TO Tivat zadovoljna sezonom

0
Sa pressa TO Tivat
Sa pressa TO Tivat

Od početka godine do 1.septembra Tivat je prema zvaničnoj statistici, posjetilo ukupno 57.813 turista koji su ostvarili 599.483 noćenja. Turista je ove godine bilo  8,67 posto više nego lani, dok je broj noćenja porastao za 7,2 postao – čulo se danas na konferenciji za novinate Turističke organizacije Tivat.

Predsjednica Skupštine TOT-a, gradonačelnica Tivat dr Snežana Matijević i novoimenovana v.d. direktorica Turističke organizacije Gabrijela Glavočić (DPS), kazale su da je tokom tri ljetnja mjeseca u Tivtu boravilo 45.888 turista, 11, 8 odsto više nego u istom periodu lani, a ostvareno je 502.520 noćenja, što je 6 odsto bolji rezultat nego tokom ljeta 2015. Tivat najviše posjećuju turisti iz Srbije, potom Rusije, BiH, Velike Britanije, Mađarske i Njemačke.

„Možemo konstatovati da smo imali veoma uspješnu glavnu ljetnju turističku sezonu u kojoj su se sve nadležne službe i organi, zajedno sa turističkim poslanicima, trudili da grad funkcioniše bez većih problema i da naši gosti iz Tivta ponesu najbolje utiske“- kazala je gradonačelnica Matijević pohvalivši rad Koordinacionog tijala za pripremu i praćenje sezone koje je ove godine ponovno uvedeno u punom kapacitetu, kao i TOT-a, Centra za kulturu, Vodovoda, Komunalnog, Službe zaštite i Komunalne policije. Istakla je da je grad ovog ljeta dobio i nove smještajne kapacitete – mali hotel „Hellada“, ultraluksuzni butik hotel „La Roche“ i rekonstruisani i na nivo 4 zvjezdice podignut veliki hotel „Palma“.

Gradonačelnica kaže da Opština ima odličnu saradnju sa velikim stranim investotorima – kompanijama Porto Montenegro i Luštica Bay, ali da za naredno ljeto treba riješavati probleme koji su iskrsli tokom ove sezone – smanjivanje javnosti dostupnih plaža u korist zatvorenih hotelskih kupališta, saobraćajne gužve, divljanje motociklista po gradu, nedostatak parking prostora i gradsku plažu koja nije prilagođena za invalide. Matijević je istakla da će Tivat ove godine prvi put prirediti doček Nove godine na otvorenom uz bogat muzičko-zabavni program na gradskoj rivi Pine, kao i veliki vatromet u saradnji sa Porto Montenegrom.

TO Tivat - Gabrijela Glavočić
TO Tivat – Gabrijela Glavočić

„Na ovo mjesto sam došla kao diplomirani pomorski inženjer i magistrant na Ekonomskom fakultetu u Podgorici. Iza sebe  imam skoro desetogodišnje iskustvo kroz razne administrativne i komercijalne poslove, poslovanje u oblasti jahting industrije i poslovanja u turizmu, gdje sam imala prilike da se  i kroz direktne poslove sa klijentima, takođe bavim i treninzima i obukom za osposobljavanje rada na recepcijama našeg najvećeg investitora u gradu, Porto Montenegra.“- predstavila je sebe „sedmoj sili“ nova direktorica TOT-a Gabrijela Glavočić.

Iako je u TOT prvi put ušla prije nepunu sedmicu, Glavočić je novinarima detaljno obrazložila izvještaj o radu te organizacije od početka godine, i brojne aktivnosti koje je obavila ekipa predvođena bivšom direktoricom, Bernardom Moškov (SDP). Glavočić je prezentirala i rezulate tradicionalne ankete turista koju su radnici TOT-a sproveli u tokom jula i avgusta, a koja je rezultirala dobijanjem ukupne proječne ocjene 4,25 za cjelokupnu turističku ponudu najmanjeg bokeljskog grada.  Ta ocjena je istovjetna onoj iz 2013 koja je do sada bila rekordno visoka kada su u pitanju dobri utisci posjetilaca.

Najbolje ocjene dobili su ljepota prirode i okruđenja (4,60), sigurnost (4,53) ukupan boravak (4,44) i ljubaznost osoblja u smještajnom objektu (4.40). Najslabije su rangirani kvailet lokalnog prevoza (3,93) i saobraćaj sa ostalim mjestima (3,95).

NOVI PROPAGANDNI IDENTITET I OSVJEŽAVANJE MANIFESTACIJA

Glavočić je najvila da će sa kolegama iz drugih lokalnih TO uskoro početi da radi na osmišljavanju „jedinstvenog i prepoznatljivog identiteta u propagandnom smislu“, a radiće se i na „uobličavanju nekih već postojećih manifestacija u okvirima nekih novih ideja, ponuda i inovacija u globalu.“ Objasnila je da TOT ovog ljeta nije naplaćivala boravišnu taksu za nautičke turiste jer Porto Montenegro nije na vrijeme obezbjedio obećani poslovni prostor za činovnika TOT-a na graničnom prelazu u marini. Dodala je da će se to pitanje riješavati „što je prije moguće“ u saradnji sa Opštinom i rukovodstvom tivatske marine.

 

Crna Gora prva na Top 5 listi svjetskih destinacija…

0
Luštica Bay - panorama
Luštica Bay – panorama

Crna Gora je na prvom mjestu Top 5 svjetskih destinacija u kojima treba kupiti kuću u 2017. godini – smatraju eksperti renomirane izložbe nekretnina „Luksuzni sajam nekretnina“ /Luxury Property Show/  i luksuznog britanskog onlajn časopisa Rezident / The Resident/.

Direktor Luxury Property Show-a Edi Sikora /Eddie Sikora/ navodi Crnu Goru i novo turističko naselje Luštica Bay nadomak Tivta, kao destinacije broj 1 za investiranje u nekretnine u sljedećoj godini, i to ispred Španije, Italije, Portugalije i Francuske.

„Jedna od najljepših zemalja koje sam posjetio je Crna Gora, tako da ne čudi što ima najbrže rastuću turističku industriju na svijetu prema Svjetskom savjetu za turizam i putovanja (WTTC). Novi direktni letovi iz Velike Britanije čine ovu malu zemlju na Jadranskom moru mnogo pristupačnijom za sve Britance koji traže drugi dom. Visoke planine, svjetlom obasjane uvale, zapanjujuća obala i mletačka arhitektura stavljaju Crnu Goru na vrh moje liste gdje kupiti kuću. Nova dešavanja dodaju novu ponudu rastućoj međunarodnoj potražnji, a najnovije je Orascom-ov Luštica Bay, smješten u zalivu Trašte duž prirodnog bisera na poluostrvu Luštica“, preporučuje Sikora u tekstu magazina Rezident pod naslovom „Gdje u svijetu kupiti kuću u 2017. godini“.

Na drugom mjestu je Španija i njena destinacija Kosta Blanka, slijede Italija čija Toskana je popularna među Britancima, potom portugalski Algarve dok se za Francusku, koja je na 5. poziciji, navodi da i dalje nudi nevjerovatne mogućnosti za uloženi novac.

Londonski Luxury Property Show se ove godine održava 14. i 15. oktobra i prikazaće najnovije i najveće svjetske luksuzne nekretnine koje se nude na tržištu. Izložba sa dugom tradicijom i dalje je jedini sajam u Evropi posvećen luksuznim nekretninama gdje posjetioci mogu da otkriju najnoviju ponudu kuća vodećih svjetskih graditelja nekretnina i agenata.

Novo turističko naselje Luštica Bay biće predstavljen na ovom sajmu kao i na izložbama u Geteborgu i Helsinkiju.

Luštica Bay je planiran da ponudi sedam hotela, dvije marine sa 226 vezova, prvi profesionalni šampionski golf teren, više od 1000 stanova, 500 vila i gradskih kuća i sve sadržaje neophodne za potpuno funkcionisanje grada.

Festival crnogorskog muzičkog naslijeđa “Small City Events”

0
Gradska muzika Budva
Gradska muzika Budva

Gradska muzika Budve nastupitiće danas, srijeda, 5. oktobra, na Trgu pjesnika u Budvi, dok će klapa “Harmonija” nastupiti u četvrtak, 6. oktobra, na šetalištu pored JU “Crvena komuna”, u okviru festivala crnogorskog muzičkog naslijeđa “Small City Events”.

XI Festival crnogorskog muzičkog naslijeđa “Muzika ljeta” ove godine pod novim nazivom – “Small City Events” organizovan je dva puta sedmično, počevši od 14. septembra pa sve do 20. oktobra, u Starom gradu i u Petrovcu, a podrazumijeva gostovanje folklornih ansambala, kvalitetnih klapa i muzičkih društava sa područja čitavog primorja.

Zbog velikog broja svakodnevnih dešavanja tokom glave turističke sezone, prošle godine smo tradicionalni Festival pomjerili za period postsezone, iz razloga što je, tokom decenije organizacije, najveće interesovanje izazivao kod inostranih turista, koji su se putem praćenja istog, upoznavali sa muzičkim nasljeđem našeg podneblja. Iz tog razloga, s obzirom da je period postsezone tipičan za dolaske stranih turista, Festival je trajao tokom septembra i oktobra mjeseca.

Promjena se odmah pokazala kao pozitvina, a i sam Festival je bio pristupačniji za praćenje zbog manjeg intenziteta dešavanja u ovom periodu, pa ćemo i ove godine nastaviti sa realizacijom manifestacije tokom septembra i oktobra, i to drugim nazivom “Small City Events”.

U nastavku programa očekuje nas nastup klape “Incanto” na Trgu pjesnika, dok će Gradska muzika Budve zatvoriti manifestaciju 20. oktobra, poručuju iz TO Budva.

 

Koncert na krovu Muzičke škole

0
Muzička škola Tivat
Muzička škola Tivat

Četvrtu godinu za redom u saradnji sa Dječjim savezom Tivta, u četvrtak 6. oktobra održaće se koncert pod nazivom ” Ona živi da se čuje” (D. Radulović), posvećen Dječjoj nedjelji.
Uz nezaobilazne stihove dječjeg pjesnika Dragana Radulovića, Dječju nedjelju kao što i priliči obilježiće najmlađi, hor Flautice,kao i mali hor i orkestar škole.

Koncert su pripremile profesorice: Anđela Homen, Bruna Matijević i Martina Vuksanović. Koncert će početi u 17 sati, na krovu škole, a u slučaju loših vremenskih uslova, u dvorani Muzičke škole Tivat.

Prva ruska škola pod crnogorskim suncem u Budvi

0
Ruska škola u Budvi
Ruska škola u Budvi

Prva ruska škola u Budvi omogućava svojim polaznicima učenje na maternjem jeziku i dobijanje državne ruske diplome, ali istovremeno radi na integrisanju ruske zajednice u život grada.

Rusi su tokom poslednje decenije među najbrojnijim inostranim kupcima nekretnina i vlasnicima inostranih firmi u Crnoj Gori. Dio njih tu se i nastanio. Samo u Budvi ima oko 150-oro osnovaca iz Rusije, a skoro trećina pohađa i prvu rusku školu na primorju.

“Dukley Academy – Center of Continued Education” radi po ruskom državnom programu za osnovce i srednjoškolce, a njegove diplome omogućavaju nastavak školovanja u Rusiji ili drugdje u inostranstvu. Prema riječima direktorice Nadežde Lapteve, većina roditelja bi željela da njihova djeca školovanje nastavi u Evropskoj uniji.

Iako se predavanja održavaju na ruskom, polaznici škole kao obavezan uče i crnogorski jezik. Evgenija Lukyanova ipak želi da studira negdje u inostranstvu:

“Crna Gora je za mene više mjesto za život nego učenje. Ovdje je lijepo šetati, ići na more, ali za dalje učenje bih voljela da odem u Srbiju ili Dubrovnik.”

Među dvanaest profesora ruske škole je i Irina Razorenova. Došla je prvi put u Crnu Goru kao turistkinja prije dvije godine, i odmah je znala da je to njeno mjesto pod suncem.

“Okruženi ste prijateljskom atmosferom i sa toliko mnogo mogućnosti, zbog čega možete da toliko toga date svojim učenicima. A to je za mene od suštinske važnosti, jer tako možete da uživate u poslu i životu.”

Osim ljudi, još je jedan razlog Irinine opčinjenosti Crnom Gorom – ona dolazi iz Sibira.

“Tamo imamo zaista oštre zime, čak do 45 stepeni ispod nule, dok se ljeti temperature penje do plus 45.”

Druženja i zajedničke akcije sa budvanskim školama govore o dobroj integrisanosti ruske škole u život grada. Nadežda Lapteva kaže da su te veze čvršće sa lokalnom, nego ruskom zajednicom.

“Za nas migrante život je svakodnevna borba. Mislim da ta konkurencija sprječava da naša zajednica bude homogenija. Ne znam za druge, ali to je moje iskustvo, jer imamo veću podršku od lokalnih organizacija nego nekih ruskih. Izvinite, ali to je istina.”

Ono što je problem većine Rusa koji su odlučili da Crna Gora bude njihov novi dom, je regulisanje statusa stranaca.

“Problem je što tu živiš, ulažeš snagu i pare, ali teško možeš da dobiješ stalni boravak. Ipak, razumijem da je Crna Gora još mlada država i ne može sve probleme da riješi u jednom koraku. Ali, taj problem sa vizama je zapravo sitnica! Najvažnije je da imaš sigurnost, da tvoja djeca imaju zdrav život, da su ljudi otvoreni. I kad kalkulišeš što je važnije – stalni boravak ili to što su ti djeca srećna, naravno da je važnije ovo drugo”, objašnjava Lapteva.

Trenutno privremeni i stalni boravak u Crnoj Gori ima oko 3.000 Rusa, a bezvizni režim od najviše 90 dana traje samo tokom ljetnje sezone.

Jasna Vukićević

/RFE/

Perić i Ćetković prvi na Pendula kupu

0
Pendula kup 2016
Pendula kup 2016

Tradicionalno takmičenje Pendula kup u Dobroj Vodi, koju organizuje klub “Lampuga” sa Velikog Pijeska ove godine okupilo je 22 takmičara, podijeljena u 11 posada koje su činili ribolovci iz Crne Gore i Srbije.

Nakon četvorosatne pendule, u subotu je prevagu odnijelo bolje snalaženje na plavom polju i više upecanih luceva. Najviše uspjeha je imala posada iz Podgorice, koju su činili Mirko Ćetković i njegov kolega Igor Perić, članovi “Lampuge”. Oni su u lovu vještačkim mamcima, voblerima i silikonskim varalicama uspjeli da ostvare 9,58 kilograma ribe i prvi put u drugoj tradiciji takmičenja uzmu primat u odnosu na neku od posada sa Velikog Pijeska. Na njihovoj strani je bila i činjenica što su imali iskusnog barkariola Adema Perazića, koji je na pravi način pratio razbijena jata ribe koju su tog jutra pored takmičara jurili i delfini u zalivu od ponte Oćasa do ponte Volujice.

Drugo mjesto pripalo je postavi koja je važila za jednog od favorita takmičenje – Slavku Petroviću i Peku Budimiću. Oni su sa 7,64 kilograma ulova bili bolji od trećeplasiranih Branka Jevremovića i Borisa Glišića iz Srbije. Njihov skor je na kraju iznosio 4,90 kilograma. Više se očekivalo od još nekih postava na takmičenju, ali je njihov izbor da se fokusiraju na potragu za lampugama, značio gubitak ritma i praćenja jata lokardi, trupčeva i luceva koji su značili prednost u “jupolkama”.

Pendula kup 2016
Pendula kup 2016

Nakon završenog takmičenja, ulovljena riba je pripremljena u restoranu “XXL” na Velikom pijesku, u kuhinji Slavka Petrovića, a takmičari su uz ribu i vino analizirali ribolovni dan. Zanimljivo da je i ove godine izostao ozbiljniji ulov lampuga, koje se na potezu od Velikog pijeska do Kruča love dobro u ovo doba godine. Finese je značio i pravi izbor varalica. Trebalo je loviti malim varalicama, a to je značilo da laganijom opremom imate više šansi da ribe ostane na udici, ali se duže zamara. Iako primjerci nijesu bili veći od kilograma, trupci i lucevi su poznati kao jako borbene ribe, pa je lov primjerenom opremom na pendulanju i veliki gušt za ribolovca.

Integracija samoniklog jestivog bilja u turističku i kulinarsku ponudu južnog Jadrana…

0
Žućenica
Žućenica

Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Ekološko društvo Boke Kotorske i Opština Tivat, u saradnji sa partnerskim organizacijama Opštinom Baška voda, Hrvatskim institutom za održivi razvoj i udruženjem BIOM organizuju trodnevni trening „Uvod u branje samoniklog jestivog bilja-integracija samoniklog jestivog bilja u turističku kulinarsku ponudu južnog Jadrana“ koji će biti održan na Orjenu u periodu od 7. od 9. oktobra 2016. godine.

Događaj se organizuje u okviru IPA prekograničnog projekta “Posmatranje ptica i ekoturizam na južnom Jadranu (BETSA)” finansiranog od strane Evropske unije u okviru Prekograničnog programa Hrvatska-Crna Gora koji ima za cilj unaprijeđenje turističke ponude regiona Boke Kotorske i Dubrovačko-neretvanske županije zasnovane na posmatranju ptica.

Trening ima za cilj upoznavanje sa samoniklim biljem prisutnim na području Orjena, načinima njegovog sakupljanja i upotrebe u kulinarstvu u cilju unaprijeđenja turističke kulinarske ponude područja Boke Kotorske. Stoga, Centar za zaštitu i proučavanje ptica poziva zainteresovane turističke ponuđače, kao i ljubitelje prirode da učestvuju na treningu.

Prevoz, hrana i smještaj su obezbjeđeni.

S obzirom da je broj mjesta za učešće ograničen, molimo zainteresovane da se prijave putem e-mail-a ketiv6@gmail.com ili telefona 067/201 625

 

Zvuči poznato – Venecija na udaru triput više gostiju nego što može primiti

0
Venecija
Venecija

Venecija je grad od samo 55.000 stanovnika u koji se svakodnevno slijeva oko 70.000 turista, među kojima više od polovice čine jednodnevni posjetioci.

‘U bilo koje doba nakon devet ujutro većina ljudi koje se može vidjeti u gradu su turisti. Sve je prilagođeno njima, a lokalne ljude to počinje iritirati’, kazala je stanovnica Venecije Michela Scibilia za The Telegraph.

Ova iziritiranost je ovih dana najvidljivija u protestu protiv velikih kruzera i masovnog turizma.

 U 2015. godini u ‘Duždov grad’ je pristao 521 kruzer. Desetak ovakvih plovećih čudovišta tjedno poremećuje osjetljivi ekosustav venecijanske lagune, a kao problem se može uzeti i brojka od 1,8 milijuna posjetitelja s kruzera koji godišnje obiđu grad, premda oni čine samo manji dio ukupne brojke od 25 milijuna turista godišnje.

Venecija ima ogromnih problema s neadekvatnom infrastrukturom za toliki broj turista. Naime, u centru grada ima samo osam javnih zahoda, a gotovo svi se zatvaraju u 19 sati. U lokalnim novinama često se može vidjeti aktualne fotografije na kojima turisti mokre u kante za otpad. U gradu se često može vidjeti turiste koji uživaju u ‘pikniku’ na venecijanskim mostovima ili trgovima, premda su za takav prekršaj protiv javnog reda propisane kazne od 50 eura. Klupa na kojima se turisti mogu odmoriti od jurnjave po gradu je premalo.

U Veneciji se za noćenje nudi oko 30.000 kreveta, a cijene lete u nebo pod utjecajem stranih kupaca nekretnina koji nastoje zaraditi maksimalno koliko mogu na iznajmljivanju soba u ovom popularnom talijanskom gradu.
Slabije plaćeni radnici su zbog visokih cijena najma prisiljeni iseliti na kopno i svakodnevno putuju vlakom do Venecije. ‘Moj stanodavac je odličan, ali nemam iluzija da će mi produljiti ugovor o najmu stana jer može puno više zaraditi iznajmljujući turistima’, kaže Luisella Romeo koja radi kao turistički vodič.

‘Danas nije neuobičajeno da otkrijete da ste jedina osoba koja živi u kvartu, a u svim ostalim stanovima su turisti koji su tu samo kratkotrajno’, kaže Romeo.
Stoga velik broj Venecijanaca koji unatoč svemu ostaje živjeti u gradu postaje sve više neprijateljski raspoložen prema turističkoj industriji koja pokreće ekonomiju njihova grada.
U gradu cvjetaju mali lanci sendvič-barova i kafića s ‘brzom hranom’ koje turisti jako vole, ali koji nemaju ništa s venecijanskom tradicijom, a domaćim ljudima ne donose nikakvu korist. Čak i domaće ‘fešte’ poput Povijesne regate brodova koja se održava u rujnu, a koja je nekad privlačila primarno domaće stanovnike, sada postaju samo turistička atrakcija.

Uprkos  netrpeljivosti koju pokatkad domaći ljudi pokazuju prema turistima, sami posjetitelji Venecije uglavnom nisu krivci za probleme lokalnog stanovništva. Više se radi o kombinaciji neadekvatnih zakona i prikrivenih interesa. Primjerice, ne postoji ograničenje broja ljudi u turističkim grupama, pa su turistički vodiči prisiljeni voditi velike grupe koje broje više od 50 ljudi. Nedostatak kvalitetnih propisa pogoduje interesima određenih skupina koje na tome profitiraju.

Osim toga veliki brodovi koji pristaju u centru grada  i zagađuju okoliš generiraju prihode od oko 220 milijuna eura godišnje, a zapošljavaju oko 4.000 ljudi koji rade na terminalima, pa su i lokalne i državne vlasti nesklone da brodove udalje iz Venecije.
Studija iz 1988. godine je predvidjela strategiju turističkog razvoja grada i postavila maksimum broja turista koji dnevno mogu ući u grad na 20.750, a to je manje od trećine broja sadašnjih posjetitelja.

‘Grad se nalazi na rubu kolapsa’, kaže Scibilia. ‘Potrebne su drastične mjere da bi se nešto promijenilo. Čak i turistima Venecija nema smisla bez njezinih stanovnika. Potrebne su mjere koje bi pomirile turistički razvoj sa stanovnicima grada’, kazala je za The Telegraph.

“U sjenci života”

0
Pozivnica
Pozivnica

Promocija knjige poezije “U sjenci života”, autorke Milene Kraljević Kramberger, biće održana u Galeriji solidarnosti, palata Pima u Kotoru, u četvrtak, 6.oktobra 2016. u 20 sati.

O knjizi će govoriti prof.dr Draško Došljak, prof. književnosti Maja Grgurović i autorka.

Veče će zvucima gitare, obojiti Nađa Janković, učenica  Srednje  Muzičke  škole  “Vida  Matjan ”  iz  Kotora.

Izdavač knjige je Kulturni centar “Nikola Đurković”- Kotor, Gradska biblioteka, Organizator promocije OJU “Muzeji”- Kotor , Galerija solidarnosti.

Milena Kraljević Kramberger , rođena je u  Herceg  Novom, gdje je završila školovanje. Živi  i  radi   u  Kotoru.Dobitnica je nagrade, Udruženja književnika „Branko  Miljković” iz Niša, Poveljom „Brankovo pismo“ i statuom „Čegar“.

Nakon zbirke pjesama “Sačuvaj sjećanja”  koja je izašla 2011.godine ovoje je njena druga knjiga.

 

Osmi pješački dan Kotor – Lovćen – Kotor – Vladimir i Dijana prvi na Jezerskom vrhu

0
Osmi pješački dan Kotor–Lovćen–Kotor 2016.
Osmi pješački dan Kotor–Lovćen–Kotor 2016.

Ul­tra­ma­ra­to­nac Vla­di­mir Kot pre­tr­čao je sta­zu du­gu 31 ki­lo­me­tar od Ko­to­ra do Nje­go­še­vog ma­u­zo­le­ja – Je­zer­skog vr­ha i na­zad za tri sa­ta i 36 mi­nu­ta i ti­me osvo­jio pr­vo mje­sto Osmog pje­šač­kog da­na Ko­tor–Lov­ćen–Ko­tor u ka­te­go­ri­ji tr­kač­ki ma­ra­ton ko­ja je uve­de­na ove go­di­ne. Ovaj ru­ski spor­ti­sta, ko­ji pet go­di­na ži­vi u Ba­ru i to­li­ko uče­stvu­je u ovoj ma­ni­fe­sta­ci­ji sa vi­so­kim pla­sma­nom, uspio je da pre­stig­ne mla­dog tak­mi­ča­ra Mi­lo­ša Kom­ne­ni­ća, čla­na Tri­a­tlon klu­ba Ko­tor, ko­ji je par ki­lo­me­ta­ra pri­je ci­lja pao od umo­ra. Ovaj ma­tu­rant-bro­do­ma­ši­nac Sred­nje po­mor­ske ško­le u Ko­to­ru ob­ja­snio nam je da je do­bio upa­lu mi­ši­ća, te je na ser­pen­ti­na­ma pao usled ne­iz­dr­ži­vih gr­če­va u no­ga­ma. Kom­ne­nić je uspio na­kon uspo­na na 1.649 m.n.v. na vrh Lov­će­na, na cilj „Cr­no­gor­ski pa­zar” (sje­ver­na grad­ska vra­ta), na pje­nu od mo­ra stig­ne dru­gi, se­dam mi­nu­ta po­sli­je Ko­ta. Tre­će­pla­si­ra­ni sa vre­me­nom od tri sa­ta i 59 mi­nu­ta bio je Dra­gan Jo­va­no­vić, pre­ka­lje­ni tri­a­tlo­nac iz Ko­to­ra.

“Uži­vao sam u ovoj tu­ri. Tr­čao sam iza Mi­lo­ša ka­da je on iz­ne­na­da na dva ki­lo­me­tra pri­je ci­lja pao. Po­mo­gao sam mu da usta­ne i sti­gao pr­vi. U do­broj sam kon­di­ci­ji, s ob­zi­rom da sam pri­je dvi­je sed­mi­ce u Ita­li­ji na ve­li­kom To­ur Gi­gan­te u re­gi­ji Aosta, za­vr­šio ul­tra­ma­ra­ton na 339 ki­lo­me­ta­ra. Tr­čao sam ne­pre­kid­no 104 sa­ta i od 800 uče­sni­ka za­u­zeo 30. mje­sto” – is­pri­čao je Vla­di­mir Kot za „Dan”.

Član TK Spar­ta Di­ja­na Sta­ni­šić iz Pod­go­ri­ce, pr­va je že­na ko­ja je pre­tr­ča­la 31 ki­lo­me­tar i sa vre­me­nom tri sa­ta i je­dan mi­nut osvo­ji­la pr­vo mje­sto (pe­ta u ukup­nom pla­sma­nu), dok je 21 mi­nut ka­sni­je za njom na cilj sti­gla i dru­go­pla­si­ra­na Mi­lu­ša Bo­ško­vić, is­ku­sna ma­ra­ton­ka iz Ko­to­ra. Tre­ća je Mi­re­la Zam­ba­ta, član TK Ko­tor, sa vre­me­nom od če­ti­ri sa­ta i 41 mi­nut.

“Pr­vi put uče­stvu­jem ov­dje i odu­še­vlje­na sam. Or­ga­ni­za­ci­ja i mar­ka­ci­ja sta­ze bi­le su od­lič­ne. Naj­te­ži mi je bio uspon do ma­u­zo­le­ja, a spust je bio mno­go lak­ši. Do­pa­da mi se ori­gi­nal­ni pri­stup Pla­ni­nar­skog klu­ba Vje­ve­ri­ca, po­seb­no me­da­lje od ja­se­na, za­slu­žu­ju sve po­hva­le” – ka­že Di­ja­na Sta­ni­šić ko­ja je pro­šle go­di­ne na Lov­ćen­skom ma­ra­to­nu osvo­ji­la pr­vo mje­sto, a dru­go pri­je mje­sec da­na u Pri­je­po­lju na Ja­dov­ni­ku (22km).

Osmi pješački dan Kotor–Lovćen–Kotor 2016.
Osmi pješački dan Kotor–Lovćen–Kotor 2016.

U di­sci­pli­ni pje­šač­ki ma­ra­ton pr­vo mje­sto sa vre­me­nom od pet sa­ti i 29 mi­nu­ta za­u­zeo je Vu­le Ći­ro­vić, 55-go­di­šnji lju­bi­telj pla­ni­na­re­nja iz Her­ceg No­vog. Par mi­nu­ta iza nje­ga bio je Fi­lip Po­po­vić iz Ko­to­ra, a tre­ći je bio Uroš Aram­ba­šić iz Tiv­ta. Nje­gov su­gra­đa­nin Pe­tar Že­ljak, ko­ji je imao bo­lje vri­je­me, dis­kva­li­fi­ko­van je zbog pre­si­je­ca­nja sta­ze pre­či­ca­ma.

Me­đu že­na­ma u pje­šač­kom ma­ra­to­nu naj­bo­lje su Je­le­na Ra­di­če­vić iz Pod­go­ri­ce (šest sa­ti i dva mi­nu­ta), te Ni­na Jev­to­vić iz Ko­to­ra i Ma­ri­ja Bo­šnjak iz Her­ceg No­vog.

Naj­sta­ri­ji uče­snik ma­ra­to­na je 67-go­di­šnji Mi­lu­tin Ja­nje­vić iz Be­o­gra­da, a naj­mla­đi Kr­sto La­lić iz Mo­ri­nja. U tak­mi­čar­skom di­je­lu bi­lo je 129 uče­sni­ka, dok su još 60 re­kre­a­tiv­ca pje­ša­či­la u po­lu­ma­ra­ton­skoj tu­ri Ko­tor–pre­voj Kr­stac (937 m.n.v. – 13.5 km) i Ko­tor–za­ra­van Pra­ći­šte (620 m.n.v. – 10 km). Tr­kač Sa­ša Ku­li­no­vić, pred­sjed­nik AK Ni­sko­gor­ci iz Her­ceg No­vog, ko­ji je bio pe­ti u tr­ci, na­ja­vio je dru­gi Or­jen­ski đir, ko­ji će se odr­ža­ti u su­bo­tu, 8. ok­to­bra.

Osmi pješački dan Kotor–Lovćen–Kotor 2016.
Osmi pješački dan Kotor–Lovćen–Kotor 2016.

Sa „Vje­ve­ri­com” do osmi­je­ha

Naj­va­žni­je je da su se svi zdra­vo vra­ti­li i da su uži­va­li u ovo­me što smo ra­di­li, da su lju­di pre­po­zna­li ovo što smo ra­di­li go­di­na­ma. Bi­lo je do­sta uče­sni­ka Ru­sa, ci­je­la gru­pa Ma­đa­ra, ne­ko­li­ko En­gle­za, pje­ša­ka iz Sr­bi­je, Ko­re­je, a mje­ri­lo na­šeg uspje­ha su nji­ho­va za­do­volj­na li­ca oza­re­na osmi­je­si­ma, što ne­ma ci­je­nu. Pre­ko mje­sec da­na smo ure­đi­va­li i obi­lje­ža­va­li sta­zu do Lov­će­na, oko 30 vo­lon­te­ra uče­stvo­va­lo je na kon­trol­nim tač­ka­ma. Ma­ra­ton je fi­nan­si­ran iz sred­sta­va PK Vje­ve­ri­ca, uz fi­nan­sij­sku po­dr­šku Or­di­na­ci­je Bel­dent dr Rad­mi­le Sti­pa­nić iz Tiv­ta (čla­na klu­ba), agen­ci­je Me­ri­di­jan Ko­tor, auto­ško­le Del­fin, dok su KC „Ni­ko­la Đur­ko­vić” i re­sto­ran For­tu­na obez­bi­je­di­li va­u­če­re za hra­nu, a ben­zin­ska pum­pa Ri­san do­ni­ra­la vo­du za pi­će. Me­da­lje su do­ni­ra­li Me­štar i Fu­re­šta (Mar­ko Še­va­lje­vić i An­drea Drob­nja­ko­vić) – ka­zao je u ime or­ga­ni­za­to­ra Dra­gan Jo­va­no­vić.

M.D.Po­po­vić