Svečano otvaranje izložbe “Cetinjski parkovi – moje intelektualne vježbanke” Ane Lompar u utorak 12. maj 2026. godine u 19:00 časova, u Gradskoj galeriji “Josip Bepo Benković” Herceg Novi.
Izložba je inspirisana djetinjstvom provedenim u dva cetinjska parka, smještena u blizini zgrade nekadašnjeg engleskog poslanstva.
U tim prostorima prirode i tišine razvila se prva, tiha veza sa umjetnošću.
Parkovi su za autorku postali živi svjedoci odrastanja, unutrašnjih dijaloga i procesa sazrijevanja. Svaki šum lišća i svaki zrak svjetlosti pretvarali su se u replike malog životnog teatra.
Postavku čine grafički radovi rađeni tradicionalnim tehnikama – suva igla, akvatinta, bakropis i linogravura – kao i crteži kombinovanim tehnikama.
Likovni jezik koristi se kao sredstvo za bilježenje sjećanja, emocija i povezanosti s prirodom.
Uprava policije saopštila je da je sinoć došlo do tuče u naselju Dobrota, i dodala da je kao osumnjičene učesnike identifikovala više osoba iz Kotora i Tivta, dok su teže povrijeđene dvije osobe.
“Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor, u koordinaciji sa državnim tužilaštvom, preduzimaju mjere i radnje na rasvjetljavanju događaja u kojem je, tokom noći u naselju Dobrota, došlo do narušavanja javnog reda i mira tučom, kada je više osoba zadobilo tjelesne povrede”, navodi se u saopštenju.
Kako pojašnjavaju, postupajući po prijavi građana da je u noći između 9. i 10. maja, oko dva časa, u blizini Instituta za biologiju mora u Dobroti došlo do tuče između više osoba, policijski službenici su do sada preduzetim mjerama i radnjama identifikovali više osoba iz Tivta i Kotora za koje se sumnja da su učestvovale u sukobu, među kojima i operativno interesantna osoba.
“Sumnja se da je događaju prethodio verbalni konflikt nakon čega je došlo i do fizičkog sukoba. U ovom događaju su za sada, kod dvije osobe konstatovane teške tjelesne povrede. Policijski službenici su identifikovali sve učesnike događaja, dok se za još jednim intenzivno traga”, naglasili su.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor izuzeli su određene predmete i tragove sa lica mjesta kao i snimke sa video-nadzora, prikupili obavještenja od većeg broja osoba, te nastavljaju sa preduzimanjem daljih službenih mjera i radnji u cilju potpunog rasvjetljavanja događaja i procesuiranja odgovornih osoba.
“O događaju su obaviješteni državni tužioci u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon preduzimanja svih mjera i radnji uslijediće pravna kvalifikacija djela”, zaključili su.
U okviru petog izdanja Festivala vjetra, sinoć je na platou ispred crkve Svetog Antona u Tripovićima održano „Veče klapske pjesme“, program koji je i ove godine okupio brojne ljubitelje mediteranske muzike, višeglasja i bokeljske tradicije.
U jedinstvenom ambijentu iznad Tivta nastupilo je deset klapa iz Tivta, Kotora, Budve, Nikšića i Podgorice, potvrđujući da klapska pjesma zauzima važno mjesto u savremenom kulturnom životu Crne Gore i da se uspješno prenosi na mlađe generacije. Posebnu pažnju publike privukle su dječije i omladinske klape, koje su uz iskusne sastave pokazale bogatstvo i raznovrsnost klapskog izraza.
Publika je tokom večeri imala priliku da uživa u nastupima ženskih, mješovitih i dječijih klapa kroz spoj tradicionalnih i savremenih aranžmana, a sam događaj protekao je u atmosferi zajedništva, emocije i mediteranskog duha po kojem je ovaj program već postao prepoznatljiv.
Program su organizovali Bokeljska udruga muzičara a capella i JK „Delfin“, u saradnji sa Festivalom vjetra.
Veče klapske pjesme u Tivtu
Urednica programa Festivala vjetra Antonela Stjepčević istakla je zadovoljstvo zbog velikog odziva publike i kvaliteta programa.
„Još jedno prelijepo veče na platou župne crkve Svetog Antona na koje možemo biti ponosni. Velika zahvalnost Bokeljskoj udruzi muzičara i klapa koja je za nas organizovala ovo divno veče. Imali smo deset klapa iz pet crnogorskih gradova i posebno raduje činjenica da među njima ima i dječijih klapa, jer je upravo to najbolji pokazatelj da klapska pjesma živi i da se prenosi na nove generacije“, kazala je Stjepčević.
Ona je podsjetila da je saradnja Festivala vjetra i Bokeljske udruge muzičara a capella uspostavljena prošle godine, te da će, sudeći po reakcijama publike, „Veče klapske pjesme“ postati stalni dio festivalskog programa.
Veče klapske pjesme u Tivtu
Zadovoljstvo nastupom i organizacijom nije krio ni Dejan Lučić iz Mješovite klape Camerton iz Podgorice, koja je drugi put učestvovala na ovoj manifestaciji.
„Uvijek se rado odazivamo događajima koji promovišu kulturnu baštinu i muzičko nasljeđe. Drago nam je što smo ponovo bili dio ove priče i što imamo priliku da učimo jedni od drugih. Posebno je važno što su ove godine učestvovale i dječije klape, jer je suština klapskog pjevanja upravo u tome da se prenosi s generacije na generaciju“, rekao je Lučić.
Veče klapske pjesme u Tivtu
Na sinoćnjoj smotri nastupile su: ženska klapa Aanderba satis i mješovita klapa Anderba Kantores iz Nikšića, ženske klape Fiori i Fiorellini iz Tivta, ženske klape Incanto iz Kotora, Belezza iz Tivta i Harmonija iz Budve, mješovite klape Camerton iz Podgorice i Jadran iz Tivta, kao i ženska klapa Bisernice Boke iz Kotora.
Veče klapske pjesme u Tivtu
Festival vjetra nastavlja se već danas Regatom veterana u akvatorijumu Seljanovske vale, dok narednog vikenda slijedi program „Morska posla“ – sajam morskih umijeća i zanata na gradskoj rivi Pine, kao i niz kulturnih događaja posvećenih moru, nasljeđu i identitetu Boke.
U Tivtu i Ulcinju i policija je tokom pretviše objekata operativno interesantnih osoba, oduzela vozilo, elektronske uređaje i marihuanu, dok je protiv Budvanina M.M. (22) podnijela krivičnu prijavu zbog sumnje da je preprodavao narkotike, saopštili su iz Uprave policije.
Kako navode policija je izvršila pretrese na četiri lokacije kod operativno interesantnih osoba.
“Pretresom objekata koje u Ulcinju i na Adi Bojani koristi S.U. (41), operativno interesantna osoba iz Ulcinja, oduzeto je vozilo marke Land Rover Freelander podgoričkih registarskih oznaka, kao i elektronski uređaji radi daljih provjera”, piše u saopštenju.
Dodaju da je ulcinjska policija, shodno naredbi suda, izvršila i pretres objekta na Adi Bojani koji koristi operativno interesantno lice D.B. (45) iz Podgorice, za kojim je raspisana nacionalna potjernica.
“Službenici Odjeljenja bezbjednosti Tivat, preduzimajući aktivnosti na suzbijanju ulične prodaje opojnih droga, kontrolisali su u mjestu Dumidran vozilo podgoričkih registarskih oznaka u kojem se nalazio M.M. (22) iz Budve, povratnik u izvršenju krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe opojnih droga”, ističe se u saopštenju.
Dodaju da se M.M. tokom pregleda dao u bjekstvo, ali su ga policijski službenici ubrzo sustigli i stavili pod kontrolu.
“Tom prilikom kod njega je pronađeno više pvc pakovanja sa sadržajem marihuane, namijenjene, kako se sumnja, daljoj uličnoj prodaji. Po nalogu državnog tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, protiv M.M. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, zaključuje se u saopštenju.
U Budvi je sinoć upriličena Ceremonija otvaranja ljetnje turističke sezone uz nastupe svjetski poznatog DJ dua ARTBAT i istaknutih DJ-eva Space Motion, Nexie i John K. Ovako kvalitetan lineup izvođača je okupio veliki broj posjetilaca, a glavni gradski trg se pretvorio u veliku plesnu pozornicu ispunjenu dobrom atmosferom. Budva je tako pokazala da spremno dočekuje mnogobrojne turiste sa svih krajeva svijeta i da ima mogućnosti za realizaciju događaja svjetskog kalibra.
„Elektronska muzika privlači ljude iz cijelog svijeta i odiše posebnom energijom. Sa trga ispred Starog grada smo željeli da prenesemo atmosferu koja je sa jedne strane moderna i dinamična, a sa druge strane otvorena za razne generacije i za goste sa različitim interesovanjima. U susret Ceremoniji otvaranja sezone smo imali mnogo upita gostiju iz regiona i drugih zemalja Evrope kako za sam lineup tako i za boravak u Budvi. To je nešto što potvrđuje činjenicu da se Budva pozicionira na mapi atraktivnih festivalskih i turističkih destinacija. Želimo da pošaljemo sliku Budve kao grada dobrog provoda, kao grada kvalitetnih događaja i raznovrsnog sadržaja na samom početku ljetnje turističke sezone,“ saopštila je predstavnica Turističke organizacije opštine Budva, Tamara Marković.
U Budvi svečano otvorena turistička sezona
Program Ceremonije otvaranja ljetnje turističke sezone počeo je nastupom lokalnog DJ-a John K koji je svojim unikatnim muzičkim stilom pokazao da opravdano dijeli scenu sa svjetski poznatim DJ-evima.
„Čast mi je da nastupam prije ARTBAT-a, nadam se da sam postavio dobre temelje da se dobra žurka nastavi. Budva je uvijek radila na podršci alternative. Elektronska muzika je nekada bila alternativa, a danas je postala mainstream, te je rezultat toga da se jedan ovakav događaj realizuje u Budvi. Po mom mišljenju ovo je jedna od najboljih stvari koja se dogodila u posljednjih pet ili šest godina,“ istakao je Budvanin Nikola Radulović poznatiji kao DJ John K.
U Budvi svečano otvorena turistička sezona
Dobar provod na gradskom trgu je nastavljen uz nastup srpskog DJ-a Nemanje Tankosića poznatog pod pseudonimom Nexie koji je kombinacijom tech house-a, melodic techna i raznih drugih elektronskih pravaca rasplesao masovnu budvansku publiku.
„Stvarno je bilo super, toliko ljudi se skupilo. Ne nastupam često u Budvi, ali ovo je bilo stvarno fenomenalno. ARTBAT je jedno od najvećih imena na sceni, bila mi je čast da nastupam prije njih i da zagrijem publiku. Mislim da su svi večeras uživali,“ kazao je Tankosić.
Prava eksplozija dobre energije desila se kada se na pozornicu popeo slavni ukrajinski duo ARTBAT koji čine Artur i Batish. Talentovani muzički dvojac već godinama osvaja publiku na najvećim festivalima i klubovima od Ibize do Majamija, od Mikonosa do Berlina i Londona, a sinoćnim nastupom u Budvi je pokazao da je njihova muzika opravdano postala sinonim za savremeni elektronski zvuk koji osvaja planetu. Svojim kreativnim pristupom svakoj numeri, zaraznom pozitivnom energijom i spektakularnim svjetlosnim i dimnim efektima Artur i Batish su napravili nezaboravnu atmosferu.
U Budvi svečano otvorena turistička sezona
Za izuzetnu završnicu Ceremonije otvaranja sezone pobrinuo se srpski DJ Space Motion koji je svojom kombinacijom progressive i afro-house zvuka oduševio posjetioce.
Nakon uspješne realizacije Ceremonije otvaranja sezone, Turistička organizacija opštine Budva nastavlja sa organizacijom raznovrsnih događaja koji dokazuju da je Budva atraktivna turistička destinacija za sve uzraste i za sve ukuse. Već danas, 10. maja, biće realizovana Mala karnevalska povorka koja će grad ispuniti šarenim maskama i dječjim osmjesima. Početak povorke je planiran za 16 časova.
Nevladina organizacija Dr. Martin Schneider-Jacoby Association (MSJA) je u Ulcinjskoj maslinadi relizovala prvu Školu suvozida koja je privukla veliko interesovanje. Pozivu da učestvuju u projektu usmjerenom obnovi i čuvanju tradicionalnih suvozida odazvali su se predstavnici Uprave za zaštitu kulturnih dobara, mnogobrojni studenti arhitektonskog fakulteta, lokalni maslinari i stručnjaci iz Crne Gore i regiona.
„Organizacijom škole suvozida želimo da osnažimo lokalne maslinare i ukažemo na nove modele održive valorizacije ulcinjske Maslinade. Naš cilj je očuvanje autentičnog milenijumskog- mediteranskog pejzaža kroz revitalizaciju tradicionalnih vještina poput tradicionalne izgradnje suvozida . Iskustva zemalja poput Hrvatske, Grčke i Italije potvrđuju da ovakvi lokaliteti mogu postati centri volonterskog turizma, čime se obezbjeđuje ekonomska korist bez narušavanja prirodnog i kulturnog integriteta područja. Moramo sačuvati ovu magičnu sinergiju prirode i tradicije kao trajno nasljeđe našeg grada.,“ navela je izvršna direktorica NVO Dr. Martin Schneider-Jacoby Association, Zenepa Lika.
Prvi dan škole bio je posvećen teorijskim predavanjima. Nakon pozdravnih riječi, Školu je otvorila Aleksandra Kapetanović, arhitektica i osnivačica NVO Expeditio, koja je takođe bila odgovorna osoba za izradu Studije kulturnog pejzaža Ulcinjske maslinade i uvale Valdanos.
„Zaista mi je bilo zadovoljstvo što sam učestvovala u ovom projektu jer sam bila koordinatorka tima eksperata koji je sagledao sve vrijednosti ovog prostora i dokazao u stvari ono što se već i nekako i znalo za izuzetnu vrijednost ovog prostora. Kroz ovu vrstu aktivnosti se pokazuje na koji način bi ovaj prostor u budućnosti i trebao da se održava i sačuva. U studiji koju smo radili gdje smo obuhvatili cijelu maslinadu posebno smo stavili fokus na izuzetni kulturni pejzaž koji je jako značajan za cijelo ovo područje istočnog Jadrana gdje imamo veoma veliku površinu stare maslinade koja je u kontinuitetu očuvana, od uvale Valdanos pa sve do Ulcinja gdje imamo ta stara stabla maslina, te terasaste podzide i terasasti prostor koji je dokazano da je veoma star, da se koristio milenijumima. Posebno su značajni suvozidi, potporni zidovi od kamena koji su u stvari čuvali tu zemlju od spiranja, čuvali prostor za masline, ti suvozidi su rađeni sve vrijeme na isti način, samo od kamena koji je tu usuvo bez ikakvog maltera, bez ikakvog veziva i to su kilometri i kilometri tih zidova. Veoma je značajno da ta tehnika zidanja suvozida bude prepoznata i na međunarodnom nivou kao nematerijalna kulturna baština. U Crnoj Gori su podnijete inicijative za zaštitu i mi se nadamo da će u sljedećem periodu to biti i formalno zaštićeno,“ navela je Kapetanović.
U Ulcinju upriličena Škola suvozida
Predavanje o procesu zaštite Ulcinjske maslinade i uvale Valdanost su predstavili etnološkinja -Tanja Vujović i arhitektica Andrea Mugoša iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara. One su učestvovale i u terenskoj obuci.
„Suvozidi predstavljaju temelj maslinade, oni su naše nasljeđe već 1.900 godina. To je i praistorijsko nasljeđe, na isti način su ljudi otimali od prirode šaku zemlje za potrebe svog privređivanja. To znanje i umijeće se gubi, ali je Zenepa srećom pozvala dva vrsna majstora koji su nama i studentima pokazali kako se to radi. Umijeće zidanja suvozida je naše nematerijalno nasljeđe i prilika da mi iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara uzmemo podatke kako bismo tu drevnu praksu sačuvali i zaštitili je kao kulturno dobro Crne Gore. S druge strane je značajno što pomažemo procesu očuvanja tih struktura. Ako želimo da i narednih generacija ovdje rastu masline ovo je jedan od najboljih načina da to postignemo,“ ispričala je etnološkinja, Tanja Vujović.
Školi suvozida su podržali i gosti iz Hrvatske – predstavnici udruženja „4 grada Dragodid”.
„Uvijek je lijepo odazvati se na poziv kolega iz Crne Gore. U maslinadi smo prvi put na poziv drage Zenepe. Maslinjak ima velike potencijale i za održavanja budućih radionica. U sklopu škole sam održala prezentaciju rada našeg udruženja, kao i projekat obnove lokava – vrlo važnog ekosistema za cijeli naš region. Studenti su jako pozitivno reagovali i nadam se da će doći u što većem broju na naše radionice,“ istakla je Anita Trojanović, magistra inženjerka krajobrazne arhitekture i predsjednica udruge “4 grada Dragodid”.
Zenepa Lika-U Ulcinju upriličena Škola suvozida
Kako izgleda izgradnja suvozida u praksi pokazali su arheolog Željko Starčević i Sabri Baljeveić, poznati lokalni majstor.
Veliki broj studenata Arhitektonskog fakulteta se odazvao pozivu da učestvuju u Školi suvozida.
„Nadamo se da će ova škola već sljedeće godine poprimiti veće razmjere i da ćemo imati priliku više studenata ugostiti jer njima ovo stvarno znači. Oni uče u klupama, a rijetki su trenuci kada mogu izaći na teren, pogotovo ovako u prirodu. Nadamo se da će ovo biti prilika i da suvozid uvrstimo na UNESCO listu, jer su to zemlje regiona već učinile,“ navela je dr Ida Hodžić-Adrović, saradnica u nastavi na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore.
Zadovoljstvo što su od stručnjaka iz prve ruke mogli da nauče kako se izrađuje suvozid izrazio je Rastko Ðurišić, student treće godine Arhitektonskog fakulteta.
„Sjajni stručni tim i predavači nam pomažu da očuvamo ovaj zanat. Nema smisla da ova tradicija propada. Mi smo tu kao studenti da očuvamo ovu praksu,“ kazao je Đurišić.
„Škola suvozida“ realizovana je u okviru projekta organizacije MSJA pod nazivom ’Kreativni čuvari i glas zajednice za prirodno i kulturno nasljeđe Ulcinja’, koji je podržala Evropska fondacija za demokratiju (EED). Ovu značajnu inicijativu dodatno su kofinansirali Globalni fond za životnu sredinu (GEF 7) i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
Juniorska Ragbi Liga reprezentacija Crne Gore, zajedno sa seniorskom Touch ragbi reprezentacijom, boravi u Norveškoj, u gradu Farsundu, gdje naše selekcije ovog vikenda igraju međunarodne utakmice protiv domaće reprezentacije Norveške.
Juče, 9. maja, odigrane su utakmice u Touch ragbiju, u kojem su obje selekcije Crne Gore ostvarile pobjede nad domaćinom. Seniorska touch reprezentacija Crne Gore savladala je Norvešku rezultatom 7:4, dok je mlada reprezentacija Crne Gore bila uspješnija od seniorske selekcije Norveške rezultatom 8:6.
Nakon jučerašnjih mečeva, konačan plasman na medjunarodnom touch ragbi turniru bio je sljedeći:
Prvo mjesto – seniorska Tac reprezentacija Crne Gore
Drugo mjesto – mlada reprezentacija Crne Gore
Treće mjesto – reprezentacija Norveške
Upriličen i svečani prijem za delegaciju Saveza Crne Gore u Gradskoj kući Farsunda, gdje je održan sastanak sa gradonačelnikom Farsunda i predstavnicima gradske uprave. Tokom sastanka razgovarano je o budućim zajedničkim projektima, saradnji u oblasti sporta, kao i razvoju školskog touch ragbija.
Takodje je i razgovarano o posjeti uprave grada Farsunda gradovima u Boki Kotorskoj i Hercegovini.
Predsjednik Saveza Crne Gore Igor Adžaip tom prilikom uručio je prigodne poklone u ime Opštine Tivat, Opštine Herceg Novi i Grada Bileće, gradova koji kontinuirano podržavaju razvoj ragbi lige i touch ragbija.
Danas, 10. maja, na programu je nova međunarodna utakmica, u kojoj će snage odmjeriti reprezentacije Norveške i Crne Gore u ragbiju 13, uzrast U17. Ovaj duel predstavlja novu priliku da naši mladi sportisti pokažu talenat, disciplinu i kvalitet na međunarodnoj sceni.
Ovo gostovanje ima poseban značaj, jer je prvi put da jedna ragbi liga ekipa i reprezentativna ragbi selekcija iz Crne Gore boravi i nastupa u Norveškoj. Pored sportskog aspekta, riječ je i o važnoj promociji Crne Gore, kao i prilici za uspostavljanje saradnje i buduće projekte između dvije zemlje.
Nažalost, uprkos značaju ovog nastupa, izostala je podrška Ministarstva sporta i drugih institucija, i pored obraćanja na više adresa, iako je riječ o događaju koji prevazilazi sportski aspekt i nosi vrijednost međunarodne promocije naše države.
Kao i uvijek do sada, veliku zahvalnost dugujemo Opštini Tivat, Opštini Herceg Novi, našim prijateljima i sponzorima Porto Montenegru, kao i kompanijama Tujko d.o.o. Kotor, VIA GROUP d.o.o. Tivat i Filis d.o.o. Tivat, koji su prepoznali značaj događaja i podržali odlazak naših reprezentativaca na ovo važno gostovanje.
Vjerujemo da će naši reprezentativci i danas dostojno braniti boje Crne Gore i nastaviti uspješan sportski vikend u Norveškoj.
Vladimir Putin Foto: Sputnik/Mikhail Metzel / Reuters
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u subotu da smatra da se rat u Ukrajini bliži kraju.
Rusija invazija na Ukrajinu 2022. godine izazvala je najozbiljniju krizu u odnosima između Rusije i Zapada od Kubanske raketne krize 1962. godine, kad se mnogo ljudi bojalo da je svijet na rubu nuklearnog rata.
– Mislim da se stvar privodi kraju, rekao je Putin novinarima o ratu u Ukrajini.
Financial Times izvijestio je u četvrtak da se čelnici Europske unije pripremaju za potencijalne pregovore.
Na pitanje je li voljan pregovarati s Europljanima, Putin je rekao da je za njega najpoželjnija figura s kojom bi pregovarao bivši njemački kancelar Gerhard Schroeder.
Kremlj je prošli tjedan rekao da je na europskim vladama da naprave prvi korak, jer su one te koje su prekinule kontakt s Moskvom 2022. godine nakon početka rata u Ukrajini.
“Sastanak sa Zelenskim moguć tek nakon mirovnog sporazuma”
Putin je govorio u Kremlju nakon što je Rusija tijekom dana održala svoju najbljeđu paradu za Dan pobjede u nizu godina.
Nacionalni praznik 9. svibnja slavi pobjedu Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu i odaje počast 27 milijuna sovjetskih građana koji su poginuli u ratu.
Pobjeda u Ukrajini, međutim, bila je nedostižna za Rusiju, navodi Reuters.
Tijekom četiri godine najsmrtonosnijeg europskog sukoba od Drugog svjetskog rata, ruske snage do sada nisu uspjele zauzeti cijelu regiju Donbas u istočnoj Ukrajini, gdje su kijevske snage potisnute na linije gradova-utvrda.
Rat je ubio stotine tisuća ljudi, ostavio dijelove Ukrajine u ruševinama i iscrpio rusko gospodarstvo vrijedno 3 bilijuna dolara, dok su odnosi Rusije s Europom gori nego ikad od najdubljih dijelova Hladnog rata.
Na pitanje o ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, Putin je rekao da je sastanak s njim moguć tek nakon što se postigne trajni mirovni sporazum.
More se često doživljava kao čist i stabilan ekosustav. Plava površina, sunce i mirnoća stvaraju savršenu sliku. Međutim, ispod te površine odvijaju se procesi koji nisu odmah vidljivi.
Upravo je tome nedavno svjedočio Pero Ugarković s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, koji je povodom akcije čišćenja podmorja na svojem Facebook profilu objavio:
„U akciji je prikupljeno najviše plastične i aluminijske ambalaže, nešto automobilskih guma i drugog otpada. Budući da nas je bilo malo, uspjeli smo pregledati samo 5 do 10 % izvađenog otpada. Pronašli smo tisuće rakova, puževa, školjkaša, plaštenjaka, mnogočetinaša, koralja, spužvi i drugih životinja koje smo pustili nazad, umjesto da idu u kontejner.
Osim toga, iz tog manjeg dijela izvukli smo dvije mlade hobotnice i desetak različitih vrsta riba, uključujući malu bijelu kirnju koja, nažalost, nije preživjela. Također, na otpadu su bili milijuni jajašaca riba i drugih organizama, kojima je otpad idealan za prianjanje.
Jedan sudionik akcije, koji je pomagao na brodu, bio je iznenađen koliko života ima samo na jednoj automobilskoj gumi. Zapravo, na jednoj odbačenoj gumi, koja se tu našla usprkos 15 godina čišćenja istog mjesta, bilo je više raznolikog života nego na sto metara nasute plaže, jer ta guma je jedino preostalo čvrsto mjesto na toj plaži na koje se život može nastaniti.“
Nažalost, ovaj živi svijet na automobilskoj gumi nije iznimka, već fenomen koji se sve češće pojavljuje u moru.
Plastika u moru
Odakle dolazi plastika u more?
Procjenjuje se da svake godine između 4,8 i 12,7 milijuna tona plastike dospijeva u mora i oceane, gdje se akumulira i raspada na manje čestice. Plastika koja završi u moru ne ostaje mrtav materijal, ona postaje dom za mikroorganizme, stvarajući novi oblik života – plastisferu.
Većina plastike u more ne dolazi iznenada, nego svakodnevnim putem: otpadnim vodama, rijekama i urbanim aktivnostima s kopna. Dodatni izvori uključuju pomorski promet, ribarstvo i akvakulturu.
Kad plastika jednom dospije u more, ona ne nestaje. Sunce i more s vremenom je lome na sve manje dijelove. Tako se plastika razgrađuje na mikroplastiku, odnosno čestice plastike manje od 5 mm. Mikroplastika se može podijeliti na primarnu, ako je već proizvedena u sitnom obliku i sekundarnu, koja nastaje raspadanjem većih plastičnih predmeta poput boca, vrećica, čepova, ambalaže i ribarskih mreža.
Zbog male veličine i otpornosti na razgradnju, mikroplastika uz pomoć morskih struja može putovati na velike udaljenosti. Danas je prisutna u svim dijelovima oceana, uključujući i dubokomorska područja.
Plastika u moru
Priroda ima nevjerojatnu moć prilagodbe
Plastisfera je zajednica mikroorganizama koji žive na površini plastike u vodenom okolišu. To mogu biti bakterije, alge i druge mikroskopske organizme. Oni se na plastiku pričvršćuju, međusobno povezuju i stvaraju tanki, sluzavi sloj koji se naziva biofilm.
Biofilm mikroorganizmi koriste na različite načine. Neki u njemu proizvode tvari koje im pomažu da se zalijepe na podlogu, drugi koriste hranjive tvari iz okoliša, a treći mogu iskorištavati spojeve koji se nalaze na samoj plastici ili uz nju.
Zanimljivo je i da zajednice mikroorganizama koje žive na plastici nisu iste kao one koje slobodno plutaju u okolnoj morskoj vodi. Istraživanja su pokazala da plastika djeluje kao selektivna podloga, odnosno da određene vrste na njoj lakše od drugih preživljavaju, rastu i šire se.
Ovaj fenomen pokazao je koliku moć prilagodbe i otpornosti ima priroda – nije samo da živi svijet preživljava na plastici, već stvara cijele nove mikrobiološke zajednice! Plastisfera je pravi dokaz koliko su nepredvidive posljedice koje mogu nastati kad u more unesemo milijune tona otpada.
Plastika u moru
Nova morska mikrostaništa
Na prvi pogled moglo bi se činiti pozitivno da na plastici nastaje život. No, problem je u tome što taj život ne nastaje na prirodnoj površini. Plastike nije prirodna morska površina poput kamena, školjke ili morske trave. Ona je dugotrajna podloga – vrijeme raspadanja je i do nekoliko stotina godina, a i tada se ne razgradi u potpunosti, već se raspadne na mikročestice – koja može povezati organizme, kemikalije i udaljena morska područja koja se prirodnim putem inače ne bi povezala.
Ekološki značaj plastisfere upravo je u tome: plastika ne mijenja more samo fizički, nego i biološki. Ona stvara nova mikrostaništa, mijenja raspored mikroorganizama u moru i može pomoći širenju vrsta izvan njihovih uobičajenih staništa.
Kada mikroorganizmi putuju na plastici, oni ne putuju sami. S njima se mogu prenositi i patogene bakterije (poput onih iz roda Vibrio), geni povezani s otpornošću na antibiotike te organizmi koji u novom okolišu mogu narušiti prirodnu ravnotežu. Osim toga, plastika ima mogućnost vezanja kemijskih zagađivača.
Morski organizmi često zamijene plastiku s hranom i progutaju je, pa zajedno s njom unose i te štetne tvari i mikroorganizme, što može negativno utjecati na njihovo zdravlje. Problem se zatim prenosi kroz hranidbeni lanac, sve do većih životinja i čovjeka.
Postoji li rješenje za mikroplastiku u moru?
Rješavanje ovog problema nije jednostavno, ali postoje određeni pomaci.
Dolazi do razvoja tehnologija koje omogućuju filtraciju mikroplastike iz vode, posebno u sustavima za obradu otpadnih voda te onih koje se bave pronalaskom inovativnih materijala koji su biorazgradivi. Znanstvenici također istražuju bakterije koje mogu razgraditi plastiku, poput vrsta iz rodova Pseudomonas i Bacillus.
Ipak, ta rješenja još nisu dovoljno razvijena za široku primjenu.
Osim tehnoloških i bioloških rješenja, ključnu ulogu imaju zakonodavne mjere usmjerene na smanjenje proizvodnje i uporabe plastike, kao i podizanje svijesti o važnosti odgovornog upravljanja otpadom. Zato, ako imaš priliku, uključi se u lokalne akcije čišćenja obale, smanji korištenje jednokratne plastike u svojoj svakodnevici, koristi višekratne proizvode kad god imaš priliku te pravilno odvajaj i odlaži otpad.
Članak „Plastika koja živi: fenomen plastisfere u morima“ dio je serijala studentskih članaka u sklopu Interreg Italy – Croatia FishNoWaste projekta.
Autorice članka: studentice Sveučilišnog odjela za studije mora: Antonija Tvrdeić, Lucija Amižić, Janica Božić
Kruzer na kojem je zabilježena pojava hantavirusa stigao je na špansko ostrvo Tenerife, gdje se očekuje da će se njegovih 147 putnika iskrcati u pažljivo organizovanoj operaciji repatrijacije u kojoj učestvuje više država.
Kruzer „MV Hondius“ usidriće se u luci Granadilja, na Kanarskim ostrvima, a putnici će biti prebačeni u svoje matične države nakon testiranja kojim će se potvrditi da i dalje nemaju simptome, saopštili su zvaničnici, piše CNN.
Otkako je brod prošlog mjeseca isplovio iz Argentine, smrt tri osobe dovedena je u vezu sa hantavirusom – rijetkom bolešću koja se obično prenosi izlaganjem urinu ili izmetu zaraženih glodara, dok su drugi evakuisani sa broda radi liječenja.
Brod će se usidriti na „najbezbjednijoj“ udaljenosti od pristaništa, rekli su lokalni zvaničnici, a putnici će biti prevezeni na obalu po nacionalnosti, u malim čamcima kapaciteta do 10 osoba, saopštio je turistički operater Oceanwide Expeditions.
Nekoliko država, uključujući Sjedinjene Američke Države, Njemačku, Francusku, Belgiju, Irsku i Holandiju, šalju avione kako bi evakuisale svoje državljane koji su bili na brodu.
„Redosljed iskrcavanja biće usklađen sa dolascima letova za repatrijaciju“, saopštio je Oceanwide Expeditions, dodajući da će prtljag putnika ostati na brodu i biti im vraćen naknadno.
Zvaničnik Centra za kontrolu i prevenciju bolesti rekao je da će 17 američkih putnika — od kojih nijedan nema simptome — biti prevezeno u Medicinski centar Univerziteta Nebraska, u kojem se nalazi Nacionalna jedinica za karantin, ustanova finansirana iz saveznog budžeta.
Nakon kratke procjene u toj jedinici, putnici će potom moći da budu pod nadzorom u kućnim uslovima tokom naredna 42 dana, uz praćenje koje će se obavljati najmanje jednom dnevno, rekao je zvaničnik.
Četrnaest španskih putnika trebalo bi da se prvi iskrcaju sa broda i nosiće FFP2 maske – kao i oni koji učestvuju u autobuskim transferima i logistici, izjavila je u subotu španska ministarka zdravlja Monika Garsija.
Biće prevezeni u vojnu bolnicu, gdje će boraviti u pojedinačnim sobama bez dozvoljenih posjeta, a po dolasku će im biti urađen PCR test, kao i još jedan sedam dana kasnije, saopštilo je špansko ministarstvo zdravlja.
Dolazak broda izazvao je tenzije na Kanarskim ostrvima, autonomnoj zajednici Španije, pošto je predsjednik regiona Fernando Klavijo ranije ove sedmice rekao da se protivi pristajanju broda tamo.
Radnici luke na Tenerifima takođe su protestovali, izražavajući zabrinutost zbog nedostatka komunikacije o potencijalnim rizicima.
Planirano je da brod i njegova posada nastave ka Roterdamu u Holandiji, gdje će se posada iskrcati, a brod biti dezinfikovan.
