Snijeg zabijelio Palagružu – Ispisana meteorološka povijest

0
Palagruža
Palagruža

Na Palagruži je danas iza 10 sati počeo padati snijeg, a potom se prvi put u povijesti meteoroloških mjerenja na našem najisturenijem svjetioniku stvorio snježni pokrivač – prenosi portal Dalmacija News.

Kako smo i najavili, tokom utorka pao je prvi snijeg na Palagruži, našem najisturenijem otoku na otvorenom moru. Snijeg u decembru i nije posebna vijest da se ne radi baš o ovoj konkretnoj lokaciji. Iako je snijeg povremeno padao na Palagruži, od početka službenih meteoroloških mjerenja, a to je od 1952. godine, nikada nije zabilježen snježni pokrivač! Tačnije, nije ga bilo do danas, a upravo je aktualni udar hladnoće donio povijesni snježni pokrivač, kazao je meteorolog Rade Popadić javlja Dalmacija News.

Palagruški svjetioničar Vojo Šain svjedočio je meteorološkoj povijesti ovoga otočića:

– Točno je, Palagruža se zabijelila! Snijeg je počeo padati oko 10:20 i od tada kontinuirano pada. Petnaest godina ovdje radim i povremeno je bilo susnježice, ali da se snijeg hvala na podlozi, to danas prvi put vidim – rekao nam je Vojo Šain.

Foto Vojo Kresimir Tomasic  Plovput
Foto Vojo Kresimir Tomasic Plovput

Ako se pitate kako je moguće da snijeg danas nigdje u Dalmaciji ne pada nego tamo gdje se prosječno najmanje očekuje, za to postoji meteorološko objašnjenje. “Lake effect snow”, ili jezerski snijeg, u svijetu je poznat pojam koji označava fenomen kada iznimno hladan i suh arktički zrak sa sjevera Kanade dođe do Velikih jezera. Dok zračna masa prelazi preko vodenih površina jezera obogati se vlagom, stvore se oblaci koji naposljetku donesu obilan snijeg južnim obalama jezerskog područja. Slično se događa i u slučaju današnjeg palagruškog snijega. Vrlo hladan i suh kontinentalni zrak prelazi preko Jadrana. Dok je s naše strane Jadrana suho i pretežno sunčano, zrak se nad Jadranom obogati vlagom, te od otvorenog mora prema Italiji počne stvarati naoblaku koja najčešće donese snijeg talijanskoj obali Jadrana, a u ovom slučaju čak i otvorenom moru, jer su temperature zraka toliko niske da snijeg uspijeva stići sve do površine mora. To su iznimno rijetke meteorološke situacije.

H. Novi – Vajagić i Đurović sa odbornicima i novinarima – Novogodišnji koktel

0
Herceg - Novi u novogodišnjem ruhu
Herceg – Novi

Vršilаc dužnosti funkcije predsjednikа Opštine Herceg – Novi Milаn Vаjаgić i predsjednicа SO mr. Dаnijelа Đurović priredili su dаnаs trаdicionаlni novogodišnji koktel zа predstаvnike medijа i odbornike.

Vаjаgić se novinаrimа zаhvаlio nа korektnoj sаrаdnji i izrаzio nаdu dа će onа biti nаstаvljenа i u narednoj godini. On je kazao dа je godinu kojа je nа izmаku obilježilа političkа krizа u Herceg Novom i izrаzio uvjerenje dа će onа biti prevаziđenа nakon vаnrednih izbora.

Osvrnuvši se nа dosаd učinjeno Vаjаgić je kazao dа je u prethodnom periodu učinjeno dostа togа, аli je moglo i mnogo više. Novoizаbrаnim odbornicimа je, uz čestitke povodom Nove godine, poručiodа što prije konstituišu novu vlаst.

Milan Vajagić
Milan Vajagić

„Herceg Novi treba da dobije novu аdministrаciju, kojа će krenuti nekim mnogo boljim stаzаmа nego što je to bilo sаdа, jer postoji prostorа dа bude bolje”- kazao je Vajagić.

Predsjednicа SO Herceg – Novi, mr. Dаnijelа Đurović kаzаlа je dа svi grаđаni Herceg Novog streme kа većem nаpretku Herceg Novog i izrаzilа ubjeđenje dа će i budući odbornici dаti veći doprinos funkcionisаnju grаdа.

Tivćani za Novu godinu dobili „poklon“ od lokalne uprave

0
Pine noću
Tivat – Pine

Glasovima vladajuće DPS-SDP koalicije lokalni parlament u Tivtu dao je saglasnost na odluku Upravnog odbora lokalnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ (ViK) Tivat o povećanju cijena vode i usluge odvođenja otpadnih voda.

Prema novom cjenovniku koji na snagu stupa od 1.februara, građani u Tivtu ubuduće će kubik vode plaćati 0,97 eura plus PDV, dok je cijena za potrošače iz kategorije privrede 1,94 eura plus PDV. Usluge kanalicije za domaćinstva po metru kubnom koštaće 0,29 eura plus PDV, a za privredu 0,58 eura po kubiku plus PDV.

Cijena vode u Tivtu do sada je iznosila 0,85 eura za građane, odnosno 1,93 eura za privredu uključujući i PDV, dok su usluge kanalizacije sa uključenim porezom, koštale 0,24, odnosno 0,54 eura zavisno od kategorije potrošača.

Tivat Sidro
Photo: Boka News

Iz UO VIK-a Tivat naveli su da cijena vode u tom gradu nije povećavana od 2008 godine, a da je u međuvremenu došlo do značajnog povećanja cijena raznih materijala i usluga koji utiču na rad tog preduzeća, ali i značajnog povećanja obima posla ViK-a koji je preuzeo vodosnabdijevanje potrošača u južnom dijelu opštine Tivat i veoma lošu mrežu kojom je do tada upravljao budvanski „Hidromont-Merkur“. Dotrajala mreža iziskuje velike troškove za obnovu i održavanje a ViK-u su značajno porasli i troškovi amortizacije zbog održavanja u međuvremenu izgrađenih nekoliko desetina kilometara nove kanalizacione mreže u gradu. Poslovanje ViK-a opterećuje u ucjenjivački ugovor koji imaju sa JP Regionalni vodovod Budva koji Tivćane obavezuje da skuplju vodu iz Regionalnog vodovoda, uzimaju čak i kada imaju na pretek jeftinije vode iz lokalnih izvorišta.

„Troškovi Regionalnog vodovoda značajno utiču na poslovanje ViK Tivat, jer smo ugovorom sa tim JP prisiljeni da uzimamo znatne količine vode čak i u periodima kada iz sopstvenih izvora imamo dostupnu kvalitetnu vodu po znatno nižim cijenama.“ – stoji u analizi UP ViK Tivat.

Tivatski Vodovod je ove godine JP Regionalni vodovod platio oko 370 hiljada eura,što čini oko 17 odsto ukupnih troškova poslovanja ViK-a, menadžmenta te firme su izračunali da, ako se zadrže postojeće cijene vode i usluga kanalzcaije, ViK Tivat koji spada među najbolja i najuspješnija vodovodna preduzeća u Crnoj Gori, će i pored najvećeg stepena naplate u državi, na kraju 2015 poslovati sa gubitkom od preko 200 hiljada eura. Stoga su sredinom decembra donijeli odluku o poskupljenu vode i kanalizacije sa čime se juče saglasila i vladajuća DPS-SDP većina u lokalnom pralamentu, pa Tivćane od februara očekuju znatno veći računi.

Novogodišnja čestitka gradonačelnika Opštine Tivat

0
Ivan Novosel
Ivan Novosel

Novogodišnja čestitka gradonačelnika Opštine Tivat, Ivana Novosela:

“Ubrzo ispraćamo staru i dočekujemo Novu godinu, sa željom da 2015. bude bolja i uspješnija od prethodne. Posljednji dani ove godine su prilika da se osvrnemo na učinjeno i realno sagledamo svoja postignuća, sa ciljem da u narednoj godini budemo još produktivniji i uspješniji. U godini na izmaku, uprkos ekonomskoj krizi, realizovali smo značajan broj uspješnih projekata.

Siguran sam da ćemo taj trend nastaviti sa još zapaženijim rezultatima, i naj taj način učvrstiti imidž našeg Tivta, kao grada u kome je privilegija živjeti. Vjerujem da ćemo na tom putu imati mnogo izazova, ali ukoliko problemima pristupimo solidarno, a očekivanjima realno, siguran sam da je pred nama još jedna uspješna godina.

Nadam se da ćete praznike provesti u društvu osoba koje vaš život čine ispunjenim i srećnim. Želim vam praznične dane ispunjene radošću i smjehom, a da brige I problemi ostanu za vama. Takođe, želim da vas posluži dobro zdravlje, da imate puno uspjeha kako na porodičnom, tako i poslovnom planu.”

Novogodišnja čestitka gradonačelnika Kotora

1
Gradonačelnik Kotora, dr Aleksandar Stjepčević
Gradonačelnik Kotora, dr Aleksandar Stjepčević

Predsjednik Opštine Kotor dr Aleksandar Stjepčević uputio je novogodišnju čestitku koju vam prenosimo u cjelosti.

Sa iskrenim poštovanjem, želim vam sve najbolje u Novoj 2015. godini – dobro zdravlje, ličnu i porodičnu sreću, uspjeh na poslu i u školovanju, mnogo zadovoljstva, sreće i ljubavi. Neka vam sljedeću godinu obilježe dobri i lijepi trenuci, čemu možete doprinijeti svojim trudom i zalaganjem, međusobnim poštovanjem, razumijevanjam, iskrenošću i tolerancijom.

Po prirodi sam optimista, pa se nadam da će, bez obzira na brojne izazove i posljedice globalne ekonomske krize, 2015. godina biti dobra kako za našu državu, tako i za i naš grad. Smatram da moj optimizam nije bez osnova, jer milenijumsko kulturno i duhovno nasljeđe Kotora ogroman je i izuzetan potencijal. Racionalno koristeći taj potencijal i afirmišući prednosti koje već posjedujemo, možemo i moramo Kotoru pružiti nove razvojne impulse.

Svojom specifičnom i jedinstvenom ljepotom i tradicijom, naš Kotor je zaslužio da od njegovog imena stvorimo brend koji će biti prepoznatljiv u svijetu. Moramo biti svjesni da živimo u jednom od najljepših i kulturnim vrijednostima najbogatijih gradova na Mediteranu. Nasljeđe predaka i odgovoran odnos prema budućim generacijama obavezuju nas da radimo za dobro ovog grada. Ukoliko na pravi način iskoristimo resurse koje posjedujemo, uvjeren sam da možemo našem Kotoru izgraditi renome prepoznatljive destinacije u oblasti ekskluzivnog turizma. Da bismo to uradili, neophodno je da konsolidujemo sve raspoložive snage. U tom pravcu, moj prioritet na ovoj odgovornoj funkciji biće da u narednom periodu formiram tim stručnih i kompetentnih ljudi, koji će definisati buduću strategiju turističkog razvoja Kotora, zasnovanu na valorizaciji našeg kulturnog nasljeđa, ali i neophodnosti izgradnje adekvatnih hotelskih i smještajnih kapaciteta.

Zajedno sa svojim timom, truduću se da ne zapostavimo ni ostala za Kotor značajna pitanja u oblasti novih i neophodnih infrastrukturnih rješenja, posebno u oblasti saobraćaja. Očekujem dobru komunikaciju sa građanima i u tom pravcu preduzeću sve aktivnosti da lokalna uprava postane prava adresa za pitanja i sugestije građana, kako bismo izgradili dobru i uspješnu međusobnu komunikaciju koja će doprinijeti prosperitetu i razvoju grada.

Dragi moji Kotorani, nadam se da ćemo imati dovoljno entuzijazma i energije da realizujemo planove za dobro svih nas, te da će nam predstojeća godina biti uspješna i obilježena pozitivnim pomacima.

Još jednom vam svima iskreno čestitam Novogodišnje i Božićne praznike i želim srećnu i uspješnu Novu 2015. godinu.

 

Dodjeljene nagrade za najljepši prozor, balkon, izlog u Starom Gradu

0

Mjesna zajednica Stari Grad Kotor u sklopu programa „Od Božića do Božića”, sinoć je dodjelila nagrade za najljepše ukrašene izloge, prozore i balkone.

Zbog velike hladnoće dodjela nagrada i zabava uz muzički sastav „Lungo Mare“ održana je u foaeu centra za kulturu „Nikola Đurković“ umjesto na trgu Paliro kako je bilo predviđeno.

Dodijeljeno je osamnaest simboličnih nagrada koje je uručila predsjednica Mjesne zajednice Dragana Knežević.

Kotorskim krempitama – paštama nagrađeni su butici „Pingvin“, SC „Kamelija“, hotel „Monte Cristo“, Dejan Ivošević koji je bez posla, od ušteđevine uredio je ulicu i zgradu u kojoj živi, hotel Cattaro,

Posebne nagrade pripale su cafe baru „Perper“, butiku „Principesa, brijačko frizerskoj radnji „Šantić“, frizeskom salonu „Isidora“, prodavnica „Golden dreams“, suvenirnica „R&R“, kancelarija za Prevenciju zavisnosti, kancelarija HGI-ja Kotor, Prenci Katarina za kićenje balkona i prozora, časovničar „Žveljarin“, mesara „Martinović“, „Vine&Gift“, hotel „Marija“.

Uz muziku kuvano vino i kotorske krempite posjetioci su zajedno sa nagrađenima nastavili feštu koju su organizovali, TO Kotor, NVO „ Karampana“ i MZ Stari Grad.

U Pomorskom muzeju predstavljen Godišnjak (LIX-LX)

0

Godišnjak (LIX-LX) tom I Pomorskog muzeja Crne Gore uz Kotoru sinoć je predstavljen čitalačkoj publici u palati „Grgurina“.

U ime domaćina, brojne zvanice i goste pozdravila je direktorica Pomorskog muzeja Mileva Pejaković Vujošević koja je podsjetila na brojne aktivnosti, izložbe promocije, Muzeja kroz 2014 godinu.

„Zaposlenici našeg Muzeja pored redovnih aktivnosti i obaveza tokom cijele godine fokusirani su na postavkama izložbi u zemlji i inostranstvu, izdavačkoj djelatnosti, promociji novih knjiga. Događaj koji je obilježio ovu godinu je Međunarodna izložba „Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca“ koja je postavljena i još uvjek traje u MUO Zagreb. Značajno mjesto zauzela je međunarodna izložba fotografija „Vila Divyca u gradu vile Alkime“ autorice Ive Lulić u organizaciji Grada Krka i našeg Muzeja. Porterti slavnih kapetana iz Boke Kotorske uplovili su u izložbeni prostor Muzeja Vojvodine u Novom Sadu. „Otvoren prozor“ Voja Stanića naziv je izložbe koju smo realizovali u našem Muzeju.

Veliko interesovanje kod građana Kotor izazvala je izložba „Replike hladnog oružija“ iz privatne kolekcije Andrije Ramadanovića.

Po prvi puta Muzej je počeo da realizuje zajedničke projekte sa privredom pa je u sardnji sa Morskim dobrom iz Budve postavljena izložba Bitve, tiraduri i madraći.

Našu nagradu „Merito Navali“ uručili smo našem uvaženom sugrađaninu Zoranu Radimir“ – između ostalog kazala je direktorica Pejaković Vujošević.

O Godišnjaku, autorima i radovima koji su u njemu objavljeni govorili su prof. dr Gracijela Čulić, istoričarka umjetnosti Radojka Abramović i bibliotekar Slavko Dabinović.

Godišnjak je štampan na 484 starne i objavljeni su radovi don Antona Belana, Anite Mažibradić, Jovana J. Martinovića, Lovorke Čoralić, Radojke Abramović, Željka Brguljana, Marija Proročića, Milice Križanac, Gracijele Čulić, Dejana Ječmenice, Lenke Blehove Čelebić, Antuna Tomića, Marije Mihaliček, Vilme Kovačević, Milenka Pasinovića, Tomislava Bonića, Siniše Lukovića, Petra Palavršića, In Memoriam – dr. Miloš Milošević, dr. Marija Milja Radulović, a iz rada Muzeja, radovi Danijele Nikčević i Vladimira Brguljana.

U muzičkom dijelu programa nastupio je muzički sastav „Škuribanda”.

Herceg Novi – Stevan Koprivica dramski pisac o rušenju Hotela “Rudnik”

0

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2014/12/Sequence-01_1_thumb16675.jpg” width=”700″ height=”385″]/wp-content/uploads/video/Sequence01_1.mp4[/KGVID]

Rušenja starog hotela “Rudnik” u centru Herceg Novog. Pogledajte što o rušenju Hotela “Rudnik” kaže Stevan Koprivica dramski pisac.

Potres – Epicentar u Albaniji tresla se i Crna Gora

0

Seizmološki zavod Crne Gore zabilježio je u ponedjeljak naveče u 21, 34 sati potres srednje jačine s epicentrom 20 kilometara jugozapadno od Medove u Albaniji, nedaleko od Crne Gore.

Potres se osjetio i u većem dijelu Crne Gore.

Jačina potresa u epicentru iznosila je 4,5 po Rihteru, što odgovara epicentralnom intenzitetu od 5 stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici, tumače sizmolozi.

Epicentar je bio na dubini od 16 kilometara, objavio je Seizmološki zavod Crne Gore i dodao da na temelju podataka potres nije mogao izazvati veće materijalne štete

Direktorica CZK Tivat odlazi pod političkim pritiskom

0
Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

Nakon šest sati rada, odbornici u SO Tivat kompletirali su obiman dnevni red od čak 28 tačaka.Glasovima vladajuće DPS-SDP koalicije usvojene su sve predložene odluke, među kojima i budžet za narednu godinu u iznosu od 14,8 miliona eura.

„Hvala opoziciji što cijelo vrijeme sjedi ovdje u sali i drži nam kvorum, a mi samo glasamo.“- poručio je opozicionarima predsjednik SO Krsto Bošković (SDP) aludirajući na činjenicu da je DPS i SDP  odsustvovao njihov odlučujući, 17-ti odbornik. Bošković je u više navrata dobacivao i komentarisao izlaganja odbornika sa mjesta predsjedavajućeg, polemišući sa za raspravu vrlo raspoloženim nezavisnim odbornikom Miomirom Abovićem, Vladom Arsićem (PzP) i Nevenom Staničićem (LIGA).

„Ovo je odgovorna vlast koja brine o legalitetu!“- odgovorio je Bošković na njihove brojne primjedbe, izazivajući opšti smijeh u sali, kako na opozicionoj, tako i na vladajućoj strani.

Direktorica Centra za kulturu Milena Radojević nije od SO kao osnivača te JU, dobila odgovor na dva puta ponovljeno pitanje kome će ona danas, zbog odlaska u penziju, predati dužnost direktora, jer Savjet te JU nije imenovao v.d. direktora, niti je još raspisan konkurs za izbor novog rukovodioca te JU.

„Sutra stičem osnove za odlazak u penziju i povlačim se sa mjesta direktora CZK iako mi mandat po važećem ugovoru ističe tek za dvije godine. U septembru ove godine sam od opštinskih čelnika zamoljena da se povučem sa funkcije jer je ona predmet koalicionog dogovora DPS i SDP o podjeli vlasti.“- kazala je Radojević koje je kao nestranačka ličnost i afirmisanini kulturni stvaralac, CZK Tivat dovela do aktuelnog, vrlo visokog renomea. Nju će zamijeniti čak dva nova partjska kadra DPS i SDP kao poslovni i umjetnički direktor CZK jer je Savjet te JU izmijenio Statut i uveo dva direktorska mjesta, istovremeno znatno snižavajući traženi nivo stručnih kvalifikacija kandidata za te dužnosti. Paradoksalno, Radojević koju te partije tjeraju u penziju, juče je doživjela satisfakciju da DPS i SDP izglasaju i program rada CZK za 2015 koji je upravo ona napravila i predložila.[quote_box_right]„Sutra stičem osnove za odlazak u penziju i povlačim se sa mjesta direktora CZK iako mi mandat po važećem ugovoru ističe tek za dvije godine. U septembru ove godine sam od opštinskih čelnika zamoljena da se povučem sa funkcije jer je ona predmet koalicionog dogovora DPS i SDP o podjeli vlasti.“- kazala je Radojević[/quote_box_right]

Opozicija je ponovila optužbe da je gradska vlast neodgovorno ili nezakonito oprostila komunalije Porto Montenegru za hotel „Regent“ , protestujući zbog visokog iznosa koji će se dogodine iz gradske kase potrošiti na plaćanje starih dugova i uzgubljenijh sudskih sporova, kao i činjenice da je gradonačelnik Ivan Novosel (DPS) priznao da lokalna uprava ima oko milion eura „teško naplativih“ potraživanja po osnovu poreza na nepokretnosti.

Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

„Priča oko navodno nezakonitog opraštanja komunalija za „Regent“ je politčka haranga i hajka opozicije, dijela NVO i medija bez ikakvog osnova. Nisam nikada rekao da komunalije nisu dobro obračunate 2012 jer se to tada po projektu nije moglo dobro vidjeti. Nije se imalo saznanja kakav će hotel na kraju biti.“- kazao je Novosel objašnjavajući kako je Porto Montenegro dobio umanjenje komunalija za čak 80 odsto jer je prijavio gradnju luksuznog hotela ranga pet zvjezdica, a na kraju napravio kondo-hotel gdje je 60 odsto apartmana prodao kao stanove na tržištu. Gradonačelnik je kazao da su komunalije za „Regent“ „obračunate na osnovu idejnog riješenja i tada raspoloživih podataka“, kao i da je Porto Montenegro izrazio spremnost da plati puni iznos komunalija za u međuvremenu prodate apratmane, što će im se fakturisati po novoj cijeni od 210 eura po kvadratu.