independia“ u uvali Bonići kod Tivta, postavili plutajuću branu, kako bi se spriječilo širenje eventualnih novih izliva nafte i ulja, odnosno plutajućih djelova olupine na okolni akvatorijum.

Olupina je okružena sa stotinjak metara plutajuće brane koju su pripadnici Mornarice razvukli sa specijalnim plovilom za intetvencije u spirječavanju zagađenja mora EKO-1. Tanki uljni film od ostataka nafte i ulje iz kaljuže trupa „Independie“ koji se juče počeo širiti morem u Bonićima, pokupljen je korišćenjem posebnih apsorbera i upijajućih brana.

Sve to preduzeto je po nalogu Inspekcije sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor koja je juče poslijepodne, nakon dobijene prijave, izašla na lice mjesta u Bonićima gdje su radnici jedne podgoričke firme za sakupljanje sekundarnih materijala, počeli akciju rezanja drvenog trupa broda „Independia“ i izvlačenje odsječenih komada na obalu. Pritom je došlo do izlivanja određene količine nafte i ulja u more, pa je inspektor sigurnosti plovidbe Zoran Božović naložio da se olupina okruži plutajučćom branom radi prvencije daljeg mogućeg zagađenja i da se  tek onda nastave radovi na njenom uklanjanju.

Danas u Bonićima

„Posao bi trebalo da bude okončan za 4-5 dana. Prioritet u ovom trenutku je da se olupina i svi njeni djelovi uklone na način što manje škodljiv po okolinu i plovila u blizini potonulog broda, a kasnije ćemo vidjeti hoće li i kavih postupaka eventualno biti protiv onih koji su pristupili komadanju broda u more, protivno prethodnom nalogu inspekcije.“- kazao nam je Božović. On je dodao da je o stanju u Bonićima sačinio zapisnik koji je uputio i Ministarstvu pomorstva, kao i da će akcija sječenja i uklanjanja ostataka „Independie“ biti narednih dana biti vršena uz stalan nadzor inspektora.

Pedeset metara duga rashodovana drvena  jahta „Independia“, bivši minolovac njemačke Ratne mornarice,  potonula je u noći 21.jula prošle godine iz zvanično, još neutvrđenih razloga. Uprkos naporima koje je tada preduzela ekipa Lučke kapetanije Kotor što su je alarmirali mještani, da se pumpama savlada prodor vode u drveni trup “Independie”, brod je ipak potonuo i kobilicom “sjeo” u mulj u plitkom moru uvale Bonići. Iznad morske površine ostala je samo glavna paluba  i dio već poodavno srušenog nadgrađa jahte. Ekipe Mornarice VCG i Uprave pomorske sigurnosti odmah su tada olupinu okružile plutajućom branom, kako se iz nje eventualno ne bi prosipali ostaci nafte i ulja, a koji su se povremeno pojavljivali narednih desetak dana.

Brana je uklonjena nakon petnaestak dana od potonuća, a olupina je ostala netaknuta skoro četiri mjeseca i država,  pravdajući se na to da je nedostupan zvanični vlasnik broda koji se kao takav vodu u njegovim papirima, nije preduzela ništa da potopljeni brod ukloni. U međuvremenu, olupina je promijenila vlasnika i otkupila je kompanija iz Podgorice što se bavi prometom sekundarnih sirovina, koja je krajem novembra bezuspješno pokušala da cijeli brod izvuče na obalu, te ga od tada, sa manjim  ili većim pauzama, komada direktno u moru.

Premijera filma „Biser Bojane“ u Beogradu

0

Film „Biser Bojane“ reditelja Milana Karadžića biće premijerno prikazan u Beogradu će 15. februara.

Odmah nakon toga ova komedija, koja je najvećim dijelom snimljena u Ulcinju, moći će se vidjeti u kinima u regionu.

Planirano je da se premijera filma održi 3. marta u Ulcinju.

U spotu koji je urađen mogu se vidjeti ljepote Ade, Velike plaže i Solane.

Zima još ni blizu nije gotova – na vidiku novi val ekstremne hladnoće?

0
Boka, led, kamen i more – foto M. Marušić

Meteorologija i vremenski izvještaji češće su i više nego inače punili stranice portala i ostalih medija u tek završenom januaru. Najbolji je to pokazatelj da je vrijeme priredilo poprilična iznenađenja. Malo je ko iza toplih dana nakon prethodnog Božića vjerovao da se na Jadranu može dogoditi velika zima u njenom nastavku. No, dogodila se, prvenstveno u vidu hladnoće i to u svom punom “sjaju”. Izrazito hladna kontinentalna zračna masa s dalekog sjeveroistoka prelijevala se preko Jadrana i Italije sve do sjevernih obala Afrike.

Južina i relativna toplina do kraja sedmice

Do kraja sedmice pratit će nas južina, tek povremena i uglavnom slaba kiše, ali i temperature vazduha koje su znatno više nego smo ih imali u januaru. Čini se da će se bura do naših predjela ponovno uspjeti probiti početkom sljedeće sedmice kada će i temperature vazduha dan za danom lagano padati.

Boka, led, kamen i more – foto M. Marušić

Sibirska zračna masa

Pozornost plijene posljednji prognostički materijali za drugi dio sledeće sedmice. Tako su neki od njih za spomenuto razdoblje počeli predviđati novo jako hlađenje istočne i jugoistočne Evrope zbog novog dolaska vazdušne mase sibirskog porijekla. Ukoliko ovaj hladni val stigne do Jadrana, prizori kakve smo gledali u prvoj polovini januara mogli bi se ponoviti!

Ipak, kako se radi o relativno dalekom prognoziranom razdoblju, ovakav scenarij je izrazito nesiguran i podložan čak i značajnijim promjenama, pa će se više detalja znati za nekoliko dana.

Bilo kako bilo, zima još ni blizu nije gotova!

/Rade Popadić – Crometeo/

Koncert italijanske pijanistkinje Eloise Cascio

0

U okviru Kotorske koncertne sezone, koncert italijanske pijanistkinje Eloise Cascio biće održan u petak 3. februara s početkom u 19 sati u Crkvi svetog Duha.

Na programu su kompozicije Mocarta, Šopena Geršvina i Rahmanjinova.

“Eluiz Kašio je dobitnica brojnih nagrada na nacionalnim i međunarodnim takmičenjima, a među najznačajnijim je svakako Specijalna nagrada-Stenvej piano serijala Univerziteta Južna Florida. Nastupila je sa mnogim orkestrima širom Evrope i SAD-a. Radi kao profesorka na konzervatorijumu u Italiji” – kaže se u najavi.

Kotor – Tripundanske svečanosti

0
Katedrala Svetog Tripuna – foto Boka News

Tripundanske svečanosti , koje se održavaju u čast toga sveca, zaštitnika Kotora, nastavljaju se sutra, četvrtak, 2. februara, kada će Bokeljska mornarica u 18 sati prenjeti relikvijarij do oltara u katedrali, nakon čega će se održati večernja i kađenje moći.

Sveta misa na Tripundan 3. februara biće u 10 i 18 sati, a u nedjelju 5. februara održaće vanjska svečanost – procesija.

U 09.20 odred Bokeljske mornarice iz Kotora, sa kotorskom Gradskom muzikom ispred glavnih gradskih vrata dočekuje odred mornara podružnica Tivat i Herceg Novi, kao i Gradsku muziku Tivat.

Raport Admiralu Bokeljske mornarice ispred katedrale, i  pozdravni plotun je u 9.50, kolo u čast Svetog Tripuna u 10 sati.

Vanjska proslava Svetog Tripuna Kotor 2015.

Svečanu pontifikalnu misu služiti će monsinjor Luigi Pezzuto, apostolski nuncije u Crnoj Gori, a poslije svete mise predviđena je svečana procesija ulicama Kotora.

Koncert klape „Sveti Juraj“ 

U čast Svetoga Tripuna, u kotorskoj katedrali u subotu – 4. februara,subota biće održan koncert klape „Sveti Juraj“ Hrvatske ratne mornarice iz Splita.

Koncert počinje u 18 sati.