Miloš Karadaglić i Alison Balsom “zovu” iz Londona

0
Miloš Karadaglić i Alison Balsom “zovu” iz Londona
Miloš Karadaglić

U koprodukciji Međunarodnog festivala KotorArt i Tivat Music Festivala, koncert je najavljen za 30. jul u Domu Vojske, Tivat



Gitarista Miloš Karadaglić, proslavljeni crnogorski umjetnik, nastupiće na koncertu pod nazivom London Calling, koji će biti održan 30. jula u Auditorijumu Doma Vojske u Porto Montenegru. Specijalna gošća večeri biće Alison Balsom, svjetski priznata trubačica i jedna od najuticajnijih ličnosti u savremenoj klasičnoj muzici. Miloš i Alison već su zajedno nastupali na međunarodnim scenama, a koncert London Calling predstavlja nastavak njihove uspješne saradnje, koju festivalska publika u Crnoj Gori ima priliku da premijerno doživi.

“Koncerti Vienna Calling i Berlin Calling ostavili su snažan trag u našoj festivalskoj istoriji, jer su nam donijeli muziku velikih evropskih centara i nastupe izuzetnih solista Bečke i Berlinske filharmonije. Ove godine, sa velikim uzbuđenjem najavljujemo London Calling – simboličan nastavak te muzičke priče, koji sada vodi ka jednom od najinspirativnijih kulturnih središta svijeta. Zahvaljujući dugogodišnjoj i snažnoj saradnji sa Porto Montenegrom, kao i podršci naših partnera, svakog ljeta stvaramo trenutke koji se pamte i vjerujemo da će i ovaj koncert biti još jedno nezaboravno iskustvo” – istakli su iz PR službe festivala.

Miloš Karadaglić, jedan je od najtraženijih svjetskih gitarista, čiji nastupi pune dvorane širom Evrope, Amerike i Azije. Karakteriše ga izuzetni muzički senzibilitet i harizma a nastupao je u najprestižnijim koncertnim dvoranama kao što su Royal Albert Hall, Carnegie Hall, Concertgebouw, te sarađivao sa vrhunskim orkestrima i dirigentima. Njegovi albumi za izdavačku kuću Deutsche grammophon našli su se na vrhovima muzičkih top-lista, a dobitnik je i brojnih internacionalnih nagrada. Takođe, snimio je soundtrack za animirani film When Marnie Was There (Studio Ghibli, 2014). Plasirao je seriju od četiri  knjige za učenje klasične gitare – Svirati gitaru sa Milošem, 2018. godine, u izdanju kuće Schott Music.

Alison Balsom, britanska trubačica i višestruko nagrađivana umjetnica, poznata je po svom izuzetnom tonu, tehničkoj preciznosti i eleganciji izvođenja. Proglašavana je „Umjetnicom godine“ od strane magazina Gramophone, dobitnica je više Classical BRIT i ECHO nagrada. Nastupala je širom svijeta sa nekim od najvećih dirigenata i orkestara našeg vremena, uključujući Pjera Buleza, Lorina Mazela, Klaudija Abada, kao i sa Njujorškom filharmonijom, Filadelfijskim orkestrom i Londonskom filharmonijom, ali i sa The Balsom Ensemble – ansamblom koji čine pažljivo odabrani vodeći barokni solisti. Posebnu pažnju posvećuje savremenom repertoaru čime značajno doprinosi promociji trube u klasičnoj muzici.

Ulaznice za događaj su dostupne preko GigsTix mreže, putem njihovog sajta www.gigstix.me kao i na određenim Tobacco S Press kioscima širom Crne Gore.

Koncert se realizuje u koprodukciji Međunarodnog festivala KotorArt i Tivat Music Festivala, a nastaje u saradnji sa dugogodišnjim i važnim partnerima festivala, Porto Montenegrom i Montenegro Sotheby’s International Realty.

M.D.P.

Legalizaciju 2.000 objekata u Tivtu sprovode četiri službenika

0
Legalizaciju 2.000 objekata u Tivtu sprovode četiri službenika
Tivat panorama – foto CG News

Sekretarijatu za uređenje prostora nedostaje kadar



Prioritet Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat u ovoj godini jeste legalizacija bespravnih objekata, kako privođenje kraju neriješenih postupaka, tako i rješavanje novopodnesenih zahtjeva, kojih ukupno ima oko 2.000, navedeno je u izvještaju o radu tog opštinskog organa u prošloj godini.

Tokom 2024. godine ukupno je podneseno 50 zahtjeva za legalizaciju (38 stambeni objekti, 12 pomoćni i ostalo) od kojih je 49 preneseno za rješavanje u tekuću godinu.

ZAHTJEVI OD 2017, 2018…

– Iz 2017, 2018, 2020, 2021, 2022. i 2023. godine, preneseno je ukupno 1.208 neriješenih postupaka. U tom periodu je podnijeto 1.763 zahtjeva za legalizaciju stambenih objekata, 60 poslovnih, 79 stambeno-poslovnih, a 327 iz kategorije pomoćni objekti i ostalo. Tokom prošle godine doneseno je 69 rješenja o prekidu postupka (do donošenja plana generalne regulacije ili DUP-a, odnosno do rješavanja imovinsko-pravnih odnosa). Strankama je upućeno 16 obavještenja o rezultatima ispitnog postupka, dok su dva obustavljena. Po osnovu 21 zahtjeva za legalizaciju, strankama su upućeni pozivi za dopunu dokumentacije, s obzirom na to da se radi o objektima koji su izgrađeni u skladu sa važećim planskim dokumentom. Sekretarijat je donio 25 rješenja kojima se odobrava legalizacija, te 57 o odbijanju zahtjeva – navedeno je u izvještaju.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata iz 2020. godine ukinuto je vremensko ograničenje za podnošenje zahtjeva za legalizaciju.

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Sekretarijata za uređenje prostora je utvrđeno 11 službeničkih mjesta sa 13 izvršilaca te jednim mjestom starješine organa. Zaposleno je ukupno 11 izvršilaca, i to 10 službenika te sekretarka.

U izvještaju se konstatuje da Sekretarijat nema dovoljno kadra da sprovede sve aktivnosti imajući u obzir nove nadležnosti koje je dobio nakon usvajanja seta zakona iz oblasti planiranja i izgradnje objekata.

Pored ostalog, ponovo je uveden institut građevinskih i upotrebnih dozvola.

– To će iziskivati zapošljavanje još stručnih lica i pravnika te značajno povećati obima posla i samu reorganizaciju organa. Osim toga, za sve postupke legalizacije predviđeno je da nadležni organ vrši pregled bespravnog objekta na licu mjesta, a trenutno je u toku postupak legalizacije za više od 2.000 objekata. Ove postupke vode

svega četiri službenika, koji uz to obavljaju i druge poslove iz nadležnosti organa. Nadalje, zakonskim rješenjima je vraćeno u nadležnost lokalnoj samoupravi sprovođenje postupaka izrade planske dokumentacije, što predstavlja povećanje obima posla, a posebno u odnosu na kadrovske kapacitete sa kojima Sekretarijat raspolaže. Zato Sekretarijat iskazuje potrebu za povećanjem broja službenika i to angažovanjem dva pripravnika te stručnih lica i pravnika, kako na određeno tako i na neodređeno vrijeme – navedeno je u dokumentu.

SOFTVER ZA MONITORING

Uređenje prostora Zakon definiše kao praćenje stanja u prostoru (monitoring), utvrđivanje namjene, uslova i načina korišćenja prostora kroz izradu i donošenje planskih dokumenata, sprovođenje planskih dokumenata i uređivanje građevinskog zemljišta.

– Formiranje i redovno ažuriranje dokumentacione osnove o prostoru je neophodna pretpostavka za sveobuhvatno sagledavanje stanja prostora. Veoma korisno bi bilo nabaviti softver za praćenje stanja u prostoru – analizu stanja, evidenciju planske dokumentacije i izdatih građevinskih i upotrebnih dozvola – ocijenili su u Sekretarijatu.

Više od 500 kamiona prodefilovalo Sarajevom: Hitne mjere ili blokada granice

0
Više od 500 kamiona prodefilovalo Sarajevom: Hitne mjere ili blokada granice
Foto: Denis Zuberi /AA

Više od 500 kamiona iz cijele Bosne i Hercegovine juče je prodefilovalo ulicama Sarajeva. Prema riječima organizatora, ovaj simbolični čin predstavlja jedinstveni glas drumskog transportnog sektora, “koji više ne želi da bude zanemaren”, javlja Anadolu.

Na ovaj način, kako navode, nastoje sačuvati industriju s 47.000 zaposlenih.

Glavni problem s kojim se prijevoznici bore odnosi se na broj dana koliko je moguće boraviti u Evropskoj uniji i koji važi i za prevoznike koji su samo u tranzitu.

Zahtijevaju hitno uvođenje dvogodišnjeg moratorija na primjenu pravila 90/180 s EU, povrat akciza na gorivo, kraća zadržavanja na granicama i carinama kroz ubrzanu digitalizaciju procesa, te rasterećenje troškova poslovanja u drumskom prijevozu.

Kamioni su u 11.00 sati krenuli sa Stupske petlje prema Trgu Bosne i Hercegovine, gdje su napravili simboličan zaokret. Potom su se vozila vratila na početnu tačku i napustila grad.

Iz Plenuma Konzorcijuma logistika Bosne i Hercegovine naveli su da ako do 25. aprila ne budu dobili poziv na sastanak iz ministarstava saobraćaja, odnosno vanjskih poslova BiH, najavili su da će od 28. aprila krenuti u blokadu graničnih prelaza i carinskih terminala.

Kineski brodari broje milijunske gubitke zbog novih američkih naknada

0
Kineski brodari broje milijunske gubitke zbog novih američkih naknada
Brod – foto Boka News

Pomorska industrija tokom vikenda bila je zaokupljena novim mjerama američkog Ureda trgovinskog predstavnika (USTR), koji je predstavio izmijenjeni plan naplate pristojbi brodovima povezanim s Kinom. Iako blaži od izvorne verzije iz veljače, novi prijedlog izazvao je val nezadovoljstva u Pekingu i Hong Kongu te zabrinutost kod članova Ocean Alliancea.

USTR je objavio dokument od 42 stranice u kojem se definiraju nove pristojbe za strane brodove u američkim lukama. Iako je sadržaj detaljan, mnogi brodarski analitičari tvrde da su dijelovi nejasno sročeni, ostavljajući prostora za tumačenje, piše Splash247.

Prema novim pravilima, brodari koji nisu iz Kine plaćat će veću od dvije vrste pristojbi – jednu po neto tonaži (od 18 USD/NT u listopadu 2025. do 33 USD/NT u travnju 2028.) ili po kontejneru (od 120 USD do 250 USD). Brodovi koji prevoze automobile, a nisu izgrađeni u SAD-u, plaćat će 150 USD po vozilu. Pristojba se naplaćuje po svakom putovanju, najviše šest puta godišnje.

Kineski brodari, poput COSCO-a i OOCL-a, bit će dodatno pogođeni: početna pristojba iznosi 50 USD po NT i raste 30 USD svake godine sljedeće tri godine. To bi, prema analizi Sea-Intelligencea, moglo rezultirati dodatnim troškovima i do 10 milijuna USD za kineske članove Ocean Alliancea. U odgovoru, moguće je da će CMA CGM i Evergreen preuzeti više transpacifičkih ruta, dok će kineske kompanije biti usmjerene na druge linije.

Iako su novi prijedlozi blaži – pokrivaju tek 9% svih uplovljavanja (naspram 43% iz veljače) – kritike dolaze i iz brodarskih udruženja. Svjetsko brodarsko vijeće (WSC) upozorava kako pristojbe na prijevoz automobila i velika plovila mogu povećati cijene, usporiti rast i utjecati na američko gospodarstvo.

Peking je mjere nazvao “diskriminatornima” i najavio odgovor, dok se u Hong Kongu razmatra mogućnost promjene zastave brodova. Kineske institucije pozivaju na zajednički otpor globalne brodarske zajednice protiv “protekcionizma”.

Rusija zabrinuta zbog curenja informacija u pregovorima

0
Rusija zabrinuta zbog curenja informacija u pregovorima
Moskva – foto Hina/EPA

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da je Rusija otvorena za traženje diplomatskog rješenja sukoba u Ukrajini, ali nije rekao kada.

U objavi na platformi Truth Social američki predsjednik Donald Trump izrazio je nadu da će Rusija i Ukrajina postići dogovor ovaj tjedan.

Peskov je naglasio da se napori usmjereni na pronalaženje mirnog rješenja sukoba moraju provoditi u diskreciji, upozoravajući na curenje informacija. Također je pozdravio izjavu SAD-a u kojoj je navedeno da ne podupiru pristupanje Ukrajine NATO-u.

– Kao što smo uvijek govorili, pozitivno gledamo na mirovne inicijative. Nadamo se da će i predstavnici kijevskog režima imati jednako stajalište. No, vidjeli smo početnu reakciju, mislim da su to svi primijetili, objavljena je izjava prema kojoj je naš prijedlog shvaćen kao ‘poigravanje sudbinama, ljudskim životima’ i tako dalje. Očito se našao netko pametniji tko je sugerirao, najvjerojatnije netko od stranih nadzornika, da je odbijanje takvih inicijativa povoljnije za kijevski režim, a oni su se brzo složili, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Uspješna spasilačka akcija vatrogasaca – čovjeka ujela zmija u okolini tvrđave Grkavac

0
Uspješna spasilačka akcija vatrogasaca – čovjeka ujela zmija u okolini tvrđave Grkavac
Foto – Vatrogasna jedinica Kotor

Vatrogasci dobrovoljci iz Perasta juče su obavili uspješnu spasliačku akciju na Grkavcu, uz pomoć helikoptera MUP-a i ekipe kotorske Hitne pomoći.

U 14:40 Služba zaštite i spašavanja je obaviještena od strane OKC 112 da je čovjeka ujela zmija u okolini tvrđave na lokalitetu Grkavac.Na intervenciju je upućeno sedam pripadnika Dobrovoljnog vatrogasno društvo “Bogoljub Brezić” iz Perasta sa opremom.

Kako se radilo o akciji spašavanja ugroženog života, angažovan je helikopter Avio-helikopterske jedinice MUP-a sa kojim su na lice mjesta upućena dva pripadnika Službe zaštite i spašavanja sa opremom za desantiranje i podizanje unesrećenih, kao i tim Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) iz Kotora.

Foto – Vatrogasna jedinica Kotor

Dolaskom na licu mjesta, osobi je ubrizgan protivotrov i nakon ukazane pomoći osoba je helikopterom prebačena u Kotor u Opštu bolnicu na dalju obradu.

Foto – Vatrogasna jedinica Kotor

Riječ je o muškoj osobi ruske nacionalnosti, starosti 42 godine-objavili su iz kotorske Službe zaštite i spašavanja na svojoj zvaničnoj FB stranici.

Foto MUP CG

Oni su se na uspješnoj akciji spašavanja zahvalili kolegama iz OKC 112, posadi helikoptera Avio-helikopterske jedinice, ekipi ZHMP Kotor, direktorici Doma zdravlja Kotor, direktoruOpšte bolnice Kotor i upravi FK Bokelj na čiji je fudbalski teren u dva navrata slijetao helikopter.

Za 24 sata 18 saobraćajnih nezgoda

0
Za 24 sata 18 saobraćajnih nezgoda
Policija – brza vožnja

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 18 saobraćajnih nezgoda, u kojima je deset osoba povrijeđeno lakše.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda, a u Cetinju, Baru, Kotoru i Nikšiću po dvije saobraćajne nezgode.

Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Herceg Novom i Bijelom Polju.

Izdat je 421 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 37 prekršajnih prijava.

Policija je oduzela 14 pari registarskih tablica.

Tivat – Ekološka radionica povodom Dana planete Zemlje u vrtiću „Bambi“

0
Tivat – Ekološka radionica povodom Dana planete Zemlje u vrtiću „Bambi“
Eko avantura

U organizaciji Ministarstva evropskih poslova, kroz projekat EU4ME, u saradnji sa Fondacijom „Čini dobro“



Povodom Dana planete Zemlje, Ministarstvo evropskih poslova, uz podršku projekta EU4ME, organizovalo je prošle sedmice interaktivnu radionicu za djecu iz vrtića „Bambi“ u Tivtu. Kroz zabavne i edukativne sadržaje, mališanima je približen svijet reciklaže i važnost očuvanja planete na način koji razumiju i vole.

Radionici su prisustvovali ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, koji su istakli važnost razvoja ekološke svijesti od najranijeg uzrasta. Tom prilikom, djeci su poklonjene edukativne bojanke kako bi, kroz igru u kućnom okruženju, nastavili učenje o zaštiti prirode.

Uz interaktivne igre i aktivnosti, mališani su učili šta znači reciklaža, zašto je važna i načinima na koje mogu doprinijeti očuvanju prirode. Posebnu pažnju privukli su animirani likovi Eko Ema i Recikla Dobrić, kroz čije su priče djeca saznala kako pravilno reciklirati plastiku i zašto je važno čuvati prirodu.

Eko avantura

Djeca su imala priliku da vide eko dasku i eko stub izrađene od reciklirane plastike, kao i da učestvuju u slaganju reljefa Crne Gore napravljenog 3D štampom od istog materijala. Ovaj reljef dio je društvene igre „Eko avantura“, nastale u produkciji Fondacije „Čini dobro“.

Uz podršku projekta EU4ME koji finansira Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Ministarstvo evropskih poslova doniralo je vrtiću tri eko klupe i tri eko kante 3 u 1 za odvojeno sakupljanje plastike, papira i stakla. Sve donacije su izrađene od reciklirane plastike, čijom je preradom iz prirode uklonjeno preko 200 kilograma otpada.

Događaj je realizovan u okviru projekta „Podrška Vladi Crne Gore u komunikaciji procesa pristupanja EU i EU pomoći u Crnoj Gori – EU4ME“, koji ima za cilj unapređenje komunikacije s građanima, povećanje razumijevanja EU integracija i približavanje koristi koje članstvo u EU donosi svakom pojedincu.

Od početka godine predato više od 3.5 hiljada komada oružja

0
Od početka godine predato više od 3.5 hiljada komada oružja
Policija – foto: X Uprava policije/arhiva

Crnogorskoj Upravi policije od početka godine, u kampanji „Poštuj život, vrati oružje“, dobrovoljno je predato više od 3.5 hiljada komada oružja, 119.391 komad municije, 395 ručnih bombi i više stotina djelova oružja i eksplozivnih sredstava.

Iz Uprave policije saopšteno je da su u proteklih deset dana dobrovoljno predata 24 komada oružja, 1.066 komada municije i djelovi oružja.

“Na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, u Podgorici, Danilovgradu i Cetinju, građani su dobrovoljno predali policiji 15 komada oružja, od čega deset pištolja i pet pušaka, kao i 984 komada municije različite vrste i kalibra”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, u Baru, Ulcinju i Budvi, dobrovoljno predata tri pištolja, i više djelova oružja.

Kako su kazali na sjeveru, na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, u Bijelom Polju i Rožajama, dobrovoljno su predata dva pištolja, i 82 komada municije.

Iz policije su naveli da su službenicima Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, u Nikšiću i Pljevljima, dobrovoljno predata tri pištolja i jedna puška.

“Pozivamo građane da nastave sa odgovornim i savjesnim odnosom kojim pokazujemo zajedničku brigu za zajednicu i doprinosimo sigurnijem društvu”, navodi se u saopštenju Uprave policije.

Dan planete Zemlje: Ove godine se obilježava pod sloganom “Naša snaga, naša planeta”

0
Dan planete Zemlje: Ove godine se obilježava pod sloganom “Naša snaga, naša planeta”
Plastika u-moru–Greenpeace

Dan planete Zemlje se obilježava svake godine 22. aprila sa ciljem jačanja ljudske svijesti o očuvanju prirode.

Mnog organizacije na svijetu pokušavaju različitim aktivnostima skrenuti pažnju ljudi na opasnosti koje ugrožavaju život na planeti zemlji.

Ideja o obilježavanju Dana planete Zemlje prvi put je predstavljena na konferenciji UNESCO-a 1969. godine.

Obilježavanje je počelo 1970. godine, iako se službeno obilježava od 1992. godine, kada je usaglašen na Konferenciji Ujedinjenih nacija (UN) o okolišu u Rio De Janeiru dalekosežni program za promovisanje održivog razvoja.

Globalna tema ovogodišnjeg obilježavanja ovog važnog datuma ide pod sloganom “Naša snaga, naša planeta”, a ima za cilj pozivanje ljudi širom svijeta da se ujedine iza obnovljive energije i utrostručivanje globalne proizvodnje čiste električne energije do 2030. godine.

Solarna elektrana Čevo

Stručnjaci smatraju da je ostvarenje ovog cilja od presudne važnosti za ograničavanje globalnog porasta temperature na 1.5 °C.

Korištenje i proizvodnja obnovljivih izvora energije prevazilazi ekonomske modele, političke granice i ideološke razlike, što potvrđuje njenu univerzalnu privlačnost.