Pronađeni deseci nacističkih kutija u podrumu Vrhovnog suda – Foto: Corte Suprema de Justicia de la Republica Argentina / Reuters
Deseci kutija s nacističkim materijalom koji su argentinske vlasti zaplijenile tijekom Drugog svjetskog rata nedavno su ponovno otkriveni u podrumu Vrhovnog suda, priopćio je sud u nedjelju.
Tih je 83 kutija u Argentinu poslalo njemačko veleposlanstvo u Tokiju u lipnju 1941. japanskim parobrodom “Nan-a-Maru”, prema informacijama koju je sud uspio povezati, navodi se u priopćenju.
U to je vrijeme velika pošiljka privukla pozornost vlasti, koje su se bojale da bi njezin sadržaj mogao utjecati na neutralnost Argentine u ratu.
Unatoč tadašnjim tvrdnjama njemačkih diplomatskih predstavnika da se u kutijama nalaze osobni predmeti, argentinske carinske vlasti nasumično su pretražile pet kutija.
Pronašli su razglednice, fotografije i propagandni materijal nacističkog režima, kao i tisuće bilježnica koje su pripadale nacističkoj stranci. Savezni sudac zaplijenio je materijale i predmet uputio Vrhovnom sudu.
Još je nejasno zašto su predmeti poslani u Argentinu ni koje je mjere Vrhovni sud tada poduzeo.
Osamdeset četiri godine kasnije, sudski službenici naišli su na kutije dok su pripremali materijal za muzej Vrhovnog suda.
Otvaranjem jedne od kutija, identificirali smo materijal namijenjen učvršćivanju i širenju ideologije Adolfa Hitlera u Argentini tijekom Drugog svjetskog rata, priopćio je sud.
Sud je sada premjestio kutije u sobu opremljenu dodatnim sigurnosnim mjerama i pozvao Muzej holokausta u Buenos Airesu da sudjeluje u njihovu očuvanju i popisivanju.
Stručnjaci će ih također ispitati u potrazi za eventualnim tragovima o još uvijek nepoznatim aspektima holokausta, poput međunarodnih mreža financiranja koje su koristili nacisti.
Argentina je ostala neutralna u Drugom svjetskom ratu do 1944., kada je konačno prekinula diplomatske odnose sa silama Osovine i iduće godine objavila rat Njemačkoj i Japanu.
Od 1933. do 1954., prema Muzeju holokausta, 40.000 Židova došlo je u Argentinu bježeći od nacističkog progona u Europi. Argentina je dom najveće populacije Židova u Latinskoj Americi.
Ministarstvo turizma i Nacionalna turistička organizacija (NTO) raspisali su danas javni poziv za Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za ovu godinu, za koji je opredijeljeno 1,4 miliona EUR.
Programom je predviđena realizacija sedam ciljanih mjera podrške usmjerenih na unapređenje konkurentnosti destinacije, proširenje turističke ponude i produženje sezone.
Ministarstvo turizma realizuje tri mjere koje imaju za cilj ravnomjerniji turistički razvoj i bolju integraciju lokalnih zajednica.
“Prva mjera je podrška organizovanju manifestacija/festivala, čiji je cilj diverzifikacija turističke ponude kroz razvoj manifestacionog turizma sa akcentom na razvoj sjevernog regiona Crne Gore. Druga mjera je unapređenje ponude i podizanje kvaliteta usluga u ruralnom turizmu, odnosno podrška unapređenju smještajnih i pratećih kapaciteta u seoskim domaćinstvima, uz promociju održivosti i digitalizacije”, navodi se u saopštenju.
Treća mjera je unapređenje kvaliteta turističke ponude i digitalizacija, koja obuhvata razvoj ponude u oblasti kulturnog, sportsko-rekreativnog i avanturističkog turizma, kao i digitalne projekte.
NTO implementira četiri mjere usmjerene na promociju destinacije i unapređenje konkurentnosti.
“Četvrta mjera je podrška za razvoj MICE turizma, koja uključuje podršku za unapređenje kapaciteta za MICE turizam, za organizaciju međunarodnih događaja u Crnoj Gori i podršku za organizaciju studijskih posjeta organizatora MICE događaja”, navodi se u saopštenju.
Peta mjera je podrška za organizaciju studijskih posjeta turoperatora i turističkih agencija, čiji je predmet podrške organizacija studijskih posjeta Crnoj Gori u ovoj godini za predstavnike turoperatora i turističkih agencija sa emitivnih tržišta. Šesta mjera je partnerstvo sa turoperatorima i turističkim agencijama u promociji Crne Gore kao turističke destinacije, čiji je predmet podrške realizacija aktivnosti na promociji Crne Gore kao turističke destinacije u partnerstvu sa turoperatorima i turističkim agencijama sa emitivnih tržišta: Velike Britanije, Njemačke, Francuske i ostalih emitivnih tržišta za Crnu Goru, osim emitivnih tržišta zemalja regiona, u ovoj godini.
Sedma mjera je podrška za unapređenje organizovanih avionskih dolazaka putem zajedničke marketing kampanje sa turoperatorima, čiji je predmet podrške unapređenje organizovanih avionskih dolazaka putem zajedničke marketing kampanje u ovoj i/ili narednoj godini sa turoperatorima koji realizuju redovne letove ka Crnoj Gori sa emitivnih tržišta osim tržišta zemalja regiona.
Javni pozivi za sve mjere objavljeni su i dostupni na internet stranicama Ministarstva turizma i NTO-a.
“Pozivamo sve zainteresovane subjekte da apliciraju i doprinesu kreiranju raznovrsnije, održive i konkurentne turističke ponude Crne Gore”, zaključuje se u saopštenju.
Katolički vjernici danas, 12. maj, proslavljaju Svetog Leopolda, dok prvoslavni vjernici slave Svetog Vasilija Ostroškog.
Proslava Svetog Leopolda (12. maj 1866. – Padova, 30. jul 1942.)
Sveti Leopold je rođen 12. maja 1886. godine u Herceg Novom, kao Bogdan Mandić , a umro je u Padovi 1942. godine. Bio je poznat po zalaganju za jedinstvo hrišćana.
Sveti Leopold Mandić, pripadao je redu Kapucina.
Leopold Bogdan Mandić proglašen je svetim 1983. godine a Ivan Pavle II ga je opisao kao svećenika koji je imao tako snažan ekumenski duh da se kao žrtva prikazao Bogu, za uspostavu jedinstva među ljudima i vjernicima različitih konfesija.
Svete moći se od 1942. godine nalaze u njegovo ime posvećenom hramu u Padovi – Italija.
Proslava Svetog Vasilija (28. decembar 1610. – 29. aprila 1671.)
Svetim liturgijаmа danas će u svim prаvoslаvnim hrаmovimа biti proslаvljen prаznik Svetog Vаsilijа Ostroškog.
Sveti Vasilije Ostroški
Sveti Vаsilije Ostroški Čudotvorаc rođen je u selu Mrkonjić u Popovom polju 1610.godine od roditeljа Petrа i Anаstаsije Jovаnović. Njegovim čudotvornim moćima u Mаnаstiru Ostrog pristupаju vjernici svih konfesija. U Ostrogu se svаke godine nа ovаj Dаn nekoliko hiljada ljudi posjeti Manastir Ostrog.
Oko 250 kilograma morskih plodova utrošili su uzgajivači iz Usdruženja “Marikultura” za spravljanje tradicionalnih jela: mušulje na buzaru, ružoto sa mušuljama, pašta sa mušuljama, salata sa mušuljama, kanape…
Manifestaciju „Dani bokeške mušulje i kotorskog vina“ na Pjaci od Kina je ispratio veliki broj stranaca, ali domaćih gostiju, koji su imali priliku da se dobro zabave uz pikantno jelo i pitko vino, sve to “začinjeno” prigodnom muzikom, što se moglo vidjeti i po njihovim veselim i nasmijanim licima. Za dobar muzički štimung potrudili su se članovi domaćih bendova- Fankulo i Trio Mare.
Zadovoljni su i organizatori i domaćini “fešte od vina i mušulja”: poslenici Turističke organizacije Opštine Kotor, članovi Udruženja Marikultura Kotor, vinari Kuće „Storia di Pietra“ sa Mirca. Udruženje je doniralo mušulje, utrošeno je oko 250 kilograma, a jedan uzgajivač je iznio i kamenice. Gosti su po svom ukusu uparivali jelo i vino, a za to su na meniju imali odličan izbor i povrh svega, mogli su i da prelistaju brošuru “Bokeška mušulja”, četvrto izdanje edicije „Nasljeđe ukusa“, da nauče recepte za crvenu i bijelu buzaru. Vina je u jednom trenu ponestalo, pa su domaćini “trknuli” do Mirca da donesu još.
Na trgu ispod stare topole svoje gastronomske delicije predstavilo je šest uzgajivača – Teodor Šupica, Saša Hudiček, braća Miloš i Andrej Krivokapić, Ljubo Bošković, Bobo Vujičić i sinovi i Luka Milošević, kao i kreativni, maštoviti članovi Udruženja “Karampana”. Svi su zadovoljni odazivom ove godine, drugi put kako organizuju ovu manifestaciju.
Dani bokeške mušulje i kotorskog vina
-Večeras smo od tridesetak kilograma mušalja i kamenica pripremili rižoto sa mušuljama, paštu sa mušuljama, salatu sa mušuljama, kanape i mušulje na buzaru, bilo je svega i sve je odmah prošlo, kažu Dragana i Ljubomir Bošković, bračni par iz Dobrote. Oni su sa svog porodičnog uzgajališta školjki “Pescatore” nadomak Perasta ubrali mušulje, spremili jela i uz širok osmijeh poslužili gostima.
-Drago nam je da ljudi vole naše proizvode, Kotor je godinama unazad prepoznatljiv po mušljama i kamenicama, gledaćemo da ova manifestacija iz godine u godinu raste i da postane tradicija kao što je to Bokeška noć i brojne druge koje su zastupljene na ovom području, poručuje Ljubo Bošković.
U Udruženju “Marikultura” rade na tome da u uzgoj uvedu nove vrste školjki, pa će ova manifestacija biti mnogo bogatija.
-Cilj nam je da u narednom periodi svi uključimo proizvodnju kamenica i dodatno, uzgoj vongole, “jakobove kapice”, “kapice male” i raznih drugih vrsta školjki, pošto je gastronomija neodvojivi dio turizma. Nadam se da ćemo mi, uzgajivači da unaprijedimo gastronomiju u našem zalivu, gradu, državi, kaže Luka Milošević, predsjednik Udruženja.
Ove godine, kako primjećuje Jovan Ristić, direktor TO Kotor, odaziv i atmosfera su bolji.
-Zadovoljni smo, uspjeli smo da ova dva proizvoda približimo prvenstveno našim gostima, ali i domaćem stanovništvu da se u ovom periodu prije sezone druže, da provedu vrijeme zajedno na ovim našim trgovima i, ono što je važno, da promovišemo mušulje naših proizvođača kojih ima dosta i koji iz godine u godinu unapređuju svoju proizvodnju. Isto tako, važno je da ovaj lijepi specijalitet, prvenstveno “mušulje na buzaru”, približimo našim gostima, kojih je večeras bilo mnogo, podijelio je Ristić svoje utiske sa nama. Istakao je značaj proizvodnje domaćeg vina, širenje kotorskih vinarija, kojih je već nekoliko u Grblju. Nažalost, gosti nisu imali priliku da ove večeri probaju vina iz grbaljskih vinarija, s obzirom da su njihovi kapaciteti već rasprodati, tako da su na fešti do izražaja došla kvalitetna vina iz vinarije “Storia di Pietra” sa Mirca.
Dani bokeške mušulje i kotorskog vina
-Ova kvalitetna vina se proizvode u ograničenim količinama i vrlo brzo nađu svoj put do potrošača i do restorana. Vinarija “Storia di Pietra” ima nešto veće kapacitete i zato su oni tu večeras, prva tura koju su donijeli je već potrošena, otišli su po drugu, kaže Ristić.
Mušulje i vina nisu bili “gratis”, već su mogli da se kupe po popularnim cijenama, a sav prihod je sakupljen kao donacija u humanitarne svrhe. Za razliku od prošle godine, kada je tim novcem nabavljen set uređaja za zdravstvene ustanove u Kotoru, ovoga puta sredstva od prodaje vina biće usmjerena na izdavanje nove brošure “Kotorska vina”.
-Kotorska opština, prvenstveno Grbalj, ima vinarsku tradiciju dugu vjekovima i lijepo je što se te vinarije pokreću ponovo, zato ćemo sljedeću brošuru posvetiti tome i današnjim proizvođačima, uz osvrt na uparivanje vina sa hranom. Što se mušulja tiče, od prihoda njihove prodaje ćemo vratiti dio sredstava uloženih u današnje veče i prvenstveno u štampu brošure ”Bokeška mušulja”, a ostatak ćemo usmjeriti u humanitarne svrhe, objasnio je Ristić. U ediciji “Gastro naslijeđe” TO Kotor je već objavila brošure o kotorskoj pašti, Dobrotskoj torti, Risanskim makarulima, a izradili su i suvenire vezane za ove proizvode- cegere sa recepturama.
-Od ove godine na našem punktu na Gurdiću imaćemo i prodaju suvenira koji su vezani samo za Turističku organizaciju, za naše proizvode (majice, šolje, magnete…) i publikacije, najavio je Ristić.
Uvode nove vrste u uzgoj
Prema podacima MONSTAT-a svi uzgajivači školjki proizvedu oko 170 tona plodova godišnje, što je za naše tržište možda čak i dovoljno, te marikulturisti svoj napredak vide ne toliko u povećanju količina, koliko u obogaćivanju ponude vrstama školjki. Svake godine se nose sa određenim problemima u uzgoju, koji su izraženiji krajem juna, kada uzgajalište počnu da napadaju jata orade i prave štetu, a dodatno kad more počne da se zatopljava, jer povišene temperature vazduha i vode značajno uvećavaju mortalitet kod školjki.
Humanitarni plivački maraton, 15. po redu, održan u nedjelju u Budvi, po sloganom “Open Water – Od Svetog Nikole do Svetog Nikole”, a 38 učesnika plivalo je od Krimovice do budvanskog ostrva Školj ( Sveti Nikola), trasu dugu sedam kilometara u kristalno čistim vodama budvanske rivijere.
“Ovaj događaj nije samo sportska manifestacija, već simbol zajedništva, jednakosti i međusobnog poštovanja. Okuplja plivače svih generacija i profila, sa jednim zajedničkim ciljem – da kroz sport i humanost doprinesemo boljem društvu.Posebnu zahvalnost upućujemo Vojsci Crne Gore, Opštini Budva, kao i Skupštini Opštine Budva, čija nesebična podrška i ove godine omogućava da maraton protekne bezbedno i dostojanstveno, na čast svih učesnika i građana Budve, zahvaljujemo se Milici Damjanovic na doceku dobrodošlice”, navode organizatori.
“Ovaj maraton nije samo sportski izazov, kako ističu, već poruka zajedništva i solidarnosti. Ponosni smo na svaki preplivani metar i na sve koji su svojim prisustvom i učešćem dali doprinos plemenitom cilju “U duhu entuzijazma i zajedništva, najavljujemo još jedan maraton koji će se održati tokom predstojeće ljetnje sezone. Ovim putem pozivamo sve ljude dobre volje koji su u mogućnosti da nam se pridruže u još većem broju i budu dio priče koja pliva u ime humanosti”, ističu organizatori.
Humanitarni plivčki maraton
Danas se plivalo za obezbjeđivanje novčanih sredstava za Dom starih “Sveti vid” u Petrovcu ( 520-14941-66 Hipotekarna banka, Franjevke BZC), N.V.O. “Puževa kućica” (510-101656-40 510000000010165640 CKB banka) i Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama u razovoju “Biseri” Budva ( 510-201210-41 CKB banka).
Učesnici humanitarnog maratona bili su Milija Bulatović , Luka Vučković, Miloš Đuričanin,
Marko Delević, Peggy Osterman, Dragan Mihaljević, Dragan Jovanović , Ivan Radonjić, Goran Nedović, Snježana Sarajkić, Jovan Plavšić, Antonio Grgurović, Miloš Petković , Aleksandra Tot, Bojana Živković, Ruben Vergara, Vladimir Stevović, Miodrag Vuksanović, Mario Matijević, Stefan Bjelić, Vukoman Sekulić, Anđa Budimir, Andrija Kasom, Aleksandar Vlahović, Aleksandra Lyulina, Krsto Proroković, Ratko Rakočević, Bojan Đokić, Dijana Đokić, Damjan Tadić, Bojan Paunović, Nikša Miljanić, Natalia Muravchikova, Elena Namchenko, Denis Sabirov, Ilia Tikhonov, Dino Canović i Nenad Todorović. Treneri su bili Luka Zenović, Ado Gargović, ljekar Dragan Gazivoda, medicinska sestra Ana Lopičić, farmaceutkinje Jelena Arsenijević i Marija Duletić, dok su pratnji bili Peco Rađenović, Zoran Drakulić, Zano Vučković, Vanja Smailagić, Vladimir Duletić, Mišo Vukoje, Rajko Kuzman, Željko Dapčević, Anita Šabotić, Milica Damjanović ,Ivana Liješević, Andrijano Seli, Mićko Vejnović i Marijana Božović.
Kompanija Bemax, kao podizvođač radova kineske kompanije Shandong High speed, zadužena je za izgradnju 9.7 kilometara puta na bulevaru Tivat – Jaz. Upravo su na svojoj Youtube stranici objavili snimak kako napreduju radovi.
Radi se o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u zemlji, jer se, pored izgradnje saobraćajnice, gradi i novi cjevovod Regionalnog vodovoda.
Cilj je da se do ljeta osposobi najfrekventnija dionica između Tivta i raskrsnice za Bigovu kao najfrekventnije saobraćajnice sa preko 30.000 vozila dnevno.
Rok do kada bulevar, koji prolazi kroz tri opštine, treba da bude završen je januar 2026. godine.
bulevara Tivat-Jaz
Za očekivati je da kada magistrala bude rekonstruisana u bulevar, put od aerodroma Tivat bude rasterećeniji. Projekat je vrijedan 54 miliona eura, a novac je obezbijeđen kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj.
Najmlađi vaterpolisti Primorca osvojili su titulu U 12 prvaka Regionalne lige, na turniru koji je održan u Šapcu.
Iako su nakon tri kola bili četvrti u grupi B, pobjedom nad Šapcem 12:11 i porazima od Partizana 11:7 i Mladosti iz Zagreba 10:8, mali Kotorani su u nokaut fazi odigrali bez greške i upisali tri trijumfa.
U četvrtfinalu su bili bolji od Mladosti iz Bijele 13:8 (3:2, 4:1, 1:2, 5:3), a u polufinalu su savladali zagrebačku Mladost 14:9 (4:4, 1:2, 4:1, 5:2).
U finalnom meču revanširali su se i Partizanu za poraz u grupnom dijelu – 7:5 (1:3, 1:0, 2:0, 3:2).
Najbolji igrač turnira je bio Luka Zvicer.
U talentovanom sastavu, koji kao trener vodi Nikola Mršulja, najveći učinak, posebno u polufinalu i finalu, imao je Relja Gopčević.
On je u polufinalnom duelu postigao šest, a u finalnom tri gola i sa 19 pogodaka bio najefikasniji igrač Primorca na turniru.
XII kolektivna izložba Udruženja jadranskih fotografa Adriatic Artists “Morska posla“, inspirisana morem i ritmom života uz obalu, otvorena je ovog vikenda u Muzeju i galeriji Tivat.
Selekciju potpisuje Savjet grupe koji čine fotografi Dragan Lopušina, Sandra Luković, Kalina Matić Morača i Irena Meštrović, te akademski slikari Maja Verzzoti i Boris Dragojević.
Spaghetti okrenuti na tavi sa otopljenim slanim srdelama ili inćunima, na MASLACU, uz blagi začin ljute paprike, svježinu korice limuna i roza papra
Jednostavno jelo, tipično za petak, dan nemrsa, za sve one koji žele običan, jednostavan tanjur pašte ali u kojem su sadržani mnogi ukusi tradicionalne, ribarske Italije. Siromašno, ali sa gastronomskom kraljevskom prezentacijom, kakvu samo jednostavnost može ponuditi
Za 4 osobe
Vrijeme pripreme : 15 minuta
Potrebni sastojci:
8 – 10 fileta očišćenih slanih inćuna ili srdele
50 g maslaca
Komadić ljute papričice
Kitica peršina.
2 trake korice limuna
Svježe mljeveni ružičasti papar
300 g špageta, br. 5
Način pripreme:
U tavu, u kojoj ćete začinjati paštu, stavite maslac, filete slanih inćuna ili srdele (očišćenih i odsoljenih, najbolje gotovih, kupljenih u staklenkama), komadić ljute papričice, te pustite, na vrlo laganoj vatri da se maslac i slana riba otope.
U međuvremenu skuhajte špagete – kada su al dente, vadite ih viljuškom za špagete i stavljajte u tavu.
Zalijte odmah sa 1 dl – 1,5 dl vode u kojoj se pašta kuhala – drvenom žlicom energično miješajte špagete kako bi dodatno pustili gluten i kako bi se stvorila kremica. Ubacite fino sjeckane režnjeve limuna (ili pak nariban na ribežu),peršin, paprite sa ružičastim ili crnim paprom.
Delegacija UBNOR-a i antifašista Kotor, juče je u Tuzli prisustovala regionalnoj manifestacije obilježavanja 9. maja – 80 godina od pobjede nad fašizmom u Evropi. Manifestaciju pod nazivom Pobjeda 1945. – 2025., organizovao je Savez antifašista i boraca NOR-a Bosne i Hercegovine.
Na Trgu Slobode održano je centralno obilježavanje Dana pobjede na fašizmom. Sa skupa je poslana snažna poruka zajedništva i otpora prema svakom obliku fašizma.
Vec 1943. godine Tuzla i tuzlanska regija bila je najveća slobodna teritorija u pokorenoj Evropi i tu je negdje napravljena prelomna tačka da ljudi koji su se dvoumili masovno se priključe narodno-oslobodilačkom pokretu. Kako je istaknuto na skupu, antifašistička borba nema granice i manifestacija je bila prilika prisjetiti se ne samo prošlosti već i poslati jasnu poruku da je antifašizam temelj savremene Evrope. Težnja ka zajedništvu svih naroda potvrđena je i prisustvom brojnih delegacija iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Makedonije i najbrojnije delegacije iz Crne Gore iz sledecih gradova: Podgorice, Cetinja, Budve, Mojkovca, Tivta, Herceg Nova i Kotora.
Delegacija UBNOR-a i antifašista Kotora
„Mi smo imali jednu zajedničku državu koja je nastala kao rezultat borbe u Drugom svjetskom ratu. Nju nismo uspjeli da sačuvamo, ali moramo očuvati ideju na kojoj je ona tada nastala, moramo sačuvati ideju antifašizma“, poručio je Stevan Radunović, potpredsjednik SUBNOR-a Crne Gore.
U Tuzli nije slavljen samo istorijski datum. Slavljeni su sloboda, jednakost i zajedništvo, vrijednosti koje su generacije branile, a koje mladi naraštaj mora čuvati i njegovati.
Delegacija UBNOR-a Kotor prisustovala je i centralnoj proslavi Dana pobjede nad fašizmom i dana Evrope, koja je održana 9.maja na Grahovcu.
