Nikšićanin V.V.(39) osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 31 dana za za vožnju pod zabranom i odbio je “droga test”, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Njemu je sutkinja Odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović izrekla kaznu, nakon što je u postupku utvrdila da je u mjestu Orahovac, opština Kotor upravijao vozilom u vrijeme trajanja zabrane upravijanja vozilom, odbio da se podvrgne “droga testu” i tom prilikom imao 0,9 promila alkohola u organizmu.
Uz zatvorsku kaznu, kažnjen je i sa dodatnih 150 eura, a određena mu je i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od četiri mjeseca, kao i maksimalan broj kaznenih bodova.
Novosađanka Tijana Radonjić (19) je prilikom pada u more tokom parasejlinga u Budvi 28. maja preminula od posljedica teških povreda grudnog koša, a obdukcijom je utvrđeno da je neposredni uzrok smrti utapanje i gušenje (asfiksija), uz “traumu pluća i unutrašnje krvarenje“, piše Pobjeda.
U izvještaju Hitne medicinske pomoći iz Budve navodi se da je njihova ekipa stigla na lice mjesta oko 11 časova i zatekla tijelo djevojke bez znakova života.
Ljekari su mogli samo da konstatuju smrt.
Prisutni svjedoci su, kako navode u izvještaju, opisali kako je djevojka pala u vodu sa 150 metara visine, nakon čega nije davala znakove života.
Tijelo je nakon nesreće prebačeno u Centar za sudsku medicinu u Podgorici, gdje je obavljena obdukcija i sačinjena zvanična potvrda o smrti.
Pravni zastupnik porodice Radonjić, advokat Mirko Bogićević kazao je za Pobjedu da se na video-snimku kamere koja je bila zakačena za padobran, osim detalja koji su prethodili nesreći, čuje i dogovor dvojice skipera kako da porodici pokojne Tijane lažno predstave da je nakon pada u more sa teškim povredama prevezena u kotorsku bolnicu.
Let u tragediju
Ljetovanje na budvanskoj plaži pretvorilo se u pravu dramu kada je Tijana tokom promotivnog leta parasejlingom pala u more.
Porodica upozorava da je cijeli incident mogao biti spriječen da su poštovane osnovne sigurnosne procedure.
Tijana je tog dana bila na plaži Mogren sa strinom kojoj je pomagala oko bebe kada su joj prišli mladići i ponudili promotivni let parasejlingom za reklamni spot svoje firme.
“Pristala je da leti, ali nije dala saglasnost da se snimke koriste u reklami”, navodi advokat porodice.
Skiperi su unaprijed napomenuli da postoji nadzorna kamera na padobranu, koja snima let, ali nije postojala nikakva direktna veza s njima da bi mogla signalizirati u slučaju straha ili panike.
“Na snimku se vidi da je prvih sedam do osam minuta leta izgledalo bezbrižno. Tijana je mahala strini s obale, dodirivala nogama vodu i smijala se. Padobran je naglo počeo da tone prema vodi što je Tijana shvatila vjerovatno kao kraj tog leta. Međutim, na snimku se vidi da su skiperi tada dali gas usljed čega je padobran podignut visoko iznad mora. Tijana je baš visoko jer se iza nje vidi skoro čitav budvanski zaliv. Ona već tu počinje da govori da joj je to strašno i pokazuje strah”, prepričao je video-snimak advokat Bogićević.
Dok leti iznad Starog grada, čuje se kako govori da joj je sve strašno i da hoće nazad.
“Nekoliko minuta u velikom strahu, ona viče da hoće nazad: ,,Ovo je strašno, vratite me, spustite me“, međutim niko se ne okreće i ona već počinje da paniči što se vidi po pokretima ruku i nogu”, kazao je advokat Bogićević.
Njeni pozivi u pomoć trajali su nekoliko minuta, ali posada nije reagovala već je nastavila da vozi.
Advokat navodi da je Tijana u panici počela da otkopčava sigurnosni pojas.
Ubrzo nakon toga, ispala je iz sjedišta i pala u more.
Kamera je zabilježila uznemirenost ljudi na obali kao i da su konobari jednog plažnog bara potrčali prema vodi kako bi joj pomogli.
Međutim, na snimku se ne vidi da je taksi čamac došao do nje i izvukao je iz vode.
Advokat navodi da je porodica došla do saznanja da su ljudi koji su Tijanu izvukli iz mora pokušali da je ožive.
“Pokušali su da je reanimiraju i daju vještačko disanje, ali kako su kazali, iz njenih usta počela je da izlazi krv. Mislim i da je Hitna pomoć kasnila. Ta agonija je dugo trajala. Bilo je tu propusta sa svih strana”, navodi advokat.
Propusti
Prema riječima advokata porodice, firma koja je pružala usluge parasejlinga nije imala adekvatno obučeno osoblje, niti ljekara ili osobu zaduženu za prvu pomoć, što je zakonska obaveza za ovakve djelatnosti.
“Niko Tijani nije pokazao kako da koristi opremu, niti osnovne signale za slučaj da se osjeti loše. U gliseru nije bilo komunikacije s njom. Čak i kamera koja je snimala let nije iskorišćena da se prati njeno stanje, nego je služila samo za promotivne svrhe”, navodi advokat Bogićević.
Dodatni problem, kako je kazao, predstavlja tehnička oprema.
Ključni dio sistema – hidraulički uređaj poznat kao ,,plava spona“, preko kojeg se reguliše otpuštanje i navijanje sajle na koju je nakačen padobran, često se kvari pri jačem vjetru.
Prema tvrdnjama ljudi koji se bave parasejlingom, spona se mijenja i po tri puta dnevno.
Advokat pretpostavlja da se u ovom slučaju pokvarila ,,plava spona“ i da je to prouzrokovalo paniku i strah kod Tijane.
Međutim, kako navodi advokat Bogićević, u trasološkom nalazu se ,,plava spona“ ne pominje već se samo konstatuje da su sajla i padobran neoštećeni.
Zataškavanje
Iako je policija naložila inspekcijske nadzore, prema dostupnim informacijama oni nijesu sprovedeni ili rezultati nijesu dostavljeni tužilaštvu.
Firma je, kako navodi advokat Bogićević, nesmetano nastavila da radi cijelo ljeto, a čak je zabilježen i još jedan incident u Bečićima, kada je pukla sajla i padobran se otkačio.
Tada je spašen ruski turista, bivši vojnik koji se bavi padobranstvom pa je uspješno uspio da se prizemlji.
Advokat porodice Mirko Bogićević, u razgovoru za Pobjedu, istakao je da postupak pred Osnovnim javnim tužilaštvom u Kotoru još obiluje nepoznanicama, te da porodica nije zadovoljna komunikacijom sa tužilaštvom.
Porodica stradale djevojke više puta je tražila da se proces ubrza i da se utvrdi odgovornost, ali nadležni organi mjesecima nijesu preduzimali konkretne mjere.
Insistiraju da se istraži ko je odgovoran za Tijaninu smrt i zašto firma koja je Tijanu povela na let bez povratka nije suspendovana nakon ove tragedije.
Skiperi dogovarali da porodici kažu da je Tijana živa, ali teško povrijeđena
“Beograđanin i turski državljanin koji su upravljali gliserom na koji je bio zakačen padobran tek poslije četri minuta od pada Tijane Radonjić u more primijetili su da je nema”, kazao je za Pobjedu advokat Mirko Bogićević.
Pošto shvataju da je padobran prazan, hvata ih panika i čuje se kako govore: ,,Gdje je djevojka, gdje je nestala?“
Prave krugove gliserom kako bi pronašli djevojku i nailaze na taksi brod. Pitaju drugu posadu šta se desilo, ali se na snimku ne čuje odgovor.
Umjesto da odmah obavijeste nadležne, članovi posade na snimku razmatraju šta da kažu porodici. Čuje se razgovor na engleskom jeziku:
„Šta da kažemo njenoj majci? Reći ćemo joj da je živa, ali da je teško povrijeđena“.
U tom trenutku već je bilo jasno da djevojka nije preživjela.
9. OTVORENO PRVENSTVO CRNE GORE U GRADNJI SUVOMEĐE
Crna Gora, istorijski prepoznata upravo po svom surovom, kamenitom terenu, već gotovo deceniju ima i takmičenje posvećeno upravo kamenu, odnosno, vještini gradnje u kamenu u tehnici nasuvo, upisane 2018. godine u UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Deveto izdanje Otvorenog Prvenstva Crne Gore u gradnji suvomeđe, održaće se u nedjelju 14. septembra u 9 sati, u hercegnovskom zaleđu, na odmorištu Kotobiljski izvor, u ataru sela, simbolički prikladnog imena-Kameno.
Takmičenje je ekipno (po tri člana), a zadatak je nasložiti za samo petnaest minuta suvozid dužine četiri metra. Boduje se visina, dužina, ali i kvalitet slaganja suvomeđe, a pravo učešća imaju sve punoljetne osobe, bez obzira na pol, naciju i državljanstvo, jer ovo je međa koja spaja, odnosno, događaj koji ima za cilj prenos znanja i umijeća gradnje u ovoj drevnoj tehnici, koja u širom svijeta doživljava svojevrsnu renesansu, budući da je mogu koristiti svi, a ne samo stručnjaci, da su suvozidi ekološki prihvatljivi i da čine dio tradicije mnogih krajeva, te neizostavni dio njihovih kulturnih pejzaža.
Prvenstvo počinje u 9 sati, uz prethodne prijave ekipa na licu mjesta. Valja imati duge pantalone i adekvatnu tvrdu obuću, a organizator obezbijeđuje rukavice za rad i poklon-majice svim takmičarima. Nakon proglašenja najboljih u otvorenoj i nacionalnoj konkurenciji, te dodjele „prelaznog kamena“, za učesničke ekipe će biti organizovan tradicionalni ručak u selu Kameno.
Selo Žlijebi – foto Ž.S.
Dan ranije, u subotu, 13. septembra, takođe sa početkom u 9h, na Kotobiljskom izvoru će se održati i pokazna radionica gradnje suvozida, koja je otvorena za sve zainteresovane, uključujući djecu sa pratnjom, jer će posebni dio radionice biti prilagođen upravo njima.
Nakon radionice, biće organizovano razgledanje suvozidne baštine sela Žlijebi, poznatog po svom pločastom kamenu od kojega su sazdane ne samo zidovi kuća i pojata, već i njihovi krovovi, ali i seoski pješački putevi, gumna i naravno-suvomeđe.
Plato Kotobiljskog izvora
Događaj zajednički organizuju Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, MZ Kameno-Žlijebi i Planinarski klub Subra, uz podršku Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi.
Dodatne informacije se mogu dobiti, kao i obaviti prijave, preko telefona/vibera 069360803
Na otvorenoj sceni u petak u Park Garden Porto Montenegra otvoren Tivat World Music Festival, koji po deveti put organizuje NVO Fluid Drum.
Festival je otvorila Zorana Jovanović, direktorica Muzičke škole Tivat, čiji su učenici bili prvi izvođači istakavši tom prilikom da je riječ o događaju koji Tivat pretvara u raskršće kultura, ideja i univerzalnog jezika muzike.
“Kao ustanova, koja njeguje darovitost i podstiče razvoj mladih umjetnika, posebno smo ponosni što smo i ove godine utkali svoje učešće u Festival, kroz koncert naših učenika i podršku, koja svjedoči da muzika nije samo umjetnost, već prostor dijaloga, zajedništva i stvaranja smisla”, istakla je Jovanović.
Tivat World Music Festival
Na udaraljkama su nastupili Ksenija Ćirković i Ivan Kilibarda, klasa prof. Olivera Nedovića, Lara Vučinović na horni, učenica prof. Dijane Sindik, Đurđa Manojlović na gitari, klasa prof. Romea Lukšića, i violine Eva Roganović i Sofija Franović, te Ece Dora Taškent – prof. Nevila Klakor.
Zvucima bansuri flaute od bambusa Džejsona Kalidasa iz Velike Britanije i tabla bubnjeva Denisa Kučerova, ruskog majstora na tom instrumentu, stvorena je posebna atmosfera u kojoj je publika doživjela specifičnu i bogatu tradiciju indijske klasične muzike.
Kalidas je na tivatskom festivalu već nastupio 2017. sa fusion bendom, a sada je pozvao Denisa da sviraju upravo ovu vrstu muzike.
Tivat World Music Festival
Ljubitelji world muzike i slučajni prolaznici uživali su i u nastupu ansambla Spiritual Seasons iz ukrajinskog Harkiva, koji više od dvije decenije izvodi srednjovjekovne i keltske melodije, nordijske balade i osvajajuće plesne ritmove.
Pjevačica benda, Džulija Ševel impresionirana je učešćem na festivalu, Tivtom kao gradom i Crnom Gorom.
“Bila je izuzetno dobra atmosfera na koncertu, dopada mi se ovo mjesto, i Tivat i Crna Gora su prelijepi, vrijeme je divno, kao i priroda i ljudi. Pokušavamo da spojimo različite kulture, pjevamo na više od 10 jezika, iz različitih djelova svijeta. Nekad je teško, meni je najteže da pjevam na danskom, a balkanske pjesme su nam lakše, jer nam je jezik sličniji. Moja je uloga u bendu najlakša, jer samo pjevam. Pridružila sam im se prije pet godina”, kaže Džulija, najavljujući da će bend nastupiti poslednje večeri Festivala u Gornjoj Lastvi, gdje će se malo razlikovati repertoar. Sledeći festival na kome će učestvovati biće u oktobru na Kipru, koji je veoma popularan.
Završnica prve večeri festivala protekla je uz zvuke Chevalier Rituals iz Crne Gore, porodični kvintet koji kombinuje elektronsku muziku, orijentalne ritmove, glas i violinu u izrazu koji nadilazi žanrove.
Ministarstvo pomorstva izražava zadovoljstvo rezultatima postignutim tokom ovogodišnje ljetnje sezone u oblasti sigurnosti na moru. Zahvaljujući pojačanim preventivnim aktivnostima i efikasnom radu nadležnih službi, sezona je protekla bez većih incidenata, kaže se u saopštenju.
„Posebno raduje činjenica da je ove godine primijećen značajan napredak u poštovanju propisa na moru. Veći broj nautičara i građana pokazao je odgovornost, a naši inspektori su još jednom potvrdili profesionalnost u obavljanju posla“, istakao je ministar pomorstva Filip Radulović.
U prilog tome govori podatak da je tokom ljetnje sezone 2025. godine Inspekcija sigurnosti plovidbe izdala 346 prekršajnih naloga, u ukupnoj vrijednosti od 87.600,00 eura. Poređenja radi, tokom cijele prošle godine izdato je 332 naloga u iznosu od 75.114,00 eura, dok je u ljetnjoj sezoni 2024. godine evidentirano 204 prekršajna naloga u vrijednosti od 69.700,00 eura, uz naplatu 43.464,72 eura.
Boka Kotorska – gliseri – foto Boka News
Ministarstvo pomorstva će i u narednom periodu nastaviti sa modernizacijom sistema nadzora, dodatnim obukama i kampanjama za podizanje svijesti, u cilju obezbjeđivanja još višeg nivoa sigurnosti i zaštite života i plovila na moru.
Turistička organizacija Tivat s ponosom najavljuje da će Tivat, od 15. do 21. septembra, biti domaćin finalne trke The Ocean Race Europe 2025 Boka Bay.
Jedrilice najsavremenije IMOCA klase, opremljene najnovijom tehnologijom i foil sistemima koji im omogućavaju da gotovo lebde iznad vode, uploviće 15. septembra u Bokokotorski zaliv i prirediti spektakl za pamćenje. Biće to pravi doživljaj za sve ljubitelje mora, jedrenja i vrhunskih sportskih događaja.
Tokom sedam dana trajanja trke, Tivat će živjeti u znaku Ocean Race Europe.
Već prvih dana očekuje se uplovljavanje najbržih svjetskih jedrilica u Boku Kotorsku. Od 15. do 21. septembra, u srcu grada biće otvoren Ocean Live Park, centralno mjesto okupljanja posjetilaca s bogatim dnevnim programom, edukativnim i zabavnim sadržajima, radionicama, muzičkim nastupima i prezentacijama.
U okviru Ocean Live Parka, Turistička organizacija Tivat će, zajedno sa Turističkim organizacijama Herceg Novi i Kotor i Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, imati zajednički izložbeni prostor. Na njemu će posjetioci moći da se upoznaju sa turističkom ponudom Tivta i Boke, kulturnom baštinom, gastronomijom, smještajem, nautičkim i drugim aktivnostima.
Posebno atraktivan biće 17. septembar, kada će posjetioci imati priliku da upoznaju posade i timove, razgovaraju s njima i vide opremu koja stoji iza ovog najzahtjevnijeg jedriličarskog poduhvata.
The Ocean Race Europe 2025.
Sljedećih dana atmosfera će biti još dinamičnija: 18. septembra publiku očekuje čuveni Dock-Out Show i Pro-Am Speed Runs – kratke uzbudljive regate u blizini obale, kao i konferencije i susreti sa skiperima. U petak, 19. septembra, predviđene su aktivnosti koje spajaju tradiciju i savremeno jedrenje: gostujuće plovidbe, promocije lokalne gastronomije i ribarske običaje, u saradnji sa zajednicama Boke Kotorske.
Kruna čitave sedmice stiže 20. septembra, kada će se održati Final Scoring Race odnosno završna bodovna trka koja odlučuje pobjednika, a zatim i svečana parada jedrilica i ceremonija dodjele nagrada, uz završnu proslavu u večernjim satima. Manifestacija se završava 21. septembra zvaničnom ceremonijom zatvaranja i isplovljavanjem jedrilica iz našeg zaliva.
“Ovaj događaj prevazilazi sve manifestacije u kojima je TO Tivat do sada imala priliku da učestvuje. Očekuje se veliki broj posjetilaca i značajan podsticaj lokalnoj privredi, ugostiteljstvu i promociji Tivta i Boke Kotorske na svjetskoj sceni. Ovo je trenutak kada Tivat dobija priliku da se upiše na mapu najznačajnijih svjetskih destinacija za nautički turizam. Nakon nekoliko mjeseci priprema, uvjereni smo da ćemo pokazati svu ljepotu i vrijednost našeg grada”, poručila je direktorica Turističke organizacije Tivat Nina Lakičević.
Pozivamo sve građane Tivta, kao i goste iz Crne Gore i inostranstva, da od 15. do 21. septembra posjete Tivat, prisustvuju ovom sportskom spektaklu i uživaju u jedinstvenom doživljaju mora, jedrenja i Mediterana.
Durmitor - sa Vjevericim - Foto: Željko Obradović i Vuk Krgović
1 od 9
Vjeverice na Bobotovom kuku
Pogled na Škrčka jezera
Bobotov Kuk
Zupci
Planinari spojili zastave
Spust sa vrha
Pohod na najviši vrh CG
Nebeski svodovi
Kažu da je za penjanje na Bobotov kuk potrebna dobra kondicija. Ja bih dodala: još bolja ekipa, kaže Tatijana Sužnjević; Neizmjerna sreća za sve planinare, a posebno one koji prvi put penju ovaj vrh, a u ovoj grupi, više od polovine se prvi put popelo na Bobota, dodaje Vuk Krgović.
Grupa od 14 planinara/ki, članova-članica i prijatelja PK “Vjeverica” imali su divnu priliku da u subotu 6. septembra sa “Krova Crne Gore”, Bobotovoga Kuka, sa visine od 2523 metra uživaju u fantastičnoj panorami Durmitorskog prstena.
Prenosimo opis ture vodiča Vuka Krgovića iz Tivta i utiske Tatijane Sužnjević iz Kotora.
“Uspon sa Sedla (1907m) je počeo oko 9 časova”, kaže Krgović i nastavlja opisom blago penjačke staze preko široke travnate glavice u pravcu Uvite Grede. “Nakon izvjesnog vremena, nailazimo na jednu eksponiraniju deonicu, gdje koristeći postojeće sajle, uspinjemo se jedno pedesetak metara visinske razlike, hitajući ka prevoju u Uvitoj Gredi, koja razdvaja Uvitu Gredu od istočnog stjenovitog izdanka Vjetrenih Brda”, objašnjava profesor fizičkog vaspitanja u penziji.
“Odavde nastavljamo stazom i stižemo do Valovitog dola, odakle nam se otvara impresivni pogled na stjenovite vrhove Zubaca (2309 m), iza kojih dominira stjenovita piramida Bobotovog Kuka. Sa desne strane uzdižu se vrhovi Milošev Tok (2426 m), i Bandijerna (2409 m), dok sa naše lijeve strane vidimo Vjetrena brda i čudesne Šarena pasove. Uskoro stižemo na široku barijeru Suvi Tavani.
Preko Surutke, spuštajući se jedno 110 m visinske razlike dolazimo do jezera Zeleni Vir (2028 m), na kojem se zadržalo tek toliko vode da se vidi da je tu ipak jezero, a pamtimo ga u mnogo boljem izdanju, kada je dubina jezera u istom ovom periodu, dostizala i preko dva metra. Od Zelenog Vira, uspinjemo se strminom ka Bobotovom Kuku, koji je opasan sa lijeve strane Đevojkom i desne strane Lučinim Vrhom, a iza Bezimenim Vrhom.
Nakon pređenih 330 m visinske razlike i jedno sat i dvadeset minuta penjemo se na prevoj Velika previja (2351 m). Ovdje nas dočekuje veličanstven prizor- ispred nas Valoviti do. Do vrha nam je trebalo još 30-tak minuta. Penjemo se do Škrčkog pogleda- jedan od najljepših i najimpresivnijih planinarskih prevoja na Durmitoru. To je pogled na Škrčka jezera: Veliko i Malo, koja su okružena sa lijeve stane Prutašem, sa desne Planinicom i Bezimenim vrhom, a iza Đevojkom i Bobotovim Kukom.
Pogled na Škrčka jezera
Nastavljamo dalje i penjemo poslednji uspon, dosta eksponiranu stijenu Bobotovog Kuka. Koristeći sajle, uspievamo savladati i poslednju prepreku i nakon tri ipo sati uspijevamo svi osvojiti vrh Bobotovog Kuka (2523 m). Neizmjerna sreća za sve planinare, a posebno one koji prvi put penju ovaj vrh, a u ovoj grupi, više od polovine se prvi put popelo na Bobota.
Na vrhu planinari iz raznih krajeva svijeta. Čak i iz daleke nam Kanade, a i iz mnogih država bivše nam zajedničke države. Na vrhu okrepa i neizbježno slikanje za uspomenu. Pogled sa vrha čaroban. Vrijeme predivno.
Spuštamo se istom stazom, i malo dužu pauzu pravimo na Zelenom viru, gdje su pojedinci uspjeli i da se okupaju i malo rashlade u jezeru. Ne žureći, na Sedlo se zdravo i veselo spušta 14-člana ekipa, koja je puna utisaka i srećni i zadovoljni se vraćamo svojim kućama”, podijelio je sa nama svoj doživljaj vodič Vuk Krgović.
Tatijana Sužnjević ovaj uspon nije doživjela kao neko ko osvaja “Krov Crne Gore”, nego kao ljubiteljka prirode koju su osvojili planina/ Bobotov Kuk, ljudi i trenutak.
Zupci
– Moj Bobotov kuk tog dana bio je u osmijesima, u podršci i u toplini ljudi sa kojima sam ga dijelila, kaže Tatijana, koja smatra da nije svaki vrh isti. Neki se, kaže ona, osvoje tiho, skoro neprimjetno, a neki te osvoje oni – ljudi i trenutak. Tako je bilo i sa Bobotovim Kukom.
“Mnogi su pisali i pišu o Bobotovom Kuku – o njegovih 2523mnv, o “gorostasu” među Durmitorskim vrhovima, o Soi nebeskoj, o stazi koja vodi od Sedla (1907 mnv ), preko Uvite Grede (2140mnv ), Surutke (2082mnv ) i Zelenog vira (2028mnv), pa sve do Velike previje (2351mnv) i Škrčkog pogleda (2420mnv). Ja neću pisati o visini. Moj Bobotov Kuk tog dana bio je u osmijesima, u podršci i u toplini ljudi sa kojima sam ga dijelila.
Kažu da je za penjanje na Bobotov Kuk potrebna dobra kondicija. Ja bih dodala: još bolja ekipa. Jer gdje se drugi muče sa strminama i siparima, mi smo pravili šale, i pretvarali kamenitu stazu u najslađi planinarski podijum.
PK Vjeverica, sa prijteljima iz Budve, Herceg Novog ( PK Subra ) i Tivta započela je putovanje na Sedlu (1907 m), gdje je svježina jutra obećavala avanturu. Pred nama je stajala staza iscrtana među kamenim padinama, a iza nas ostao je svijet svakodnevice. Prvi koraci preko Uvite grede a potom I Surutke bili su ispunjeni radošću i znatiželjom – planina nas je uvodila u svoje carstvo, a naš iskusni vodič Vuk neumorno nam je pokazivao vrhove i prevoje, otkrivajući tajne Durmitora kao da čitamo najljepšu knjigu.
Staza nas je vodila kroz kamen, travu i tišinu planine, a svaki korak bio je lakši jer se nosio u društvu pravih ljudi. Smijeh, šale i bodrenje pretvorili su napor u radost, a umor u snagu. Još mi uvijek u ušima odzvanja Ifetino “Miro, ajde me slikaj”.
Stigli smo do Zelenog vira, hladnog i mirnog planinskog jezera koje se skriva među stijenama. Tu se priroda ogleda u sopstvenoj tišini, a mi smo osjetili kako planina zna da pruži predah duši.
Uspon ka Velikoj previji postajao je ozbiljniji, staza sve strmija, a koraci teži. Ali snaga tima, podrška i osmijesi učinili su da svaki metar visine bude i metar prijateljstva. Nije bilo samo penjanja – bilo je to zajedničko osvajanje prepreka, gdje umor postaje lakši kad se podijeli, a radost postaje veća kad se množi.
Kako smo se penjali više, pogled je postajao sve širi, kao da nas planina nagrađuje za svaki uloženi trud. I konačno, poslije posljednjih strmih metara, ukazao se vrh. Bobotov kuk nas je dočekao pogledima od kojih zastaje dah. Sa te visine sve planine izgledaju kao talasi kamena i zelenila: Prutaš, Bezimeni vrh, Šljeme, Minin bogaz – svjedoci veličine prirode i ljudske želje da ide ka visinama, kaže nadahnuta planinarka.
“Stajati tamo, na krovu Crne Gore, značilo je osjetiti ponos, tišinu i zahvalnost. Ponos jer smo stigli do cilja, tišinu jer nas je priroda obuzela svojim mirom, i zahvalnost jer smo bili zajedno – vođeni mudrošću Vuka, obogaćeni iskustvom Draga, zabilježeni okom Željkove kamere i povezani prijateljstvom koje se rađalo na svakom koraku.
Bobotov kuk za nas nije bio samo planinski vrh. Bio je simbol zajedništva, priča o povjerenju i ljepoti ljudskog duha. Neki vrhovi se osvoje, ali neki – poput ovog – osvoje nas, zaključuje Tatijana zahvaljujući svima koji su tog dana bili dio njenog „najvišeg“ iskustva – i u visini i u srcu.
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević sastala se sa ambasadorkom Velike Britanije Nj. E. Don Meken, sa kojom je razgovarala o daljem unapređenju avio-povezanosti između dvije države, kao i o sve značajnijem prisustvu britanskih avio-kompanija na crnogorskom tržištu.
Ministarka Vukićević je istakla da su Aerodromi Crne Gore u proteklom periodu ostvarili snažan iskorak u saradnji sa britanskim prevoznicima EasyJet i Jet2.com, čije je sezonsko letenje, umjesto isključivo u jeku ljeta, prošireno na čitav ljetnji raspored letenje od kraja marta do kraja oktobra. Na taj način, broj britanskih putnika na aerodromu Tivat dostigao je rekordne vrijednosti.
Podgorica je, kako je naglašeno na sastanku, već duži niz godina cjelogodišnje povezana sa Londonom preko niskotarifnog prevoznika Ryanair, čime je obezbijeđena stabilna i pristupačna veza sa jednim od najvažnijih evropskih tržišta.
U prvih sedam mjeseci ove godine EasyJet i Jet2.com ostvarili su rast od po 27% u odnosu na prošlu godinu, što potvrđuje da nova podsticajna šema, koju je odobrilo Ministarstvo saobraćaja, već daje vidljive rezultate. Ministarka Vukićević je istakla da je već sada kroz potvrđene letove za 2026. godinu jasno da će naredna godina za crnogorske aerodrome biti još uspješnija.
Foto Ministarstvo saobraćaja
„Očekujemo od uprave Aerodroma da nastavi sa dodatnim finansijskim i organizacionim iskoracima, kako bismo uz etablirane niskotarifne prevoznike privukli i mrežne kompanije koje su garant bolje povezanosti Crne Gore sa čvorišnim evropskim i svjetskim aerodromima. Trenutno radimo na tome da još jedna vrlo značajna kompanija poveže Crnu Goru sa Velikom Britanijom,“ poručila je Vukićević.
Na sastanku je bilo riječi i o infrastrukturnim izazovima usljed velikih zahvata na saobraćajnici uz tivatski aerodrom, projektu koji je započeo u januaru 2024. godine, a koji će biti završen prije početka naredne ljetnje sezone, čime će se značajno poboljšati protočnost i sigurnost saobraćaja u ovom području.
Sagovornice su se saglasile da postoji veliki potencijal za jačanje saradnje i dalji rast broja britanskih putnika u Crnoj Gori, što je u obostranom interesu i dodatno doprinosi ekonomskim i turističkim vezama dvije države.
Savez Srba iz Crne Gore najavio je tribinu „Istinom do pomirenja“ za 15. septembar u 19:30 časova u Sali Skupštine opštine Stari grad. Plakat kojim se promoviše skup prikazuje Isusa Hrista između dvojice ljudi u uniformama, što jasno ukazuje na pokušaj spajanja religijskih simbola i vojnih odora iz turbulentnog perioda naše istorije. Takva ikonografija nije samo problematična – ona je duboko neprimjerena i uvredljiva, jer zloupotrebljava religiju i istoriju u političke svrhe.
Posebno zabrinjava činjenica da se ovakav događaj održava u prostorijama lokalne samouprave – u sali Skupštine opštine Kotor, koja je institucija svih građana, a ne prostor za ideološke i vjersko-političke eksperimente. Davanjem sale na raspolaganje za ovakve sadržaje šalje se poruka da se institucije opštine stavljaju u službu jedne ideološke i identitetske agende, što je nedopustivo.
Opštinske sale moraju biti mjesto dijaloga i zajedništva građana Kotora, a ne kulisa za pokušaje rehabilitacije podjela iz prošlosti.
Pomirenje je važno i potrebno, ali ono se ne može graditi kroz manipulaciju vjerskim osjećanjima i oživljavanje vojnih simbola, već kroz istinski građanski razgovor utemeljen na vrijednostima demokratije, jednakosti i poštovanja različitosti.
Evropski savez Kotor poziva rukovodstvo opštine da objasni građanima na osnovu čijih odluka i kriterijuma se dozvoljava da se skupštinska sala koristi u svrhe koje vrijeđaju principe građanske, sekularne i evropske Crne Gore.
Kotorska skupština pripada svim građanima – i ona ne smije biti prostor ideoloških manipulacija, kaže se u saopštenju Evropskog saveza Kotor.
Dubrovnik – Predstavljen prijedlog Prostornog plana Isključivog gospodarskog pojasa
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izjavio je u petak da Hrvatska Prostornim planom Isključivog gospodarskog pojasa (IGP) u Jadranu zatvara vrata budućim pokušajima eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru.
„Ovim smo planom jasno ukazali kako promatramo eventualno iskorištavanje i eksploataciju ugljikovodika, prije svega na južnom dijelu Jadrana. Odustali smo od daljnje eksploatacije, osim tri postojeće lokacije”, istaknuo je Bačić na prvom javnom izlaganju o prijedlogu Prostornog plana IGP-a Republike Hrvatske u Jadranskom moru.
Držimo da bilo kakva nesreća koja bi se dogodila, čak i na istraživačkoj platformi, mogla bespovratno uništiti cijeli prostor Jadrana, a što bi to značilo za ovaj dio Hrvatske ne treba posebno naglašavati, rekao je.
Naglasio je kako Hrvatska Prostornim planom IGP-a prvi put sustavno uređuje gospodarenje Jadranom i određuje mjere zaštite okoliša u području izvan teritorijalnog mora do granice s Italijom.
„Određujemo plovidbu, ribarenje, istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, kao i druga različita bogatstva na dnu Jadranskog mora. Uz to propisujemo zaštitu kulturne baštine, utvrđujemo zone s minskim poljima i zaostalim minama i određujemo zone gdje se mogu obavljati vojne vježbe”.
S planom imamo saznanja o cjelokupnom prostoru hrvatskog Jadrana i kao država iskazujemo svoj suverenitet i prava koja ostvarujemo u Jadranu, kaže Bačić.
Plan je u javnoj raspravi do 30. rujna, konačni prijedlog bi se na Vladi trebao naći početkom iduće godine, a Bačić se nada da će do svibnja biti usvojen u Saboru.
Nakon što ga Sabor usvoji, sukladno međunarodnim konvencijama, europskim direktivama i našem nacionalnom zakonodavstvu, u potpunosti upravljamo Jadranom. To je veliki iskorak koji nam omogućava daljnji gospodarski razvoj, poručio je Bačić.
V.d. ravnatelja Zavoda za prostorni razvoj Bojan Linardić istaknuo je da je cilj plana osigurati dugoročno održivo odvijanje gospodarskih djelatnosti, od plovidbe i ribarenja do eksploatacije ugljikovodika i drugih istraživanja.
Riječ je o pučinskom moru površine oko 23.800 četvornih metara, a Hrvatska po prvi put dobiva važeći prostorni plan za to područje. Sve djelatnosti koje su na kopnu iscrpljene ili na granici održivosti postupno se sele na more pa treba biti mudar u toj transformaciji, kaže Linardić.
