Stradioti – Mletačka konjica koja je obilježila srednjevjekovnu Evropu

0
Noć muzeja – Tivat 2017.

Kompleks srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu još jednom je bio sjajna pozornica za tri reprezentativne izložbe kojima je tivatski Centar 18.maja obilježio međunarodnu manifestaciju „Noć muzeja“.

U galeriji i drugim prostorima komleksa postavljene su izložbe „Stradioti –  vojnici, lokalitet, ostrvo”,  “Gvozdeno doba Crne Gore – doba Ilira” i  „Arehološka nalazišta na području opštine Tivat“.

Noć muzeja – Tivat 2017.

Posebno interesantna bile je za naše prostore neoubolajena tzv. scenska izložba o stradiotima–mletačkim vojnicima mahom grčkog, albanskog i slovenskog porijekla koji su dugo veremena imali svoj logor na najvećem ostrvu Tivatskog zaliva, koje je po njima i dobilo svoje zvanično ime, iako je javnosti danas taj otok poznatiji pod imenom Sveti Marko. Uporište stradiota – mletačke lake konjice, podignuto je na ovom ostrvu u 15. vijeku, ovdje su postojale njihove utvrđene kule i drugi razni objekti, te drveni most koji je logor na ostrvu povezivao preko tjesnaca Ralo, sa obližnjom Prevlakom.

Stradioti tokom 15. i 16 vijeka najčešće čuvaju obalu koju često pljačkaju pirati, a često intervenišu i među stanovništvom nezadovoljnim mletačkom upravom. O njihovom značaju govori i podatak da je do 1539. godine postojao poseban „providur stradiota“.

Potreba za njima smanjivala se u Boki tokom 16. vijeka, a materijalni položaj stradiota bio je sve teži. Često su stoga oni upadali u seoske kuće i pljačkali ih. Vlasti su organizovale preseljenje stradiota i njihovih porodica pa je, sa osam galija, u Istru prevezeno 700 ljudi.

Ipak, još 1576.godine u Kotoru je 136 stradiota i tri kapetana. Iz bezbjedonosnih i političkih razloga njihov logor ponovo postaje otok u Tivatskom zalivu  gdje se popravljaju kuće za stanovanje i stari most od hrastovine.  Stradioti u evropske vojske donose mješavinu vizantijskih, slavenskih, albanskih i osmanlijskih ratnih vještina, a njihov stil borbe i taktika bitno mijenjaju odnos prema konjici toga vremena. Zato su bili veona traženi u Napuljskom kraljevstvu, Španiji, Francuskoj i Engleskoj, a u službu austrijske carice Marije Tereziji su stupili još sredinom 18. vijeka. Mada sa manjim snagama, stradioti reorganizovani ostaju u Mletačkoj Republici sve do njenog kraja 1797. godine. Autori zanimljive izložbe o ovim vojnicima i njihovom dugotrajnom bivstvovanju na ostrvu Stradioti kod Tivta su Neven Staničić, Maja Marović, mr. Marija Mihaliček, Igor Lazarević, oružije je uradio Andrija Ramadanović.

Noć muzeja – Tivat 2017.

“Iako se čitav jedan lokalitet ovdje zove po njima jer su toliko dugo ovdje boravili, čitava Evropa zna neuporedivo vipe o stradiotima nego mi u Tivtu. Vrijeme je da skinemo zavjesu sa tih zaista zanimljivih i nesvakidašnjih ljudi”- kazao je direktor CZK Tivat Neven Staničić. On je ukazao je na izuzetno bogatu i slojevitu prošlost ovog kraja, posebno apostrofirajući značaj činjenice da je Opština napravila Elaborat o opravdanosti osnivanja nove JU “Muzej i galerija”.

 Skorim osnivanjem lokalnog Muzeja u pravom smislu te riječi, prema Staničića, Tivat će napokon dobiti prave instrumente da može adekvatno istraživati, štititi i valorizovati svoje veoma bogato kulturno-istorijsko nasljeđe.

Noć muzeja – Tivat 2017.

Druga otvorena izložba „Arehološka nalazišta na području opštine Tivat“ nastala je  na osnovu Elaborata o valorizaciji arheoloških lokaliteta na područjuOpćine, koji je realizovan tokom godine u saradnji sa Sekretarijatom za društvene djelatnosti  Opštine Tivat. Autori ove postavke koja sadrži fotografije i niz zanimljivih podataka o petnaestak značajnih arheoloških lokaliteta u Tivtu iz ilirskih i antičkih vremena, su mr. Dubravka Nikčević, mr. Vilma Kovačević, Dušica Kovačević i Dragan Rajčević.

Autori izložbe arheoloških artefakata pod nazivom “Gvozdeno doba Crne Gore – doba Ilira”, su Predrag Lutovac, Magdalena Radunović, Lidija Ljesar  i Dušica Kovačević.

Premijera predstave ,,Malo o duši“

0
CZK Tivat

Premijera predstave  ,,Malo o duši“, autorke Vislave Šimborske, u adaptaciji i režiji proslavljene glumice CNP-a Varje Đukić biće izvedena u srijedu, 24. maja u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat sa početkom u 20:30 sati.

Predstava je nastala u koprodukciji CZK Tivat, KP Zetski dom Cetinje, i Ratkovićevih večeri poezije Bijelo Polje.

U predstavi još učestvuju Nina Perović, koja je komponovala muziku i Ana Rašović, violinistkinja. Poeziju Vislave Šimborske prevela je Biserka Rajčić.

Malo o duši je adaptacija 14 pjesama Vislave Šimborske, Poljakinje, dobitnice Nobelove nagrade za književnost 1996.godine.

Kolaž, kao dominantan pristup u oblikovanju forme čitave predstave kroz nekoliko segmenata kojima se u vidu dijaloga, pratnje i diskretnog muzičkog sjenčenja oblikuje čitranje poezije Šimborske, osmislila je i režirala Varja Đukić.

Solo violina, kao aktivni učesnik na sceni, uz predhodno snimljen i muzički oblikovan audio zapis i ljudski glas, organska su cjelina iz koje se reprodukuje ovo specifično i nadasve zanimljivo čitanje poezije. Projekcija grafičkih sadržaja i teksta širom scene, vizuelni su okvir kreativnog doživljaja i artikulacije prezentovanog sadržaja.

 

Pine u znaku mladosti i muzike

0

Tivatski maturanti danas su, jubilarni deseti put za redom, uzeli učešća u evropskoj manifestaciji maturskog plesanja kvadrila kao svojevrsnog simbola i poruke mira.

Zajedno sa vršnjacima iz još 55 evropskih gradova, maturanti Srednje mješovite škole “Mladost“ i Srednje muzičke škole Tivat, na gradskoj rivi Pine, praćeni pogledima ponosnih roditelja, prijatelja i profesora, ali i brojnih građana i turista, otplesali su  najveći svjetski sinhronizovani ples uz Štrausovu muziku “Fledermauss – Quadrille”.

Pozdravljajući maturante, gradonačelnica Tivta prof.dr. Snežana Matijević koja im se obratila sa palube jedrenjaka “Jadran” vezanog na gradskoj rivi, poručila je svršenim srednjoškolcima da izlaze iz možda i najljepšeg i najbezbrižnijeg perioda svojih života.

Matruranti Tivat 2107.

“Danas je dan kada ćete otplesati u novo poglavlje života i ne mogu a da i sama ne osjetim vaše ushićenje zbog toga. U ovom je plesu toliko simbolike – najljepši taktovi za korake budućnosti. Plešemo zajedno sa cijelom Evropom u istom trenutku, prelazeći tako rastojanja i prepreke, postajući svi zajedno dio boljeg svijeta koga ćete, sigurna sam, stvarati”- poručila je gradonačelnicima novoj generaciji svršenih tivatskih srednjoškolaca.

U ime obrazovnih ustanova iz kojih izlaze, maturante su pozdravile direktorice SMŠ “Mladist” Jovanka Vujačić i Muzilke pkole Tivat Pina Bubanja, dok je profesorima, roditeljima i rukovodstvu grada u ime maturanata, zahvalio đak generacije Božidar Ašanin.

H.Novi – veliko interesovanje građana za akciju obnova fasada

0
FASADA PRIJE-POSLIJE

Agencija za izgradnju i razvoj, Opština Herceg Novi i skupštine stanara nastavili su zajedničkim snagama akciju obnove fasada u gradu.

U proteklom periodu završena je rekonstrukcija još dvije fasade – na zgradi u Ulici Mića Vavića broj 17.  i u Ulici Daša Pavičića broj 3.

U skladu sa dosadašnjom praksom kada je u pitanju ova akcija, dio radova finansirali su sami stanari, a dio Opština i Agencija.

Ukupna vrijednost radova na rekonstrukciji fasade u Ulici Mića Vavića iznosila je 6.930 eura, uz učešće Opštine i Agencije od 3.000 eura.  Uređenje fasade u Ulici Daša Pavičića koštalo je 4.209,41 eura, od čega je 1.000 učešće Agencije i lokalne uprave.

Ove dvije zgrade bile su predviđene za rekonstrukciju još prošle godine. Jedna od njih je predstavljala opasnost za prolaznike , te je morala da bude sanirana po hitnom postupku, što je uspješno završeno, objašnjavaju iz Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog.

Zahvaljujući ovoj akciji i odličnoj saradnji Opštine, Agencije i građana, tokom protekle godine, obnovljeno je 12 fasada u užem gradskom jezgru.

Prema riječima direktora Agencije Nikše Grgurevića, na njihovu adresu stiglo je do sada još 39 zahtjeva skupština stanara za saradnju u obnovi fasada zgrada.

To je zadovoljavajuće intresovanje građana i Agencija će planirati posao po vremenskoj dinamici prijema zahtjeva. Izvršen je predmjer i predračun radova za sve fasade za koje smo primili zahtjeve, kazao je Grgurević.

Izložba „Plovidba i ribolov na Skadarskom jezeru“

0
Sa otvaranja izlozbe Foto Srdjan Adzic

Izložba „Plovidba i ribolov na Skadarskom jezeru“ u organizaciji JP Nacionalni parkovi Crne Gore i JP Kulturnog centra Bara, povodom Noći muzeja, otvorena je u četvrtak, 18. maja, u Zavičajnom muzeju Bara – Dvorcu kralja Nikole.

Izložbu je otvorio Milun Lutovac, upravnik Umjetničke galerije Velimir A. Leković iz Bara koji je tom prilikom istakao da je kulturno-istorijska prošlost Skadarskog jezera veoma bogata i nedovoljno istražena i da se mora proučavati i valorizovati.

Cilj izložbe bio je da se zainteresovanoj javnosti skrene pažnja na čitav vijek skoro zaboravljene redovne plovidbe Skadarskim jezerom i prikažu tradicionalna ribolovna sredstva, koja polako nestaju iz upotrebe.

Na otvaranju događaja, ispred Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore, govorile su Azra Vuković direktorica i Radmila Adžić autorka izložbe i stručna saradnica za kulturno-istorijsko nasljeđe u JPNPCG.

„Nacionalni parkovi, pored izuzetnih prirodnih i ambijentalnih vrijednosti, imaju i veliki istorijski i kulturni značaj, među kojima se posebno izdvaja Skadarsko jezero, istakla je Vuković. U tom smislu, od velikog je značaja organizovanje ovakvih i sličnih događaja kojima NPCG promovišu bogato kulturno-istorijsko nasljeđe zaštićenih prostora.

„Večerašnja izložba jedan je od dobrih povoda da se podsjetimo kako se nekada na ovim prostorima razvijala plovidba i obavljao tradicionalni ribolov, kako se pravio čun, kako su nastajale prve lađe, jahte i parobrodi, i kako se ovdje odvijao život. Izložba Plovidba i ribolov na Skadarskom jezeru je, zapravo, priča o nama, o našoj istoriji i kulturi, o našem kulturnom i istorijskom nasljeđu”. Ona je takođe podsjetila da je Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore na konkursu Ministarstva održivog razvoja i turizma Sva čuda Crne Gore dobilo prvu nagradu u „B“ kategoriji za projekat Valorizacije potopljenog parobroda Skenderbeg. U cilju prezentovanja istorijata i razvoja plovidbe i tradicionalnog ribolova na Skadarskom jezeru, Nacionalni parkovi Crne Gore su štampali prigodan katalog i u saradnji sa Kulturnim centrom Bara organizovali izložbu.

Tradicionalni skadarski čun

Osim raznovrsnosti prirodnih potencijala, kulturno-istorijska prošlost nacionalnih parkova Crne Gore ima poseban značaj. NPCG kako samostalno tako i u saradnji sa drugim institucijama realizuju projekte na zaštiti, očuvanju i promociji materijalnog i nematerijalnog nasljeđa.

Plovidba i ribolov neraskidivo su vezani za Skadarsko jezero od njihovog nastanka do danas i zbog svoje primjene i potreba postal su sastavni dio života ovdašnjeg stanovništva.

„Tragajući za starim fotografijama brodova koji su nekada plovili po Jezeru, po državnim i privatnim zbirkama, prikpljen je vrijedan materijal, koji je duže vremena čekao priliku da se pretoči u katalošku i izložbenu prezentaciju”, kazala je u svom obraćanju Radmila Adžić, autorka izložbe“.

„Izložba uz prateći katalog“, dodala je ona, „prezentuje istorijat brodarstva i ribolova sa brojnim fotografijama i eksponatima. Fotografski vremeplov plovidbe počinje prikazom liburne, ratne lađe iz II vijeka p.n.e. na novcu ilirskog kralja Gencija i tradicionalnim plovilima, skadarskom lađom i čunom. Potom se nižu razni parobrodi, jahte i motorni brodovi, u periodu od kraja XIX do početka osamdesetih godina XX vijeka, kada se osnivaju i smjenjuju osam brodarskih društava, koja su imali svoje plovne objekte na ustaljenim relacijama po jezeru“.

U okviru sinoćnjeg programa prikazana je vještina pletenja ribarske mreže koju je izveo četrnaestogodišnji Petar Ulićević, učenik osmog razreda iz Vranjine koji je ovaj zanat naučio od oca, zaposlenog u NP Skadarsko jezero. U muzičkom dijelu programa učestvovali su kamerni duo Igor Pejović violina i Dino Beharović harmonika, dok su članovi KUD Rumija iz Bara u tradicionalnoj crnogorskoj nošnji uljepšali skup.

Izložba će biti otvorena do 28. maja 2017. godine.

 

Brodosplit će uskoro porinuti najveći brod s križnim jedrima u svijetu

0
jedrenjak hbor

Gradnja najvećeg broda s križnim jedrima na svijetu u Brodosplitu, koji će za dvije sedmice biti svečano porinut, u vrhu je najznačajnijih izvoznih poslova čiju je realizaciju posljednjih godina podržala Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

Prema izvješću Povjerenstva za osiguranje izvoza za protekle tri godine, koje je jučer usvojeno na sjednici Vlade, taj je projekt među najvrjednijima u 2015. i 2016., a “suportiran” je sa 196 milijuna kuna osigurane svote, odnosno 155 milijuna kuna u 2016. po programu osiguranja kredita za pripremu izvoza, piše Poslovni dnevnik.

Tivat – Noć muzeja

0

Međunarodna manifestacija “Noć muzeja”  obilježena je u četvrtak u Centru za kulturu Tivat otvaranjem tri posebne izložbe u galeriji i muzejskim prostorima kompleksa srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković.

Izložbu  „Arehološka nalazišta na području opštine Tivat“, nastala na osnovu Elaborata o valorizaciji arheoloških lokaliteta na području Opštine, koji je realizovan tokom godine u saradnji sa Sekretarijatom za društvene djelatnosti  Opštine Tivat, predstavila je sekretarka sekretarijata Dubravka Nikčević.

Noć muzeja – Tivat 2017.

Autori ove postavke koja sadrži fotografije i niz zanimljivih podataka o petnaestak značajnih arheoloških lokaliteta u Tivtu iz ilirskih i antičkih vremena, su mr Dubravka Nikčević, mr Vilma Kovačević, Dušica Kovačević i Dragan Rajčević.

Otvorena je izložba arheoloških artefakata pod nazivom “Gvozdeno doba Crne Gore – doba Ilira”, čiji su autori, Predrag Lutovac, Magdalena Radunović, Lidija Ljesar  i Dušica Kovačević.

Noć muzeja – Tivat 2017.

Predstavljajući izložbu jedan od autora Predrag Lutovac kazao je da “Gvozdeno doba Crne Gore – doba Ilira” predstavlja kontinuitet prikazivanja istorijskog razvoja Crne Gore. On je podsjetio da je tokom predhodne dvije godine u sklopu ove manifestacije u Tivtu, prikazane izložbe Neolit Crne Gore, druga Bronzano doba.

Centralni događaj “Noći muzeja“ u Tivtu je bio otvaranje izložbe pod nazivom „Stradioti –  vojnici, lokalitet, ostrvo”,  posvećene istoriji i dešavanjima na najvećem ostrvu na crnogorskom dijelu obale Jadranskog mora – Stradioti,  danas poznatom kao Sveti Marko u Tivatskom zalivu.

Autori ove izložbe Neven Staničić, Maja Marović, mr Marija Mihaliček i Igor Lazarević.

Noć muzeja – Tivat 2017.

Direktor Centru za kulturu Tivat, Neven Staničić kazao je da Evropa mnogo više zna o Stradiotima nego mi koji imamo ostrvo nazvano po njima.

„Ono što mi znamo o njima i prepričavom u Tivtu je uglavnom na granici pogrešnog. Vrijeme je da skinemo zavjesu sa tih zanimljivih i nesvakidašnjih ljudi. Artefakte o njima nemamo, ali smo scenski upriličili izložbu, što nije strano muzejskoj djelatnosti. U nedostaku artefakata, izložbu prati katalog arhivskih podataka o Stradiotima…“ – kazao je između ostalog Staničić.

U muzičkom dijelu programa nastupili su flautistkinja Bruna Matijević u pratnji Lidije Molčanove, saksafonista Matija Vučinović i sopranistica Milica Lalošević.

 Koktel za sve posjetioce priredile su članice Udruženja žena Tivta.

Proizvodi malih poljoprivrednih proizvođača za goste hotela Regent

0
Organska hrana

Sa ciljem promovisanja poljoprivrede i povezivanja malih poljoprivrednih proizvođača iz Tivta sa renomiranim investitorima i hotelskim brendovima, Sekretarijat za ekonomski razvoj i preduzetništvo inicirao je sastanak kojem su prisustvovali predstavnici Sekretarijata, predstavnici hotela Regent Porto Monteneg

ro i zainteresovani poljoprivredni proizvođači.

Ovom je prilikom dogovorena saradnja pomenutog hotela sa proizvođačima meda – Danilom Samardžićem, organskog povrća – Đorđem Bulajićem, začinskog bilja i povrća – Slobodanom Knezovićem, kao i sa proizvođačem kozijeg sira i mlijeka – Mirkom Giljačom. Pomenuti proizvođači, a imajući u vidu da njihovi proizvodi zadovoljavaju visoko postavljene kriterijume ovog prestižnog hotelskog brenda, imaće priliku plasirati svoje proizvode trenutno jedinom hotelu sa 5 zvjezdica u Tivtu.

Kvalitetom njihovih prozvoda zadovoljni su regionalno poznat Regentov šef kuhinje Željko Knezović i šef nabavke hrane za hotel Regent Danilo Škurić.

Hotel Regent
Hotel Regent

„U osnovi naše ponude jesu zdrave i kvalitetne namirnice, porijeklom sa ovog područja. Upravo ovakve namirnice su glavni sastojak svih jela koje pripremamo i one donose onu posebnu vrijednost koju prepoznaju svi naši gosti. Nadamo se uspješnoj saradnji sa lokalnim proizvođačima i pozdravljamo incijativu opštine Tivat usmjerenu ka lokalnom stanovništvu“, reko je šef kuhinje Regent-a Željko Knezović.

Zahvaljujući se na iskazanom obostranom interesu za saradnju Petar Vujović, sekretar sekretarijata i Radmila Kilibarda, savjetnica za poljoprivredu, upoznali su prisutne sa zacrtanim prioritetima u radu ovog Sekretarijata, od kojih je jedan upravo uvezivanje lokalnih poljoprivrednih proizvođača sa renomiranim investitorima iz Tivta.

Gastro

„Na području opštine Tivat postoji oko 60-tak registrovanih poljoprivrednih proizvođača. Kada sam preuzeo ovaj Sekretarijat istakao sam da je naša želja da, u mjeri u kojoj je to moguće, što više pomognemo lokalnom stanovništvu da osjeti benefite od prisustva krupnih investitora. Drago mi je da smo uspjeli uraditi prve korake u tom pravcu. Nadamo se da je uvezivanje, za sada četiri poljoprivredna proizvođača iz Tivta i hotela Regent samo početak, te da će i ostali proizvođači slijediti ovaj primjer i podići nivo i kvalitet ponude na način da zadovolje propisane standarde poslovanja hotela visoke kategorije“, istakao je Vujović, zahvaljujući menadžmentu hotela Regent Porto Montenegro na odgovornom i partnerskom odnosu prema Opštini Tivat.

U cilju nastavka dobre saradnje sa domaćim proizvođačima i unapređivanja njihovog poslovanja, promocije i plasiranja kvalitetnog domaćeg (lokalnog) proizvoda, kao i u skladu sa planom i programom Sekretarijata za ekonomski razvoj i preduzetništvo, nastaviće se dalje povezivanje, edukacija, finansijska podrška  ali i druge aktivnosti koje imaju za cilj unapređenje poslovanja i standarda lokalnih poljoprivrednih proizvođača.

Hefesta: Nismo bili jedini ponuđač

0
Verige – nekad i sad – foto Hefestaa

Kompanija Hefesta dostavila nam je reagovanje u vezi sa izgradnjom i početkom rada objekta Verige65 na Turskom rtu.

Reagovanje prenosimo u cjelosti:

“U više navrata, navodite da je u Specijalnom državnom tužilaštvu u toku izviđaj o zakonitosti procedure davanja u zakup zemljišta na lokaciji Turski rt. O ovome, nemamo informacije od nadležnih institucija, i ako jeste s punim povjerenjem u državne institucije Crne Gore očekujemo rezultat izviđaja. Istovremeno, smatramo apsolutno nezakonitim da lokalna uprava u Kotoru ne postupi u skladu sa Zakonom o turizmu i u roku od 15 dana odgovori na zahtjev investitora za dobijanje odobrenja za rad, pa i mogućnost izdavanja fiksalnog računa. Jer, član 95 Zakona o turizmu je predvidio da se ukoliko nedležni organ ne odgovori u predviđenom roku odobrenje smatra dobijenim.

Dalje, želimo da objasnimo da “Hefesta doo” nije bila jedini, a time ni privilegovani, učesnik na tenderu koji je JP „Morsko dobro“ raspisalo za korišćenje predmetnog zemljišta na lokalitetu Turski rt. Na tenderu od 29. 02. 2016. godine kao ponuđač, pored naše kompanije, učestvovala je gospođa Tamara Vulović. Gospođa Vulović, supruga je Špira Vulovića – potpredsjednika Opštinskog odbora Demokrata Crne Gore za opštinu Kotor. Početna cijena na toj licitaciji bila je 9.007 eura. Gospođa Vulović je učestvovala u nadmetanju do cijene od 16.107 eura i nakon toga odustala, omogućivši tako našoj kompaniji da za licitacioni korak koji je iznosio 100 eura više bude pobjednik i kvalifikuje se za realizaciju ove investije. Na ovaj način smo u transparentnoj proceduri dobili šansu da se bavimo biznisom koji su ponudile nadležne institucije Crne Gore. Konstano se potencira da novoizgrađeni privremeni objekat devastira prirodnu obalu i područje svjetske prirodne i kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.

Fotografije koje dostavljamo, najbolje demantuju kako je zapravo izgledao ovaj prostor i za koje namjene je korišćen. Ako je odlagalište starih automobilskih točkova, prodaja džempera i ćilima sa hauba automobila ukrašenih fotografijama Ratka Mladića izraz brige za prirodnu i kulturnu baštinu Kotora i UNESCO-a, a vrijedni i moderni privremeni ugostiteljski objekat i oplemenjavanje njegovog okruženja devastacija prostora, onda su sve riječi razjašnjenja suvišne. Dodatno, nameće se i pitanje kako to da predstavnicima Demokrata Crne Gore u opštini Kotor nije bilo ništa sporno u namjeri gospođe Vulović, supruge Špira Vulovića, potpredsjednika Opštinskog odbora Demokrata Crne Gore za opštinu Kotor, da u slučaju dobijanja tendera ona bude ta koja će izgraditi objekat upravo na ovom lokalitetu.

Nekada i sada – foto Hefesta

Svi objavljeni tekstovi temelje se na optužbama i argumentaciji Demokrata Crne Gore, i kotorske vlasti, a kako bi se zaštitila prirodna i kulturna dobra grada Kotora. S tim u vezi, podsjećamo da je samo do prije neku godinu na ovom istom mjestu prodajnouslužni punkt imao ranije pomenuti potpredsjednik Demokrata Crne Gore za Opštinu Kotor, gospodin Vulović. Gospodin Vulović je ujedno i zaslužan za nelegalno postavljanje 17 stubova za prenos električne energije, koji su potpuno van funkcije i u njegovom privatnom vlasništvu. Uprkos dozvoli od nadležnog državnog preduzeća Crnogorski elektrodistributivni sistem CEDIS da na ovim stubovima postavimo instalacije za elektrosnadbijevanje, u tome smo bili onemogućeni.

Naime, za ustupanje istih, gospodin Vulović nam je tražio 25,000 eur, dok je realna vrijednost 2,250 eur, odnosno 150 eur po stubu, na osnovu zvaničnih informacija dobijenih od CEDIS-a. Iako smo bili u mogućnosti da postavimo dodatne stubove, pored nelegalno postavljenih od strane gospodina Vulovića (shodno informaciji dobijenoj od Direkcije za saobraćaj), isto nijesmo željeli da učinimo već smo se odlučili za višestruko skuplju soluciju provođenja podzemnog kabla za napajanje lokacije električnom energijom, a sve sa ciljem da ne narušimo izgled lokaliteta i pogled na Boku.

Nekada i sada – foto Hefesta

Ipak, voljeli bismo da znamo da li bi prostor bio manje ‘’devastiran’’ da je zapravo plaćeno traženih 25,000 eur. Na koncu, radi opšteg razumijevanja, ukazujemo i na neistinu da je odlukom JP Morsko dobro i turističkom valorizacijom ovog prostora omogućena gradnja na „do tada netaknutoj padini Turski rt“. Jednostavnim uvidom u arhivu lako je ustanoviti da je još u XVII vijeku na tom lokalitetu bilo više objekata za stanovanje. O tome svjedoči i Coronelijeva karta iz XVII vijeka na kojoj su jasno prikazane 4 kuće na ovom pojasu, a koju možemo dostaviti i na uvid. Kao ozbiljan i posvećeni investitor, smatramo ovakvo pisanje i djelanje određenih opštinskih organa neprimjernim i štetnim po poslovanje, a javnost obmanjenom jer nemaju prave informacije. Nama se nameće i pitanje čime je zaslužen ovakav odnos prema posvećenom i ozbiljnom investitoru koji je Turskom rtu vratio i zasluženi izgled, a sve u skladu sa važećim zakonima.

Uređuju Solila

0
Solila
Solila

JP “Morsko dobro” Budva  i u ovoj godini nastavlja sa sanacijom i uređenjem infrastrukture na području rezervata prirode  Tivatska Solila- saošpteno je juče iz te firme.

U novoj fazi radova uređen je prostor ispred informativnog punkta,  postavljanjem pergole sa klupicama koja će služiti za prijem kako organizovanih grupa, tako i individualanih posjetilaca. Izvršeno je i hortikulturno uređenje kontakt zone oko info-punkta nabavkom sadnica autohtonih biljnih vrsta. Za te stvrhe je i Turistička porganizacija Tivat donirala dvije sadnice lokalnih biljnih vrsta.

Obavljeno je  i predsezonsko košenje i uklanjanje korovske vegetacije na potezu dva paralelna nasipa u Solilima u ukupnoj dužini od dva kilometra.

“Ovim radovima je saniran i nasip u dužini od 15 metara, izvršeno nasipanje staze na nasipu tamponom i farbanje metalnih konstrukcija sa natpisima lokaliteta na kapijama rezervata.

Zbog bezbjednosti posjetilaca, izvršena je sanacija drvenih mostova zamjenom postojećih dasaka i farbanje propisanom zaštitom, učvršćavanje stubova drvene ograde, kao i kula za osmatranje ptica.”- saopšteno je iz “Morskog dobra” uz napomenu da slijedi sanacija postojećih informativnih tabl u rezervatu i i izrada jedne nove.

Izvođač radova u Solilima je komapnija  “V projekt” iz Nikšića, a ukupna vrijednost investicije sa nadzorom u ovoj fazi iznosi  18.663 eura.