Nesvakidašnji protest Tivćanina Zlatana Peraka

0
Protest Perak
Zlatan Perak – protest

Penzioner i invalid Zlatan Perak priredio je danas nesvakidašnji prostest – performans u centru grada, ispred zgrade Opštine Tivat.

Perak je na svom automobilu, parkiranom na mjestu za invalide, istakao veliki natpis „Milo + vladavina prava = 7.300 kristalnih noći za mene“, aludirajući na početak pogrona Jevreja u nacističkoj Njemačkoj. On je nosio i žutu traku oko ruke, a na transparentu je naglasio da već 20 godina čeka da država ispoštuje odluke Ustavnog i Vrhovnog suda u njegovom slučaju. „Dokle bitangizam?“- pita se Perak na velikom transparentu koji je istakao sa unutrašnje strane šoferšajbne svog automobila. Bočna stakla oblijepio je kopijama svoje invalidske knjižice kao i pismom premijera Mila Đukanovića od 14.oktobra 1996 u kome ga je tadašnji i današnji šef izvršne vlasti obavijestio da će do kraja oktobra te godine država, u skladu sa konačnim i izvršnim sudskim odlukama, ukloniti bespravno sagrađeni objekat – kuću koju je sada pokojni I.S. sagradio na javnom dobru-putu koji vodi do Perakovog imanja u mjestu Luka kraj Lepetana u Tivtu.

„Danas se navršava 20 godina ove moje tragične priče- čekanja na izvršenje konačnih presuda Vrhovnog i Ustavnog suda ove zemlje. Pismo sa obećanjem da će zakon biti sproveden koji mi je poslao premijer Đukanović, danas je postalo punoljetno, a ja moj problem nisam riješio. To pokazuje da u ovoj zemlji nema vladavine prava i da je ovo ne banana, već kikiriki država.“- ljuto je poručio Perak dodajući da je birokatratija „zalegla da se ove presude ne izvrše“ jer bi u suprotnom po njegovim riječima, otvorio se problem koji bi rezultirao da „bivši gradnačelnik Tivta Dragan Kankaraš i neki prije njega, završe tamo gdje im je mjesto – u Spužu“. On je podsjetio da je prije 16 godina dobio dozvolu da na svom imanju u Luci otvori autokamp, ali su u međuvremenu njegove komšije – porodica pokojnog I.S., prema Perakovim riječima „prodali javno dobro – put“ i onemogućili ga da uđe na svoj posjed.Perakov transparent_resize

„Svima su danas u Crnoj Gori puna usta vladavine prava i poštovanja poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU, a evo pogledajte na mom primjeru kako država koju ja kao poreski obveznik plaćam, „poštuje“ moja prava da evo 20 godina, čekam da se izvrši i u djelo sprovede izvršna presuda najviših sudskih instanci. Država me faktički kažnjava jer imam tu zemlju i ne da mojoj porodici da preživi od djelatnosti kojom bi se na njoj bavila.“- naglašava Perak dodajući da je u proteklom periodu kucao na sva moguća vrata – od Opštine Tivat, preko Skupštine Crne Gore, sudova, Vlade i premijera Đukanovića sa kojim se kaže, sastajao četiri puta i uvijek dobio obećanja da će zakon biti sproveden.

„Đukanović me je slagao -naglašam tu riječ slagao! Iza svega ovoga se krije nelegalna prodaja oko 20 hiljada kvadrata državne zemlje, odnosno 46 parcela državne imovine u Luci. Ko je to uradio trebaju nadležni organi da ispitaju, ali oni to neće uraditi zato što bi nakon toga prvo čelnici Opštine Tivat trebali da idu u zatvor a za njima i mnogi drugi iz državnog sistema uprave. Ovo je organizovani kriminal jer su u ovakvim slučajevima u sadejstvu morali djelovati Urbanizam, Katastar i Sud, da bi neko mogao prisvojiti i prodati imovinu koja mu ne pripada. Legalizovati divlje podignuti objekat na uzurpiranoj zemlji i državnoj imovini u opštoj upotrebi –putu, a nad kojom „visi“ presuda Ustavnog i Vrhovnog suda, je organizovani kriminal.“- ističe Perak, pozivajući novoimeovanog vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića da se pozabavi ovim slučajem i „na djelu dokaže svoj profesionalizam i nezavisnost“. Perak je obećao da će se on lično i dalje boriti „i pravnim i nepravnim sredstvima“, jer se kaže, „ovo ni kod Kim Il Džonga u Sjevernoj Koreji ne bi moglo desiti“. On je inače, o svojoj golgoti snimio pravi, 40-minutni dokumentarni film koji je postavio na Youtube-u.

 sa Perakovog protesta_resize

Ministarka Vučinović svaki dan gleda nelegalnu gradnju u svom komšiluku

Perak je oštro kritikovao čelnike jedine hrvatske političke stranke u Crnoj Gori – HGI, koji se kažu, uopšte nisu zauzeli da njemu kao Hrvatu, pomognu da riješi dugogodišnji problem.

„HGI nije uradio aspolutno ništa, njih to ne interesuje, niti uopšte hoće da samnom o tome raspravljaju jer su oni postali bordura na tkivu DPS. Predsjednica te partije i ministarka u Vladi Crne Gore Marija Vučinović je moja komšinica u Luci i živi samo oko 100 metara od svih tih nelagalnih građevina. Svaki dan ona tu prolazi i ne sekira se iako sam je ja upozoravao na ovaj problem. Ni predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća i njen stranački kolega Zvonimir Deković nije želio da mi pomogne. Pitam ih da li je misija HGI zaštita interesa Hrvata ili samo to da oni sjede u udobmim foteljama, da ne talasaju i da kupe maslo.“- tvrdi ogorčeni Tivćanin.

Izložba fotografija u Pomorskom muzeju

0
Pomorski muzej Kotor
Pomorski muzej Kotor

„Vila Divyca u gradu vile Alkime” – naziv je izložbe fotografija autorke Ive Lulić koja će biti otvorena u Pomorskom muzeju u subotu 18.oktobra u 19 sati.

O izložbi će govoriti direktorica Pomorskog muzeja Kotor mr. Mileva Pejaković Vujošević i direktorica Centra za Kulturu Krk, Maja Parentić.
Organizatori su Pomorski muzej Crne Gore Kotoru i Centar za kulturu Krk.

Kako sačuvati kulturnu baštinu u podmorju

0

Amforište kod Cavtata je pravi primjer zaštite kulturne baštine u podmorju kazao je poznati crnogorski ronilac i istraživač podmorja Dragan Gačević iz Herceg Novog koji nam je poslao film kako to rade naše komšije i od toga prave turističku atrakciju.

„Svakao i mi u Crnoj Gori bi trebali na ovaj način štiti našu kulturnu baštinu u podmorju.

Zahvaljujući ljubaznošću vlasnika ronilačkog centra “Epidaurum” iz Cavtata gospodinu Borisu Obradoviću ronio sam sa dr. Igorom Čikarom na ovom amforištu.

Postavljanje zeljezne mreze uobicajeno je na takvim podmorskim nalazistima i dobar primjer zaštite kazao je za Boka News, Dragan Gačević

 

Asocijacija “Parkovi Dinarskog luka”

0
Panorama
Panorama

 

Deklaracija o namjeri osnivanja asocijacije “Parkovi Dinardi – mreža zaštićenih područja Dinarida” potpisana je u sklopu 3. međunardne konferencije koja se u organizaciji svjetske nevladine organizacije za zaštitu prirode WWF-a (World Wide Fund for Nature) održana krajem prošle sedmice u Nacionalnom parku Brijuni.

Predstavnici 59 nacionalnih parkova iz sedam zemalja regije, potpisali su Nacionalnom parku Brijoni Deklaraciju o namjeri osnivanja asocijacije “Parkovi Dinardi – mreža zaštićenih područja Dinarida”, kroz koji je u protekle tri godine stvorena mreža 82 zaštićena područja, odnosno nacionalnih parkova i parkova prirode iz osam zemalja regije – Crne Gore,Albanije, BiH, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije.

Pot­pi­sni­ci ove iz­ja­ve, me­đu ko­ji­ma i pred­stav­ni­ci svih pet cr­no­gor­skih na­ci­o­nal­nih par­ko­va, (Lovćen, Durmitor, Prokletije, Biogradska gora, Skadarsko jezero) svje­sni za­jed­nič­kih eko­lo­ških, eko­nom­skih i so­ci­jal­nih pri­li­ka, u po­tre­bi za bo­ljom ko­or­di­na­ci­jom ak­tiv­no­sti na pod­ruč­ju Di­nar­skog lu­ka.DSC_0258

Leon Kebe, voditelj projekta Parkovi Dinarskog luka iz WWF-a, istaknuo je kako se potpisivanjem Deklaracije dobila velika platforma zaštićenih područja te okupili ljudi koji žele surađivati u regiji. Najavio je da će se osnivačka skupština asocijacije “Parkovi Dinaridi – mreža zaštićenih područja Dinarida” održati u drugoj semici decembra u Crnoj Gori.

Rekao je i da će asocijacija imati sjedište u Podgorici, ali da će u svakoj od zemalja regije biti nekoo tko će raditi za asocijaciju, u koju se mogu uključiti i drugi parkovi koji danas nisu potpisali Deklaraciju. Kebe je istaknuo da je Crna Gora odabrana jer će tako asocijacija prilikom prijave projekata moći koristiti i sredstva iz predpristupnih fondova EU, kao i donatorska sredstva. K tome je i crnogorsko Ministarstvo održivog razvoja i turizma kao potporu asocijaciji dalo i ured te dvoje zaposlenika.

Upravni odbor asocijacije činit će po jedan predstavnik iz svake od osam zemalja regije te predstavnik WWF-a, koji će nakon nekoliko godina izaći jer im, kako je rekao Kebe, nije cilj imati svoju asocijaciju nego pomoći parkovima da rade.

Naša posla …

1

Završni radovi na rekonstrukciji i uređenju gradske rive i šetališta Pine u Tivtu opet kasne u odnosu na planiranu dinamiku i teško da će biti okončani do kraja oktobra kako je to ranije obećano iz lokalne uprave.

Još nije počela instalacija novih stubova javne rasvjete koji su po posebnoj narudžbi, izrađeni u Francuskoj, a radnici nikšićke firme “Erlang” laganim tempom i bez upotrebe bilo kakvih mehaničkih pomagala uključujući čak i mješalice za beton, kamenom popločavaju preostale neuređene djelove rive i obalnog šetališta.

Proteklih dana na tzv. čelu mula na Pinima, počela je i montaža čeličnih ankera na koje će se postaviti novi posebni gumeni bokobrani za brodove koji će pristajati na gradskoj rivi. Pri tome ekipa građevinaca iz Nikšića koristi improvizovani splav koji jedva viri iz mora dok na njemu stoji radnik koji bušilicom buši rupe za ankere, a istovremeno ga dvojica kolega na rivi, konopima pridržavaju da se splav ne prevrne.

Bijela – Kompleksan zahvat na „Punta Azzurra“

1

PUNTA AZZURRA

Mali italijanski tanker „Punta Azzurra“ uplovio je danas u Boku Kotorsku gdje će taj brod u narednom periodu proći kroz veoma kompleksan tehnološki zahvat rekonstrukcije u Jadranskom brodogradilištu Bijela (JBB), vrijedan više od pola miliona eura. Naime, „Punta Azzurra“ koji je sada tzv. single skin, odnosno tanker sa jednostrukom oplatom, u Bijeloj će biti proširen i dobiće tzv.double skin, odnosno duplu oplatu trupa kakva je neohodan standard da po aktuelnim konvencijama Međunarodne pomorske organizacije IMO, za komercijalno korišćenje brodova koji prevoze naftu i njene derivate.

Mali tanker za bunkering „Punta Azzurra“ od 1.463 bruto-tone, dug je 52 i širok 10,24 metara, a izgrađen je 1986 godine u La Speciji. Pripada italijanskoj kompaniji „Anapo“ iz Auguste, a služi za snabdijevanje brodova gorivom u toj velikoj luci na Siciliji. Projekat proširivanja njegovog trupa prvi se put obavlja u Bijeloj koja na tom poslu sarađuje sa kompanijom „Tole“ iz Srbije. “Tole” je osnovan 1989 u Zrenjaninu, a ta kompanija je preko svojih podružnica do sada poslovala u Srbiji, Crnoj Gori, Kipru, Bugarskoj i Egiptu. Bave se novogradnjom, konverzijom i remontom razvih vrsta brodova, a samo u bivšem tivatskom Arsenalu i u JBB, preko te kompanije je u periodu od 1996 do 2008 godine, remontovano više od 350 velikih trgovačkih brodova.

Proteklih nekoliko mjeseci u JBB je od prefabrikovanih lilova, montirano ukupno pet sekcija novog trupa italijanskog tankera, svaka pojedinačne težine po 33 tone. Završetkom svih pratećih radova – antikorozivne zatite, instaliranjem novih cjevovoda i slično, nove sekcije trupa za „Punta Azzurru“ će biti postavljene u adekvatan oblik u malom doku JBB, a dok potom naplavljen i spušten u more, kako bi u njega mogao uploviti italijanski tanker i „ući“ u svoju novu, „proširenu kožu“ koja ga u doku bude dočekala. Potom će nova oplata biti spojena sa postojećim trupom tankera i na taj način „Punta Azzurra“ će dobiti tzv. double skin, odnosno dvostruku oplatu bez koje stariji tankeri više ne mogu komercijalno poslovati u najvećem dijelu svijeta.Sa dodatkom nove oplate, italijanski tanker će biti proširen za ukupno 1,5 metara u odnosu na svoje aktuelne dimenzije, a u Bijeloj će , us skaldu sa novim gabaritima broda, biti obavljeno i repozicioniranje njegovih pogonskih tzv. Schottel propelera.

PUNTA AZZURA juce u Bijeloj 1_resizeGeneralno, riječ je o izuzetno kompleksnom tehnološkom zahvatu kakav do sada nije sprovelo nijedno brodogradilište na istočnoj obali Jadrana, a u JBB očekuju da će im proširivanje „Punta Azzure“ biti odlična referenca za naredne slične kompleksne i dobro plaćene poslove. U izgledu je ugovaranje još jednog identičnog zahvata na brodu-blizancu „Punta Azzurre“. Iako JBB ima finansijskih teškoća, u menadžmentu brodogradilišta smatraju da osnovna djelatnost JBB- remont i održavanje trgovačke flote, ima dugoročnu perspektivu na tržištu što pokazuju i generalne prilike u svjetskom pomorstvu i tendencija rasta svjetske trgovačke flote, a sa tim i potrebe za održavanjem tih brodova. Sasvim suprotno razmišlja crnogorska Vlada koja namjerava da uvede stečaj u JBB i proda ga kao plac kompaniji Porto Montenegro da ova na dijelu sadašnjeg kompleksa JBB otvori servisni centar za remonte jahti.

Dokovi puni

Dokovi i operativan obala JBB već mjesecima su „puni kao šipak“, a nerijetko se dešavalo i da po tri trgovačka

Photo: Drago Krivokapić
Photo: Drago Krivokapić

broda čekaju na sidrištu u Tivatskom zalivu svoj red da pristanu u Bijeloj i započnu remont. Prije par dana završenen je obiman remont velikog kontejnerskog broda „Qingdao Tower“ dugačkog 260 metara, koji pripada renomiranoj kompaniji „Zodiac Maritime“. Posebno veliki obim saradnje JBB je ove godine ostvarila sa italijansko-švajcarskom kompanijom MSC koja je poslala više svojih kontejnerskih brodova na remont u Bijelu, a na nekim od njih obim radova bio je veoma veliki. Takav je slučaj i sa velikim, 237 metara dugim kontejnerašem „MSC Shannon“od 46.600 bruto-tona koji je trenutno na doku u Bijeloj. Pored njega škverani rade i na remontima još pet brodova iz Italije, Turske, Paname i Holandije, generalnom remontu školskog broda MCG „Jadran“, dok svoj red na sidrištu čeka mali teretnjak „Amaranthus“ pod zastavom Palaua. Komercijalnoj službi JBB upit za dokovanje i remont pet svojih brodova poslala je i Mornarica VCG koja namjerava da dokuje fregate P-33 i P-34, raketne topovnjače 405 i 406 te pomoćni transportni brod PO-91.

„Luštica Development“ –Najava izgradnje hotela i donacija

0
Luštica Development
Luštica Development

Novi Izvršni direktor kompanije „Luštica Development“, Darren Gibson, sa svojim saradnicima boravio je danas u svojoj prvoj zvaničnoj posjeti Opštini Tivat.

U razgovoru sa predsjednikom opštine Ivanom Novoselom, predsjednikom skupštine Krstom Boškovićem i savjetnikom predsjednika opštine Petrom Vujovićem, Gibson je prezentovao trenutno stanje kada su u pitanju aktivnosti koje ova kompanija preduzima na realizaciji projekta Luštica Bay.

„Projekat se realizuje po planu već tokom naredne godine očekujemo izbor operatera i početak izgradnje prvog hotela“, kazao je Darren Gibson, Izvršni direktor ove renomirane kompanije te izrazio je zadovoljstvo što će ubuduće stajati na čelu firme sa najvećim greenfield ulaganjima u ovom dijelu Evrope.DSCN0255_resize

Uz ličnu posvećenost realizaciji ovog projekta, Gibson je obećao i kontinuitet dobre saradnje sa opštinom Tivat i lokalnim stanovništvom , te nastavak sponzorstva koje ova kompanija tradicionalno odvaja za sponzorisanje aktivnosti u domenu kulture, sporta, socijale i projekata od značaja za našu lokalnu samoupravu.

Nakon srdačne dobrodošlice, predsjednik Ivan Novosel je iskoristio priliku da se zahvali dosadašnjem izvršnom direktoru Ihabu Kamelu na izvanrednoj saradnji, poželjevši mu uspjeha u daljem životu i karijeri.

Tivat – Donacija SMŠ “Mladost”

1

PM - Donacija Srednjoj Skoli - Okt 2014-3556

Kompanija Adriatic Marinas je zajedno sa Opštinom Tivat i frizerskim salonom Vlado Hair Design finansirala uređenje hemijskog kabineta i laboratorije za izvođenje nastave hemije u Srednjoj mješovitoj školi Mladost iz Tivta.

Opremanje hemijskog kabineta podrazumijevalo je radove na svim instalacijama, podlozi, uređenje kabinetskog enterijera i nabavku mobilijara, kupovinu dva laboratorijska pokazna stola za izvođenje vježbi i demonstracioni sto za profesore. Cjelokupan projekat koštao je nešto više od 5.000 eura, a želim da napomenem da je frizerski salon Vlado Hair Design izdvojio 1.200 eura koji su obezbjeđeni u sklopu humanitarne akcije održane u maju mjesecu u salonu u Porto Montenegru, istakla je direktorka Srednje mješovite škole Mladost Jovanka Vujačić.

Predsjednik Opštine Tivat Ivan Novosel, istakao je da Srednja mješovita škola Mladost uvjek opravda očekivanja donatora i zajednice, i to svakodnevnim poboljšavanjem standarda obrazovanja koje donosi učenicima: Opština Tivat će zajedno sa kompanijom Adriatic Marinas nastaviti da podržava institucije grada, ovakvim i sličnim donatorskim akcijama, istakao je Novosel.PM - Donacija Srednjoj Skoli - Okt 2014-3519

Ova konkretna donacija je dobar primjer zajedničkog društveno-odgovornog poslovanja Opštine Tivat, kompanije Adriatic Marinas i malih biznisa na području grada Tivta. Frizerski salon Vlado Hair Design je pokazao da nije važno koliko zaposlenih kompanija broji, već koliko želi da vrati zajednici u kojoj razvija svoj biznis. Vladov tim je inicijator niza humanitarnih aktivnosti, i uvjek ima podršku Adriatic Marinasa u zajedničkim akcijama, dodao je PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić.

U znak dobre saradnje sa ovom obrazovnom institucijom i u cilju poboljšanja kvaliteta nastave informatike, Adriatic Marinas je ovom prilikom školi donirala i novih pet HP laptopova.

 

Mediterranean Diet Day

0

Il futuro

Ukoliko se bavite kulinarstvom, objavljujete svoje recepte na nekom od sajtova, imate svoj Food blog imate priliku učestvovati na takmičenju Food Bloggera manifestaciji – Mediterranean Diet Day u organizaciji ReCOMed (Mreža mediteranskih gradova maslinovog ulja).

Svi zainteresovani food blogeri, ali i ostali koji vole da kuvaju i žele svoje zadovoljstvo podijeliti sa drugima, mogu poslati svoje recepte na www.recomed.eu/recomed-launches-food-blogger-contest-menu-mediterranean-diet-day/ – na ovom portalu možete dobiti bliže informacije i propozicije, kao i prijavne formulare.

Konkurs za najbolji recept za Mediterranean Diet Day otvoren je do 27. oktobra. Najbolji će biti pozvani, na dodjelu nagrada i završnu manifestaciju u Imperi – Italija, od 13 – 18. novembra 2014.

Podrška za obnovu maslinjakaPENTAX Image

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, u skladu sa Agrobudžetom za 2014. godinu i budžetskom linijom Podrška primarnoj proizvodnji u maslinarstvu, objavljuje Javni poziv za dodjelu podrške za podizanje novih, revitalizaciju postojećih maslinjaka i nabavku opreme za savremenu berbu plodova masline. Ovim Javnim pozivom uređuju se uslovi, kriterijumi i način prijavljivanja za korišćenje podsticajnih sredstava.

Pravo na korišćenje podrške pod uslovima utvrđenim Javnim pozivom imaju poljoprivredna gazdinstva upisana u Registar primarnih proizvođača hrane biljnog porijekla u Fitosanitarnoj upravi. Prihvatljive investicije su kupovina sadnog materijala za zasnivanje novih maslinjaka i električnih tresača za savremenu berbu plodova maslina. Podrška se daje i za revitalizaciju maslinjaka. Kako navode u Ministarstvu minimalna površina zasada je 0,3 ha a maksimalana 5ha. Minimalna gustina sadnje je 300 sadnica po ha. dok je maksimalan iznos podrške 1.500 €/ha. Minimum stabala maslina za revitalizaciju je 30, a iznos po stablu do 5€.

Obrazac i potrebna dokumenta dostaviti lično na arhivu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja ili preporučenom poštom na adresu:

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvojaRimski trg 46, 81000 Podgorica sa naznakom: „Prijava na  Javni poziv 2014 – Podizanje novih, revitalizaciju postojećih maslinjaka i nabavku opreme za savremenu berbu plodova masline “.

Rok za dostavljanje zahtjeva je 1. decembar 2014. godine.

Informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti putem telefona: 020/482-292 i 020/206-710

Najava – „Zakotrljaj me oko sveta“

0

Snežana Radojičić

NVO „Expeditio“ iz Kotora poziva sve zinteresovane na družnje sa Snežanom Radojičić, profesorkom književnosti koja već tri godine putuje oko svijeta na bickilu.

Svjetski putnik na biciklu oko svijeta Snežana Radojičić će u Kotoru promovisati svoju knjigu koja govori o prvim mjesecima na drumu i početku putovanja koje još uvijek traje…17. oktobar 2014. (petak) u 19 sati, SC Kamelija Kotor.

Snežana Radojičić je po struci profesor književnosti, a po vokaciji pisac i putnik na biciklu oko sveta. Pre tri godine otisnula se iz Slovačke, preko Karpata, Balkana, Srednje, Centralne i Južne Azije, Dalekog Istoka stigavši najistočnije do Pekinga, a najsevernije do Sibira. Za tri godine, biciklom je napravila 31000 km, vozila po celom masivu Karpata, prešla preko Kavkaza, pedalirala uz Volgu kroz rusku stepu do poprišta najzanačajnije bitke u istoriji – Volgograda (Staljingrada), stajala na mostu koji zvanično deli Evropu od Azije, sa po jednom nogom na svakom od ta dva kontinenta, prodavala kvas u Čehovljevom mestu rođenja Rusiji, popela se na vrhove kazaškog Alataja, vozila Putem svile kroz Kinu, stajala na Nebeskom mostu najviše zgrade na svetu u Šangaju, vozila Anapruna rutu na nepalskim Himalajima i prešla Thorung-la pass visok 5416 m, pa se spustila u pustinju i izvozila sama kroz Gobi, da bi nakon toga završila u stepama, tajgama i šumama Sibira, vozeći oko Bajkalskog jezera i na ostvru Olhon. U svakoj zemlji ostajala je što je duže mogla, po nekoliko meseci, vozeći kroz sela, sporednim putevima, kampujući gotovo sve vreme i upoznajući lokalne ljude i njihove običaje. Jednom ju je napao kineski farmer, jednom su joj ukrali torbu ispred šatora, jednom se paprika-sprejom odbranila od dvojice potencijalnih lopova. Pa ipak, smatra da je svet dobro i sigurno mesto, mnogo bolje nego što verujemo i nego što nam mediji predstavljaju.1397239_10201137959545904_69008724_o

Kako se odlučila da krene i zašto želi da biciklom obilazi svet? Šta joj je najzanimljivije na putovanju i šta najviše pamti? Zašto misli da je za samo putovanje bolje ako je putnik solo, iako je nesumnjivo lepše putovati udvoje ili u grupi? Zašto sebe ne smatra hrabrom već samo opreznom? Kako se čuva u ‘velikom svetu’? Šta radi kada joj nedostaje društvo? Zašto ne želi da stane već namerava da putuje još godinama na isti način?

Kako je učila da se samo jednom odustaje dok se za uspeh bori svaki dan? Šta je motiviše da izdrži kada je najteže, kada je loše volje, kada joj je hladno ili pakleno vruće, kada nema ni onaj minimum od ionako malog budžeta kojim raspolaže, kada ne vidi kraj usponu ispred sebe, niti mesto na kome bi mogla da te noći kampuje, a mrak se uveliko spušta?

10562690_10202960593710619_6540802053175231890_oNa kraju, kako je uspela da se nakon svega svrti u Pokhari na Nepalu i da pet meseci piše roman, radi čije promocije sad dolazi u Srbiju. Roman za koji je Vasa Pavković, dugogodišnji predsednik NIN-ovog žirija napisao u svojoj recenziji:

„Iz izrazito intimne pozicije, mlade i čudesno odvažne žene, u knjizi Zakotrljaj me oko sveta, Snežana ispisuje rukopis kakav nema prethodnika ni premca ne samo u srpskoj književnosti nego i mnogo, mnogo šire od vidika našeg jezika i književnosti. Putujući sa Snežanom, u ovoj izuzetnoj knjizi, divimo se njenoj upornosti i čitamo jednu od najneverovatnijih avantura uopšte.”

 

/www. putospektiva.rs/