Riječani pripremaju kadice za avanturu preko Atlantika

0
Riječani
Riječani

Znaš, dječački san nam je preploviti Atlantik, počinju svoju priču dva Riječanina, Vedran Kabalin i Slobodan Velikić, koji će ove godine biti među 87 sudionika ekstremne jedriličarske regate MiniTransat koji starta 1. listopada iz Francuske, a završava na Martiniqueu. Istu regatu je 2007. završio Šime Stipaničev piše Jutarnji list.

Prvo pitanje koje bi većina smrtnika postavila je zašto ići na put od preko 4000 milja u kadici od 6,5 metara. Je li u pitanju neko dokazivanje muškosti, drugi pubertet ili ulazak u krizu srednjih godina?

– Ha, ha… Ništa takvoga. Želja za avanturom i vrhunski užitak. Vedran i ja smo prijatelji od srednje škole. Išli smo u isti razred Prirodoslovno-matematičke gimnazije i tijekom godina razvili smo veliku ljubav prema samačkom jedrenju. Čisto iz praktičkih razloga jer smo se mučili skupiti desetak ljudi za regatu. Onda smo se dosjetili. Hej, pa zašto ne bismo probali jedriti sami… – priča Vedran Kabalin, direktor marine Mali Lošinj.

Ženska imena

Projekt odlaska preko oceana započeo je 2011. na jednoj od najpoznatijih svjetskih regata, Fastnetu, koja se jedri u Velikoj Britaniji. Nakon toga povratka nije bilo…

– Naši zajednički jedriličarski prijatelji, Slovenci Kristian Hajnšek i Andraž Mihelin na Mini Transatu, su nam rekli: Morate to jednom u životu probati. Sredinom 2012. kupio sam brod s brojem 704, moja mini beba stajala je 30-ak tisuća eura. Zove se Eloa prema imaginarnom dlakavom liku moje kćeri…

Slobodan Dado Velikić ima malo drugačiju priču sa svojom Sisom 2…

– Prvo, da pojasnim ime. Dakle, brodovima se obično daju ženska imena. A prvi moj brod klase 505 dobio je ime Sisa nakon duge rasprave. U jednom smo društvu raspravljali o najženstvenijem dijelu ženskog tijela. Netko je spomenuo oči, svi smo se samo nasmijali… Dupe je bilo prevulgarno, pa je nastala Sisa, a ova jedrilica je samo dobila broj dva…

Kako bi sakupio novac potreban za kupnju jedrilice, Velikić je organizirao crowdfunding kampanju.

– Nakon što je Vedran kupio brod, vidio sam da kasnim. Dao sam otkaz na poslu u Zagrebu i odlučio dvije godine života posvetiti samo ovom projektu. Kroz crowdfunding sam sakupio 16 tisuća dolara, gotovo za pola broda. Bez njih stvarno ne bi bilo ničega. Kako zahvaliti Woo Jie Kai što je sa 15$ pomogla/o kako bi neki tamo Hrvat ispunio svoj san? Ukupno je novac dalo 147 ljudi sa 4 kontinenta. Kako bi sakupio dovoljno novca, iznajmljujem stan u Zagrebu, a mama me u Rijeci trpi kod sebe u stanu – ispričao je Velikić.

Nema varanja

Sam sustav kvalifikacija za regatu je test samog sebe i jedrilice.

– Da bi sudjelovao na Mini Transatu jedriličar mora odraditi kvalifikacijske cikluse koji obuhvaćaju minimalno 1000 milja samostalnog jedrenja ili u dvoje, ali istim brodom kojim planira jedriti i preko Atlantika, te mora odraditi i još 1000 milja neprekidnog jedrenja, ali samostalno. Mi smo jedrili od Genove do doma, svaki na svojem brodu. Nema varanja jer moraš snimiti GPS poziciju na postajama koje određuje organizator i voditi dnevnik. Tako da je to “krvavo” zarađena ulaznica.

Tih 1000 milja dobra je simulacija što će se događati tamo preko velikog mora.

– Najvažnije ostati psihički zdrav. Prema projekcijama u 24 sata smiješ spavati oko četiri do pet sati, ali u komadu najviše oko 50 minuta. Ne spava se između 18 i 21 sat, a najveća te kriza pere tijekom noći, od 2 do 5. Neki jedriličari su imali fantomske boli, halucinacije, a ja sam tijekom spavanja od pola sata sanjao da sve stvari koje na brodu moram napraviti, radi netko drugi… Hrana? Sav taj vakumirani d… ima isti okus, pomalo kiselkasti, ali s maslinovim uljem je jestiv – pojašnjava Velikić.

Osim spavanja, veliki je problem socijalni život na moru.

– Nemaš s kime pričati. Jedini razgovori su mogući ako je netko 20-ak milja od tebe koliko hvata VHF signal. Najveći lijek za to je muzika. A uzet ću i ukulele pa zasvirati nasred oceana. Bit ću sam sebi kapetan, mornar, doktor, motivator, kuhar… – najavio je Kabalin.

Interna oklada

Najveći strah za jedriličare predstavljaju ploveći objekti.

– Sudar s kitom ili kontejnerom je nešto što ne bih voljeli doživjeti. Na drugoj ekstremnoj regati Vendée Globe trećina brodova imala je sudar. Neki su nastavili, a drugima je preostalo stisnuti SOS. U tom slučaju organizator spašava tebe, ali ne i brod, a nama je ostati bez broda, kao da ostaneš bez brata.

Vedran i Slobodan imaju cilj završiti regatu, a interna oklada na obje postaje je jednaka.

– Večeru plaća onaj tko prvi dođe. Onaj drugi je luzer, pa mu je ta večer neka mala nagrada…

www.slobodnadalmacija.hr

Aerodrom Tivat zatvoren zbog leda na pisti (video)

0

Tivatski aerodrom od jutros je zatvoren zbog leda na pisti. A kako je pista izgledala pogledajte na snimku našeg čitaoca, Dragoljuba Martinovića.

Avion Montenegroerlajnza nije poletio jutros u osam sati i deset minuta iz Tivta za Beograd, zbog leda na pisti u tivatskoj vazdušnoj luci.

Jutarnji let Montenegroerlajanza preusmjeren je na Podgoricu.

“Izvinjavamo se putnicima, iako nijesmo mogli uticati na razlog zbog kojeg je došlo do zatvaranja Aerodroma Tivat i pomjeranja našeg leta”, saopštio je Montenegroerlajnz.

Kako smo obaviješteni u 12,30 aerodrom je otvoren.

 

Stanovnici Ivanice blokirali granični prijelaz prema Dubrovniku na sat vremena

0
GP Ivanica
GP Ivanica

Stanovnici mjesta Ivanice u bosanskohercegovačkoj opštini Ravno blokirali su u srijedu vozilima na sat vremena granični prijelaz između BiH i Hrvatske kod Dubrovnika jer već  sedam dana nemaju električne energije, vode i telefonskih veza te su najavili stalnu blokadu graničnog prijelaza ukoliko se stanje ne normalizuje do petka.

Kvar na elektroenergetskoj mreži je zajedno s iznimno niskim temperaturama i snijegom znatno otežao život mještana Ivanice zbog čega su se odlučili na jednosatnu blokadu graničnog prijelaza s BiH strane. Najavili su stalnu blokadu graničnog prijelaza na krajnjem jugu BiH u slučaju da se stanje ne normalizira do petka.

Opskrbu električnom energijom nemaju niti granična policija BiH na graničnom prijelazu Ivanica pa umjesto u svojim prostorijama dokumente osoba koje prelaze granicu provjeravaju u službenim vozilima bez korištenja računalnih veza ili baza podataka.

Iz “Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne” sa sjedištem u Mostaru saopštili su kako rade na otklanjanja kvara zbog kojeg električne energije nema naselje Ivanica, te su izrazili očekivanje će ovo naselje najkasnije do petka dobiti električnu energiju.

Boka Kotorska – zatvoren put na Luštici, Krašići – Zabrđe

0
Vrijeme - zima
Vrijeme – zima

U Herceg Novom je u kasnim popodnevnim i večernjim satima snijeg  nastavio da pada. Temperatura je trenutno oko nule, a prema najavama  meteorologa tokom noći će biti do -4 sepena Celzijuseva.

Dionica puta Krašići-Zabrđe, na poluostrvu Luštica, zbog leda je  zatvorena za saobraćaj, do sutra kada će biti očišćena. Mole se  građani da koriste alternativne putne pravce.

Ekipe “Stambeno-komunalnog”, “Čistoće”, “Vodovoda i kanalizacije”,  kooperantskih firmi, kao i službi komunalne policije i zaštite i  spasavanja su na terenu i neprekidno rade na čišćenju i nasipanju  saobraćajnica. Sva raspoloživa mehanizacija je u upotrebi, kazao je  sekretar za komunalne djelatnosti i ekologiju Opštine Herceg Novi Ilija  Peulić.

Radnici “Crnagoraputa” održavaju pravce ka graničnim prelazima sa  Hrvatskom, Debelom Brijegu i Konfinu. Bez prestanka se radi na čišćenju putnog pravca prema Trebinju i  puteva prema podorjenskim selima. Sve ekipe će posao nastaviti tokom noći, kako bi saobraćajnice  održali prohodnim i posuli da spriječe stvaranje leda.

Apelujemo na građane da obrate posebnu pažnju zbog poledice na  teritoriji cijelog grada, naročito na nizbrdicama i stepeništima.

Korišćenje zimske opreme za sve učesnike u saobraćaju je obavezno.

Građane molimo da se suzdrže i na put ne kreću bez prijeke potrebe. Još jednom sve pozivamo da svoje prijave upućuju putem „Sistema  48“, pozivom na broj telefona 19800, poručuju iz Sekretarijata za komunalne poslove opštine Herceg –Novi.

Snijeg u Boki (foto)

0

U popodnevnim satima Boku Kotorsku ponovo je na kratko zabijelio snijeg.

Kako sinoptičari najavljuju u četvrtak nas očekuje pretežno sunčano, uz postepeno povećanje oblačnosti, a tokom noći mjestimično padavine, prvo u jugozapadnim i zapadnim predjelima.

Vjetar slab do umjeren, na primorju i u sjevernim predjelima povremeno pojačan, južnih smjerova.

Jutarnja temperatura vazduha od -20 do -4, najviša dnevna od -5 do 8 stepeni.

Haski je uživao – Kumbor 11. januar 2017. – poslao Dado Vujnović

https://youtu.be/Jsx1eiU2ezE

Snijeg i u Kotoru…

Dubrovnik u sniježnom ruhu

1

Snijeg koji je u noći s utorka na srijedu pao na širem dubrovačkom području osim u Dubrovniku uzrokovao je probleme u prometu i u okolnim opštinama Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje i Ston gdje su ralice stalno na terenu.

 Iz Opštine Konavle kažu da  ‘ni stariji Konavljani ne pamte da je ikada ovoliko dugo Konavle bilo okovano niskim temperaturama koje su prelazile i minus 10 stupnjeva Celzijevih.

 ”Radeći u iznimno teškim uvjetima svih 20-tak vatrogasaca, dvije ralice i terenska vozila su proteklih tjedan dana danonoćno bili na terenu čišteći puteve i pomagajući onima kojima je pomoć bila potrebna. Svaka kuna koju je Općina Konavle uložila u svoje vrijedne vatrogasce, posebno u ovakvim situacijama, pokazuje se itekako pametno uloženima”, rekao je zamjenik načelnika Općine Konavle Božo Lasić.

Načelnik Oppštine Ston Vedran Antunica rekao je da su ceste u Stonu prohodne, snijeg čiste i općinske komunalne službe i tvrtka ”Dubrovnik ceste”. Prema riječima načelnika Općine Župa dubrovačka Silvija Nardellija, ralica je čistila smo državnu cestu D-8.

”Ralica je prošla samo na državnoj cesti, magistralom, a drugim cestama nije prošla. Ostale ceste mi čistimo sa strojevima, rovokopačem i drugim strojevima građevinske mehanizacije”, kazao je Nardelli.

 Načelnik Opštine Dubrovačko Primorje Nikola Knežić rekao je kako je napadalo oko deset do 15 centimetara snijega.

”Napadalo je 10-15 centimetara snijega svugdje, ali čisti se, sve su ekipe na terenu, ralice, vatrogasci, komunalci, baca se sol. Osim što su bile tu na cesti neke prometne nezgode, zasad nemamo drugih većih poteškoća na prometnicama. Imamo i dvije ralice koje čiste ceste”, rekao Knežić.

/Hina/

Lečiću “Ulov mjeseca” za tunu 98 kg

0
Prvo mjesto-decembar-2016-Nemanja Lečić-tuna-98kg
Prvo mjesto-decembar-2016-Nemanja Lečić-tuna-98kg

Prvo mjesto i nagradni vaučer u iznosu od 50 eura u decembarskom kolu nagradne igre  “Ulov mjeseca” koju za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju priređuje kompanija za proizvodnju i prodaju ribomaterijala i opreme za more “Una” iz Tivta, osvojio je Nemanja Lečić sa ulovljenom tunom težine 98 kilograma.

Vaučer za kupovinu Lečić  može potrošiti u “Uninim”  maloprodajama “Sipa” ili njihovom novom “Marine center-u” u Radanovićima. On je inače, tunu ulovio štapom sa obale na Velikoj plaži kod skele u Ulcinju, a da bi savladao i iz mora izvukao veliku i jaku ribu, trebalo mu je skoro dva sata borbe sa tunom.

Drugo mjesto decembar-2016-Goran Guskić-tuna-42kg
Drugo mjesto decembar-2016-Goran Guskić-tuna-42kg

Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura osvojio je Goran Guskić, podvodni ribolovac iz Kotora. Guskić je ulovio tunu od 42 kilograma, puškom na čeku.

Treče-mjesto-decembar-2016-Davor Lakićević-sabljarka-22kg
Treče-mjesto-decembar-2016-Davor Lakićević-sabljarka-22kg

Treće mjesto i vaučer u iznosu od 20 eura pripalo je Davoru Lakićeviću iz Tivta sa ulovljenom sabljarkom težine 22 kilograma, a koja je uhvaćena u blizini Mamule, tehnikom drifting.

 

TO iz Crne Gore na sajmu turizma u Utrehtu

0
TO Tivat - sajam u Holandiji
TO Tivat – sajam u Holandiji

Turistička organizacija Tivat se po drugi put predstavlja na sajmu turizma u Utrehtu koji se održava od 10 do 15 januara.

Na štandu NTO svoju ponudu predstavljaju TO Tivat, TO Bar, TO Budva, TO Kotor, HG “Budvanska rivijera”, turistička agencija „Montenegro Reizen“, kao i predstavnici sektora kampova Crnogorskog turističkog udruženja.

TO Tivat je pripremila širok izbor propagandnog materijala koji u svakom trenutku izaziva interesovanje posjetilaca. Ono što posjetioce najviše zanima jeste privatni smještaj, hotelska ponuda grada kao i saobraćajna konekcija. Kada je saobraćajna povezanost u pitanju, čarter letovi će se nastaviti i u 2017. godini i povezivati će Amsterdam i Tivat dva puta nedeljno od 13. maja do 7. oktobra. To Tivat su se na štandu obratile i agencije zainteresovane za aktivni odmor, hiking, biking, bird watching.

TO Tivat - sajam u Holandiji
TO Tivat – sajam u Holandiji

Sajam „Vakantiebeurs“ okuplja preko 1.200 izlagača i 100.000 posjetilaca i jedan je od najvažnijih sajmova na teritoriji Beneluksa.

 

Herceg Novi – komunalne službe čiste puteve u zaleđu

0

Tokom naredna dva sata, od 11 do 13 sati biće privremeno obustavljen saobraćaj za sva motorna vozila  na dionicama Kameno-Ubli i Sitnica-Kruševice-Vrbanj, radi čišćenja i nasipanja puteva, obavještavaju iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju Opštine Herceg Novi.

Opštinske službe i preduzeća su u punom kapacitetu angažovani na otklanjanju posljedica koje su izazvale sniježne padavine u Herceg Novom tokom prethodne noći i jutra.

Stanje u užem dijelu grada je za kratko vrijeme stavljeno pod kontrolu, a ekipe nastavljaju sa radom u širem gradskom jezgru i okolnim naseljima, kazao je sekretar za komunalne djelatnosti i ekologiju Ilija Peulić, koji i koordinira ovim akivnostima.

Na čišćenju su angažovana preduzeća „Čistoća“, „Vodovod i kanalizacija“ i „Komunalno-stambeno“, kao i kooperanti, te Služba Zaštite i spasavanja i Služba komunalne policije

Na jutrošnjem koordinacionom sastanku svih službi u lokalnoj upravi dogovorena je organizacija rada, kako bi za što kraće vrijeme saobraćajnice bile očišćene i posute solju i rizlom.

Ekipe su podijeljene i rade u četiri zone: Igalo – Meljine, Meljine – Kamenari, Meljine – Sitnica, a trotoare čisti predzeće „Čistoća“.

Uspostavljena je odlična saradnja sa Konavlima, čije ekipe čiste dionicu između granica Crne Gore i Hrvatske, kao i sa preduzećem „Crnagoraput“ čija operativa održava Jadransku magistralu.

S obzirom da se tokom naredne noći očekuje ponovni pad temperature, saobraćajnice će biti posute i u popodnevnim časovima, a sve ekipe ostaju u punoj pripravnosti.

Upozoravamo učesnike u saobraćaju da je korišćenje zimske opreme obavezno, te da na put ne bi trebalo da kreću bez prijeke potrebe.

Savjetujemo poseban oprez zbog leda na ulicama i stepeništima.

Molimo građane da ispune svoju dužnost i očiste snijeg ispred poslovnih i stambenih objekata, ukoliko ga ima.

Pozivamo sve da svoje prijave upućuju putem „Sistema 48“, pozivom na broj telefona 19800.

‘Rađanje broda’ nakon fotografija uokvireno i riječima

0
Rađanje broda
Rađanje broda

Nakon što je u prvim minutama nove 2017. godine u Fotoklubu Split otvorena izložba fotografija Nenada Šaljića pod nazivom “Rađanje broda”, sinoć je u istom prostoru isti autor upriličio i istoimenu promocije knjige.

U prepunom Fotoklubu mnogi su željeli poslušati priču o 10-godišnjem trudu autora fotografija i knjige, te 12-godišnjem predanom i strpljivom radu samog brodograditelja Igora Ilića Guge.

Dr Joško Belamarić, povjesničar umjetnosti istaknuo je kako se ovdje radi o bez sumnje svečanom danu za splitsku fotografsku umjetnost, gdje fotografije u prvom redu govore o ljepoti forme.

Šaljić je okupljenima priznao kako se trudio da mu uratci imaju atmosferu njemu bliske i drage analogne fotografije.

– Za ovo napraviti, trebalo je preko 1000 fotografija. Drago mi je da smo odgađali izložbu i pustili vrijeme da napravi svoje za doradu ideje. Kad sam prije 10 godina počinjao, nisam uopće imao ideju da ću uopće doći do knjige koja opisuje tu našu atmosferu i družena tijekom tog peridosa – kazaoje Šaljić.

Samozatajni autor broda Igor Ilić Gugo napravio je zaista divljenja vrijedan pothvat. Najprije je u svojoj garaži izradio sve dijelove broda, da bi onda sve njih sastavljao komad po komad u hangaru lučice “Split”.

Rezultat tog iznimnog truda u koji je utkano preko 10.000 radnih sati je “Cvita” – prekrasni drveni brod dug devet, te širok tri metra i težak osam tona, koji bi tijekom ove godine trebao biti kompletno završen.

Zanimljivo je spomenuti kako je knjiga Rađanje broda napisano na engleskom jeziku, osim stihova koje je napisao Miki Bratanić.

– Ova je priča više od broda. Ona je rezultat vrijednog i marljivog ljudskog rada. Kada sam prvi put vidio fotografije, osjetio sam toplinu tog drva. Moji su stihovi samo mala naznaka onoga što je Gugo napravio – zaključio je Bratanić.

www.slobodnadalmacija.hr