Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor 2016. - foto Boka News
1 od 13
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor
Novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor
U sklopu manifestacije „Od Božića do Božića” sinoć je u velikoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković” održan tradicionalni novogodišnji koncert Gradske muzike Kotor.
Gradska muzika i njihovi gosti uspjeli su da na najbolji način uvedu Kotorane, koji su ispunili salu, u veselu atmosferu predstojećih praznika.
Pod dirigentskom palicom Darija Krivokapića u maniru pravih profesionalaca održali su bogat koncert i prošetali publiku muzikom od bečkih klasika preko popularnih dalmatinskih melodija, do djela jednog od najpoznatijih Kotorana u svijetu muzičke umjetnosti Antona Kopitovića.
Pozdravljajući prisutne direktor TO Kotor Mirza Krcić podsjetio je da Gradska muzika Kotor 2017. proslavlja 175 godina postojanja.
„U ime TO Kotor i našeg partnera NVU „Karampana“ želim podsjetiti da u okviru manifestacije „Od Božića do Božića“ sva prikupljena sredstva će biti donirana za pomoć liječenja naše sugrađanke Anđele Petrović. Vjerujem da će ova muzika večeras doprijeti do nje i njene porodice i dati im snage da ovu bitku dobiju i da Anđela sledeće godine bude sa nama ovom koncertu“ – kazao je Krcić.
Dobrom raspoloženju doprinjeli su gosti koncerta klapa Incanto i solisti na harmonici Boško Tujković i prof. Goran Ševaljević.
Rušenje autobuskog stajališta u Kamenarima izazavalo je negodovanje i ogorčenje mještana i rukovodilaca mjesne zajednice, nakon čega je zaustavljeno. Rušenje bi trebalo da bude nastavljeno u utorak, ako se ne pronađe drugo rješenje.
“Rušenje je počelo u nedjelju , a da o tome nije obavještena ni mjesna zajednica, ni lokalna uprava”, tvrdi predsjednik Tomo Katurić koji je , kako kaže, bio spreman da legne ispred bagera i spriječi mašine da razruše objekat bivše poslovnice Pošte i objekta sa putnike.
Rušenje je naložila Uprava za inspekcijske poslove, odsjek inspekcije zaštite prostora, rješenjem od 7.novembra ove godine. Od NN lica se traži da ukloni privremeni objekat i vrati prostor u prvobitno stanje na parcelama 271 i 272 KO Đurići u Kamenarima, jer su privremeni objekti postavlje i bez prethodno pribavljenog odobrenja nadležnog organa.
Katurić je pojasnio da je još 1984. Godine Zamira Ljubetić , jedina nasljednice mještanina Bogdana Đuranovića, koja sada živi u Italiji, mjesnoj zajednici dala u besplatan dugoročan zakup parcelu za izgradnju autobuskog stajališta i okretišta . Ugovor je potpisan i sa preduzećem Autosaobraćaj ( sada Blue line) koji je i tada i sada jedini obavljao lokalni prevoz u hercegnovskoj opštini . Pribavljena je i saglasnst JP Morsko dobro, jer je riječ o prostoru posebne namjene. Katurić je sve ugovore, saglasnosti, UT uslove i glavni projekat danas donio na uvid čelnicima lokalne uprave , tražeći da se zaustavi rušenje.
“Zašto se rušenju pristupilo u nedjelju na Božić,kada mnogi mještani Kamenara slave i zašto niko nije obavješten”,pita se mještanin Frano Ercegović.
Kamenari rušenje
Spekuliše se da je sve “pokrenuo” Dejan Ban vlasnik Pomorskog saobraćaja koji u blizini namjerava da gradi hotel i kome je taj prostor potreban za izgradnju parkinga.
Potpredsjednik Opštine Dragan Janković je kazao da je i rušenju saznao tek jutros i obećao da će ispitati zašto je došlo do svega i da li je izvršno rješenje inspektora donijeto po zakonu, ustvrdivši da da se izvršno rješenje ne može zaustaviti i da lokalna uprava nema ingerencije u tom slučaju.
U organizaciji Sekretarijata za ekonomski razvoj i preduzetništvo Ooštine Tivat, ovih dana završen je jesenji dio pošumljavanja brda Vrmac sa tivatske strane.
Na prostoru do oko pet hiljada kvadrata zasađeno je 200 sadnica pitomog kestena i hrasta medunca. Sadnice su proizvedene na prostoru tivatske Opštine, istakli su iz nadležnog sekretarijata.
Za taj posao je sa evidencije Biroa rada angažovan Niko Staničić koji inače posljednjih godina, uglavnom obavlja takvu sadnju drveća na Vrmcu na području Tivta.
Iako se već više od godinu dana ništa“opipljivo“ ne dešava sa tim projektom, tivatski „Adriatic Marinas“ koji stoji iza nautičkog centra Porto Montenegro, i dalje je veoma zainteresovan da u Jadranskom brodogradilištu u Bijeloj (JBB) u saradnji sa holandskom kompanijom „Damen“, napravi remontni centar za mega i super jahte.
Potvrđeno je to iz menadžmenta „Adriatic Marinasa“ koji je u maju ove godine promijenio većinskog vlansika, dospjevši u portfolio koji kontroliše državni investicioni fond Dubaija – Investment Corposration of Dubai. Saradnju sa „Damenom“ na planu preuzimanja dijela kapaciteta JBB, prije dvije godine započeo je bivši većinski vlasnik Porto Montenegra, kanadski milijarder Piter Mank, ali primjena vlasničke strukture u tivatskom nautičkom centru, nije poremetila Holanđane u namjeri da u partnerstvu sa „Adriatic Marinasom“, preuzmu dio kapaciteta Bijele.
„Porto Montenegro želi da obezbijedi remont jahti svojih klijenata u blizini marine, a ne da ima postojeću situaciju, u kojoj klijenti odlaze iz Crne Gore tokom zimskih mjeseci. Međutim, za ostvarivanje tog cilja, potrebno nam je da imamo iskusnog operatera i odgovarajuću lokaciju. Kompanija “Damen” je još uvijek naš partner i zajedno naporno radimo kako bismo realizovali taj projekat.”- kazali su nam u menadžmentu “Adriatic Marinasa” potvrđujući svoju zainteresovanost za Bijelu.
Prije godinu i po, iz “Damena” su precizirali da u Bijeloj namjeravaju da izgrade sinhro lift koji će moći iz mora da na suvo podigne brodove teške do 3,6 hiljada tona i dugačke do 100 metara čime „pokrivaju“ potrebe najvećeg dijela superjaht -tržišta. Gradili bi i novu modernu halu za farbanje jahti sa kontrolom temperature i vlažnosti vazduha i rekonstruisali mali plutajući dok JBB kako bi on mogao da prima i superjahte. Radnike JBB koji su u međuvremenu zbog stečaja ostali bez posla i koji nemaju iskustva u specifičnim remontnim radovima na unutrašnjosti i posebnim sistemima koje imaju luksuzne jahte, obučavali bi kako u Holandiji u svom brodogradilištu Amels, tako i na licu mjesta u Bijeloj, za obavljenje poslova na jahtama. „Damen“ je obećao i uvođenje standarda ekološke zaštite u brodogradnji koji se primjenjuju u zapadnoj Evropi, što znači da više ne bi bilo pjeskarenja brodova gritom, već samo vodom ili suvim ledom i to većinom u zatvorenim prostorima. Po njime, investicija bi bila mnogo veća od minimalnih 15 miliona eura koliko je tada tražila crnogorska Vlada.
Na pitanje zašto, ako su i dalje zainteresovani za projekat u Bijeloj do sada nisu učepstvovali na oglasima za prodaju imovine JBB koje raspisuje stečajna uprava, iz „Adriatic Marinasa“ su nam kazali da to prvenstveno nisu učinili „jer nismo spremni da uložimo značajna sredstva prije nego što vidimo da se remedijacija životne sredine na lokaciji brodogradilišta razvija na zadovoljavajući način”.
“To je ključna obaveza Vlade, jer je Vlada najveći akcionar te kompanije, tako da nije razumno pretpostavljati da će strani investitor, koji nema nikakve veze sa nastankom zagađenja, preuzeti na sebe rizik tog obima.”- kažu u “Adriatic Marinasu”. Iz Vlade je nedavno najavljeno da će do polovine naredne godine biti okončan oposao uklanjanja ukupno 133.114 tone grita i sa njime zagađenog zemljišta, a što će finansirati država iz kredita Svjetske banke.
Iz menadžmenta tivatske nautičke firma su nam kazali da “čvrsto vjeruju” da je vrijednost imovineJBB koju je stečajna uprava nuduila na prodaju na prethodnim tenderima “bila precjenjena, imajući u vidu njenu starosti tehničku zastarjelost, čije stanje je još više pogoršano nedostatkom investicija i održavanja, te značajnim troškovima koji su potrebni da se imovina renovira ili da se, ona koja se ne može iskoristiti za novu djelatnost, na drugi način ukloni.”
Bijela – JBB foto Boka News
“Svaki razumni kupac mora da razmotri te troškove kada kupuje imovinu, naročito u ovakvom slučaju, u kojem se planira potpuno nova djelatnost.”-kažu u “Adriatic Marinasu”. Stečajna uprava JBB do sada je uspjela da proda veliki plutajući dok sa pripadajućim alatima i opremom za 11 miliona eura jednoj litvanskoj kompaniji, a hercegnovska firma “Azalea Maritime” je za potrebe svog Trening centra za obuku pomoraca, kupila veći dio upravne zgrade JBB. Na posljednjem tenederu za prodaju imovine brodogradilišta ponuđena je preostala oprema i imovina firme, ukupne vrijednosti 8,77 miliona eura, od čega se 2,2 miliona odnosi na mali plutajući dok sa pratećim alatima i opremom, a koji je “Damen” ranije namjeravao da zadrži i rekonstruiše za potrebe svog remontnog centra za jahte.
“Damen” i “Adriatic Marinas”, potvrđeno je “Vijestima”, još pregovaraju sa Tenderskom komisijom koja je nadležna za dodijelu koncesije za privredno korišćenje brodogradilišne luke Bijela. Tender za 30-to godišnju koncesiju brodogradilišne luke Bijela uz minimalno zahtijevano ulaganje koncesionara od 20 miliona eura, Vlada je raspisala u decembru 2015. a ponudu “Damena” i “Adriatuic Marinasa” tenderska komisija je prihvatila u februaru 2016.
“Nadamo se da ćemo finalizovati ove pregovore u skorijem razumnom roku, te da ćemo započetu novu djelatnost za kojom postoji velika tražnja na Mediteranu, koja će doprinijeti smanjenju sezonalnosti, jer će zadržati veći broj jahti i njenih gostiju i članova posade u Crnoj Gori tokom zimskih mjeseci. Takođe, i na ovom projektu, kao u Porto Montenegru, sa zadovoljstvom planiramo progresivno zapošljavanje stotine kvalifikovanih građana Crne Gore, u ovom slučaju i mnogih bivših radnika JBB, koje ćemo obučiti da rade sa najmodernijim tehnologijama, što će predstavljati stabilnu budućnost i čistu lokaciju za Opštinu, te generisati prihode za državni budžet. Ukoliko prevaziđemo postojeće probleme, postićićemo veliki uspjeh za dobrobit svih.”- kažu u “Adriatic Marinasu”.
Prema nezvaničnim informacijama, “zapelo” je oko toga što Vlada traži koncesionara na 30 godina, a Holanđani i “Adriatic Marinas” žele da pravo upravljanja i korišćenja oko 120 hiljada kvadrata površine kopnenog dijela aktuelnog brodogradilišta i 350 hiljada kvadrata akvatorijuma brodogradilišne luke i njenog sidrišta, dobiju na najmanje 45 godina. Tome se lani žestoko opirala SDP trvdeći da bi eventualno izlaženje u susret ovakvim zahtjevu bilo kršenje naših zakona koji ne dozvoljavaju duži koncesioni rok od 30 godina.
DAMEN POSLUJE ŠIROM SVIJETA I GRADI SVE OD REMORKERA DO RATNOG BRODA
Krenuvši kao mala porodična firma sredinom šezdesetih godina prošlog vijeka u Holandiji, „Damen“ je u međuvremenu izrastao u ogromnu internacionalnu korporaciju koja ima 32 brodogradilišta širom svijeta, zapošljava preko 9 hiljada radnika i ima godišnji obrt od preko dvije milijarde eura. „Damen“ godišnje isporuči od 120 do 150 novosagrađenih brodova koji variraju od malih ribarica i radnih plovila, preko remorkera, jahti, brodova za offshore industriju, klasičnih teretnjaka i tankera, do sofisticiranih ratnih brodova, a u njihovim brodogradilištima godišnje se obavi i preko hiljadu remonta brodova.
Njihova „Amels“ grupacija u Holandiji jedan je od najvećih svjetskih dizajnera, graditelja i remontera super i giga-jahti.
Novogodišnji praznici su pred nama, a vi nemate ideju šta pokloniti voljenim osobama?
Cadmus Cineplex je pripremio poklon koji nikog neće ostaviti ravnodušnim.
Sa poklon karticom Cadmus Cineplex-a Vaše drage osobe uživaće u najnovijim filmskim hitovima, a vrijednost poklon kartice koju će korisnik da troši birate vi.
Cadmus poklon karticu možete preuzeti na blagajni Cadmus Cineplex-a, a dobitnik je može koristiti tokom naredna tri mjeseca.
Budite originalni, poklonite pravi doživljaj. Poklonite filmove!
Vlada je odlučila da obavi „nepotpunu ekspropijaciju nepokretnosti“ u opštini Tivat za izgradnju regionalnog vodovodnog sistema (RVS), od mjesta gdje se on sada završava na potezu Budva – Tivat, do Lepetana gdje će se RVS, preko podmorskog cjevovoda, spojiti sa vodovodnim sistemom Herceg Novog. Ukupna dužina te trase od Pumpne stanice „Pod Kuk“ u Tivtu do rta Opatovo na ulasku u Lepetane je 3,2 kilometra.
Država će ekpropiisati ukupno nešto više od 1.500 kvadrata zemljišta na parcelama u vlasništvu građana, privatnih preduzeća i opštine Tivat, u katastarskim opštinama Tivat, Donja Lastva i Lepetane, a predviđeno je i da se cijevi RVS djelimično postavljaju i u trup puta Jadranke magistrale.
Ova ekspropijacija obavlja se zbog „ustanovljenja prava službenosti postavljanja i upotrebe“ cjevovoda i optičkog kabla RVS kroz Tivat. Iz preduzeća „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ iz Budve, ranije su saopštili da će izgradnja ovog nedostajućeg kraka RVS do spoja sa sistemom Opštine Herceg Novi na Opatovu, koštati oko 1,7 miliona eura.
U utorak 27.decembra sa početkom u 19 sati U koncertnoj dvorani Muzičke škole Tivat biće održan koncert pod nazivom “Amadeus”, posvećen 260 – toj godišnjici rođenja čuvenog kompozitora Volfganga Amadeusa Mocarta.
U želji da Mocartovu besmrtnu muziku predstavimo na što adekvatniji način, odlučili smo da kroz scenski prikaz dvorske sobe, kostima, kao i delicija karakterističnih za taj period, sa sestrom Nanerl i malim Mocartom, te sa izvođenjem 12 muzičkih numera, provedemo publiku kroz bar dio Mocartovog stvaralaštva, od klavirskog Ronda D-dur i sonate za klavir četvororučno G – dur, koncerta za hornu D – dur, ” Ave verum Corpus” i Lacrimose, do Fantazije D – dur, Andante i nezaobilazne kompozicije ” Turski marš” – saopštili su iz Muzičke škole Tivat
Predsednik SO Andrija Radman i potpredsednik Opštine Dragan Janković sumirajući rezultate ovogodišnjeg rada istakli su da je Opština Herceg Novi postigla punu budžetsku konsolidaciju, i da se redovno izmiruju sve tekuće obaveze.
Radman je naglasio da su nakon preuzimanja vlasti prije dvije godine zatekli dug od dva miliona i da je sada sveden na 500 hiljada eura. On je kazao da su kao uslov za razvoj grada , i kroz rad lokalnog parlamenta stvarali uslove za razvoj prije svega turističke privrede, kao bi moglo da se investira i gradi.
Radman je kazao da je važan projekat u 2016. godini bila kandidatura Herceg Novog za Evropsku prijestonicu kulture. Kako je rekao, iako konačan ishod nije bio u skladu sa očekivanim, kroz projekat su kadrovski i projektni kapaciteti lokalne uprave podignuti na viši nivo i ostvareni uslovi da nastavi napredovanje u tom pravcu.
Iskazao je i zadovoljstvo nivoom efikasnosti koji se u lokalnoj upravi dostiže, te podsjetio da je lokalna uprava zavrijedila međunarodni sertifikat ISO 9001, te da se postepeno uvode moderni načini zadovoljavanja potreba i zahtjeva građana, poput „Sistema 48“ koji funkcioniše od juna. Dodao je da u 2017. slijedi važan zadatak – racionalizacija rada lokalne uprave, te da očekuje da se aktivnosti na tom planu privedu početkom godine.
Potpredsjednik Opštine Dragan Janković je istakao da su stvoreni uslovi za realizaciju turističkih objekata i kompleksa kao što su hoteli Park i Žager u Bijeloj, turistički kompleksi Lazaret u Meljinama, Porto novi u Kumboru i Nord Star na Luštici.
Dodao je i da je u završnoj fazi obezbjeđivanje uslova za početak izgradnje velikog tržnog centra „Laković“ u Igalu, te da postoje najave da će se u istoj zoni raditi još neki slični objekti.
Janković je podsjetio da je u Herceg Novom stabilizovano vodosnabdijevanje i na taj način konačno riješen jedan od dugogodišnjih problema grada
Prema podacima MONSTAT-a posjeta Herceg Novom bila je veća 5,52% u odnosu na prošlu godinu. Osim toga, unaprijeđena je saradnja Turističke organizacije i mjesnih zajednica, što je rezultiralo disperzijom turističke ponude koja je naišla na odobravanje mještana i turista.
Janković je istakao da su značajno poboljšani kulturna ponuda grada i rad novskih ustanova kulture, unaprijeđen rad Agencije za razvoj i zaštitu Orjena i pohvalio rezultate koje ostvaruje opštinska Kancelarija za međunarodnu saradnju.
Opština Herceg Novi
Kao probleme koji će se prenijeti i u narednu godinu apostrofirao je nepostojanje prostorno urbanističkog plana ( PUP) za opštinu, kao i kašnjenje izgradnje kolektora i fabrike za prečišćavanje otpadnih voda.
I poslije dvije godine vlasti, predizborno obećanje da će racionalizovati lokalnu upravu nije realizovano. Radman je kazao da su stvoreni svi uslovi za rješavanje problema viška 100 zaposlenih i da će to biti jedan od prvih zadataka novog predsjednika Opštine.
Podsjećamo da su se DPS i Izbor nakon osvajanja lokalne vlasti dogovorili o modelu rotirajućeg predsjednika(ce) Opštine. Tu funkciju do sada je obavljala Nataša Aćimović iz Izbora, a novi predsjednik iz redova DPS znaće se krajem januara naredne godine.
Sve od čega je Biskaj poštedio dvojicu dubrovačkih jedriličara, Ivana Paskojevića i Lovru Peovića na putu od Southapmtona do Dubrovnika, Atlantik im je vratio na putu od Finisterre do zadnje ponte Apeninskog poluotoka, Cabo de Sao Vicente. Prali su ih valovi visine šest metara, šibao vjetar od 35 čvorova, popucale su im rupe za kraćenje jedara, u Cascaisu su ukrcali suputnika koji je vrijeme uglavno provodio stražnjicom okrenut kokpitu, hraneći ribu na veoma neposredan način.
Regatna jedrilica duga 12.5 metara ne izgleda velika među valovima dugim šest metara, a koliko je zapravo mala saznate tek kad ste s nekim, makar vam bio i najbolji prijatelj, u tako napornim uvjetima. Posljedica toga je da se dubrovačka posada prije prolaska Gibraltara prijateljski razišla. Od Cabo de Sao Vincente Lovre Peović će put do Dubrovnika nastaviti sam.
– Bolje i dvojac bez kormilara, nego brod s dva kapetana. Obojica smatramo da je ova odluka teška, ali jedina ispravna. Znam da će mi nastavak puta bez „Paska“ biti veoma težak, naročito noću. Ne usudim se kroz noć ploviti na auto-pilotu, tako da će stajanja biti češća – kaže Peović. No, vratimo se na A Corunu u kojoj je završio tekst prošlog putopisa. Do tu je još sve bilo u redu, ako izuzmemo ozbiljne tehničke probleme s argolom i motorom. U A Coruni, prelijepom obiteljskom gradiću u kojemu svi imaju psa, a djeca vani ostaju do kasnih sati, Lovre i Ivan, kojeg svi zovu Pasko, proveli su ugodna dva dana a onda nastavili u Muxiu gdje su upoznali stariji engleski par koji već četiri mjeseca krstari obalama Španjolske i Portugala i od kojih su dobili nekoliko korisnih savjeta za nastavak plovidbe. Čim su iz Muxie isplovili prema Cabo Finisterreu – problem.
Kolumbom su zakačili plutaču od vrše za rakove. Nije da je nisu vidjeli, ali ni 50 metara razmaka nije bilo dovoljno zbog plutajućeg konopa. Pokušaj da se iz svega izvuku na motor, nije upalio. Vezali su konopom mezomariner, bacili ga u more i isprve „ulovili“ konop od plutače, a onda su nožem presjekli konop zbog čega će im šapnjolski ribari još neko vrijeme spominjati užu rodbinu. Valovi su u nastavku puta bili visoki 4 metra, s vjetrom do 28 čvorova. Šteta što se vjetar i valovi nisu poklapali. Brodski brzinomjer je pokazivao solidnih 10 do 14 čvorova, ali pogled na kartu zapanjio je Lovru. Za 10 sati prešli su jedva 70 milja, a do Leixosa im je trebalo još toliko. Jalabanda i pomalo prema kraju bilo je jedino pametno rješenje. Tako su završili u Vigu.
Kako im je putem glava glavnog jedra ispala s jarbola, a rupe za kratove se raspale, nakon tri sata lutanja Vigom naišli su na starca i njegovu suprugu kako šiju jedra. Uspjeli su iskamčiti klizač i malo samoljepljivog dakrona, ali kad su se vratili na brod, dočekala ih je kiša, pa su sve ostavili za sutra i uhvatili se dobre španjolske cervese (piva). Čim su sutradan izašli iz Viga, Atlantik ih je zamlatio valovima od 6 metara. Bili su to tek okrajci nevremena s valovima od 12 metara. Vjetar i valovi opet se nisu poklapali, ali brod je letio. Bartul Ljubanović čekao ih je sa saketima punim hrane i vode u Cascaisu. Ukrcao se za pet minuta, a za pola sata je već poćeo povraćati. Tek sutradan odvojio se od razme i konačno prestao abrumavat.
Lovre i Pasko odradili su tako najtežio dio puta, uspješno prošli kroz ralje Biskaja, okrenuli leđa Atlantiku i krenuli prema Gibraltaru i Tarifi, maloj lučici pored Cabo de Sao Vicentea.
– Prolazio me strašan osjećaj olakšanja što je Atlantik za nama, a morila me činjenica da Pasko i ja ne možemo dalje. Došli smo do točke gdje se više ni oko čega nismo uspijevali složiti, pa je svaka konverzacija završavala dernjavom, nakon čega smo potpuno prestali komunicirati, a to na brodu doista nije dobro. Sad moram nastaviti dalje sam – kaže Lovre s kojim smo razgovarali dok je ukrcavao gorivo u španjolskom Almerimaru, točno nasuprot granici Maroka i Alžira.
Ni put od Gibraltara do Almerimara nije prošao bez nevolja. Zamiliste da ste na 12,5 metara dugom brodu sami i dogodi vam se prodor vode na osovini kormila. Zamislite da vam se brod vodom puni 10 litara na uru. To doista može biti naporno, ali malo Lovrine domišljatosti i tuba sikaflexa riješili su i taj problem. Na slici u galeriji lijepo se vidi “akvarij” kojeg je Lovre sagradio oko osovine, ali i način na koji je metodom “uradi sam” osuvremenio autopilot koji ga vodi kroz samotne noći.
Lovre je u Almerimaru isplanirao 28-satno putovanje od 200 milja i tako uspio Božić dočekati u Alicanteu. Na tom je putu, kao uvijek, vrijedila parola “snađi se” – obrijat se uz pomoć gela za tuširanje jer onog za brijanje nije bilo, a za badnjak umutiti palačinke bušilicom, što možete vidjeti u videu kojeg smo ranije objavili na ovoj web stranici.
Pravoslavni vjernik osvijetlio župnu crkvu Sv. Marije u Sutomoru
Na Badnji dan, u subotu 24. decembra 2016. župna crkva Svete Marije u Sutomoru zasjala je novim sjajem. Naime, pravoslavni vjernik Milan Jovanović, donirao je i organizirao sve što je potrebno da bi se postavili reflektori oko crkve i priključili na gradsku rasvjetu. Jovanović je rođen 1961. u Bijeljini (BiH). Odrastao je u kršćanskoj obitelji pravoslavne vjeroispovijesti. Godine 1971. došao je u Beograd, a od 2014. živi i radi u Crnoj Gori.
„Podjele u kršćanstvu utječu na život ljudi“, i to, kako navodi gosp. Milan, „treba imati hrabrosti pa reći: ljudi idu linijom manjeg otpora, prikrivaju stvari, jedno pričaju u kući, a drugo na ulici. Ne treba se voditi za natjecateljskim duhom koja je Crkva bolja ili čiji su običaji bogatiji. Isti nas Bog promatra, ista Majka Božja Marija, slavimo iste svece, iako često različitog datuma, nadalje tu je i slavlje Božića, rođenje istoga Isusa Krista.“ „Ljudi nisu poučeni u vjeri i to je najveći problem“, ističe Milan te navodi primjer iz vlastitog života u kojem kaže da ljudi formalno tvrde kako dijele ljude na čovjeka i nečovjeka, te da nije bitno koje je tko vjere. No, ipak negdje duboko u sebi prave razliku.
Pravoslavni vjernik osvijetlio župnu crkvu Sv. Marije u Sutomoru
Milan Jovanović je shvatio kako bi trebao osobnim primjerom pokazati ljudima da i katolici i pravoslavci vjeruju u istoga Isusa Krista te da je strah jednih od drugih nešto nametnuto izvana. „Katolička crkva mi je u komšiluku. Uvidio sam da nije osvjetljena. Svaki dan to promatram i bilo mi je žao da takva svetinja bude u mraku. Javila mi se misao da treba svjetlost vratiti crkvi. I ne samo to, nego da zasja sa svih strana jer to je naša Božja kuća i noću treba da se vidi kao i po danu. Otišao sam kod don Dejana i pitao ga da li ja mogu da pomognem crkvi oko osvjetljenja. On je to radosno prihvatio.“
„Želio bih da ovo bude novi početak. Kad se udružimo u vjeri i počnemo misliti i suosjećati s drugim ljudima i mi ćemo sami postati bolji ljudi, što je cilj svakog čovjeka,“ ističe Jovanović. Upravitelj župe don Dejan Turza srdačno je zahvalio rekavši da Sutomore ima višestoljetno iskustvo suživota i poštivanja kršćana dviju tradicija po čemu je i danas nadaleko poznato. „Milan slavi krsnu slavu na Sv. Tripuna te prema vlastitom priznanju, zbog toga mnogi misle da je katolik, ne znajući da je sv. Tripun svetac nepodijeljene Crkve. Rado ću prvom prilikom povesti Milana i do katedrale u Kotoru da se još bolje upozna sa prebogatom kulturnom i duhovno baštinom Kotorske biskupije te da se može pomoliti pred moćima svoga sveca zaštitnika. Posebna radost bi mi bila da dođe na Večernju uoči blagdana Svetog Tripuna, kada katolici i pravoslavni zajedno kade moći Sv. Tripuna. Milan životom pokazuje da što smo u duši više povezani s Kristom, što smo više otvoreni za Božju istinu i ljepotu, to više otkrivamo da smo međusobno povezani u Kristu, to više otkrivamo Božju istinu i ljepotu u svakodnevici. Milan je građanin kakvog Sutomore zaslužuje, te primjerom pokazuje kako se može i treba drugačije. Radujemo se da je svoje dobro djelo učinio upravo pred Božić, blagdan mira i ljubavi.“ rekao je don Dejan.
Za potrebe osvjetljenja crkve ugrađeno je sedam LED reflektora od po 30 w, pet LED reflektora od po 50 w i 200 metara podzemnog kabla. Rasvjeta je uređena tako da osvjetljava crkvu sa svih strana, a posebno pročelje crkve. Također, osvjetljena su i oba prilaza, kao i južni kolni put prema crkvi. Postavljena je i mogućnost osvjetljenja sa senzorima na pokret u četiri reflektora.
