Odbojkašice Herceg Novog dobile su prvu utakmicu finalne serije EPCG Superlige.
Savladale su Luku Bar 3:1 (25:18, 21:25, 25:23 i 25:23) u uzbudljivom duelu u kom su nakon velike borbe, pogotovo u trećem i četvrtom setu, sačuvale prednost domaćeg parketa.
Hercegnovski tim do pobjede vodila je Tatjana Bokan sa 19, Bruk Dekster je osvojila 14, a poen manje Aleksandra Gligorić.
Kod Luke Bar najefikasnija je bila Dijana Vuković sa 25 poena.
Finalna serija biće nastavljena u srijedu, u SC Topolica.
Tradicionalno, 27. izdanje Lions regata „Jedrima protiv droge“, s višedesetljetnom tradicijom, po prvi put dolazi u zadarski arhipelag, gdje će se od 22. do 25. aprila 2026. godine održati s polazištem iz marine Dalmacija u Sukošanu, otvarajući novo poglavlje u svojoj misiji povezivanja sporta, ekologije i borbe protiv ovisnosti.
U organizaciji Lions Distrikt 126 Hrvatska, ova međunarodna manifestacija okuplja ugledne poduzetnike, biznismene i humanitarce iz cijele Europe, koji će kroz nekoliko dana jedrenja poslati snažnu poruku odgovornost prema društvu i okolišu počinje osobnim izborom.
Ove godine poseban naglasak stavlja se upravo na zadarski arhipelag, jedno od najvrjednijih prirodnih bogatstava Hrvatske. Razvedena obala, blizina otoka i jedinstveni morski ekosustav postaju simbol borbe za očuvanje prirode, ali i platforma za podizanje svijesti o ključnim društvenim izazovima današnjice.
Na polazištu u Marini Dalmacija u Sukošanu okupit će se više od 340 sudionika u 43 posade iz Hrvatske i brojnih europskih zemalja. Uz sportski dio programa, sudionike očekuje i sadržajan zabavni te kulturno-umjetnički program, koji će dodatno pridonijeti druženju, međusobnom povezivanju i razvoju prijateljstava u duhu zajedništva i humanosti.
Ipak, organizatori ističu kako regata nije samo simbol zajedništva i humanitarnog djelovanja, nego i ozbiljno sportsko natjecanje. Na moru će, uz prijateljstvo i fair play, odlučivati znanje, timski duh, iskustvo, dobra procjena i natjecateljska spremnost posada.
Uz poruku borbe protiv ovisnosti, na regati se snažno naglašava i važnost očuvanja mora, okoliša i odgovornog odnosa prema zajednici kroz ekološke akcije čišćenja mora i obale.
Tokom više od četvrt stoljeća ova je regata prerasla okvir sportskog događaja i postala snažna platforma za promicanje humanosti, zajedništva i prevencije ovisnosti. Kroz regatu je do danas prošlo više od 7.600 sudionika, sudjelovalo je više od 780 posada iz više od 30 zemalja, a prikupljeno je više od 450.000 eura donacija namijenjenih edukaciji, prevenciji, rehabilitaciji i borbi protiv ovisnosti. Ovo je i najzahtjevniji projekt Lionsa Hrvatske, a njezin značaj svake godine potvrđuje sve veći broj sudionika, partnera i podupiratelja. Ove godine projekt se održava uz podršku zlatnog sponzora – tvrtke Orgula.
Lions Clubs International najveća je svjetska humanitarna organizacija s oko 1,4 milijuna članova diljem svijeta. Svojim humanitarnim radom Lionsi već desetljećima povezuju ljude u zajedničkoj misiji pomaganja, promicanja solidarnosti i stvaranja pozitivnih promjena u lokalnim zajednicama i društvu u cjelini. Dio te velike međunarodne zajednice je i Lions Distrikt 126 Hrvatska, koji okuplja oko 1.200 članova u 57 klubova.
Povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava u Pomorskom muzeju Crne Gore dr sc. Vesna Čučić održaće predavanje pod nazivom “Boka Kotorska i Trst u XIX vijeku”.
Ovaj značajan datum ustanovio je UNESCO 1995. godine sa ciljem da se promoviše čitanje, razvoj izdavačke djelatnosti i zaštite intelektualne svojine putem autorskih prava. Datum simbolično povezuje svjetsku književnu baštinu, jer su tog dana preminuli velikani poput Wiliama Šekspira i Miguela Servantesa.
Predavanje će se održati u četvrtak, 23. aprila sa početkom u 12 sati u Galeriji Pomorskog muzeja.
Naoružani napadač ubio je u nedjelju osmero djece u dobi od jedne do 14 godina, u masovnoj pucnjavi u kući u Shreveportu u američkoj saveznoj državi Louisiani, u incidentu koji se vodi kao obiteljsko nasilje, prije nego što ga je policija usmrtila tijekom potjere vozilom, priopćile su lokalne vlasti.
Tijela sedmero djece pronađena su u kući, dok je osmo upucano dok je pokušavalo pobjeći s krova, rekao je glasnogovornik policijske uprave Shreveporta Christopher Bordelon lokalnoj TV postaji KTBS. Među djecom koja su živjela u kući s nekom je u srodstvu, rekla je policija.
Preliminarne informacije ukazuju na to da su događaji započeli kada je osumnjičenik upucao ženu, a zatim otišao nekoliko blokova dalje do kuće u kojoj su živjela djeca, prema objavi policije Shreveporta na Facebooku.
Bordelon je za KTBS rekao da se radilo o “nevjerojatno strašnom” mjestu zločina.
Incident se dogodio nakon 6 sati ujutro u nedjelju, rekao je Bordelon novinarima. Najmanje 10 ljudi je upucano, rekao je, ne pruživši detalje o statusu preživjelih.
Osumnjičenik je nakon pucnjave ukrao vozilo, a ubijen je kada je policija pucala na vozilo tijekom potjere koja se protegla u susjednu župu Bossier, rekao je glasnogovornik. Policija Louisiane istražuje događaj u kojem je službenik upucao muškarca, rekla je glasnogovornica Kate Stegall.
Ovo je tragična situacija, možda najgora koju smo imali u povijesti, rekao je gradonačelnik Shreveporta Tom Arceneaux.
Na kasnijoj konferenciji za novinare, senator države Louisiane Sam Jenkins, čiji okrug obuhvaća veći dio Shreveporta, rekao je da pucnjava naglašava potrebu za više resursa za borbu protiv obiteljskog nasilja.
Ako imamo nekoga s poviješću obiteljskog nasilja, osigurajmo da ti resursi, ta intervencija bude dostupna na kontinuiranoj i dosljednoj osnovi, kako bismo izbjegli ovo što smo danas ovdje vidjeli, rekao je Jenkins.
Reuters nije mogao odmah utvrditi je li osumnjičenik imao povijest obiteljskog nasilja.
Predsjednik Zastupničkog doma SAD-a Mike Johnson, rodom iz Shreveporta, na društvenim mrežama je nazvao pucnjavu srcedrapajućom tragedijom. Guverner Louisiane Jeff Landry napisao je na društvenim mrežama da se on i njegova supruga mole za sve pogođene.
Ne uključujući nedjeljni incident u Shreveportu, Registar oružanog nasilja navodi najmanje 119 masovnih pucnjava u Sjedinjenim Državama ove godine, u kojima je poginulo 117 ljudi, uključujući 79 djece, a ozlijeđeno njih 458.
Prema Registru, masovna pucnjava je incident u kojem su najmanje četiri osobe, ne uključujući napadača, ozlijeđene ili ubijene vatrenim oružjem. Prema istom izvoru, Sjedinjene Države prošle su godine imale 407 masovnih pucnjava.
Od uzgajališta mušalja ka Perastu do stare policijske stanice ka Sopotu učesnici akcije prikupili oko 250 vreća otpada
Dobrovoljnom ekološkom akcijom čišćenja obale Risanskog zaliva, aktivisti i poštovaoci prirode različitih uzrasta i zanimanja, učenici, studenti, nastavnici, poslenici iz državnog sektora i oni iz građanskih udruženja iz raznih gradova Crne Gore, a najviše iz risanske lokalne zajednice, u nedjelju, 19. aprila, u organizaciji NVO “Naša akcija” su obilježili Dan Planete. Velikim interesovanjem, te učešćem, odrasli, mladi i djeca pokazali su koliko vole i cijene svoj dom, zajednicu, svoju Zemlju.
Tokom čišćenja, koje je trajalo oko tri sata, na potezu od uzgajališta mušulja “Pescatore” (prema Perastu), ispod Manastira Banja, pored ruševne zgrade Zadužbine Ljubatovića na Rtcu, obalom Slanice, ispod benzinske pumpne stanice, duž cijele obale kroz Risan, uključujući i plažu bivšeg hotela “Teuta” koji je u izgradnji, pa sve do stare policijske stanice prema Sopotu, volonteri su sakupili otpada u više od 250 vreća, svaka kapaciteta po 120 litara. Pored kesa, plastičnih boca, guma, aktivisti su iz priobalja izvukli i suncobrane, dijelove starog namještaja, stiropor i drugi materijal, koji morske struje nanose tokom zime na obalu. Kabasti, krupni otpad odložen je uz kontejnere, a pored njih, uz magistralni put – i vreće, koje su radnici “Komunalnog” već danas pokupili i odvezli teretnim vozilom.
-Veoma smo zadovoljni, akcija je bila izuzetno posjećena, oko 112 ljudi je bilo. Imali smo podršku od poslenika Mjesne zajednice Risan, došli su članovi/ce NVO “Medaur”, veliki broj učenika i nastavnika, kao i direktorica Osnovne škole “Veljko Drobnjkaković”, zatim, djelatnici Turističke organizacije Kotor; tu je Omladinski tim Tivat koji je uvijek uz nas, tu su volonteri NVO ”Optimisti” iz Nikšića, mladi istraživači iz organizacije “Montenegro Dolphin Research” (MDR), učenici i nastavnici privatne škole “Arkadija” iz Kotora. Na kraju nam se pridružilo desetak radnika iz kompanije “Movenpick” (bivši hotel Teuta), kaže Patricija Pobrić, izvršna direktorka NVO “Naša akcija”, ističući značajnu podršku Komunalnog preduzeća i pokroviteljstvo JP Morsko dobro.
Ova akcija, posvećena Danu planete, kaže Pobrić, nije samo čišćenje obale, ona je mnogo više od toga, s obzirom da se kroz nju ljudi druže, upoznaju, jačajući zajednicu. Među prisutnima smo primijetili i reditelja Vladimira Perovića, Rišnjanina, koji je zajedno sa svojom suprugom uveličao akciju. Nekoliko učesnika/ca su se nakon akcije okupali i osvježili u moru, neki su igrali “Twister”, slušali muziku, sunčali se, razgovarali sjedeći na obližnjoj kafe-terasi…
Srce organizacije volontera “Naše akcije” čine studenti iz Bijelog Polja i Pljevalja, koji borave u Studentskom domu “Spasić-Mašera” u Dobroti, mladi iz Zete, Danilovgrada, Budve, Podgorice, Cetinja, Nikšića, Tivta i Kotora. Lijep gest učinio je vlasnik restorana “Hipnos” prijatno ih iznenadivši čašćenjem sa dva velika pakovanja pice.
Od početka svojih studija 2023. godine Andrej Medojević, student treće godine Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Kotoru, aktivista je NVO Naša akcija.
– U dobrovoljni rad su me uveli prijatelji sa fakulteta, dosta mojih kolega/koleginica takođe su uključeni u “Našu akciju”. Učestvovali smo u brojnim humanitarnim, ekološkim, sportskim akcijama, koje su savršena prilika za druženje, da kroz društveno koristan rad naučimo da uživamo u rezultatima zajedničkog truda, kaže Andrej.
Patricija Pobrić je kroz program rada ove organizacije do sada obučila desetak generacija mladih, formirajući njihov pogled na svijet i osjećaj pripadnosti društvenoj zajednici.
/M.D.P./
Vaterpolisti Primorca nisu uspjeli da krunišu sjajnu sezonu trofejom – u finalu Regionalne lige poraženi su od Radničkog iz Kragujevca rezultatom 17:11.
Ekipa iz Kotora otvorila je meč hrabro i odlučno. Prva dionica pripala je Drašku Brguljanu i drugovima 4:2, što je nagovijestilo veliku borbu.
Međutim, tada je uslijedio odgovor šampiona.
Tim koji predvodi Uroš Stevanović se razgoropadio i pokazao zašto važio za apsolutnog favorita. Radnički je preuzeo kontrolu, nametnuo ritam i do kraja meča demonstrirao kvalitet za ubjedljiv trijumf.
Iako su ostali bez trofeja, izabranici Atanasiosa Kehajasa ostvarili su ogroman rezultat – plasman u finale predstavlja najveći uspjeh kluba otkako se takmiči u Regionalnoj ligi.
Put do završnice bio je impresivan, a Kotorani su pokazali da ponovo pripadaju samom vrhu regionalnog vaterpola.
Jadranu treće mjesto
Na finalnom turniru Regionalne vaterpolo lige u utakmici za treće mjesto Jadran iz Herceg Novog pobjedio je Šabac sa 16:15
Motociklista Đ.J. (1981) iz Nikšića poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se danas dogodila u mjestu Lipci, kazali su Agenciji MINA iz Uprave policije.
Nesreća se dogodila na putu Risan – Dragalj, oko 15 sati i 45 minuta.
U udesu su učestvovali automobil i motocikl.
Državljanin Južne Afrike J.V. (24) osuđen je na novčanu kaznu od 375 eura, koja je zamijenjena u zatvorsku od 14 dana, zbog fizičkog napada na vlasnika hostela u Kotoru, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Kako su naveli, do incidenta je došlo juče oko 19:30 časova, a okrivljeni je pred sud izveden danas.
Sutkinja odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović je odmah po izricanju odluke odredila da se kazna naplati prije pravosnažnosti, ali kako okrivljeni nije bio u mogućnosti da plati kaznu, ona je zamijenjena u kaznu zatvora u trajanju od 14 dana.
“Odmah po uručenju rješenja okrivljeni je sproveden na izdržavanje kazne u UIKS Spuž”, zaključuje se u saopštenju.
Ovaj iskorak u grafici zasniva se na studiji čovjeka, njegovih unutarnjih kriza u savremenom društvu.
Izbor teme “S onu stranu kože” akademski umjetnik Nikola Karadeglić iz Trebinja majstorski je vizuelno obradio igrajući se različitim tehnikama, a cijeli taj opus prepoznatljiv je po vrhunskom crtežu. Na izložbi otvorenoj u četvrtak, 16. aprila u Gradskoj galeriji Kotor publika je imala priliku i da se u to uvjeri, posebno gledajući “udarne” instalacije, kao što je “Problematika unutarnjeg”, rađena u pet slojeva zanatom grafike na pleksiglasu. Kada ih izbliza pogledate, vidjećete u dubini nasložene slojeve crteža na prozirnoj osnovi, dok se obrisi zadnjeg u nizu oslikavaju još i u sjenci na zidu.
Manje grafike, izložene prošloga ljeta na kolektivnoj izložbi crnogorskih grafičara u crkvi Santa Maria u Budvi u okviru Festivala grafike – Grada Teatra, bile su tek početak Nikolinog umjetničkog razigravanja, nakon što je magistrirao prije dvije godine na temi “Eksperiment u grafici i novi materijali u grafici”na Odsjeku Grafika i strip u klasi prof. Mirka Toljića na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju. Za svog profesora kaže da mu je mnogo značio u njegovom likovnom odrastanju i da profesionalno i dalje sarađuju.
Nikola Karadeglić je prošloga ljeta prvi put izlagao u Kotoru i to virtuelne radove na Festivalu svjetlosti, ali se sada predstavlja stvarnim, višedimenzionalnim djelima. Za ovu priliku stvorio je “višenamenske objekte”. Mogu se, kaže on, gledati sa više strana i čovjek neće pogriješiti ni da kaže da je to objekat, instalacija, na kraju skulptura i grafika.
-Ovo što sam napravio je jedan novi iskorak u grafici. Na tome radim dvije godine. To se odnosi na višeslojne radove, grafike sa pleksiglasom, koje sadrže i crtež kao arhetipski vid svakog likovnog djela i sadrži određeni grafički pristup, prije svega suve igle i novih tehnika koje su digitalna štampa, print i naravno crtež preko njega. To su kombinacije koje sam koristio.
Generalno, svaki ovaj rad traži mnogo odricanja, mnogo vremena. Nije to više samo crtež, nije to slika – to je i zanatski dio kombinovan sa fizičkim koji je naporan, koji iziskuje tu digitalnu notu koja je možda najjednostavnija od svega, ali ona zahtjeva prije svega mnogo crteža. Određeni radovi su generalno i fuzije kolaža nekoliko crteža koje sam ja kidao, parčao na komade i spajao u jednu koherentnu cjelinu, objašnjava umjetnik za Boka News.
Svojim grotesknim likovima, a “škrt” u bojama, Nikola prikazuje čovjeka u crno-bijelom svijetu, nimalo ga ne uljepšavajući. Privilegija umjetnika jeste da kroz likovni izraz saopšti svoju istinu bez licemjerja.
-Groteskne su predstave, neke su i pomalo strašne, ali ta današnja istina globalnog dešavanja u svijetu nije lijepa i ja onda želim to da saopštim. Nema potrebe za uljepšavanjem. Moji su likovi generalno lišeni sve te estetizacije, koja bi bila licemjerna sa moje strane kad bih pristao na nju, objašnjava Karadeglić.
Ciklus “Sa one strane kože” je njegova poetska misao koja se vodi kroz radove, crteže, zasniva se na studiji čovjeka, njegovih unutarnjih kriza, kroz šta sve čovjek prolazi i kako se on danas suočava sa raznoraznim stanjima u društvu i van njega.
– Čovjek je socijalno biće, društvo ga uvijek uvlači u te stvari i koliko čovjek pati, to jest u kakve krize ulazi – ta psihološka stanja su ono što mene zanima. Kroz to raslojavanje sam pokušao da uđem u dubinu, da predstavim čovjeka u nekoj distoziji u kojoj on djelimično i jeste – to se vidi kroz isprepletane crteže. Volim da svako nađe možda nešto blisko sebi u tim crtežima i da probudimo tu neku vrstu empatije generalno. Gledajući u kom pravcu ide svijet, da pronađemo dozu optimizma, da otkrijemo onu ljepšu stranu. Može se gledati na mnogo načina. To je na kraju subjektivna stvar, smatra umjetnik.
Od kako je magistrirao prije par godina radi u svom ateljeu u Trebinju i svoj status još uvijek doživljava “neodređenim” – iako je umjetnički sazrio.
-Nalazim se u neodređenom polju, iako mnogo vremena provodim u atelju, ne mogu se deklarisati da sam samo umjetnik, jer radim I druge stvari. Bavim se grafičkim dizajnom, radim murale, obavljam zanatski posao. Umjetnik u izrastanju danas mora prihvatiti neke stvari koje mu se dopadnu, a ja volim da istražujem. Vidjeli ste u mojim radovima da se prožimaju ti dizajnerski momenti, sa tekstom se igram dosta… Imam dosta novih ideja kojima želim da se posvetim malo više, kaže strastveni majstor crteža i grafike.
Izložba “S onu stranu kože” Nikole Karadeglića biće otvorena u Gradskoj galeriji Kotora do 12. maja. Krajem septembra očekuje ga izložba u Modernoj galeriji “Jovo Ivanović” u Budvi.
/M.D.P./
Selo Klinci na poluostrvu Luštica funkcioniše kao difuzni samoodrživi hotel sačinjen od više kamenih kuća. Vlasnik Klinci Village Resort-a Bogdan Kaluđerović je oživio duh čitave porodice Kaluđerović, čijih je prethodnih 17 generacija živjelo na tom lokalitetu. Restaurirao je kuće i uredio kompletan enterijer resort-a, te uz svoju porodicu i pažljivo odabrani tim saradnika kreirao jedinstveni turistički proizvod koji iz godine u godinu privlači veliko interesovanje turista.
„Gosti koji nas posjećuju su sa svih krajeva planete Zemlje. Prošle godine smo ovdje imali 36 različitih pasoša i na to smo jako ponosni. Naša sezona traje jako dug. Takvi podaci potvrđuju moj stav da je ovakva vrsta smještaja dobitna kombinacija za Crnu Goru. Volio bih da se i drugi ljudi vrate imanju svojih đedova, bez obzira da li su imanja na obali ili kontinentalnom dijelu. Mir koji ovakva sela pružaju je ono što gosti koji vode ubrzan gradski život najviše i traže,“ kazao je Kaluđerović.
Savremeni turisti sve više tragaju za unikatnim iskustvima i prilikama da otkriju tradiciju destinacija koje posjećuju, a upravo takav jedinstveni doživljaj im nudi selo Klinci.
„Nudimo različite sadržaje. Gosti mogu da posjete naš maslinjak, mogu u našoj destileriji eteričnih ulja sa nama da destiliraju ulja od lovora, ruzmarina, žalfije, u određeno doba godine sa nama mogu da beru masline i prave maslinovo ulje,“ naveo je Kaluđerović.
U vremenu kada Crna Gora teži da se pozicionira kao luksuzna turistička destinacija, Klinci Village Resort nudi drugačiji tip ekskluzivnosti.
„Ova vrsta turizma je ekskluzivna u smislu mira, tišine i privatnosti koju vam pruža. Ovdje nema zlatnih kvaka i zlatnih česmi, već osjećate luksuz u smislu mira koji dobijate, originalne usluge, domaće hrane,“ naveo je vlasnik Klinci Village Resort-a.
Boravak u selu Klinci posebnijim čini održivi aspekt funkcionisanja ovog difuznog hotela.
„Praktikujemo recikliranje, kompostiranje, u selu imamo prvi reciklažni mlin za ambalažno staklo. Povodom Dana planete Zemlje ćemo sa lokalnim turističkim organizacijama iz Tivta i Herceg Novog učestvovati u akciji čišćenja. Dobitnici smo eko-oznake Zeleni ključ, naš karbonski otisak je veoma nizak. Vjerujem da svi treba da radimo na održivosti, te da ispunimo standard Crne Gore kao ekološke države,“ ispričao je Kaluđerović.
Klinci Village Resort radi tokom većeg dijela godine, ali su vlasnici tri mjeseca tokom zime odredili za odmor osoblja i potragu za novom inspiracijom koja bi unaprijedila posao.
© BokaNews, 2021
