Dan planete Zemlje se obilježava svake godine 22. aprila sa ciljem jačanja ljudske svijesti o očuvanju prirode.
Mnog organizacije na svijetu pokušavaju različitim aktivnostima skrenuti pažnju ljudi na opasnosti koje ugrožavaju život na planeti zemlji.
Ideja o obilježavanju Dana planete Zemlje prvi put je predstavljena na konferenciji UNESCO-a 1969. godine.
Obilježavanje je počelo 1970. godine, iako se službeno obilježava od 1992. godine, kada je usaglašen na Konferenciji Ujedinjenih nacija (UN) o okolišu u Rio De Janeiru dalekosežni program za promovisanje održivog razvoja.
Globalna tema ovogodišnjeg obilježavanja ovog važnog datuma ide pod sloganom “Naša snaga, naša planeta”, a ima za cilj pozivanje ljudi širom svijeta da se ujedine iza obnovljive energije i utrostručivanje globalne proizvodnje čiste električne energije do 2030. godine.
Solarna elektrana Čevo
Stručnjaci smatraju da je ostvarenje ovog cilja od presudne važnosti za ograničavanje globalnog porasta temperature na 1.5 °C.
Korištenje i proizvodnja obnovljivih izvora energije prevazilazi ekonomske modele, političke granice i ideološke razlike, što potvrđuje njenu univerzalnu privlačnost.
Teatar 303 iz Kotora, jedan od najdugovječnijih amaterskih teatara u regionu koji decenijama uspješno spaja humor i društvenu satiru, ponovo nastupa u Kotoru, ovoga puta sa multimedijalnim programom pod intrigantnim nazivom „44. Vlada u epizodi: Dubai 3“.
U Kulturnom centru “Nikola Đurković” ovo veče biće održano u petak, 25. aprila sa početkom u 20 sati.
Scenario i režija: Dragan Buzdovan.
Glume: Ilko Marović, Neđeljko Kustudić, Nađa Pjetrović, Dragan Buzdovan, Nađa Radonjić, Jovana Samardžić, Dušan Kustudić, Anastasija Sredojević i Elena Simović.
U muzičkom dijelu programa nastupiće Zoran Dragović.
Na „provjereno neprovjeren“ način, preko SKY aplikacije, javljeno je da je šeik stigao u Crnu Goru. Ko ga je pozvao, da li dolazi kao spasilac budžeta, glavni glumac, ili novi ministar – otkrićemo kroz urnebesne skečeve i video insertacije koje će se te večeri prikazivati na sceni.
U duhu prepoznatljivog stila Teatra 303, publiku očekuje spoj živog glumačkog nastupa, video materijala, muzike i duhovitog komentara aktuelnih dešavanja, uz veliku dozu satire na račun politike, medija i društva.
Program je spoj teatra, multimedije i satire, sa snažnim crnogorskim pečatom, u maniru koji Teatar 303 godinama njeguje-zabavljajući publiku, a istovremeno je provocirajući na razmišljanje.
Prodaja ulaznica po cijeni od 5 eura biće u kancelarijama Kulturnog centra 23, 24. i 25. aprila od 10h do 12h i na biljetarnici dva sata prije početka predstave.
Grupa od 18 nevladinih organizacija izvešće performans u utorak 22.aprila u 11 sati ispred Skupštine Crne Gore, kako bi skrenuli pažnju na ozbiljan rizik koji Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) predstavlja za javni interes, ustavni poredak i evropski put Crne Gore.
Performans je planiran na dan kada će se u parlamentu raspravljati o ovom spornom sporazumu i kada se očekuje i njegova ratifikacija.
-Smatramo da ovaj sporazum predstavlja direktnu prijetnju suverenitetu države, njenim zakonima, prirodnim resursima i demokratskim procedurama.
Kroz performans, simbolično ćemo održati opelo za Ustav Crne Gore, izražavajući otpor protiv daljeg urušavanja pravnog poretka i javnog interesa-naglasili su u najavi NVO.
Na događaju će govoriti Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i Vanja Ćalović Marković – Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Uz poziv za medije, dostavljen je i prateći vizual – “umrlica” koja simbolizuje kraj vladavine prava u Crnoj Gori.
-Teškog srca javljamo da su Ustav i zakoni Crne Gore preminuli pod netransparentnim i misterioznim okolnostima.
Uzrok smrti: predoziranje koncesijama, koruptivnim ustupcima, investitorskim memorandumima i ignorisanjem procedura.
Ožalošćeni: Velika plaža, Buljarica, obala Luštice, Hajla i ostala šira rodbina prirodnih dragulja Crne Gore.
Komemoracija i polaganje vijenaca održaće se ispred Skupštine, u utorak 22. aprila, u 11 časova. Počivaj u nepravdi-navodi se u “umrlici”.
U Vatikanu traje tišina iščekivanja i molitve, dok se svijet oprašta od pape Franje. Premda tačan datum pogreba još nije poznat, potvrđeno je da će od srijede tijelo Svetog Oca biti izloženo u Bazilici svetog Petra, gdje će vjernici moći osobno odati počast.
Sutra se održava prva kongregacija kardinala u Rimu, na kojoj će biti donesene odluke o daljnjem toku obreda i samom pogrebu.
Večeras u 20 sati objavljeno je i liječnički izvještaj, prema kojem je papa Franjo preminuo od moždanog udara, nakon čega je nastupila nepovratna koma. U istom trenutku objavljen je i papin testament, sažet na jednoj stranici, a napisan i potpisan još 2022. godine.
U oporuci je Papa izrazio želju da bude pokopan u bazilici Santa Maria Maggiore – crkvi koju je uvijek smatrao duhovnim uporištem, jer je, kako je napisao, svoje svećeničko i biskupsko poslanje uvijek stavljao pod zagovor Gospe. Želio je pokop u zemlji, bez raskoši, i jednostavan nadgrobni natpis s jednom riječju: Franciscus.
Papa je svoju oporuku završio riječima:
“Neka Gospodin nagradi one koji su me voljeli i koji će i dalje moliti za mene. Patnju u posljednjem dijelu svog života prikazao sam Gospodinu za mir u svijetu i bratstvo među narodima.”
Odbojkaši Budve sedmi put uzastopno osvojili su titulu prvaka Crne Gore.
Budva je večeras pred svojim navijačima, u trećem meču finalne serije, savladala Budućnost 3:1 (25:20, 25:18 i 25:15) i sa 3:0 u seriji osvojila trofej.
Budvanski tim do odlučujuće treće pobjede u finalu došao je nakon sat igre.
Milivoj Dukić i Ilija Marković još jednom pokazuju da su rame uz rame sa najboljima na svijetu, što nije mala stvar u konkurenciji 112 vrhunskih jedriličara. Dukićev plasman na drugo mjesto poslije prvog dana u Ijeru je fantastičan, dok je i Marković u zlatnoj grupi, što je odlična osnova za nastavak.
Zanimljivo je vidjeti koliko su konstantni – iako su za dlaku ostali bez završnice na Palma de Majorci, to ih nije demoralisalo. Naprotiv, brzo su se vratili na pravi kurs i već na narednoj regati pokazali snagu.
Srebrna medalja Dukića na test regati u Lanzeroteu i Markovićevo četvrto mjesto, samo su dodatna potvrda koliko su blizu samog vrha.
S obzirom na promijenjeni format u Ijeru, biće uzbudljivo pratiti kako će se snaći kroz naredne dane – sve oči su sada na drugom kvalifikacionom danu 22. aprila. Ako zadrže koncentraciju i uhvate dobar vjetar, imamo čemu da se nadamo!
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je javni poziv za dodjelu podrške investicijama u primarnoj biljnoj proizvodnji, za komponentu maslinarstvo.
Prihvatljive investicije odnose se na nabavku sertifikovanog sadnog materijala i sistema za navodnjavanje, uključujući pumpe za vodu, pripremu nekultivisanog zemljišta za sadnju, revitalizaciju maslinjaka, podizanje podzida u cilju sprečavanja erozije i upravljanje biljnim otpadom.
Minimalna visina investicije je 500 EUR-a.
Maksimalno prihvatljiva investicija iznosi deset hiljada EUR, uz budžetsku podršku do 60 odsto vrijednosti prihvatljive investicije, odnosno do šest hiljada EUR.
Pored iznosa podrške od 60 odsto, još dodatnih deset odsto, odnosno ukupno 70 odsto, moći će da iskoriste poljoprivredni proizvođači upisani u Registar subjekata u organskoj proizvodnji za oblast proizvodnje u kojoj se podnosi zahtjev za podršku, zaključno sa 31. decembrom prošle godine.
Dodatnih deset odsto ostvaruju žene nosioci poljoprivrednog gazdinstva.
Uslovi za podršku, kao što su minimalna površina zasada, gustina biljnog sklopa, prijem sadnica, minimalna vrijednost investicije za podršku i slično, definisani su specifičnim kriterijumima prihvatljivosti.
Rok za dostavljanje zahtjeva je do 31. oktobra.
Za investicije koje zahtijevaju prethodno odobravanje, korisnici podrške mogu podnijeti zahtjev do 1. jula.
Javni poziv sa detaljnijim informacijama i obrascem zahtjeva za prijavljivanje, može se pogledati na sajtu Ministarstva.
Šanse da zakon o stalnom sezoncu, koji je još na javnoj raspravi, zaživi ove godine, su minimalne, ocijenio je predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Žarko Radulović.
On je za Radio Crne Gore kazao da se sa tim aktom uveliko kasni, ali je poručio da nam uskoro neće ni trebati takva kategorija zaposlenih.
Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica skeptičan je da ćemo uspjeti da primijenimo to zakonsko rješenje u ovoj godini, prenosi portal RTCG.
On je kazao da ima prednosti u nacrtu zakona, no primjećuje i nedostatke – manjak kvalifikovane radne snage naročito u građevinarstvu i poljoprivredi, što kako ističe neće riješiti suštinski problem.
Iako je ljetnja turistička sezona na pragu i očekuje se veći dolazak posjetilaca za predstojeće praznike, još nemamo zakon o stalnom sezoncu. U fazi je nacrta i na javnoj raspravi je do 20. aprila.
Radulović je kazao da svi koji se, kako kaže, ozbiljno bave turizmom, već pripremaju narednu sezonu 2026.
“Za ovu godinu, ovakvu stvar je nemoguće sprovesti. Debelo, debelo su zakasnili. Nama još malo pa neće trebati sezonci, jer mi smo počeli da uzimamo, ne ja, nego redom svi stalne radnike, malo, po malo ići ćemo puniti sva ta mjesta, nećemo imati potrebe uopšte za sezonskim radnicima”, rekao je Radulović.
Mikavica je kazao da je siguran i sve da se usvoji zakon u kratkom roku neće dati rezultate u ovoj sezoni.
“Da se iz radnog odnosa između poslodavaca i sezonskih radnika prepoznaju kao nešto što je dobro i što bi moglo da se nastavi iduće godine, uz korišćenje ovih benefita, koje nam sad donosi zakon o stalnom sezoncu”, naveo je Mikavica.
Zakon o stalnom sezoncu, smatra Radulović, bio bi valjan i održiv ako bi država dijelimično preuzela obaveze plaćanja sezonaca u periodu kada nijesu angažovani.
“Ne cijeli platu ali neku sumu moraju da izdvoje, i to je uradila Slovenija. I onda bi to imalo smisla”, kazao je Radulović.
Sa druge strane, Mikavica podcrtava da ima prednosti u tom zakonu. Prije svega ističe što će procedure za zapošljavanje biti jednostavnije, što će radnici imati socijalnu sigurnost, odnosno osiguranje i radni staž i kada ne rade. Ipak, kako je poručio, da neće riješiti suštinski problem, a to je nedostatak radne snage.
“Nedostajuće kvalifikovane radne snage. Nju ipak moramo tražiti prije svega u regionu, a bogami za određene djelatnosti i šire od toga”, naveo je Mikavica.
Radulović smatra da bi bilo efikasno kada bi država formirala poseban fond iz kojeg bi se finansirala dodatna obuka ili prekvalifikacija radnika u periodu dok ne rade.
Sagovornici su zaključili da je ključno za ovu sezonu da se pojednostave procedure za dobijanje radne dozvole, jer mnogi stranci, kako su rekli, budu vraćeni sa granice jer u našim institucijama nijesu završeni neophodni papiri.
Kada rade Sopot i Spila i čim je velika slatka voda, riba bježi u dubinu, ali ribati se mora svaki dan kad je lijepo vrijeme i mirno more, kažu Dušan i Savo, penzionisani pomorci
Grupa pasioniranih ribolovaca svakodnevno se okuplja na obali Risna, duž parapeta u samom centru mjesta, iza autobuskog stajališta, svojim žamorom i zabacivanjem udica dajući živost ovom malom, istorijski i kulturološki značajnom mjestu. Uglavnom su to penzionisani pomorci, mještani, koji njeguju ribolov kao način življenja, prenoseći ljubav za ovaj lijep i koristan hobi i na svoje potomke.
Risan je posebno lijep poslije obilnih kiša, kada nabujaju vodeni tokovi sa brda, pa vrelo Sopot uzavri pjenušavim pritokama, a rijeka Spila sa brojnim okolnim slapovima nadođe ubrzano prilivajući se u more, ali tada riba, kažu ribari, bježi u dubine. Ipak ne odustaju, nego uporno zabaciju udice, napajajući dušu pogledom na mreškavu morsku površinu.
-Ljeti smo Dule, Boško i ja skoro svako jutro ovdje kad je fino vrijeme – pobacamo štapove, udice, što udari-udari. Kad zazvoni zvonce na udici većinom se hvata orada, rombun, brancin, po koja sopa, cipol… Danas slabo, zato što je previše mutno, radi Sopot, radi Spila i čim je velika slatka voda, riba bježi u dubinu. A i radnici na gradilištu hotela Teuta kamionima voze kamenje, pijesak i onda to ribu tjera. Trajekt sa građevinskim materijalom takođe stvara trenje u vodi i to ribu takođe plaši. To je problem, isto kao kad kruzeri uđu u Kotorski zaliv, od tih vibracija ribe bježe, kao čeljade, kaže u opuštenom razgovoru mještanin Savo Šuša, koji je svojevremeno radio na vojnom brodu “Galeb”, a sada je penzioner. Podijelio je sa nama zanimljiv doživljaj u koritu Spile.
-Hobotnicu od deset ipo kila uhvatio sam kod rijeke Spile u oktobru, kad je bila skoro presušila, đeca su je vidjela, a ja sam skočio dolje i rukama sam je potezao. Vuče ona, vučem ja…ali isplatilo se, prodao sam je u lokalnom restoranu, kaže Savo i dodaje da je danas sve manje ribe. Bacaju se velike mreže, parangali, ali, pošto se kažnjava, to se u zadnje vrijeme malo smanjilo. Skreće pažnju da je cijena dozvole za sportski ribolov povoljna – za godinu dana košta 40 eura, a može da se podigne u prostorijama Kluba za sportski ribolov na moru “Ama” u Kostanjici.
Risan – foto Boka News
Primjećuje da ima dosta djece koja hoće da ribaju, među njima su i njegov sin i prijateljev unuk…Kaže da je to bolje nego da budu “na telefone i kompjutere”, te predlaže da u Risnu na ljeto organizuju neku školu ribanja “da se djeca malo kultivišu i da se ekološki senzibilišu”.
Blizu obale u samom centru Risna živi i Savov prijatelj Duško Živković, upravitelj stroja u penziji, kome je ribarska “posta” skoro pa ispred kuće.
-Koristim tehniku udičarenje sa obale uz različite mamce – živa riba, gambori, lignje, sir (“švedski sto”, smije se), uglavnom ciljam na orade, ali desi se i da ulovim cipole, koji vole hljeb. Bude po neka orada do dva kila, nedavno sam baš ovdje ulovio jednu. Na varalicu takođe ide sve – ama, brancin, nisu baš izbirljive. Jedan moj prijatelj ulovio je kod Lipaca oradu od tri ipo kile, ali je bivalo i po tri-četiri komada na dan, ne tako velikih. Najbolji ulovi se dešavaju tokom proljeća i ljeta, kaže Živković i objašnjava da u grupi koja redovno silazi na obalu ima oko desetoro ribara, među kojima ima i mlađih, a pridruži im se povremeno i po koja žena.
U Risnu živi pola vijeka, a toliko se vremena bavi i ribolovom, kako mu je posao tokom godina plovidbe to dozvoljavao.
– Kad sam dolazio s broda, onda sam mogao da se bavim ribanjem, a sad sam već deset godina u penziji i svaki dan sam uz obalu kad god je vrijeme lijepo, samo da nije vjetar, vlaga ne smeta ništa. Važno je da je tiho, tada riba dobro grize, kaže Dušan i dodaje da u Risnu ima puno pomoraca, ali nemaju mnogo prilika da se druže, sem ovako na ribanju.
-Današnjim pomorcima je lakše, mi smo plovili po godinu dana, devet mjeseci, a sad je četiri mjeseca maksimum. Plovio sam za “Jugotanker” Zadar osam godina, a onda sam otišao na strane brodove. Bio sam u Singapuru, jedno vrijeme sam bio i tehnički inspektor. U najgore vrijeme sam otišao vanka, kad su bile sankcije, kada nisu radile banke i novac je bio problem, ali snalazio sam se, kao i svi mi pomorci sa ovog prostora – kad dođe neki brod sa našim pomorcima, mi im damo pare, a oni jave našim ženama, tako smo radili u ta teška vremena, sjeća se Živković.
U Risan je došao 1964. godine iz Pule, gdje je završio pomorsko mašinstvo u vojnoj školi. Ovdje se oženio Bokeljkom, osnovao porodicu. Ponosan je na svog sina koji je već deset godina pomorski kapetan. Srećan je što ima unuka i praunuka. Primjećuje da mladi u Risnu nemaju velikih perspektiva za život i napredak, “ali je Kotor blizu, pa prolaze nekako.”
Zaključuje da je ribanje korisno i zdravo, kao aktivan odmor, meditacija i uživanje uz obalu.
Papa Franjo umro je jutros u 89. godini života, objavio je Vatikan.
“Jutros u 7:35 sati, rimski biskup Franjo vratio se u Očevu kuću. Cijeli njegov život bio je posvećen služenju Gospodinu i Njegovoj Crkvi”, objavio je kardinal Kevin Farrell u izjavi koju je Vatikan objavio na svom Telegram kanalu.
Umro je u Domu sv. Marte.
Jučer se pojavio pred vjernicima
Papa Franjo jučer se, na Uskrs, neočekivano pojavio pred vjernicima na Trgu svetog Petra u Vatikanu i okupljenima kratko poželio: “Sretan Uskrs”. Sveti Otac je izišao u invalidskim kolicima te je s balkona bazilike svetog Petra mahnuo tisućama okupljenih vjernika koji su ga pozdravili velikim pljeskom.
Ove godine, prvi put otkako je 2013. izabran za papu, Franjo je propustio većinu obreda Velikog tjedna, uključujući i uskrsnu bdjenje u subotu navečer, gdje je služenje mise prepustio kardinalima. Unatoč svemu, na Uskrs se nakratko pojavio unutar bazilike, gdje je pred okupljenima izmolio kratku molitvu i djeci podijelio slatkiše. Na jučerašnjem pojavljivanju djelovao je vrlo krhko i iscrpljeno, a okupljenima je samo rekao: “Draga braćo i sestre, sretan Uskrs.”
