Opština Tivat izvršila je nabavku šest novih laptop računara i štampača, ukupne vrijednosti 2.268,75 eura, koji će biti ustupljeni na korišćenje kancelarijama tivatskih mjesnih zajednica Lepetane, Lastva, Seljanovo, Gradiošnica, Krtoli i Krašići. Novu informatičku opremu predstavnicima ovih šest MZ, na današnjem sastanku u Opštini Tivat uručila je sekretarka za lokalnu upravu Jelena Šćekić.
„U fokusu rada lokalne uprave je unaprjeđenje saradnje sa mjesnim zajednicama, te je nabavka računarske opreme- dakle osnovih radnih sredstava koje danas ustupamo na korišćenje, samo jedna u nizu mjera koje Opština preduzima kako bi se obezbjedio njihov funkcionalan rad“ – istakla je Šćekić. Ona se osvrnula na saradnju i ostvarene rezultate u proteklom periodu i poručila da će potrebama i problemima mjesnih zajednica, Opština u domenu svojih nadležnosti i mogućnosti uvijek izlaziti u susret.
Sastanku su prisustvovali predsjednici MZ Lepetane Đuro Grubišić, MZ Lastva Marijan Ribica, MZ Seljanovo Ranko Samardžić, MZ Gradiošnica Dragan Bulajić, MZ Krtoli Miloš Tripinović i MZ Krašići Petar Francesković. Oni su sa resornom sekretarkom podijelili aktuelnosti, probleme i izazove sa kojima se ove MZ susreću, ističući zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom sa lokalnim službama. Ispred Sekretarijata za lokalnu upravu sastanku je prisustvala i pomoćnica sekretarke Tanja Peričić. Iz ovog opštinskog organa najavljuju ponovne posjete tivatskog rukovodstva svakoj od mjesnih zajednica od septembra.
Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Kotor obavili su danas novu uspješnu spasilačku akciju, ovog puta u rejonu Pestingrada, gdje su sa strme litice evakuisali turistu iz Holandije.
-U 11:13 obaviješteni smo od OK centra 112 da se u rejonu Pestingrada izgubila jedna osoba i da trażi pomoć.
Na intervenciju su upućena četiri vatrogasca, koji su nakon četiri sata potrage došli do osobe, te su se nakon kraćeg odmora uputili prema podnožju brda.
Radilo se o mlađoj muškoj osobi holandske nacionalnosti.
Razlog traženja pomoći, prema njegovim riječima je skretanje sa staze radi pogleda.
Foto SZP Kotor
Inyervencija je bila veoma zahtjevna jer je izvedena po veoma visokoj dnevnoj temperaturi, na predjelu koji ne pruża nikakvu prirodnu zaŝtitu od sunca-objavili su kotorski vatrogasci na svojoj zvaničnoj FB stranici.
-Ovo nije ni prvi ni zadnji put da spašavamo radoznale turiste, pa se ipak nadamo da će se jednog dana nešto promijeniti po pitanju naplate ovakvih, da kažemo-usluga.
Foto SZP Kotor
Do tada su furešti (turisti) u Crnoj Gori zaštićena bića-navodi se u njihovoj objavi.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 29. jula do 01. avgusta ove godine, pokazali su da je na 83,3% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 9,6% lokacija dobrog, na 7,0% zadovoljavajućeg kvaliteta. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje (“Službeni list Crne Gore”, br. 028/19), kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”.
U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 10 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih 9, dok je na 1 lokaciji kvalitet vode za kupanje bio dobar. Analize su pokazale da je u Kotoru na 12 lokacija voda bila odličnog, na 1 lokaciji dobrog, a na preostale 2 zadovoljavajućeg kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 15 bila odličnog, na 4 dobrog a na 3 zadovoljavajućeg kvaliteta.
U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 17, dok je na 1 lokaciji voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na 10 lokacija u opštini Bar, na 3 lokacije dobrog kvaliteta, dok je na 2 lokacije u ovoj opštini voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
U opštini Budva, kvalitet morske vode je na 32 lokacije bio odličan, dok je na 2 lokacije kvalitet morske vode bio dobar.
Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na crnogorskom i engleskom jeziku.
Poema Rastka Šejića, istaknuog dokumentarnog reditelja, novinara i umjetnika objavljena je u izdanju IK “Prometej” Novi Sad, Matice Boke i Udruženja „Šta hoćeš“
Maritimna poema „Kada plivaš“ reditelja i novinara Rastka Šejića, biće predstavljena u petak, 9. avgusta u 22 sata u porti crkve Svetog Nikole u Kotoru.
Nakon uspješnih promocija održanih u deset gradova regiona, u Kotoru će o poemi, pored autora govoriti Dragan Đurčić, počasni član i dugogodišnji sekretar SPD „Jedinstvo“; Isidora Lazarević Milivojević, profesorka francuskog jezika i književnosti i Ljiljana Čolan. Odlomke će čitati Elena Simović, učenica trećeg razreda Gimnazije Kotor, a muzičku pratnju kreiraće Nikola Vukšić, član hora „SPD Jedinstvo“.
Rastko Šejić, istaknuti dokumentarni reditelj, novinar i umjetnik različitih talenata, s dugogodišnjim angažmanom u društvenim i umjetničkim sferama, u saradnji sa SPD „Jedinstvo“ (1839) Kotor, prenosi svoju duboku povezanost s Bokom kroz metaforičnu poemu “Kada plivaš”, koja je objavljena u izdanju IK “Prometej” Novi Sad, Matice Boke i Udruženja „Šta hoćeš“.
Boka Kotorska već vjekovima očarava umjetnike svojom neopisivom ljepotom. Od nezaboravnih Šantićevih stihova do savremenih stvaralaca, ova regija ostaje neiscrpno vrelo inspiracije. Toj struji se priključuje i reditelj Rastko Šejić, koji kao „furešt“ zalazi u dubine bokeljskog duha i donosi svoju originalnu perspektivu. Njegova poema “Kada plivaš” predstavlja duboko ukorjenjen odnos sa Bokom, izražen urbanim jezikom i stilom prepoznatljivim svima koji su devedesetih godina prošlog vijeka čitali i čuvali letke Studentskog protesta 1996/97 i Otpora. Kroz ovu geopoetsku knjigu, Šejić stvara sakralni ritual plivanja kao put ka harmoniji sa prirodom i samim sobom, istovremeno živo dočaravajući tranzicione i mentalitetske izazove, tonom „melanholičnog aktiviste“ i „talentovanog plivača“, kako je to kritika nazvala. Prema tumačenjima poema se može čitati i kao potpuna metafora za životne bure, ali i kao „uputstvo za odlazak na more“. Ilustracije akademskog slikara Zorana Mujbegovića u detalju i svedenosti vinjeta upotpunjuju doživljaj pjesama.
Kritika o poemi „Kada plivaš“
Željko Komnenović, profesor književnosti i recenzent knjige: „Šejić pliva i kroz to kretanje on promišlja o ljudima, događajima, prirodama ljudskim… Zaista, to podsjeća na slike Voja Stanića. Kao da se nalazite na toj plaži, kao da je ljeto. Ovo je knjiga koju treba preporučiti svima kao priručnik za dolazak na more.“
Živojin Rakočević, pjesnik, novinar i recenzent knjige: „Imam utisak da je ova knjiga nastala u periodu kada je čitavo čovečanstvo sebi reklo: „Kako dišeš? Smiješ li da dišeš?“ Rastko Šejić ima potrebu da piše na dah, da pliva na dah, i da roni na dah. Kada čitate poemu vi istovremeno plivate s njim, i stihovi su napravljeni taman toliko koliki je zamah plivača.“
Vladimir Kopicl, književnik: „Šejićeva zbirka „Kada plivaš“ svojevrsno je živo i angažovano tekstualno ogledalo koje verbalno čisto i smisaono jasno reflektuje, razlaže i kritički sintetiše aktuelne slike tehnološki i spektakularno razdešenog sveta sadašnjice.“
Dr Dragana Todoreskov, kritičarka i književnica: „Pesnik je snažno dočarao plivanje kao jedan vid umetnosti, koja zahteva talenat. More je tu kao vid beskonačnosti, asocira na Gilgameša i pitanje čovekove prolaznosti. Dobro je dozirana ravnoteža između lirskih momenata i epike.“
Dr Miomir Abović, kritičar i filolog: „Rastkova poema ima taoistički okvir, da je smisao ljudskog života van ljudske civilizacije. Znači, civilizacija je dušegub, pojedinac u njoj gubi sebe, smisao svog života, koji je priroda sama. U ovoj poemi ta priroda je bokeška: more, kamen, ono što mu je lično najbliže.”
Dule Nedeljković, književnik i recenzent knjige: „„Kada plivaš“ me je asociaralo na činjenicu da se deca najbolje osećaju u plodovoj vodi. Mi odrasli tražimo sebe u prirodi. Tu konekciju nam je autor pružio na dlanu. Sve je relativno, samo je slana voda apsolutna.“
Vladislava Vojnović, književnica i scenaristkinja: “Rastko se u čitavoj poemi herojski bori sa samim sobom da ne kaže sve ono grozno, i da sebi i svima nama skrene pažnju na ono dobro”
Kratka biografija autora
Rastko Šejić (49) je reditelj, višestrani umjetnik, novinar, propagandista i putopisac. Master je ekonomije po obrazovanju. Tokom devedesetih idejno je kao šef marketinga, predvodio pokrete za demokratizaciju društva – Studentski protest 1996/97, za koji je osmislio slogan “Beograd je svet”, značenjski znak Pravo, sijaset letaka i uličnih akcija, kao i Studentski pokret “Otpor!” u periodu 1998/99, čiji je Šejić bio idejni tvorac. Pored toga, vodio je i nekoliko nacionalnih kampanja nevladinog sektora. Radio je kao ratni reporter VIN-a Gordane Suše, bio asistent na stručnim ekonomskim predmetima na fakultetu, arhitekta veb sajtova, agent svetskih rege bendova za Istočnu Evropu… Autor je dokumentarnih TV serija “Na veslu priča”, “Odliv mozgova”, “Svetski”, “Boka pomorska”, “Devojke iz sedamdesetih”, “ArheologIja”, kao i niza dokumentarnih filmova i video spotova. Šejiću je 2022. godine dodjeljena Velika gramata Društva književnika Kosova i Metohije, a njegov film „Na veslu priča: Pozdrav pesniku“ osvojio je prvu nagrade na Međunarodnom festivalu Grafest 2021. godine.
Gradnja u Tivtu uprkos zabrani tokom turističke sezone
Iako je Opština Tivat donjela Odluku o zabrani gradnje od 1. juna do 15. septembra tokom trajanja turističke sezone, ta odluka se ne poštuje, ili se sprovodi selektivno.
Svjedoci smo da se u posljednjih 20-tak dana intezivno gradi na više lokacija, pa je tako podignut jedan novi cijeli sprat na lokaciji bivšeg hotela Tivat, pored Jadranske magistrale, gdje se gradi hotelsko-apartmanski objekat.
U predsezoni smo izvještavali da je administracija aktuelnog predsjednik Željka Komnenovića (Narod Pobjeđuje) odlučila da umjesto građevinskom lobiju, izađe u susret potrebama turističke privrede na koju se u najvećoj mjeri oslanja ekonomija Tivta, pa je sezonska zabrana izvođenja građevinskih radova odlukom lokalnog parlamenta počela već 1. juna, ali očigledno selektivno.
Gradnja u Tivtu uprkos zabrani tokom turističke sezone
Od zabrane gradnje na teritoriji Opštine Tivat se uz prethodnu saglasnost lokalne uprave, mogu izuzeti samo radovi na objektima i na infrastrukturi od javnog interesa, kao i na velikim investicionim projektima od značaja za nacionalnu ekonomiju.
Možda su apartmani i kondo hoteli od značaja za nacionalnu ekonomiju, pa Komunalna policija ne reaguje po odluci…
Jedan naš čitalac je konstatovao “mislim da se manje gradilo kada nije bilo takvih odluka…”
Uprava policije Crne Gore, a posebno Sektor granične policije, je jedna od najvažnijih partnerskih institucija Aerodroma Crne Gore. To je ocijenjeno na sastanku predsjednice Odbora direktora ACG, Jelene Maraš i izvršnog direktora, Roka Tolića sa direktorom UP, Zoranom Brđaninom.
“Imajući u vidu da je na Aerodromima Crne Gore u prvih pola godine opsluženo preko 1.600.000 putnika, jasno je da smo zahvalni, između ostalih, i Upravi policije Crne Gore, na tome što je omogućila da se sve aerodromske procedure, uprkos svim ograničenjima, odvijaju efikasno”, ocijenila je Maraš.
Jasno je, kako je naglasio izvršni direktor, Roko Tolić, da tokom ljeta, posebno na Aerodromu Tivat, fali ljudskih resursa, ali je nova uprava ACG posvećena rješavanju tog pitanja i kada je u pitanju aerodromsko osoblje, ali i angažman dodatnih izvršilaca UP.
“Sve što budemo u prilici da uradimo za svoje zaposlene, uradićemo, u okviru zakonskih mogućnosti, i za kolege iz državnih institucija koje rade sa nama”, izjavio je Tolić.
Direktor Uprave policije, Zoran Brđanin najavio je da će na Aerodromu Tivat do kraja oktobra biti pojačano prisustvo policije.
Aerodrom Tivat – foto Boka News – jul 2023.
“Uz to, razmotrićemo mogućnost reorganizacije naših službi kako bismo na duže staze i na adekvatniji način odgovorili na povećan broj putnika koji crnogorske granice prelaze na Aerodromu Podgorica i Aerodromu Tivat”, objasnio je Brđanin.
Na sastanku je razmotreno i više ostalih zajedničkih pitanja koja su od ključne važnosti za kvalitetno opsluživanje putnika na Aerodromima Crne Gore.
Usled uznemirenosti kotorske javnosti i stavljanja u negativni kontekst Košarkaškog kluba “Kotor”, u vezi sa slučajem I. K. želimo da Vas informišemo o postupcima koje smo kao klub preduzeli u navedenom slučaju, navodi se u saopštenju iz ovog kluba.
Onog momenta kad su se pojavile prve naznake, da je I. K. umiješan u bilo kakva djela za koje je osumnjičen, klub je istog dana sazvao hitnu sjednicu Upravnog odbora, na kome je istom zabranjeno prisustvo bilo kakvim aktivnostima u organizaciji Košarkaškog kluba “Kotor”, kao i odluka da se o tome momentalno obavijeste i roditelji i nadležni organi.
U najkraćem roku smo sazvali roditeljski sastanak na kome smo roditeljima predočili saznanja koja smo prikupili, kao i Odluke Upravnog odbora. Nakon roditeljskog sastanka smo kontaktirali Upravu policije – OB Kotor, koji nas je zbog specifičnosti slučaja uputio na Centar za socijalni rad Kotor. Predstavnik našeg kluba je u saradnji sa roditeljima učestvovao u prijavljivanju navedenog problema Centru za socijalni rad. Nakon pokretanja postupka od strane Centra za socijalni rad i OB Kotor, predsjednik našeg kluba je dao izjavu, gdje je još jednom iznio saznanja koja imamo i koja smo prezentovali roditeljima o navedenom slučaju.
Želimo naglasiti, da tokom svih aktivnosti našeg kluba, u kojima je I. K. učestvovao, nije pokazivao bilo kakve naznake u pravcu djela za koje se tereti, niti smo imali bilo kakve prijave o aktivnostima po istom osnovu. Klub se do sada nije oglašavao po navedenom slučaju, ne želeći da ugrozi integritet samog procesa i želeći da zaštiti sve potencijalno oštećene strane.
Hronološki iz rečenog možete zaključiti da je klub uradio sve što je u našoj moći da reaguje i pomogne u razrješavanju ovog slučaja, koji nas je sve zatekao, šokirao i duboko pogodio. Naš klub žali zbog ovih dešavanja, izražava duboko saosjećanje sa svim porodicama koje su pogođene ovim događajima. Klub najozbiljnije shvata zaštitu djece i mladih i uvjek ćemo preduzimati sve potrebne mjere kako bismo osigurali njihovu sigurnost i bezbijednost.
Klub se po ovoj temi neće više oglašavati do okončanja procesa.
Tri kompanije su i dalje zainteresovane da daju konačne ponude za crnogorske aerodrome, kazao je premijer Milojko Spajić. Kako je naveo, smatra da bi koncesija bila dobra za državu, jer bi njeni prihodi bili minimum deset odsto od ukupnih koje aerodromi ostvare.
Spajić je u intervjuu agenciji Mina kazao da Vlada prepoznaje slabosti turističkog sektora i činjenicu da su aerodromi usko grlo turističke privrede. Prema njegovim riječima, naslijedili su stanje od 2018. ili 2019. godine, odnosno tender za koncesije za aerodrome i jako neodgovoran odnos prema Svjetskoj banci (SB) i Međunarodnoj finansijskoj korporaciji (IFC), koji je konsultant u tom projektu.
– Mi smo razvlačili taj proces sedam godina i našli smo se na neformalnoj “crnoj listi” SB upravo zbog tolike neozbiljnosti i nemarnosti. Mi ne želimo da budemo neozbiljni, naročito prema ozbiljnim institucijama kao što je SB. Želimo najbolje moguće partnerstvo sa njima i zbog toga moramo da se odgovorno odnosimo”, saopštio je Spajić.
On je poručio da će Vlada dovesti taj proces do kraja i vidjeti kakve su ponude.
– Mi sedam godina tapkamo u mjestu i napravili smo status naše zemlje kao jako neodgovorne i doveli do toga da smo praktično smo na “crnoj listi” SB zbog neozbiljnog ponašanja – rekao je Spajić.
On je dodao da su tri kompanije, finalisti tendera, i dalje zainteresovane da daju finalne ponude za aerodrome.
Aerodromi CG
– Vidjećemo kakve su finalne ponude i kao država ćemo se odrediti po tom pitanju kada ih dobijemo – kazao je Spajić.
On smatra da bi koncesija bila dobra za državu, jer bi njeni prihodi bili minimum deset odsto od ukupnih koje aerodromi ostvare.
– To je jedna povoljna stvar. Međutim, postoje mnogi dijelovi tog koncesionog ugovora koji su jako nepovoljni za državu, tako da ćemo intenzivno raditi na tome da, ukoliko budemo išli prema koncesiji, finalni ugovor zaštiti sve interese države – poručio je Spajić.
On je dodao da će koncesionari morati da pokažu da će doprinijeti crnogorskoj ekonomiji i turizmu, te da će investirati značajna sredstva u razvoj aerodroma i turističku ponudu.
Stevan Horvat, pomorac, avanturista i biciklista, prije 11 mjeseci se zaputio se biciklom iz Bara za Kinu, a trenutno je na putu ka Hong Kongu.
Prešao je preko 21.600 kilometara, a pred njim je još samo 1.500 kilometara do cilja. Kroz ovu avanturu predstavljam Crnu Goru na najbolji mogući način i prvi sam koji se odvažio na ovako veliki poduhvat bez pomoći i sponzora, poručuje Horvat.
Stevan Horvat
Uspjeh ove avanture zavisi i od podrške zajednice. Stoga, se obraćam vama kako bih privukao više pratilaca sa naših prostora.
Želim da ljudi masovno čuju predivna iskustva koja prenosim sa ovog divnog putovanja, reportaže i pejzaže koji ostavljaju bez daha, koji ujedno mogu biti od interesa za sve medije u našoj zemlji i šire, a sve prenosim na svom YouTube kanalu gotovo svakodnevno, kao i na inatagramu https://www.instagram.com/stevorakkim/
-Vaša podrška i interesovanje značajno doprinose mom motivu da nastavim dalje, a istovremeno mi pomažu da lakše dobijem sponzorstva za buduće poduhvate. Planiram još mnogo uzbudljivih avantura i vaša podrška bi bila ključna u njihovoj realizaciji.
Stevan Horvat
Svaki vid promocije, bilo kroz praćenje moje priče, dijeljenje mojih postova ili kroz direktno sponzorstvo, omogućava mi da prikupljam sredstva koja su mi prijeko neophodna. Vaš doprinos neće samo podržati moj trenutni put, već će nadam da će inspirisati mnoge druge. Hvala vam unaprijed na vašoj podršci i interesovanju, poučio je Horvat.
Turistička zajednica opštine Konavle nastavlja bilježiti odlične turističke rezultate. U usporedbi s prošlogodišnjim srpanjskim rezultatima ovogodišnji rezultati su u povećanju od 2 posto u turističkim dolascima, dok je broj noćenja porastao za 3,5 posto i iznosi 175 614 ostvarenih noćenja.
Nakon izvrsne predsezone, za razdoblje od početka godine do 31. srpnja vidljivo je povećanje od 6,5 posto u dolascima te, uz ostvarenih 457 424 noćenja, porast od 13,5 posto ostvarenih noćenja.
Promatrano po tržištima, standardno najveći broj noćenja ostvaruju turisti iz Velike Britanije 35,5 posto, a slijede Francuska 10 posto, Irska 6,8 posto te Poljska i BiH sa udjelom od 4,7 posto u broju ostvarenih noćenja.
Konačno, ostvareni broj noćenja za prvih sedam mjeseci ove godine veći je za 2,7 posto u odnosu na rekordnu 2019. godinu, te je stoga za očekivati da će i konačni ovogodišnji rezultat biti na tom tragu.
Turistička zajednica općine Konavle svojim gostima nudi bogat i raznovrstan kulturno-zabavni program, čime im osigurava ugodan i zanimljiv boravak. Do sada su organizirana brojna značajna događanja kao što su Ljetni karneval, koncert 4Tenora, Kostimirane šetnje po Cavtatu te Storytelling priče o životima zanimljivih i intrigantnih Cavtaćana. Uz to, tu su i folklorni, plesni i ostali glazbeni programi na cavtatskoj rivi, dok se u suradnji s Kinom Mediteran svaka dva tjedna u Ljetnom kinu održavaju trodnevne filmske projekcije.
Za goste zainteresirane za aktivni odmor, Konavle nude pješačke i biciklističke staze, jahanje, ATV safari, Jeep safari, adrenalinski park, ronjenje te razne sportove na vodi.
Gastronomska i enološka ponuda Konavala iz godine u godinu postaje sve bogatija, omogućujući posjetiteljima uživanje u lokalnoj i modernoj kuhinji.
