Urbanistički i ekološki horor u Krašićima se nastalja nesmanjenom žestinom

4
Divlje gradiliste ruskog investitora

Svojevrsni urbanistički i ekološki horor na obali Krašića u Tivatskom zalivu nastalja se ovih dana nesmanjenom žestinom, a turiste i vikendaše koje su topli dani doveli u ovo nekada lijepo i mirno primorsko mjesto dočekao je pravi haos sa majstorima, građevinskim materijalom i mašinama na gotovo svakom dijelu obale.

More pred zapadnim dijelom Krašpiča već danima je zamućeno i prljavo je mrke boje jer bageri na dva mjesta intenzivno razbijaju nekadašnju prirodnu kamenitu obalu, a iskopanu zemlju i kamenje guraju u vodu, šireći „placeve“ investitora koji ovdje podižu objekte sa temeljima gotovo u morksoj vodi. Takav je slučaj sa gradilištem tri velike nove „turističke vile“ – kockasta objekta od armiranog betona koje su trenutno u poodmakloj fazi gradnje na zapadnom dijelu Krašića, a pravi horor dešava se na lokaciji zapadno od hotela „Anderba“ gdje je ruski investitor bez dozvole, počeo izgradnu novog stambenog objekta ispod lokalnog puta za Petroviće.

Divlje gradiliste ruskog investitora u Krasicima

Riječ je o kompaniji „Nado & Rus mont” DOO, a koja izvodi radove na katastarskoj parceli 181/1 KO Krašići. Za izvođenje tih radova investitor  nema dozvolu jer nije uspio da pribavi saglasnosti drugih vlasnika urbanističke parcele koja se prostire i na zemljište koje nije u vlasništvu ove firme. Ipak, to nije spriječilo investitora da bagerom već danima kopa na ovoj lokaciji pri čemu je ogromna količina otpada, zemlje i kamena izručena u more a napravljena je praktično provalija uz samu ivicu lokalnog puta koji je potkopan u dužini od tridesetak metara. Ruski investitor je čak napravio i armirano betonski obalni zid u moru kojim je “učvrstio” svoj prošireni plac na čijem je jednom dijelu već nikla i betonska temeljna ploča za jedn od novih objekata.

Načelnik Službe za inspekcijske poslove Opštine Tivat Jovica Stojković nam je rekao da Komunalna inspekcija nema nadležnosti u pojasu morskog dobra i da ne može spriječiti radove koji se obavljaju na obali, ali da je izašla na teren i napravila zapisnik o potkopavanju trase lokalnog puta koji jeste u njihovij nadležnosti.

Jedno od aktivnih gradilista na obali

Iz Uprave za inspekcijske poslove Crne Gore (UIP) koja je nadležna kako za bespravnu gradnju, tako i za zagađivanje i zatrpavanje mora materijalom sa kopna, a ni nakon deset dana nismo dobile nikakve odgovore na pitanja i postupanjima i nalazima njenih inspektora na području Krašića.

Mještani – vikendaši kojima graditeljski poduhvati brojnih crnogorskih i srbijanskih tajkuna bliskih vlastima, ali i stranih državljana na uskom obalnom pojasu nekada lijepe prirodne kamenite obale u Krašićima, stvaraju brojne problem, Opština Tivat, ali ni samo JP “Morsko dobro” koje nema inspekcijsku nadležnost, ne kriju ogorčenje indolentnošču UIP-a prema ovim dešavanjim.

Juče je inače, delegacija UIP-a dolazila kod gradonačelnice dr Snežane Matijević tražeći finansijsku podršku lokalne uprave za smještaj raznih državnih inspektora u tivatskim hotelima tokom narednih par mjeseci ljetnje sezone, pa će biti zanimljivo vidjeti hoće li Opština koja je nezadovoljna radom UIP-a kada su Krašići u pitanju, pristati da iz svog džepa plaća smještaj inspektorima koji izbjegavaju da spriječe haos na ovom dijelu tivatske obale, već kontrlolišu većinom samo legalne tivatske ugostitelje i  trgovce.

Izgled opstinske parcele

Da nisu indolentne samo državne službe, pokazuje i aktuelni izgled urbanistilke parcele UP 8 u Krašićčima – jedinog dijela tamošnje obale koji je u vlansištu Opštine Tivat a koji je lokalna uprava obećala da će do početka juna urediti kao kupalište, dostupno za sve vikendaše i građane koje graditelji vila na obali, tjeraju i ne dozvoljavju im pristup ostalim plažama.

Izgled opstinske parcele

Taj plac je razrovan od strane investotora turističkih vila u gradnji na susjednoj parceli koji je preko opštinske zemlje “spustio” bagere i građevinske mašine na svoj plac, a opštinska zemlja zatrpana je građevinskim i raznim drugim otpadom.

Kotor – Noć muzeja, promocija knjige Jovice Martinovića

0
Pomorski muzej Kotor

“Socijalno ekonomska struktura društva u Kotoru prve polovine XIV vijeka” naziv je knjige autora Jovana J. Martionovića koja će biti promovisana večeras, subota 20.maj u 21 sat u palati Grgurina.

Pored autora, na promociji će govoriti i prof. dr Gracijela Čulić. U muzičkom dijelu programa učestvovaće muzički sastav “Škuribanda”.

Pomorski muzej promociju organizuje povodom manifestacije “Noć muzeja” i Međunarodnog dana muzeja.

„Ministarstvo kulture, u okviru međunarodne manifestacije Noć muzeja, daje podršku muzejima u Crnoj Gori da prezentuju, valorizuju i približe najširoj javnosti pokretna kulturna dobra, koja se čuvaju u njima” – saopšteno je iz ovog ministarstva.

Muzejske jedinice biće otvorene do ponoći.

„Noć muzeja” je manifestacija koja se od 2005. godine, na inicijativu i u koordinaciji sa Francuskeom muzejskom direkcijom, u evropskim muzejima organizuje pod pokroviteljstvom Savjeta Evrope i UNESCO ICOM i to u subotu najbližu 18. maju, kada je Međunarodni dan muzeja.

Lovćenski maraton – “Pet lovćenskih vrhova”

0
 Maraton

U organizaciji planinarskog kluba „Kapetan Angel“, u nedjelju 21.maja na Ivanovim Koritima održava se sedmi “Lovćenski planinski maraton”. Maraton se održava povodom Dana nezavisnosti i biće podijeljen u tri discipline: “Pet lovćenskih vrhova” dužine 38 kilometara, “Panoramska staza” dužine 20 kilometara,  i šetačka staza za rekreativce i djecu u dužini od sedam kilometara.

Za učešće u maratonu plaća se kotizacija od 15€ po učesniku za stazu 1 i 2, 5€ za stazu 3, dok je učešće za djecu do 18 godina besplatno. Prilikom registracije za jednu od 3 ponuđene staze, svaki takmičar dobija: startni broj, kontrolni karton maratona, mapu staze sa ucrtanim kontrolnim tačkama (KT) i majicu sa logom maratona. Za sve učesnike obezbijeđen je ručak u restoranu Odmarališta “Lovćen-Bečići” na Ivanovim Koritima, navodi se u saopštenju organizatora.

Klub sa Cetinja nosi ime po Henriku Augustu Angelu, rođenom  1861. godine u mjestu Luster (Norveška), a umro je 1922. godine. Bio je norveški kapetan, koji je u Crnu Goru prvi put došao 1893. godine na poziv Knjaza  Nikole da obučava skijanju vojsku i civilstvo iz vojnih, praktičnih i sportskih razloga. Sa njim su u Crnu Goru došle  prve skije, tako da time Crna Gora  i cetinjske  padine u podnožju  Lovćena postaju kolijevka skijaškog sporta na Balkanu.

 

Budva – mladi u Noći muzeja

0
Budva-foto Jugoslav Belada

Treću godinu za redom Kancelarija za prevenciju bolesti zavisnosti i mlade Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Budva u saradnji sa JU Muzeji i galerije Budve, organizuje obilazak istorijskih znamenitosti Budve i institucija kulture u Noći Muzeja.

Svi koji žele da nauče nešto o istoriji Budve, to mogu učiniti tako što će se pridružiti grupnom obilasku grada i njegovih institucija kulture u okviru Noći muzeja večeras, subota 20. maja sa početkom u 18 sati.

Mjesto okupljanja je dvorište OŠ ,,Stefan Mitrov Ljubiša”, gdje će zainteresovane dočekati prof. istorije Petar Vukićević i odvesti ih u obilazak muzeja u školi. Nakon toga, sa kustosom Goranom Bubanjom, grupa nastavlja nastavlja prema Starom gradu, gdje će biti riječi o nekropoli, ranohrišćanskoj bazilici, rimskim termama, antičkim pilonima.

Grupa će obići crkvu Santa Maria in Punta i Spomen dom Stefana Mitrova Ljubiše.

U 20 i 30 sati biće otvorena izložba ,,Srednjovjekovni rudnik: arheološka istraživanja 2009-2015.godine” u Muzeju grada Budve, a od 21 sat u prostoru ranohrišćanske bazilike u Starom gradu, biće upriličena projekcija dokumentarno filma o ranosrednjovjekovnoj budvanskoj bazilici.

Cjelokupan sadržaj programa je besplatan i realizuju ga Kancelarija za prevenciju bolesti zavisnosti i mlade Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Budva u saradnji sa JU Muzeji i galerije Budve.

 

O KotorArtu krajem sljedeće sedmice

0
Ljetnja pozornica KotorArt Foto: Duško Miljanić

Zbog činjenice da Ministarstvo kulture još nije definisalo budžetska sredstva za Međunarodni festival KotorArt, direktori svih programskih segmenata saglasni su da su uslovi rada izuzetno otežavajući i demotivišući.

Teško je kvalitetno se baviti kompletnom pripremom festivala, ugovaranjem sa domaćim i inostranim umjetnicima, ansamblima i njihovim agencijama kao i dogovaranjem poslova na lokalnom nivou kada se radi bez znanja ukupne finansijske podrške.

Iz ovih razloga dobra je dugo očekivana vijest  iz Ministarstva kulture da će se pokrovitelji festivala, predstavnici Ministarstva i Opštine Kotor sastati naredne sedmice.

Evropska praksa za festivale ovog obima je da su budžeti definisani godinu ranije i nerijetko se oni procentualno vezuju za budžete pokrovitelja.

Opština Kotor svoja davanja za KotorArt obično određuje krajem godine.

IX Međunarodni festival KotorArt planiran je za period od 29. juna do 14. avgusta sa preko 200 programa, koje će izvesti umjetnici iz više od 20 zemalja širom planete, podijeljeni u pet programskih segmenata: Kotorski festival pozorišta za djecu, KotorAPPS, Don Brankovi dani muzike, Pjaca od filozofa i Festival klapa Perast. Zajedničko otvaranje planirano je za 29. jun u Kotoru.

Samo u prošloj godini, u okviru svih segmenata KotorArt-a, predstavilo se više od hiljadu umjetnika, priređena su 254 raznolika programa koje je pogledala publika od oko 45 hiljada gledalaca, što ga svrstava u najposjećenije festivale u regionu. Od objedinjavanja kotorskih ljetnjih kulturnih događaja u veliki multidisciplinarni festival KotorArt 2009. godine, programe festivala je vidjelo više od 200.000 gledalaca, priređeno je više od 1.000 različitih programa u kojima je učestvovalo blizu 10.000 umjetnika iz svih krajeva svijeta.

Programski tim Međunarodnog festivala KotorArt:

Ratimir Martinović, KotorArt – Don Brankovi dani muzike

Petar Pejaković, KotorArt – Festival pozorišta za djecu

Milan Kovačević, KotorArt – Festival klapa, Perast

Dijana Vučinić, KotorArt – KotorApss

Srećko Horvat, KotorArt – Pjaca od filozofa

Falkuše ‘Comeza-Lisboa’ i ‘Palagruža’ zaplovile Vltavom

0
Falkuše ‘Comeza-Lisboa’ i ‘Palagruža’ zaplovile Vltavom

Na poziv Zdeneka Bergmana, glavnog organizatora Svetoivanjskih svečanosti Navalis 2017., baroknih svečanosti koje je Bergman prije devet godina obnovio i vratio im nekadašnji sjaj, Komiżani su se predstavili u Pragu cjelodnevnim programom pod nazivom “Hrvatski dan na Vltavi”.

Svake godine ova prvorazredna turistička atrakcija kod Karlova mosta, u srcu Praga, privuče tisuće posjetitelja. Bergman je prošlog ljeta, kao gost Komižana, sudjelovao na Festivalu mora “Rota palagruzona” i, budući da je bio oduševljen komiškim falkušama, odlučio ih je dovesti u Prag. Tako su dvije falkuše “Comeza-Lisboa” i “Palagruža” zaplovile Vltavom, zajedno s dvije venecijanske gondole, sudjelujući u velikoj svečanosti posvećenoj sv. Ivanu Nepomuku, patronu Praga i zaštitniku rijeka i mostova.

I ne samo to, na taj su način simbolično obilježene dvije obljetnice: 25 godina međunarodnog priznanja Hrvatske od strane Češke Republike i 20 godina djelovanja HTZ-a u Pragu. U organizaciji “Hrvatskog dana na Vltavi” sudjelovalo je i Veleposlanstvo RH u Pragu, na čelu s veleposlanicom Ines Trohom, te Hrvatska turistička zajednica. Na početku programa nazočnima su se, uz predstavnike domaćina, s hrvatske strane obratili veleposlanica Troha i komiška gradonačelnica Tonka Ivčević.

Iako su falkuše bile u središtu pozornosti brojnih uzvanika i posjetitelja, koji su iskoristili prigodu i u njima zaplovili Vltavom, ništa manja gužva nije bila ispred štandova agencije “Alternatura” i komiške udruge “Palagruza”. Članovi udruge “Palagruza” organizirali su brodograditeljske radionice za mlade, predstavili su komišku gundulu “Jurkovica”, a njihovi vrijedni kuhari priredili su više od tri tisuće porcija brujeta, pečenih srdela i komiške pogače, a nije nedostajalo ni domaćeg vina, likera i rakije.

Falkuše ‘Comeza-Lisboa’ i ‘Palagruža’ zaplovile Vltavom

Na otvorenom, u neposrednoj blizini događanja, postavljena je izložba fotografija “Rota palagruzona”, autora Ive Pervana, a prof. dr. Joško Božanić, predsjednik kulturne ustanove “Ars halieutica”, održao je predavanje “Tajne viškog arhipelaga”. HTZ i TZ grada Komiže na svojim su štandovima predstavili turističku ponudu Hrvatske i Visa, uz degustacije viškog hiba i maslinova ulja. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su klapa HRM-a “Sv. Juraj” i grupa “Šo!Mazgoon”.

Česi u Komiži

Česi su najavili svoj dolazak u Komižu 18. jula ove godine, kada će, uz svečani program, ispred komiške crkve Gospe Gusarice, a u nazočnosti hrvatskog i češkog kardinala, biti postavljen kip sv. Ivana Nepomuka, koji je izradio češki kipar Petr Vana, a dar je Zdeneka Bergmana Komiži.

Sprema se promjena vremena

0
Boka Kotorska – foto Zoran Nikolić

Subota će u Crnoj Gori biti pretežno sunčana, ali će se oblačnost postepeno povećavati. Mjestimično će, uglavnom od sredine dana, u sjevernim i zapadnim krajevima biti kiše ili pljuskova s grmljavinom. U ostalim djelovima zemlje to će se dešavati krajem dana i tokom noći.

Vjetar južni će biti slab do umjeren, a popodne u sjevernim krajevima mjestimično pojačan.

Jutarnja temperatura vazduha biće u rasponu od 5 do 16, a najviša dnevna od 17 do 27 stepeni.

Nedjelja:
Promjenljivo oblačno, povremeno kiša ili pljusak praćen grmljavinom.

Vjetar mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od 4 do 15, najviša dnevna od 11 do 25 stepeni.

Stradioti – Mletačka konjica koja je obilježila srednjevjekovnu Evropu

0
Noć muzeja – Tivat 2017.

Kompleks srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu još jednom je bio sjajna pozornica za tri reprezentativne izložbe kojima je tivatski Centar 18.maja obilježio međunarodnu manifestaciju „Noć muzeja“.

U galeriji i drugim prostorima komleksa postavljene su izložbe „Stradioti –  vojnici, lokalitet, ostrvo”,  “Gvozdeno doba Crne Gore – doba Ilira” i  „Arehološka nalazišta na području opštine Tivat“.

Noć muzeja – Tivat 2017.

Posebno interesantna bile je za naše prostore neoubolajena tzv. scenska izložba o stradiotima–mletačkim vojnicima mahom grčkog, albanskog i slovenskog porijekla koji su dugo veremena imali svoj logor na najvećem ostrvu Tivatskog zaliva, koje je po njima i dobilo svoje zvanično ime, iako je javnosti danas taj otok poznatiji pod imenom Sveti Marko. Uporište stradiota – mletačke lake konjice, podignuto je na ovom ostrvu u 15. vijeku, ovdje su postojale njihove utvrđene kule i drugi razni objekti, te drveni most koji je logor na ostrvu povezivao preko tjesnaca Ralo, sa obližnjom Prevlakom.

Stradioti tokom 15. i 16 vijeka najčešće čuvaju obalu koju često pljačkaju pirati, a često intervenišu i među stanovništvom nezadovoljnim mletačkom upravom. O njihovom značaju govori i podatak da je do 1539. godine postojao poseban „providur stradiota“.

Potreba za njima smanjivala se u Boki tokom 16. vijeka, a materijalni položaj stradiota bio je sve teži. Često su stoga oni upadali u seoske kuće i pljačkali ih. Vlasti su organizovale preseljenje stradiota i njihovih porodica pa je, sa osam galija, u Istru prevezeno 700 ljudi.

Ipak, još 1576.godine u Kotoru je 136 stradiota i tri kapetana. Iz bezbjedonosnih i političkih razloga njihov logor ponovo postaje otok u Tivatskom zalivu  gdje se popravljaju kuće za stanovanje i stari most od hrastovine.  Stradioti u evropske vojske donose mješavinu vizantijskih, slavenskih, albanskih i osmanlijskih ratnih vještina, a njihov stil borbe i taktika bitno mijenjaju odnos prema konjici toga vremena. Zato su bili veona traženi u Napuljskom kraljevstvu, Španiji, Francuskoj i Engleskoj, a u službu austrijske carice Marije Tereziji su stupili još sredinom 18. vijeka. Mada sa manjim snagama, stradioti reorganizovani ostaju u Mletačkoj Republici sve do njenog kraja 1797. godine. Autori zanimljive izložbe o ovim vojnicima i njihovom dugotrajnom bivstvovanju na ostrvu Stradioti kod Tivta su Neven Staničić, Maja Marović, mr. Marija Mihaliček, Igor Lazarević, oružije je uradio Andrija Ramadanović.

Noć muzeja – Tivat 2017.

“Iako se čitav jedan lokalitet ovdje zove po njima jer su toliko dugo ovdje boravili, čitava Evropa zna neuporedivo vipe o stradiotima nego mi u Tivtu. Vrijeme je da skinemo zavjesu sa tih zaista zanimljivih i nesvakidašnjih ljudi”- kazao je direktor CZK Tivat Neven Staničić. On je ukazao je na izuzetno bogatu i slojevitu prošlost ovog kraja, posebno apostrofirajući značaj činjenice da je Opština napravila Elaborat o opravdanosti osnivanja nove JU “Muzej i galerija”.

 Skorim osnivanjem lokalnog Muzeja u pravom smislu te riječi, prema Staničića, Tivat će napokon dobiti prave instrumente da može adekvatno istraživati, štititi i valorizovati svoje veoma bogato kulturno-istorijsko nasljeđe.

Noć muzeja – Tivat 2017.

Druga otvorena izložba „Arehološka nalazišta na području opštine Tivat“ nastala je  na osnovu Elaborata o valorizaciji arheoloških lokaliteta na područjuOpćine, koji je realizovan tokom godine u saradnji sa Sekretarijatom za društvene djelatnosti  Opštine Tivat. Autori ove postavke koja sadrži fotografije i niz zanimljivih podataka o petnaestak značajnih arheoloških lokaliteta u Tivtu iz ilirskih i antičkih vremena, su mr. Dubravka Nikčević, mr. Vilma Kovačević, Dušica Kovačević i Dragan Rajčević.

Autori izložbe arheoloških artefakata pod nazivom “Gvozdeno doba Crne Gore – doba Ilira”, su Predrag Lutovac, Magdalena Radunović, Lidija Ljesar  i Dušica Kovačević.

Premijera predstave ,,Malo o duši“

0
CZK Tivat

Premijera predstave  ,,Malo o duši“, autorke Vislave Šimborske, u adaptaciji i režiji proslavljene glumice CNP-a Varje Đukić biće izvedena u srijedu, 24. maja u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat sa početkom u 20:30 sati.

Predstava je nastala u koprodukciji CZK Tivat, KP Zetski dom Cetinje, i Ratkovićevih večeri poezije Bijelo Polje.

U predstavi još učestvuju Nina Perović, koja je komponovala muziku i Ana Rašović, violinistkinja. Poeziju Vislave Šimborske prevela je Biserka Rajčić.

Malo o duši je adaptacija 14 pjesama Vislave Šimborske, Poljakinje, dobitnice Nobelove nagrade za književnost 1996.godine.

Kolaž, kao dominantan pristup u oblikovanju forme čitave predstave kroz nekoliko segmenata kojima se u vidu dijaloga, pratnje i diskretnog muzičkog sjenčenja oblikuje čitranje poezije Šimborske, osmislila je i režirala Varja Đukić.

Solo violina, kao aktivni učesnik na sceni, uz predhodno snimljen i muzički oblikovan audio zapis i ljudski glas, organska su cjelina iz koje se reprodukuje ovo specifično i nadasve zanimljivo čitanje poezije. Projekcija grafičkih sadržaja i teksta širom scene, vizuelni su okvir kreativnog doživljaja i artikulacije prezentovanog sadržaja.

 

Pine u znaku mladosti i muzike

0

Tivatski maturanti danas su, jubilarni deseti put za redom, uzeli učešća u evropskoj manifestaciji maturskog plesanja kvadrila kao svojevrsnog simbola i poruke mira.

Zajedno sa vršnjacima iz još 55 evropskih gradova, maturanti Srednje mješovite škole “Mladost“ i Srednje muzičke škole Tivat, na gradskoj rivi Pine, praćeni pogledima ponosnih roditelja, prijatelja i profesora, ali i brojnih građana i turista, otplesali su  najveći svjetski sinhronizovani ples uz Štrausovu muziku “Fledermauss – Quadrille”.

Pozdravljajući maturante, gradonačelnica Tivta prof.dr. Snežana Matijević koja im se obratila sa palube jedrenjaka “Jadran” vezanog na gradskoj rivi, poručila je svršenim srednjoškolcima da izlaze iz možda i najljepšeg i najbezbrižnijeg perioda svojih života.

Matruranti Tivat 2107.

“Danas je dan kada ćete otplesati u novo poglavlje života i ne mogu a da i sama ne osjetim vaše ushićenje zbog toga. U ovom je plesu toliko simbolike – najljepši taktovi za korake budućnosti. Plešemo zajedno sa cijelom Evropom u istom trenutku, prelazeći tako rastojanja i prepreke, postajući svi zajedno dio boljeg svijeta koga ćete, sigurna sam, stvarati”- poručila je gradonačelnicima novoj generaciji svršenih tivatskih srednjoškolaca.

U ime obrazovnih ustanova iz kojih izlaze, maturante su pozdravile direktorice SMŠ “Mladist” Jovanka Vujačić i Muzilke pkole Tivat Pina Bubanja, dok je profesorima, roditeljima i rukovodstvu grada u ime maturanata, zahvalio đak generacije Božidar Ašanin.