U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 29 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene teže, a četiri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano šest nezgoda, Bijelom Polju pet, Herceg Novom četiri, Baru i Kotoru po tri, Šavniku dvije.
Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Cetinju, Ulcinju, Beranama, Plavu i Pljevljima.
Izdato je 512 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 41 prekršajna prijava.
Policija je oduzela četiri para registarskih tablica.
Izložba „Iskraˮ akademskog slikara Renata Rakića otvorena je u saradnji sa kustosom mr Senkom Subotić u ponedjeljak, 2. juna u Modernoj galeriji „Jovo Ivanovićˮ – JU Muzeji i galerije Budve. U okviru postavke predstavljeni su modeli haljina dizajnerke Tihane Todić, koji su inspirisani Renatovim djelima. Izložbu je otvorila Sarita Vujković, direktorica Muzeja savremene umjetnosti RS, a moderatorka večeri je bila Vasilisa Gagović. Prisutnima se obratio autor izložbe Renato Rakić. Izložba je realizovana u saradnji sa Muzejom savremene umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka.
Renato Rakić, po ocjeni Senke Subotić, sociološkinje kulture “…inspiraciju duha izraslu iz zebnje, strepnje, slutnji… pretače u svoja platna, ostvarena naporom uma i ličnih osjećanja”.
“Prirodni fenomeni, globalne promjene na planeti Zemlji, u kosmosu sav ekološki haos koji nam se dešava, Rakiću su inspiracija pri stvaranju impresivnih slika, snažnih ekspresivnih ostvarenja koja nekad zahtijevaju i po više metara platna da bi bila „izrečena”. Njegovo slikarstvo uvodi u jedan dolazeći svijet koji se predosjeća. Opsjednut promjenama na planeti uslovljenih ekološkim parametrima koje se dešavaju, on svoj bunt iskazuje na platnima velikih formata u želji da ukaže i na veličinu problema.
Slika – Rakića
Na njegovim slikama dominira snažan kolorit čiste boje koja koristi ne samo kao materija, ali prevashodno kao sredstvo vizuelizacije, koje postiže snažnim gestualnim zamasima široke četke, a najčešće dlanom šake. Jezikom boje i snažne ekspresije, uz notu emotivne subjektivnosti, Rakić naglašavanjem odnosa boja njedri ostvarenja duboko sugestivna i jaka. U stvaralačkoj agoniji i duhovnoj inspiraciji svoja razmišljanja prenosi na platno ili papir. Stvara, a da unaprijed nema jasnu viziju kako će u konačnom slika izgledati jer sve je predodređeno vlastitim vizijama koje u konačnom iznjedruju prizor imaginarne likovne predstave jake optičke strukture.
Njegova ulja liče na jake kolorističke eksplozije pune asocijativnih vizija o nekom velikom prasku i apokaliptičnom kraju. Njima dominira izrazito napeta atmosfera. Njegov dinamičan slikarski jezik je odraz unutrašnjih vizija sa jakim psihološkim efektom. Na radovima dominantno crnom akcentuje određene djelove, dok cjelokupnim prizorom naprosto struji energija. Bez straha od prostora, svojim vizijama ispunjava ga; ogromnom snagom pokreta uz pomoć psihološku i sugestivnu.
Centar percepcije, u osnovi je krug kao simbol zatvorenosti ili tačnije bezizlaznosti, kao čaura koja u sebi akumulira i samo što ne prsne. Kroz svoj likovni izraz on traga za smislom i sudbinom naše planete. Njegove slike, prizori i predstave ostvareni su u sukobu komplementarnih boja crveno- plave, smeđe i žute…
Pored radova kojim dominira boja, jednako dobar je i u crtežu koji je tematski više vezan konkretno na čovjeka ili tačnije na njegov lik. Serijama crteža proučava i istražuje ljudski lik prvenstveno. On lik oblikuje, akcentuje podebljavanjem i ponavljanjem linija, prateći željeni oblik on sjenči određene djelove i tako stvara pozadinu. Njegovim likovima rađenim snažnim ekspresivnim potezima kao da struji krv… kao zombiji su i samo što ne naprave neku grimasu.
Bilo da radi bojom ili olovkom uspijeva da zaintrigira svojim prizorima punim opomene i strepnje za opstanak planete Zemlje.
Njegov stvaralački nagon izvire iz potrebe da kroz svoje djelo iznese svoj unutrašnji doživljaj kao izraz ličnog psihičkog stanja”, riječi su mr Senke Subotić, zapisane i u pratećem katalogu.
Kulturni centar “Nikola Đurković” – Gradska galerija Kotor, priprema međunarodnu likovnu manifestaciju pod nazivom VIII INTERNACIONALNI ART FESTIVAL “Zasjaće palaci”.
Festival će biti realizovan 13. i 14. juna 2025. u 21.30 sati, na Trgu od oružja.
INTERNACIONALNI ART FESTIVAL “Zasjaće palaci” je osmišljen kao niz svojevrsnih likovnih izložbi na otvorenom, sa idejom da se iskoristi izvanredna i neponovljiva scenografija Kotora za promovisanje, afirmaciju i popularizaciju likovne umjetnosti. Festival podrazumjeva samostalne audio-vizuelne prezentacije akademskih likovnih umjetnika, koje će se projektovati na fasade zgrada Starog grada na glavnom gradskom trgu.
Festival će biti realizovan na slijedeći način: u toku dvije večeri trajanja VIII INTERNACIONALNOG ART FESTIVALA (13. i 14. juna) na TRGU OD ORUŽJA biće projektovano po 10 samostalnih audio-vizuelnih prezentacija umjetnika, nakon čega će se po 2 puta reprizirati.
Na VIIII INTERNACIONALNOM ART FESTIVALU “Zasjaće palaci ’’ učestvuje 2O umjetnika iz Crne Gore, Srbije, BiH, Makedonije, Italije,Turske,Švedske…
Svjetski filmski i pop-hitovi u aranžmanima za dva klavira bili su privilegija za slušanje i uživanje kotorskoj publici
Aplauzom i ovacijama ispraćen je nastup klavirskoga dua Ana Mihaljević i Dejan Krivokapić, koji su u Crkvi Sv. Duha – Koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ u Kotoru zablistali u spektru pitkih izvedbi „U ritmu filma i hita“. Iako popularne i prepoznatljive, ove kompozicije u aranžmanima za dva klavira zvučale su potpuno osvježavajuće i inovativno, a na momente, poput “Boemske rapsodije” grupe “Queen”, vrsni dvojac je svojom moćnom interpretacijom ostavljao dojam kao da svira cijeli orkestar iliti rok-bend.
Uz sadržajne, ljupke najave Marije Gajić ispod stone lampe koju je naizmjenično uključivala i sključivala, Ana Mihaljević i Dejan Krivokapić su koncert počeli “muzičkim dvobojem” između filmskih kompozitora Džona Vilijamsa i Hansa Cimera, kroz aranžman Semjuela Fua, stvarajući muzičke slike iz filmova kao što su “Star Wars”, “Jurasstic Park”, “Indiana Jones”, “Harry Potter”, “Superman” i “E.T.” Džona Vilijamsa, a sa druge strane filmova Hansa Cimera: The Dark Knight”, Pirates of the Caribbean”, “Gladiator”, “Interstellar” i “Dunkirk”.
Zadovoljna publika
Posebne emocije izazvale su obrade kompozicija “Gabrijelova oboa” Enija Morikonea iz filma “Misija”, “Ghostbusters”, pjesma iz istoimenog filma koju izvodi Rej Parker, zatim pjesma iz filma “Barbi”- “What Was I made For?” Billie Eilish. Dvoklavirska čarolija nastavljena je sa spletom hitova iz druge polovine 20. vijeka – grupe ABBA (“Mamma Mia Medley”), baladom “Hallelijah” Leonarda Koena, svjetskim hitom “Viva la vida” grupe “Coldplay”, kao i hitovima modernih generacija iz 2024. godine- “Die With A Smile” koju izvode Lady Gaga i Bruno Mars, te “APT” Brna Marsa i Rose (Blackpink).
Nakon frenetičnih aplauza, umjetnici su na bis izveli kompoziciju “Ključ života” Olivera Dragojevića, te zaokružili ovaj đir izvedbom kultne pjesme“Bokeljska noć” Maje Perfiljeve.
Ana Mihaljević i Dejan Krivokapić su kao profesori kotorske Muzičke škole osmislili program sa namjerom da se za kraj školske godine predstave “u nekom sasvim drugačijem svijetlu”, a sudeći po oduševljenu publike, u tome su i uspjeli. Pritom su se dobro potrudili da aranžmani budu najbolji mogući.
Dejan Krivokapić i Ana Mihaljević
-Jako je teško naći aranžmane za dva klavira, tu smo imali ograničeni izbor, mnogo toga je bilo što smo željeli još da izvedemo, ali ne postoje obrade za dva klavira. Neke od kompozicija smo sami obradili, ako je kompozicija pisana za jedan klavir, mi smo uradili aranžman za dva, samo u malo raskošnijem obliku (Gabrijelova oboa). Čak smo i dodavali nešto svoje u okviru ovih koje smo već imali, da bi nam se bolje uklapale, tako da u svakoj obradi ima po nešto naše, kaže Ana. Što se tiče repertoara, bilo im najvažnije da bude “blizu ljudskim srcima”.
–Vjerujem da mnoge nije ostavio ravnodušnim, prve nas koji smo to izvodili. To su stare stvari na koje svi mi reagujemo, ali i nešto novo što je sad na top-listama, što omladina sluša, dodaje Dejan.
Kao klavirski duo su se “pronašli” poslije pandemije “korone”, kad su krenuli koncerti uživo, pa su nastupili na koncertu profesora. Kažu da su po senzibilitetu jaku slični, lako se i spontano dogovaraju oko svih stvari koje izvode, funkcionišu kao jedno, što je jako bitno za kamernu muziku. Zato nastavljaju da sarađuju.
Njih dvoje su rijetki profesori koji su i koncertno aktivni.
-Hoćemo da pokažemo svojim učenicima kako izgleda cijeli proces pripreme, kako nije lako izaći na scenu. Ovo je bilo za njih, žao nam je što nisu bili večeras sa nama, jer su kolektivno, u organizaciji ŠOSMO “Vida Matjan” otputovali za Podgoricu da isprate pretpremijeru opere “Don Đovani” V. A. Mocarta u izvedbi CSO sa solistima i dirigentom Markom Korovićem, čime se zatvara koncertna sezona, kaže Ana. Ona je u ovoj školi zaposlena preko 20 godina, a Dejan je muzički pedagog 15 godina.
Zadovoljna publika
S obzirom da ovo dvoje umjetnika imaju talenta, repertoara i potencijala za evropske koncertne dvorane, pitali smo ih koliko je teško izaći iz okvira Crne Gore i nastupati vani.
-Mi smo možda malo inertni po tom pitanju, trebalo bi da se “nametnemo” na neki način, a mi po prirodi nismo takvi. Želimo da nastupamo, ali smo u Crnoj Gori ograničeni, jer osim ove sale u Kotoru, nemamo mogućnosti za nastup sa dva klavira na drugom mjestu. U Herceg Novom imaju dva klavira u školskoj sali, koja je dosta manja nego naša; u Zetskom domu na Cetinju imaju samo jedan klavir, u Muzičkoj akademiji imaju dva klavira, ali u prostoru koji je kao veća učionica, dok u zgradi Ministarstva kulture, gdje se inače održavaju koncerti- nemaju dva klavira, objasnili su umjetnici.
Zahvalni su što u Kotoru imaju tu mogućnost – angažovanjem Ratimira Martinovića u okviru KotorArta prije više godina nabavljen je vrhunski klavir “Steinway”, a škola je obezbijedila “Yamahu”. Pohvalili su saradnju sa štimerom Sergejom Komovim, Ukrajincem koji je postao stanovnik Crne Gore i njihova desna ruka kad je naštimavanje instrumenata u pitanju.
Prvonagrađeni u Švedskoj
Dvojac Ana Mihaljević i Dejan Krivokapić je početkom aprila nastupio na pijanističkom takmičenju u Štokholmu u Švedskoj, gdje je osvojio prve nagrade u dvije kategorije- kao klavirski duo za jedan klavir (četvororučno) i klavirski duo za dva klavira. Ponosni su na jako dobre kritike žirija svjetskog renomea. Svirali su program sa koncerta od 3. decembra, klasičan repertoar, muzika 20. i 21. vijeka, a žiri su, kažu, oduševili kompozicijama savremenog autora Fazila Saja iz Turske, koje su prvi put izvedene kod nas. Zadovoljni su ovim postignućem, jer to je bio vrhunac njihovog dosadašnjeg profesionalnog života.
Memorijalna zbirka Oliver Dragojević Foto: Centar za kulturu Vela Luka / Centar za kulturu Vela Luka
Memorijalna zbirka “Oliver Dragojević” poziva građane na doniranje uspomena na velikog glazbenika.
U Veloj Luci na otoku Korčuli nastaje Memorijalna zbirka posvećena Oliveru Dragojeviću nezaboravnom glazbeniku. Riječ je o trajnoj kulturnoj ustanovi koja najavljuje otvoriti vrata javnosti 2026. godine. Njezin će postav obuhvatiti sve aspekte Oliverova života i karijere – od osobnih predmeta, instrumenata i privatnih snimki preko službenih fotografija, spotova, arhivskih video zapisa, nagrada, nosača zvuka do interaktivnih sadržaja za sve generacije ljubitelje njegova lika i impresivne glazbene ostavštine.
Memorijalna zbirka “Oliver Dragojević” želi postati i mjesto zajedničkog sjećanja – i zato pozivamo građane iz Hrvatske i cijelog svijeta da doniraju svoje uspomene na Olivera!
Putem novo-otvorene web stranice www.oliverdragojevic.com svi zainteresirani mogu jednostavno i brzo doznati više o samoj Zbirci, ali i donirati digitalne sadržaje poput fotografija, videozapisa i sličnih uspomena. Tu se također mogu pronaći upute za donaciju fizičkih predmeta kao što su ulaznice, posteri, nosači zvuka, odjeća, crteži ili bilo koji drugi predmeti koji svjedoče o povezanosti pojedinaca, tvrtki, udruga ili institucija s Oliverovim djelom i likom.
Svaka donacija pomoći će u oblikovanju dojmljivijeg prikaza života ovog velikana hrvatske i svjetske glazbe. Pomozite nam ispričati priču o čovjeku i umjetniku koji je u više od pet desetljeća provedenih na pozornici ostavio jedinstven trag u glazbi i životima publike.
Zbirku zajednički realiziraju Ministarstvo kulture i medija RH, Općina Vela Luka i Centar za kulturu Vela Luka, uz potporu obitelji Dragojević i brojnih stručnjaka iz područja muzeologije, dizajna, glazbe, arhitekture i popularne kulture.
“Donirajte uspomene. Postanite dio priče. Čuvajmo zajedno Olivera – u srcima i u Zbirci.”
Poreski inspektori izvršili su ukupno 892 kontrole u periodu od 1. januara do 31. maja ove godine, pri čemu su utvrđene nepravilnosti kod 115 poreskih obveznika, izrečene novčane kazne od 637 hiljada eura, a 24 objekta su privremeno zatvorena, saopšteno je iz Poreske uprave.
Poreska uprava, u cilju obezbjeđivanja poštovanja poreskih propisa i suzbijanja sive ekonomije, intenzivira svoje aktivnosti tokom ljetnje turističke sezone. Ovaj period karakteriše povećan obim ekonomske aktivnosti, posebno u primorskim opštinama i turističkim centrima, što zahtijeva pojačan nadzor.
Tokom maja poreski inspektori izvršili su 270 provjera regularnosti poslovanja i utvrdili nepravilnosti kod 23 poreska obveznika. Izdato je 39 prekršajnih naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 142.200 eura, od čega je naplaćeno je 27.418 eura.
U navedenom periodu, akcenat je stavljen na ugostiteljske objekte, od ukupnog broj, čak 219 kontrola odnosi se na ovu djelatnost. Kod 9 obveznika utvrđene su nepravilnosti.
Prekršaji su se uglavnom odnosili na kršenje člana 10 stav 1 Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, odnosno neizdavanje fiskalnih računa.
Poreski inspektori su kontrolisali i nepodnosioce prijava poreza na dobit pravnih lica. Kancelarijski nadzor izvršen je kod 105 obveznika i rezultirao je donošenjem Rješenja o zabrani raspolaganja sredstvima na poslovnim računima za 14 poreskih obveznika. Za 36 poreskih obveznika izdati su Zahtjevi za pokretanje prekršajnog postupka. Po ovom osnovu naplaćeno je 298.020 eura.
Cilj PU je unapređenje komunikacije i jačanje odnosa povjerenja sa poreskim obveznicima koji svoj doprinos mogu dati kroz dobrovoljno izvršavanje poreskih obaveza, što podrazumijeva prijavljivanje prihoda, podnošenje propisanih prijava i plaćanje poreza u propisanim rokovima, zaključuju u saopštenju.
Flautistkinja Anđela Vlaović, maturantkinja u klasi profesorice Brune Matijević, nastupiće večeras, u četvrtak, 5. juna sa početkom u 20 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u Starom gradu u Budvi, u klavirska saradnji sa profesorom Oleksijem Molčanovim.
Anđela Vlaović rođena je 2006. godine. Flautu svira od svoje šeste godine. Započela je muzičko obrazovanje u Školi za osnovno muzičko obrazovanje u Budvi, u klasi profesorke Ane Brajak. Nastavlja školovanje u Srednjoj muzičkoj školi u Tivtu, gdje je i maturirala u klasi profesorke Brune Matijević. Tokom školovanja osvajala je mnogobrojne nagrade na državnim i međunarodnim takmičenjima. Pohađala je seminare flaute kod eminentnih profesora, kao što su: Marina Nenadović, Dejan Gavrić i Ljubiša Jovanović. Bila je članica kamernih ansambala i orkestara i učestvovala u projektu VIVUM 2021. godine.
Organizatori solističkog koncerta su poslenici/ce JU Muzeji i galerije Budve.
Putin s papom Lavom XIV. razgovarao o sukobu u Ukrajini Foto: Gavriil Grigorov/Guglielmo Mangiapane / Reuters
Papa Lav pozvao je Rusiju da poduzme korake prema okončanju sukoba u Ukrajini, u svom prvom razgovoru s predsjednikom Vladimirom Putinom, priopćio je u srijedu Vatikan.
– Papa je uputio apel Rusiji da učini gestu koja pogoduje miru, naglašavajući važnost dijaloga za postizanje pozitivnih kontakata između strana i traženja rješenja za sukob, priopćio je Vatikan.
Time je potvrđeno da je Lav, prvi američki papa, telefonski razgovarao s Putinom u srijedu poslijepodne. Objavljivanje priopćenja o papinim telefonskim razgovorima nije uobičajeno za Vatikan koji to obično ne čini.
Razgovaralo se o humanitarnoj situaciji, potrebi da se olakša pomoć gdje je to potrebno, tekućim naporima za razmjenu zatvorenika i o važnosti djelovanja koje je u tom pogledu obavio kardinal (Matteo) Zuppi, dodao je Vatikan.
Zuppi, nadbiskup Bologne, bio je vatikanski mirovni izaslanik za Ukrajinu.
Moskva nakon dva kruga izravnih pregovora s Kijevom u Istanbulu nastavlja iznositi maksimalističke zahtjeve za kraj svoje ofenzive, tražeći prepuštanje četiriju regija koje je Rusija osvojila od početka svoje invazije.
Ukrajina tvrdi da Kremlj sudjeluje u tim pregovorima samo kako bi zadovoljio američkog predsjednika Donalda Trumpa i odgodio uvođenje novih američkih sankcija.
Putin je tijekom konstruktivnog razgovora s novim papom kritizirao i odluku Kijeva iz 2024. da zabrani Pravoslavnu crkvu pod Moskovskom patrijaršijom koja je ranije imala najviše sljedbenika u Ukrajini, piše agencija France Presse.
Ruski predsjednik pozvao je prvog američkog papu da se aktivnije angažira u promicanju slobode vjeroispovijesti u Ukrajini.
Vatikan se proteklih tjedana nudio kao mjesto mogućih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine. Putin je u srijedu stoga izrazio “zahvalnost” papi za njegovu spremnost da doprinese rješavanju sukoba.
Kremlj: Putin ponovio interes za postizanjem mira diplomatskim putem
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je telefonskim putem razgovarao s papom Lavom XIV. o ratu u Ukrajini, kazavši da želi postići mir diplomatskim putem, no i optužujući Kijev da pokušava eskalirati sukob.
– Vladimir Putin je skrenuo pozornost na činjenicu da režim u Kijevu računa na eskalaciju sukoba i provodi sabotažu civilne infrastrukture na ruskom teritoriju, priopćio je Kremlj nakon razgovora.
Reuters podsjeća da se radi o prvom razgovoru novog pape s ruskim čelnikom.
– Putin je ponovio svoj interes za postizanjem mira političkim i diplomatskim putem, naglašavajući da je za postizanje konačnog, pravednog i sveobuhvatnog rješenja za krizu potrebno eliminirati njezine duboke razloge, dodaje Kremlj.
Najboljih osam, po glasovima stručnog žirija, nastupiće naredne večeri sa 17 kolega iz regiona, izabranih od strane selekcione komisije festivala.
“Regionalno veče” je zakazano za 19. jul od 21 sat na Ljetnjoj pozornici u Tivtu , a pjevaće:
Dario Terglav, grupa Famos, Lana Škrgatić, Ivana Ćosić, Fazla, Maša Vuković, Dado Topić i Ana Petan, Marina Tomašević, Dino Suljić, Hanad Džehverović, Alya Elouissi, Jellena, Aleksandra Sekulić, Ognen Zdravkovski, Pavle Vasiljević, Bruno Rački i Đorđe Žunić.
Ukupno 25. finalista, boriće se za nagrade festivala.
Organizator događaja je NVO “Delić koji nedostaje” i PR tim festivala a pokrovitelji Opština Tivat, RTCG i Centar za kulturu Tivat.
Naučne projekcije govore da će u Boki Kotorskoj porast nivoa mora do kraja ovog vijeka imati veći uticaj na ekosistem, nego na antropogene aktivnosti u obalnim zonoma, može se generalno zaključiti iz do sada sprovedenih istraživanja u ovoj pilot zoni Interreg Euro-MED projekta MedSeaRise.
MedSeaRise projekat realizuje šest partnera iz šest država Mediterana, među kojima u Institut za biologiju mora UCG u Kotoru, koji je za potrebe matematičkog modeliranja mogućih scenarija porasta mora na osnovu dostupnih hidrometeoroloških podataka angažovao eksternog eksperta, dr Tarzana Legovića sa Internacionalnog univerziteta Libertas iz Zagreba.
Dr Legović vrši analize za tri karakteristične lokacije u Boki Kotorskoj- grad Kotor, Risan i Specijalni rezervat prirode Tivatska solila. Kotor i Risan prepoznati su kao pilot područja za analizu uticaja porasta nivoa mora na antropogene aktivnosti, infrastrukturu i kulturnu baštinu, dok su Solila značajna s aspekta analiza uticaja na ekosistem.
Svrha projekta MedSeaRise je procjena rizika za niz odabranih područja širom Mediterana, iz čega treba da proistekne zajednička metodologija i adekvatna priprema kako bi se u mogućoj mjeri prevenirale štetne posljedice po morski ekosistem i život u obalnim zonama.
Za Boku Kotorsku izrađena su tri scenarija na osnovu matematičkih modela i dostupnih meteoroloških podataka. Po prvom scenarijumu, nivo mora će do 2100.godine porasti za 7,5 cm, po drugom za 17,5 cm, dok nadrastičniji scenarijum predviđa porast od čak 37,5 cm. Dr Legović objašnjava kako su naučnici došli do ovih projekcija.
“Mi smo do ovih scenarijuma došli analizirajući mareografske podatke za istočnu obalu Jadrana. Porast nivoa mora na svjetskom nivou je jedno pitanje, porast u Bokokotorskom zalivu je drugačiji. Kako je to moguće kad su mora povezana?! Razlog tome je što se Boka izdiže iz mora, što porast razine mora čini manjim nego, na primjer, u Njujorku. I kad je samo Sredozemlje u pitanju, imamo bitne razlike. Neke lokacije se izdižu iz mora, dok druge polako tonu, pa će tu porast nivoa mora biti veći. Kad je riječ konkretno o Boki, ovdje se kopno izdiže iz mora, otprilike 1 mm godišnje. Ne kontinuirano, već u zamasima od desetak godina, izdiže se, pa stane, i sve tako. Prvi scenarijum o porastu nivoa mora za 7,5 cm temelji se na mareografskim opažanjima i pretpostavci da će porast nivoa mora ići istom brzinom kao do sada. Međutim, analizom podataka smo zapazili da je u posljednjih 30 godina porast nivoa mora veći nego u ranijem razdoblju, pa ako radimo projekcije na osnovu tog perioda, dolazimo do toga da će se more tom dinamikom do 2100.godine izdići 17,5 cm. Najdrastičniji scenario po kojem će nivo mora u Boki porasti za 37,5 cm bio bi proizvod onoga što u nauci zovemo nelinearni procesi otapanja leda na Antarktici. Temperatura mora se povećala za 2 stepena Celzijusa, što će usloviti brže otapanje ledenjaka nego do sada. Ako temperatura mora nastavi rasti, do kraja vijeka možemo uslijed otapanja ledenjaka imati porast nivoa mora i do 60 cm na svjetskom nivou. Ali to ne možemo sa sigurnošću predvidjeti,” objašnjava metodologiju izrade scenarija dr Tarzan Legović.
IBM
Po njegovim riječima, najvjerovatniji scenarijum je da će nivo mora u Boki do 2100.porasti za 17,5 cm, šanse su po procjenama naučnika čak 50 posto. Vjerovatnost ostala dva scenarijuma je 25 posto.
Svaki od predviđenih scenarijuma će bez sumnje imati uticaj na ekosistem i obale Boke Kotorske, ali u slučaju porasta nivoa mora za 7,5 ili 17,5 cm, po riječima dr Legovića, to neće značajno ugroziti antropogene aktivnosti i infrastrukturu na obali. Biće potrebna izrada zaštitnih zidova uz saobraćajnicu uz more na djelovima gdje ne postoji, izgubiće se dio plažnih površina, dio pristaništa i privezišta će se naći pod morem, ali uticaj neće biti drastičan, kaže Legović. Najdramatičniji scenarijum svakako bi značajnije uticao i tražio opsežnije prilagodbe, ali za sada o tome nema smisla govoriti.
Kada su u pitanju Solila, za koja će analize biti završene do kraja ljeta, uticaj svakog od predviđenih scenarijuma imao bi mnogo veće posljedice. I porast od 7,5 cm neke će zone rezervata dovesti ispod nivoa mora. U slučaju drastičnijih scenarijuma, ta će površina biti mnogo veća.
U svakom slučaju, kaže dr Legović, more raste polako. Potrebno je redovno pratiti promjene kako bi se s većom preciznošću moglo znati u kojem smjeru idemo te koja je prilagođavanja potrebno izvršiti kako bismo smanjili rizik od štetnih posljedica.
Vjerovatnost da će do 2100.godine doći do topljenja glečera u obimu koji će ugroziti život na obalama Mediterana nije velika, ali je bitno da naučnici sagledavaju sve opcije. Procjena rizika koji proizilaze iz varijacija nivoa mora zahtijeva kvantifikaciju svih elemenata koji nivo mora čine opasnim, a kako bismo se efikasno prilagodili budućim uslovima, potrebno je pouzdano znanje o scenarijima kretanja nivoa mora.
Boka Kotorska je samo jedna od pilot zona istraživanja, i naučnici iz Grčke, Italije, Španije, Francuske i Malte uporedo sprovode analize, te zajednički rade na identifikovanju skupa najboljih praksi za korištenje dostupnih scenarija budućih klimatskih promjena u razvoju metodologije procjene rizika i preventivnih mjera s ciljem zaštite biodiverziteta i antropogenih aktivnosti u obalnim zonama.
