Predstavnici CDPR-a na manifestaciji maslinara Mediterana „Noćnjak 2017“

0
Maslina

Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR)  učestvovaće na tradicionalnoj 19. Međunarodnoj manifestaciji  maslinara Mediterana „Noćnjak 2017“, koja se održava u Jelsi na  Hvaru – Republika Hrvatska od 23 do 26.marta.

U sklopu programa „Noćnjak 2017”, CDPR će na  manifestaciji predstaviti i promovisati bogato ilustrovanu monografiju  „Maslina”, životno djelo dr Ksenije Miranović, prvog experta  za maslinarstvo u bivšoj SFRJ, u kojem je ona sabrala sav svoj  dugogodišnji rad i iskustvo u maslinarstvu. Istom prilikom CDPR će pored monografije predstaviti brošuru  „Maslinovo ulje i zdravlje” koja je korisna ne samo maslinarima,  nego i svim ostalim građanima i podijeliti je sudionicima i gostima manifestacije.

Manifestacija kao što je „Noćnjak 2017” je prava prilika da CDPR,  koje je sigurno proteklih 15. godina prepoznato u našoj zemlji po tome  što propagira zdrave stilove života i prevenciju kao prvi i osnovni  štit u borbi protiv opake bolesti, predstavi u regionu svoje djelovanje  u oblasti zdrave ishrane i fizičke aktivnosti. Istovremeno naglašavamo da su FA i pravilna i zdrava ishrana glavna  prevencija u borbi protiv raznih oboljenja, uključujući naravno i  kancer – poručuju iz CDPR.

Manifestacija „Noćnjak“ okuplja i povezuje maslinare, naučnike i stručnjake,  proizvođače i distributere maslinarsko – uljarske opreme, trgovačke i  hotelijersko – ugostiteljske kuće, predstavnike resornih državnih  institucija i NVO, medije, te ostale subjekte vezane uz maslinarstvo.

Noćnjak 2017.

Program počinje svečanim otvaranjem u četvrtak 23.marta  u 18 sati u Svečanoj dvorani Opštinskog doma u Jelsi. Nakon toga u hotelu Hvar održat će se i prva edukativna radionica „Mala škola kušanja maslinovih ulja”, a bit će otvoren i Olio  bar, sajam maslinarstva i uljarstva, te globalize maslinovih ulja i  proizvoda od masline.

Noćnjak podržavaju naučne i obrazovne institucije, uz čije  suorganizatorstvo se osmišljava trodnevni program s nizom stručnih  predavanja, radionica i degustacija. Sva edukativna događanja i  degustacije na manifestaciji, kao i sajam maslinarstva i uljarstva,  otvoreni su za posjetioce.

Mala škola kušanja maslinovih ulja je edukativna degustacijska  radionica na kojoj se, uz kušanje maslinovih ulja različitih sorti i  karakteristika, unaprjeđuje znanje o maslinovom ulju. Tako je na  prošlogodišnjoj školici „učiteljica” pred „učenike” stavila  miješavinu maslinovog ulja s 30 postotnim udjelom drugog ne –  maslinovog ulja, a oni su je jedoglasno kategorizirali kao ekstra  djevičansko maslinovo ulje. Iz toga je očita velika važnost detaljne  analize maslinovog ulja prije njegovog stavljanja na tržište.

CDPR, proteklih 15. godina prepoznato je u Crnoj Gori po tome  što propagira zdrave stilove života i prevenciju kao prvi i osnovni  štit u borbi protiv opake bolesti, predstaviti će u regionu svoje djelovanje  u oblasti zdrave ishrane…

Na Olio baru posjetiocima će biti ponuđena na kušanje različita  maslinova ulja, monosortna i višesortna, dobra i loša, a moći će se  probati i šampionska maslinova ulja. Na izložbi će biti prezentirana  pakovanja maslinovih ulja i proizvodi od maslina onih proizvođača koji  su svoje uzorke proizvoda dostavili na ocjenjivanje i takmičenje.

U petak 24.marta predviđen je za stručno – naučne teme koje će  biti prezentirane tokom naučno – stručnog skupa o maslinarstvu i  uljarstvu, te stručnog skupa Savjetodavne službe.

U program Noćnjaka uključene su i interesantne teme kroz edukaciju,  prezentaciju proizvoda i predstavljanje primjera dobre prakse. O tim  temama razgovarat će se i tokom stručnog skupa o ljekovitom bilju. Subota 25.marta rezervisana je za obilazak Grada Hvara, kao  i Milne i Sućuraja. Istovremeno obići će se i maslinjaci na Otoku, a  uveče je predviđena dodjela priznanja i nagrada – kaže se u saopštenju CDPR-a.

Uklanjanju ostataka nakon vađenja Independie

0
Vađenje djelova Independie

Radnici Komunalnog preduzeća Tivat zaduženi za čišćenje javnih površina, danas su radili na uklanjanju ostataka nakon vađenja 50 metara dugog potonulog drvenog broda „Independia“ u uvali Bonići.

Zbog velikog obima posla neophodno je bilo angažovanje dodatne mehanizacije – bagera.

Iz mora je izvađeno i sa obale uklonjeno više od 30 kubika raznog komunalnog otpada – saopšteno je iz Komunalnog.

JP Morsko dobro – poziv NVO za zajedničko obilježavanje “Dana planete Zemlje”

0
Morsko dobro – foto Boka News

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom pozvalo je sve zainteresovane lokalne NVO da predlože aktivnosti za zajedničko promovisanje međunarodne manifestacije “Dan planete Zemlje”, 2017. godine.

Pravo učešća imaju lokalne nevladine organizacije registrovane u Crnoj Gori, isključivo sa sjedištem u primorskim opštinama (Tivat, Herceg Novi, Kotor, Budva, Bar i Ulcinj), odnosno opštinama obuhvaćenim zonom morskog dobra. Cilj ovog poziva je zaštita obale, mora i podmorja. Planirana je i dodjela finansijskih sredstava za najbolje ponuđeno riješenje promovisanja Dana planete Zemlje (22.april) i to, za po jednu aktivnost u svakoj opštini pojedinačno, u iznosu od 500 eura.

Predložena aktivnost treba da bude u duhu uređenja, čišćenja ili sanacije nekog područja u zoni obale, mora ili podmorja. Uslovi su da aktivnost treba da okupe što veći broj učesnika, u toku jednog dana i to u perodu od 20. do 25. aprila 2017.godine.

Rezultati aktivnosti moraju biti vidljivi i jasni odmah nakon završetka projekta. Izvještaj sa fotografijama se dostavlja u roku od 5 radnih dana nakon završetka aktivnosti. Komisija Javnog preduzeća ocijeniće najboljom onu aktivnost koja ima konkretan i vidljiv rezultat i u najvećoj mjeri afirmiše zonu morskog dobra.

Rok za ocjenu ponuđenih aktivnosti za svaku opštinu je najviše pet radnih dana po isteku roka za prijavu, nakon čega će sve prijavljene nevladine organizacije biti obaviještene o rezultatima. Bodovanje se obavlja za svaku opštinu pojedinačno. Prijava aktivnosti se podnosi na predviđenom formularu koji se može dobiti u Javnom preduzeću ili na web sajtu www.morskodobro.com.

Prijave na Poziv sa projektom i pratećom dokumenatcijom podnose se na arhivu Javnog preduzeća za upravljenje morskim dobrom, zaključno sa 24. martom 2017. godine do 16 sati.

Na lokalitetu Rimskih mozaika u Risnu nude čin vjenčanja…

0

Turistička organizacija Kotor u ponedjeljak je organizovala promo izlet za predstavnike turističkih agencija kako bi ih bolje upoznala sa kulturno turističkom ponudom na lokalitetu Rimski mozaici u Risnu, arheološkom nalazištu Carine i praistorijskim crtežima u Lipcima nakon čega je upriličena posjeta Muzeju grada Perasta i ručak u peraškom hotelu „Conte”.

„Zaposleni na lokalitetu Rimskih mozaika iz Risna su gostima priredili piće dobrodošlice uz degustaciju zakuske napravljenoj po rimskoj recepturi a prilagođenoj XXI vijeku uz prezentaciju lokaliteta. Rimski mozaici, pored redovne ponude, predstavili su Kalendar kulturnih dešavanja za 2017. godinu, kao i mogućnost organizovanja radionica za turiste, prijema kao i čina vjenčanja što je posebno zainteresovalo predstavnike turističkih agencija.

Domaćin u Lipcima bio je starosjedilac Marko Vukasović dok nas je kroz Muzej grada Perasta vodila istoričarka umjetnosti Aleksandra Simeunović” – kaže se u saopštenju iz Turističke organizacije Kotor.

Na druženju su bili predstavnici turističkih agencija iz Bara, Budve, Kotora, Podgorice, Herceg Novog, Dubrovnika, Tivta, dok je Miro Đukanović iz agencije „Miro ans sons” bio je u ulozi turističkog vodiča.

 

Saradnja lokalnih institucija u Tivtu – zajedno za prevenciju bolesti zavisnosti

1
Sa potpisivanja Memoranduma

Kancelarija za prevenciju bolesti zavisnosti Opštine Tivat potpisala je danas Memorandum o saradnji sa Upravom policije OB Tivat, JZU Dom zdravlja Tivat, JU Centar za socijalni rad odjeljenje Tivat, OŠ „Drago Milović“, OŠ „Branko Brinić“, SMŠ „Mladost“ i sa Muzičkom školom Tivat u cilju osnaživanja postojeće saradnje i ostvarivanje sinergije na planu borbe protiv bolesti zavisnosti.

„U prošloj godini Kancelarija za prevenciju bolesti zavisnosti postala je dio novog Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja. Ovim smo osnažili našu borbu sa bolestima zavisnosti. Usklađena saradanja po ovom pitanju veoma je važna. Nekada je presudno da odmah stupimo u kontakt, uskladimo naše aktivnosti i rješimo problem zajedničkim snagama“- rekla je gradonačelnica Tivta dr Snežana Matijević.

Sekretarka za mlade sport i socijalna pitanja, mr Darka Ognjanović, navela je kako je Kancelarija od prošle godine „kadrovski ojačana stručnim i iskusnim profesionalcima, koji će dati svoj maksimum da Tivat postane primjer uspješne i efikasne borbe protiv bolesti zavisnosti kao zle kobi današnjice“.

Sa potpisivanja Memoranduma

Kancelarija za prevenciju bolesti zavisnosti sarađuje posljednjih godina sa policijom, obrazivnim, zdravstvenim i socijalnim ustanovama,  pa potpisivanje jedinstvenog Memoranduma o saradnji donosi poseban značaj i predstavlja izraz usmjerenosti svih aktera na postizanje zajedničkog cilja, a to je što manje mladih koji će upadati u zamku bolesti zavisnoti. Svaka od ovih institucija delegiraće osobu koja će biti zadužena za saradnju i redovnu komunikaciju sa Kancelarijom- saopšteno je iz lokalne uprave.

Kancelarija će u narednom periodu realizovati brojne aktivnosti poput obuke vršnjačkih edukatora, predavanja na temu prevencije bolesti zavisnosti, izrade brošure, organizovanja kviza, obilježavanja važnih datuma, pružanja stručnih savjeta i informacija.

U Mediteranu je čak 93 posto riba preizlovljeno

0
Riba – Foto Luka Gerlanc/Hanza Media

Oko 200 plivaličara s hrvatske strane Jadrana može odahnuti: katastrofične najave kako Europska komisija (EK) zbog zabrinjavajućeg osiromašenja ribljeg fonda namjerava smanjiti kvote za izlov srdela i inćuna u Jadranu čak 60 posto, ipak nisu tačne!

Potvrdio je to u ponedjeljak u Zadru povjerenik Evropske komisije za ribarstvo i pomorstvo Kamerunu Vella koji se s hrvatskim ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem te osamdesetak stranih i domaćih stručnjaka za područje ribarstva susreo na regionalnoj konferenciji “Višegodišnji plan upravljanja za malu plavu ribu na Jadranu”.

Prije njegova dolaska u Hrvatsku, vijest kako će kvote izlova sitne plave ribe sa sadašnjih 105 tisuća tona biti skresane na 40 hiljada tona, i to ukupno za sve zemlje koje love u Jadranu, uzbunila je kompletnu industriju jer bi takvo smanjenje značilo snažan udarac za hrvatski plivaričarski ribolov, flotu i uzgališta tuna koji su jedan od važnijih domaćih izvoznih proizvoda.

Domaći ribari, naime, godišnje u Jadranu ulove oko 60 hiljada tona srdela i inćuna, što je 90 posto od ukupnog ulova ribe u Hrvatskoj. No, da će promjena morati biti zbog katastrofalnog stanja fonda sitne plave ribe koja će u našem moru između 2020. i 2030. godine doživjeti potpuni kolaps, svima je jasno, pogotovo što je EK nedavno objavila prijedlog Višegodišnjeg regionalnog plana upravljanja za ribolov srdelama i inućunima u Jadranu, prvi takav na Mediteranu, koji će se direktno odnositi na Italiju, Sloveniju i Hrvatsku.

Sardela Foto Luka Gerlanc/Hanza Media

– Za razliku od Baltika i Sjevernog mora gdje su Zajedničke ribarske politike (CFO) dale jako dobre rezultate, u Mediteranu je čak 93 posto ribljih stokova preizlovljeno. Ribarima u Zadru objasnili smo kakvo je stanje, što kažu znanstvenici i štetu koja će nastati ne poduzmemo li nešto vrlo skoro. Za sada nema govora ni o kakvim kvotama ili rezovima, to su obmanjujuće informacije jer mi tek razgovaramo o mogućim mehanizmima.

Kad se rješenje predloži, to će morati biti međusobni dogovor tri zemlje koji neće biti zadovoljavajući samo za riblje stokove nego ljude i cijelu inudustriju koja od toga živi – kazao je povjerenik Vella koji nije želio definirati rok za donošenje mjera prije nego znanstvenici naprave kompletnu analizu o stanju zaliha sitne plave ribe u Jadranu.

Do ovakvog stanja, slažu se svi sudionici jučerašnjeg skupa u Zadru, došlo je iz više razloga. Počevši od loših ribarskih alata do činjenice da kvote izlova sada ne postoje, već samo prostorno – vremenska ograničenja za pojedine zone koja se često ne poklapaju s biološkim faktorom pa se riba izlovi i prije nego krene mrijest.

More – Stefano Corsi
Tolušić: Nema straha za ljude koji žive od ribarstva

– Naši ribari su zadnjih godina shvatili važnost očuvanja ribljeg bogatstva, a što je bilo prije toga dalo bi se razgovarati. Svakako da treba razgovarati o izuzeću određenih ribarskih alata koji su kod nas specifični, ali generalno smatram da je stanje naših stokova dobro.
Četiri tisuće obitelji u Hrvatskoj živi izravno od ribarstva i riboprerađivačke industrije i oni mogu pristati na daljnja ograničenja zbog opasnosti po osiromašenje fonda, ali nema straha za ovakve drastične kvote. To je, uostalom, danas demantirano iz same Komisije – kazao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić obilazeći ribarsku luku u Gaženici.

Nešto se događa, imamo sada novu sitnu srdelu

Plivaričari koje smo jučer zatekli u Gaženici, a među njima je i vlasnik jednog od najvećih ribarskih brodova na Jadranu, Miomir Jurin, upozoravaju na još jedan fenomen na koji će sve predložene mjere teško moći utjecati.
– Nitko ne govori o tome da zadnjih 15 godina u Jadranu imamo novu generaciju srdele, sitne ribe koja već sa 10 do 12 centimetara veličine ima u sebi ikru, što ste ranije mogli vidjeli samo na onoj od 30 centimetara. Zašto je srdela sitnija, je li to zbog klimatskih promjena i što napraviti, to je pitanje na koje nam nitko ne daje odgovor niti objašnjenje, pa ni institut u Splitu. I zato će se stokovi one nekadašnje, velike srdele teško obnoviti ma kakve god se mjere poduzimale i kvote uvodile – govori Jurin.

Budva na „Međunarodnom kongresu povijesnih gradova“ u Solinu

0
Kongres – predavači

Predstavnici Turističke organizacije opštine Budva uzeće aktivno učešće na „Međunarodnom kongresu povijesnih gradova“, koji se po treći put održava od 21. do 24. marta, u Solinu predanom i vjekovnom čuvaru antičke hrvatske istorije.

„Meet, share & build“ poruka je ovogodišnjeg turističkog edukativnog skupa, a svaka pojedinačna riječ ove poruke u prevodu govori o konceptu i  značaju ovog Kongresa, navode organizatori, tako da prema njihovim najavama “Meet” koncept predstavlja podsticaj susreta čelnih ljudi u turizmu i arheologiji međunarodnih gradova sa bogatim istorijskim nasljeđem. “Share” koncept predstavlja razmjenu iskustava u pogledu promocije istih na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu. I konačno, “Build” koncept doprinosi razvoju novih turističkih proizvoda i aranžmana zajedničkim angažmanom čelnih ljudi u  destinacijskom turizmu.

Osnovna tema kongresa je zaštita i interpretacija atrakcija i lokaliteta od istorijskog i kulturološkog značaja. Vremenski periodi o kojima će se govoriti obuhvatiće razdoblja od praistorije do srednjeg vijeka, sa naglaskom na destinacijski manadžement, odnosno kreativnu prezentaciju istorijskih lokaliteta.

Osim predavanja, program uključuje i panel diskusiju na temu manifestacija kao alata za promociju gradova i lokaliteta sa dugogodišnjom istorijskom baštinom, na kojoj će paneliste predstavljati uvaženi doktori i profesori iz turističkih i arheoloških institucija, kao i predstavnici turističkih organizacija i agencija.

Na osnovu selekcije i poziva Organizacionog odbora, Kongres će okupiti predavače turističke i arheološke struke od Ministarstva kulture Grčke, Akademije iz Engleske, Budimpešte, Makedonije, muzeja i arheoloških udrženja širom Hrvatske i regiona. Potom predavača iz hrvatskih turističkih organizacija iz Splita, Koprivnice, Trogira, Vinkovca i domaćina Solina. Sveobuhvatno i inspirativno predavanje uvaženom skupu predavača i učesnika sa sadržajnom foto i video prezentacijom na zadatu temu: “Grad Budva – istorija i turizam”, pripremila je u ime Turističke organizacije opštine Budva, menadžer ove ogranizacije Tijana Kotarac.

Solin – Kongres

Inače, pokrovitelji ovog Međunarodnog trodnevnog kongresa sa mnogobrojnim predavačima i učesnicima su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, Ministarstvo kulture i Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica Splitsko dalmatinske županije, Hrvatska udruga  povijesnih gradova, mnogobrojne hrvatske zajednice, opštine, arheloški muzeji i drugi.

„Skriveni svijet starih bokeljskih kužina“

0
Pomorski muzej Kotor

Izložba  „Skriveni svijet starih bokeljskih kužina“ u organizaciji  Pomorskog muzeja Crne Gore  – Kotor i Ministarstva kulture Crne Gore biće otvorena u palati Grgurina u Kotoru  u petak, 24.marta sa početkom u 20 sati.

Autori izložbe su etnolozi: mr. Mileva Pejaković Vujošević  i Jelena Karadžić.

Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti  Ljiljana Zeković. U muzičkom dijelu programa će nastupiti klapa „Bisernice Boke“.

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao je postepenim razvitkom prvobitne zbirke Bratovštine “Bokeljska mornarica”, utemeljene oko 1880. godine, koja je od 1900. godine otvorena za javnost, a 1938. godine preuređena i otvorena na prvom spratu sadašnje muzejske zgrade, da bi tek nakon završetka Drugog svjetskog rata u godinama od 1949-1952. godine čitava zgrada, barokna palata plemićke porodice Grgurina iz početka XVIII vijeka, bila kompletno restaurirana i adaptirana za potrebe Pomorskog muzeja.

Katastrofalni zemljotres 15. aprila 1979. godine prekinuo j e redovnu djelatnost Muzej a, jer je zgrada pretrpjela znatna oštećenja, da bi u godinama od 1982-1984. bili obavljeni sanacioni, konzervatorski i restauratorski radovi, a Muzej je poslije petogodišnjeg perioda obnove nastavio sa radom.

Osumnjičen za ratni zločin Borojević, u Splitu je uredno sređivao brevet jer radi kao kapetan…

0
GP Karasović

Penzionisani kapetan bojnog broda bivše JNA, 54-godišnji Čedo Borojević, koji je proteklog vikenda uhapšen na graničnom prelazu Karasovići zbog sumnje da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Šibeniku, u lisicama je završio na izlazu iz Hrvatske, kada je u autobus kojim je putovao natrag u Crnu Goru, gdje živi, ušla granična policija i tražila putovnice na uvid.

Borojević, koji ima i crnogorsko i hrvatsko državljanstvo (na osnovi toga što je rođen u Požegi), ima u Beogradu prijavljeno boravište, a u Herceg Novom prijavljeno prebivalište.

U Splitu je bio već jednom sređujući dokumente za obavljanje pomorskog posla, i to nakon što je uredno s hrvatskom putovnicom koju, po svemu sudeći legalno posjeduje, prešao granični prijelaz. I ovaj je put došao u Split po istom poslu, a trebao je, doznajemo, srediti dokumente i neke dozvole jer navodno radi kao kapetan na tankeru jedne strane kompanije.

– Osnovano se sumnja da je kao zapovjednik 20. graničnog mornaričkog diviziona u sastavu 8. vojnopomorskog sektora tzv. JNA, od 16. rujna 1991. do 18. septembra 1991. godine, odnosno kao zapovjednik patrolnog čamca prenio zapovijed članovima svoje posade da se napadne grad Šibenik bez izbora ciljeva, paljbom iz svog raspoloživog oružja po civilnim objektima i civilima, s ciljem njihova zastrašivanja i uništenja njihove imovine i zauzimanja grada, te su s čamca otvorili topničku vatru i iz topova tipa bofors, cal. 40 mm i teških strojnica, cal. 20 mm pucajući na civilne objekte. Zbog ovakvog napada došlo je do ugrožavanja života građana i do velikih materijalnih oštećenja stambenih i gospodarskih objekata – izvijestilo je ŽDO Split.

Kako je nakon privođenja kazao sucu na Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, nije imao nikakvih saznanja da se protiv njega vodi neki postupak niti da ga itko od hrvatskih istražitelja uopće za nešto tereti i sumnjiči. Uhićen je na osnovi raspisane potrage Policijske uprave šibensko-kninske, i to po kaznenoj prijavi iz 1992. godine te dopuni iste prijave iz 2017. godine.

Borojević je iznio obranu i kazao da nije počinio ono za što ga terete, nego da je od svog tadašnjeg nadređenog, nakon što su tih dana s patrolnih brodovima plovili po šibenskom akvatoriju, dobio informacije da se puca po vojsci, i to iz pravca šibenske luke. Tada je dobio zapovijed da uzvrati paljbom, što je, kazao je, i učinio gađajući isključivo vojne ciljeve, a nikako ne civilne.

U obrani je rekao i da nikad ne bi mogao namjerno gađati civile jer je Šibenik bio u grad u kojemu je živio. S ostalim oficirima bivše JRM, 18. septembra 1991. godine, jedinim brodom koji se uspio probiti iz šibenske luke bježi prema otoku Visu, a potom u Crnu Goru.

Borojeviću je istražni sudac odredio istražni zatvor, i to jer je procijenjeno da postoje osobite okolnosti koje opravdavaju bojazan da će boravkom na slobodi pobjeći i na taj način onemogućiti nesmetano vođenje kaznenog postupka. No, sudac istrage odredio je i jamstvo od 30 hiljada eura. Ako plati tu svotu, Borojević će se u nastavku postupka braniti sa slobode.

Kako smo neslužbeno doznali, protiv još dvojice njegovih ratnih kolega, također zapovjednika patrolnih brodova, koji su trenutačno nedostupni hrvatskom pravosuđu, bit će provedena istraga zbog sumnji da su na isti način počinili ratni zločin protiv civila u Šibeniku.

/ Piše Vladimir Urukalo/

Snažan rast interesa ruskih turista za odmor u Crnoj Gori i Hrvatskoj

0
Kotor- foto Boka News

Broj putovanja koja su Rusi rezervisali za ljetni odmor u Crnoj Gori i Hrvatskoj  povećao se ove godine za nekoliko puta, saopštilo je Udruženje ruskih turoperatora.

Predstavnica kompanije “PAKS” Ljubov Čučmajeva navela je da je, u usporedbi s martom 2016. godine, u fazi ranih rezervacija zakazano za 100 posto više putovanja u spomenute zemlje, prenosi Lenta.

Iz kompanije “Russkij ekspress” su izvijestili da je broj tura u Crnu Goru i Hrvatsku  u ovom trenutku tri puta veći nego godinu dana ranije. Prema podacima ICS Travel Grupe, pokazatelji ranih rezervacija za spomenute zemlje ove su se godine povećali za 2,5 puta.

Osim toga, svi turoperatori s kojima je razgovaralo Udruženje ruskih turoperatora su izjavili da prilično veliki broj klijenata rezervira putovanja u Crnu Goru i Hrvatsku  na mjesec dana ili duže.

Prema riječima predstavnice kompanije “Russkij ekspress” Julije Žadan, mnogi Rusi ove zemlje doživaljavaju kao alternativu obiteljskom odmoru. “Osim toga, tu je i velika količina privatnog sektora, a troškovi smještaja ponekad su čak niži od onih u Podmoskovlju”, dodaje stručnjakinja.

Stručnjaci su uvjereni da rast popularnosti Turske među ruskim turistima neće uticati na potražnju prema Crnoj Gori i Hrvatskoj. Stvar je u tome da te destinacije privlače dvije različite kategorije turista, objašnjavaju oni.

Prema podacima službe za statistiku Europske unije Eurostat, Hrvatska je ušla u top 10 država Europske unije prema popularnosti među putnicima u 2016. godini.