Osmi pješački dan Kotor – Lovćen – Kotor – Vladimir i Dijana prvi na Jezerskom vrhu

0
Osmi pješački dan Kotor–Lovćen–Kotor 2016.
Osmi pješački dan Kotor–Lovćen–Kotor 2016.

Ul­tra­ma­ra­to­nac Vla­di­mir Kot pre­tr­čao je sta­zu du­gu 31 ki­lo­me­tar od Ko­to­ra do Nje­go­še­vog ma­u­zo­le­ja – Je­zer­skog vr­ha i na­zad za tri sa­ta i 36 mi­nu­ta i ti­me osvo­jio pr­vo mje­sto Osmog pje­šač­kog da­na Ko­tor–Lov­ćen–Ko­tor u ka­te­go­ri­ji tr­kač­ki ma­ra­ton ko­ja je uve­de­na ove go­di­ne. Ovaj ru­ski spor­ti­sta, ko­ji pet go­di­na ži­vi u Ba­ru i to­li­ko uče­stvu­je u ovoj ma­ni­fe­sta­ci­ji sa vi­so­kim pla­sma­nom, uspio je da pre­stig­ne mla­dog tak­mi­ča­ra Mi­lo­ša Kom­ne­ni­ća, čla­na Tri­a­tlon klu­ba Ko­tor, ko­ji je par ki­lo­me­ta­ra pri­je ci­lja pao od umo­ra. Ovaj ma­tu­rant-bro­do­ma­ši­nac Sred­nje po­mor­ske ško­le u Ko­to­ru ob­ja­snio nam je da je do­bio upa­lu mi­ši­ća, te je na ser­pen­ti­na­ma pao usled ne­iz­dr­ži­vih gr­če­va u no­ga­ma. Kom­ne­nić je uspio na­kon uspo­na na 1.649 m.n.v. na vrh Lov­će­na, na cilj „Cr­no­gor­ski pa­zar” (sje­ver­na grad­ska vra­ta), na pje­nu od mo­ra stig­ne dru­gi, se­dam mi­nu­ta po­sli­je Ko­ta. Tre­će­pla­si­ra­ni sa vre­me­nom od tri sa­ta i 59 mi­nu­ta bio je Dra­gan Jo­va­no­vić, pre­ka­lje­ni tri­a­tlo­nac iz Ko­to­ra.

“Uži­vao sam u ovoj tu­ri. Tr­čao sam iza Mi­lo­ša ka­da je on iz­ne­na­da na dva ki­lo­me­tra pri­je ci­lja pao. Po­mo­gao sam mu da usta­ne i sti­gao pr­vi. U do­broj sam kon­di­ci­ji, s ob­zi­rom da sam pri­je dvi­je sed­mi­ce u Ita­li­ji na ve­li­kom To­ur Gi­gan­te u re­gi­ji Aosta, za­vr­šio ul­tra­ma­ra­ton na 339 ki­lo­me­ta­ra. Tr­čao sam ne­pre­kid­no 104 sa­ta i od 800 uče­sni­ka za­u­zeo 30. mje­sto” – is­pri­čao je Vla­di­mir Kot za „Dan”.

Član TK Spar­ta Di­ja­na Sta­ni­šić iz Pod­go­ri­ce, pr­va je že­na ko­ja je pre­tr­ča­la 31 ki­lo­me­tar i sa vre­me­nom tri sa­ta i je­dan mi­nut osvo­ji­la pr­vo mje­sto (pe­ta u ukup­nom pla­sma­nu), dok je 21 mi­nut ka­sni­je za njom na cilj sti­gla i dru­go­pla­si­ra­na Mi­lu­ša Bo­ško­vić, is­ku­sna ma­ra­ton­ka iz Ko­to­ra. Tre­ća je Mi­re­la Zam­ba­ta, član TK Ko­tor, sa vre­me­nom od če­ti­ri sa­ta i 41 mi­nut.

“Pr­vi put uče­stvu­jem ov­dje i odu­še­vlje­na sam. Or­ga­ni­za­ci­ja i mar­ka­ci­ja sta­ze bi­le su od­lič­ne. Naj­te­ži mi je bio uspon do ma­u­zo­le­ja, a spust je bio mno­go lak­ši. Do­pa­da mi se ori­gi­nal­ni pri­stup Pla­ni­nar­skog klu­ba Vje­ve­ri­ca, po­seb­no me­da­lje od ja­se­na, za­slu­žu­ju sve po­hva­le” – ka­že Di­ja­na Sta­ni­šić ko­ja je pro­šle go­di­ne na Lov­ćen­skom ma­ra­to­nu osvo­ji­la pr­vo mje­sto, a dru­go pri­je mje­sec da­na u Pri­je­po­lju na Ja­dov­ni­ku (22km).

Osmi pješački dan Kotor–Lovćen–Kotor 2016.
Osmi pješački dan Kotor–Lovćen–Kotor 2016.

U di­sci­pli­ni pje­šač­ki ma­ra­ton pr­vo mje­sto sa vre­me­nom od pet sa­ti i 29 mi­nu­ta za­u­zeo je Vu­le Ći­ro­vić, 55-go­di­šnji lju­bi­telj pla­ni­na­re­nja iz Her­ceg No­vog. Par mi­nu­ta iza nje­ga bio je Fi­lip Po­po­vić iz Ko­to­ra, a tre­ći je bio Uroš Aram­ba­šić iz Tiv­ta. Nje­gov su­gra­đa­nin Pe­tar Že­ljak, ko­ji je imao bo­lje vri­je­me, dis­kva­li­fi­ko­van je zbog pre­si­je­ca­nja sta­ze pre­či­ca­ma.

Me­đu že­na­ma u pje­šač­kom ma­ra­to­nu naj­bo­lje su Je­le­na Ra­di­če­vić iz Pod­go­ri­ce (šest sa­ti i dva mi­nu­ta), te Ni­na Jev­to­vić iz Ko­to­ra i Ma­ri­ja Bo­šnjak iz Her­ceg No­vog.

Naj­sta­ri­ji uče­snik ma­ra­to­na je 67-go­di­šnji Mi­lu­tin Ja­nje­vić iz Be­o­gra­da, a naj­mla­đi Kr­sto La­lić iz Mo­ri­nja. U tak­mi­čar­skom di­je­lu bi­lo je 129 uče­sni­ka, dok su još 60 re­kre­a­tiv­ca pje­ša­či­la u po­lu­ma­ra­ton­skoj tu­ri Ko­tor–pre­voj Kr­stac (937 m.n.v. – 13.5 km) i Ko­tor–za­ra­van Pra­ći­šte (620 m.n.v. – 10 km). Tr­kač Sa­ša Ku­li­no­vić, pred­sjed­nik AK Ni­sko­gor­ci iz Her­ceg No­vog, ko­ji je bio pe­ti u tr­ci, na­ja­vio je dru­gi Or­jen­ski đir, ko­ji će se odr­ža­ti u su­bo­tu, 8. ok­to­bra.

Osmi pješački dan Kotor–Lovćen–Kotor 2016.
Osmi pješački dan Kotor–Lovćen–Kotor 2016.

Sa „Vje­ve­ri­com” do osmi­je­ha

Naj­va­žni­je je da su se svi zdra­vo vra­ti­li i da su uži­va­li u ovo­me što smo ra­di­li, da su lju­di pre­po­zna­li ovo što smo ra­di­li go­di­na­ma. Bi­lo je do­sta uče­sni­ka Ru­sa, ci­je­la gru­pa Ma­đa­ra, ne­ko­li­ko En­gle­za, pje­ša­ka iz Sr­bi­je, Ko­re­je, a mje­ri­lo na­šeg uspje­ha su nji­ho­va za­do­volj­na li­ca oza­re­na osmi­je­si­ma, što ne­ma ci­je­nu. Pre­ko mje­sec da­na smo ure­đi­va­li i obi­lje­ža­va­li sta­zu do Lov­će­na, oko 30 vo­lon­te­ra uče­stvo­va­lo je na kon­trol­nim tač­ka­ma. Ma­ra­ton je fi­nan­si­ran iz sred­sta­va PK Vje­ve­ri­ca, uz fi­nan­sij­sku po­dr­šku Or­di­na­ci­je Bel­dent dr Rad­mi­le Sti­pa­nić iz Tiv­ta (čla­na klu­ba), agen­ci­je Me­ri­di­jan Ko­tor, auto­ško­le Del­fin, dok su KC „Ni­ko­la Đur­ko­vić” i re­sto­ran For­tu­na obez­bi­je­di­li va­u­če­re za hra­nu, a ben­zin­ska pum­pa Ri­san do­ni­ra­la vo­du za pi­će. Me­da­lje su do­ni­ra­li Me­štar i Fu­re­šta (Mar­ko Še­va­lje­vić i An­drea Drob­nja­ko­vić) – ka­zao je u ime or­ga­ni­za­to­ra Dra­gan Jo­va­no­vić.

M.D.Po­po­vić

Đukanović: Crna Gora postaje evropsko energetsko čvorište

0
Polaganje elektroenergetskog podmorskog kabla
Polaganje elektroenergetskog podmorskog kabla

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović i glavni izvršni direktor italiijanske energetske kompanije “Terna” Mateo Del Fante, simboličnim presjecanjem vrpce, obilježili su danas na rtu Ponta mu blizini plaže Jaz u Donjem Grblju, početak polaganja prve crnogorske sekcije elektroenergetskog podmorskog kabla koji Crnu Goru spaja sa Italijom.

Projekat postavljanja kabla koji je namijenjen prebacivanju jeftine električne energije iz Crne Gore i zemalja Zapadnog Kalkana u Italiju, vrijedan je skoro milijardu eura, a obavlja se u saradnji “Terne “ i Crnogorskog elektroprenosnog sistema CGES.

Kabl maksimalnog kapaciteta 1.000 megavata istorosmjerne struje, postavlja se na dnu Jadrana  na potezu između Peskare u Italiji i Lastve grbaljske u Crnoj Gori gdje će uskoro nići i mamutsko transformatorsko postrojenje koje naizmjeničnu struju iz crnogorskih i elektrana Balkana, treba da pretvori u istormjernu prije njenog slanja kablom za Italiju.

Polaganje elektroenergetskog podmorskog kabla
Polaganje elektroenergetskog podmorskog kabla

“Ovaj markantni energetski most je ubjedljiva ilustracija efektivne politike proširenja EU na Zapadni Balkan, i istovremeno potvrda riješenosti zemalja regiona da budući razvoj zasnivaju na poštovanju najviših evropskih standarda. Njime Crna Gora i suštinski postaje energetska spona Zapadnog Balkana sa EU.”- kazao je prmeijer Đukanović, naglašavajući da je od italiajnske obale prema Crnoj Gori već postavljeno 136 od ukupno 455 kilometara dužine kabla.  Dodao je da CGES gradi 400 kV dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja te tafostanicu “Lastva”, i polaže 6 kilometara kabla ukupavajući ga u tlo od Lastve do rta Ponta gdje kabl ulazi u more, kao i podmorski dio do izlaska kabla iz crnogorskih teritorijalnih voda. Ostatak posla obavljaju Italijani kojima će u eskploataciji buduće energetske konekcije što treba da bude završena do kraja 2018,  pripasti 80 odsto prihoda koje ona ostvari.

“Za samo nekoliko godina ovaj projekat je od početne ideje, preko ratifikovanog međunarodnog sporazuma između Crne Gore i Italije  prihvaćen kao strateški interes ne samo naše dvije države, već i Zapadnog Balkana i EU. Dodatan značaj obezbjeđuje mu uloga generatora ubrzanog energetskog razvoja regiona, koji trasira novi energetski put – Transbalkanski koridor. U njemu se prepliću interesi energetske zajednice, kao i zemalja Zapadnog Balkana.  To potvrđuje i činjenica da je EU kroz Zapadno-Balkanski investicioni okvir podržala ovaj projekat sa 25 miliona eura granta, namijenjenih za izgradnju 400-kilovoltne interkonekcije Pljevlja – Bajina Bašta.”- kazao je premijer Đukanović koga su brojne zvanice iz sfere politike, dilomatije i biznisa, okupljene na ceremoniji, čekale više od sat vremena. Svečanosti su pored ostalih, prisustvovali i ambasador Italije u Crnoj Gori Vićenco del Monako, potpredsjednik Vlade Vujica Lazović, ministar ekonomije Vladimir Kavarić, direkror CGES-a Dragan Laketić i nekoliko gradonačelnika sa primorja.

Polaganje elektroenergetskog podmorskog kabla
Polaganje elektroenergetskog podmorskog kabla

Đukanović je naglasio da će kabl rezultirati brojnim benefitima za Crnu Goru – od upošljavanja preko 30 kompanija i 500 radnika koji već sada rade na gradilištu u Donjem Grblju, preko više desetina radnika i inženjera koji će sistem sa crnogorske strane održavati i njime upravljati kada  bude završen.

“Nakon puštanja u pogon kabla’, biće obezbijeđeni i značajni prihodi za Crnu Goru po osnovu udjela CGES u ukupnom kapacitetu kabla – 20% od instalisanih 1.000 megavata. Prihodi od prenosa električne energije iz regiona preko ove interkonekcije direktna su dobit. Nije manje značajno za elektroenergetski sistem Crne Gore ni to što će biti uvezan u regionalno i evropsko tržište. Stvaranjem integrisanog tržišta za električnu energiju, i povećanjem konkurencije, industriji i građanima će biti omogućeno snabdijevanje, na osnovu nižih veleprodajnih cijena energije.”- istakao je Đukanović dodajući da je kabl značajan i za intenziviranje investicija u energetskom sektoru u Crnoj Gori gdje je potpisan ugovor za gradnju drugog bloka TE “Pljevlja”, završava se vjetroelektrana na Krnovu   “a interesovanje za  hidropotencijale Morače i Komarnice sve je intenzivnije”.

Polaganje elektroenergetskog podmorskog kabla
Polaganje elektroenergetskog podmorskog kabla

“Poznavaoci prilika u ovom sektoru cijene da je ‘podmorski kabal’ predstavljao i pozitivan impuls nedavno završenim velikim energetskim objektima u Bosni i Hercegovini (TE Stanari) i Albaniji (HE Banja). Završetkom ovih radova Crna Gora će ojačati i modernizovati svoje prenosne mreže u primorskoj oblasti, kao i u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Prvi rezultati u tome su već vidljivi. To će omogućiti daleko veći nivo sigurnosti i pouzdanosti napajanja korisnika, što je i jedna od ključnih pretpostavki sadašnjih i budućih velikih investicija u turizmu.”- istakao je Đukanović.

DEL FANTEČ KABL JE VEĆ DIO INFRASTRUKTURE OD INTERESA ZA EU

Naglašavajući da je kabl za elektro-konekciju do Crne Gore “inovativna struktura značajna za održivost životne sredine, veoma važna za Italiju i krucijalno bitna za integraciju regije Balkana u Evropu”, glavni izvršni direktor “Terne” Mateo del Fante  je kazao da “Italija i “Terna” ispunjavaju svoja obećanja i danas smo došli u situaciju da položimo i sekciju kabla na crnogorskoj obali”.

“Ova infrastruktura je strateški važna za Crnu Goru, Italiju, ali i za Evropu što dokazuju i brojni dokumenti koje je u međuvremenu verifikovala i EU. Ovaj projekat podržala je i EBRD, a na evropskom nivou kabel Italija-Crna Gora je i zvanično  proglašen projektom od zajedničkog interesa za članice EU i stoga već je fomalno postao dio evropskih instrastrukturnih sistema. To je i konkretan dokaz da EU ide napred i da Crna Gora kao kontakt tačka na balkanskoj strani, će u ovom projekltu imati veoma važnu ulogu”- kazao je Del Fante. Istakao je da je da radovi napreduju planiranom dinamikom i da se od ukupne dužine kabla, čak 433 kilometra polažu pod morem, a maksimalna dubina na koju se kabl spušta u Južnom Jadranu je čak 1.200 metara.

Tivat – otpočela primjena Sistema 48

0
S48
S48

Opština Tivat od danas zvanično je otpočela primjenu Sistema 48, koji je razvila u saradnji sa firmom Digital Solution Montenegro.

U pitanju je informacioni sistem uz pomoću kojeg građani na jednostavan način mogu prijaviti komunalni problem i tako ostvariti komunikaciju sa službom nadležnom za njegovo rješavanje. Broj 48 u nazivu sistema predstavlja broj sati, odnosno vremenski rok u okviru kojeg se prijavljeni problem rješava ili se makar dobija povratna informacija o statusu rješavanja istog. Rok od 48 sati teče radnim danima od trenutka validacije prijave od strane administratora sistema.

“Prednosti ovog Sistema, pored jednostavnog prijavljivanja komunalnih problema, suvišestruke”, ističe rukovodilac Službe za informacione sisteme I zajedničke poslove, Goran Božović:

“Na ovaj način opština Tivat podstiče efikasniji, odgovorniji i tranparentniji rad nadležnih službi. Iz ovoga proističe racionalniji utrošakresursa, lakša kontrola rada nadležnih službi i bolja koordinacija rada Opštine sa nadležnim službama. Kroz primjenu Sistema 48 stvorićemo vrijednu informacionu bazu podatka na osnovu koje sa lakoćom možemo usavršavati poslovanje, planirati sredstva i izrađivati programe rada. Naš glavni cilj, u konačnom, jeste zadovoljan građanin.“

Problem se može prijaviti u samo par koraka na web adresi tivat@sistem48.me. Potrebno je odabrati dugme Nova prijava, zatim izabrati kategoriju komunalnog problem i precizno ga opisati. Neophodno je unijeti tačnu adresu na kojoj je problem uočen, dok su opciona polja koja mogu i ne moraju biti popunjena, polja u koja se može dodati fotografija problema, i unijeti kontakt podaci i željeni način obavještavanja o samom problemu.Pritiskom na dugme Pošalj iproblem će biti prijavljen. Aplikacija je u potpunosti prilagođena radu na mobilnim uređajima (pametni telefon, tablet, i sl.).

Komunalni problem može se prijaviti i na email adresu tivat@sistem48.me odnosno putem telefonskih brojeva+382 (0)32 661 361 i +382 (0)69 382 000. Prijavu problema je moguće obaviti i pomoću SMS poruke, odnosno putem Viber-a, na prethodno navedenom broju.

Sistem je dostupan 24 časa dnevno, svih 365 dana u godini.

 

Malim katamaranom od Slovenije do Grčke

0
Slovenac
Slovenac

‘Sve je bilo super dok nisam došao na nekih pet sati jedrenja do Krfa, kad sam spazio da mi jedno kormilo čudno visi na krmi. Od silne snage glisiranja tijekom protekle noći vijci koji drže nosač kormila odšarafili su se i ono je ispalo iz krme. Na kopnu je to šala, na otvorenom moru se to ne može popraviti. A tu su i dvije rupe u krmi što su ih otvorili ti nesretni vijci i sad mi more ulazi u trup. U njemu je već barem 50 litara. Kroz glavu mi prođe – i ovog puta ništa od Grčke, osim ako oni delfini što su me neku noć pratili na otvorenom moru nisu znak da mi netko pomaže tamo gore. Možda ipak stignem u Grčku?’

Tako u ozračju svog ljubljanskog doma pripovijeda Igor Stropnik, nautičar kojeg je, radi lakšeg objašnjenja, ipak uputnije nazvati ‘alpinistom na valovima’. Ono što alpinisti rade penjući se bez boca s kisikom na najveće planine, to Igor radi s jedrima. Taj tridesetogodišnji profesor kineziologije, Ljubljančanin s polovicom obiteljskog stabla iz Zagreba, svakog ljeta, još otkad je s prvim laserom odlazio pod Velebit pa jedrio od Novog Vinodolskog do Zadra, daruje si jedrenje za pamćenje. Kao profesionalni član posade jedrio je od Palme de Mallorce do Malte. Kasnije je na ruti od Paname do Tahitija prešao Pacifik, a za zabavu je ‘skiperirao’ po Jadranu, Bahamima… Godine 2012, s malim 3,9-metarskim katamaranom na napuhavanje zaplovio je od samog Nordkappa na jug do Narvika, zatim preko jezera Tornetrask i rijeke Torne do Baltičkog mora, a potom i do Stockholma, prešavši u 45 dana više od 2500 kilometara. U julu 2015. odabrao je ‘sigurniji’ brod, ali ruta je bila još više pomaknuta prema Sjeveru. Smještena je na područja oko Sjevernog pola, a Igorova plovidba je trajala 15 dana tijekom kojih je prešao 1.100 milja. Usput je i katamaranom odjedrio do Dubrovnika i nazad, druge godine se laserom spustio do Albanije… Ali s Grčkom nije imao sreće.

Grčka kao neosvojiva utvrda, no…
Slovenac
Slovenac

‘Već sam tri puta probao jedriti sam u Grčku – bez uspjeha. Jednom je bilo premalo vjetra, drugi put me uhvatilo kišovito ljeto, treći put sam imao prespor brod. Ovoga ljeta odlučio sam da idem, pa kud puklo, i to sam samo u jednom smjeru jer teško se vratiti iz Grčke zbog sjeverozapadnog vjetra. I tako sam za stotinjak eura kupio 30 godina star katamaran, kopija Darta 18 (5,5 metara). Bio je u lošem stanju, ali sam ga nekako skrpao. I otisnuo sam se…’ priča dok na karti na brzinu pokazuje rutu s početkom u slovenskom Ankaranu. Još brže nabraja opremu pospremljenu u vodootporne vreće vezene uz trampoline. Karte i GPS bili su u mobitelu, sigurnosni kajak na napuhivanje na mreži. Carini se nije imalo bog zna što prijaviti.

‘Od Slovenije do Mljeta imao sam dosta slab vjetar, osim par puta jake bure, ali je katamaran strašno brz. Do Mljeta mi je trebalo 12 dana. Spavao sam u uvalama, na brodu. Jednom na sidru, drugi put uz neki mali mol. Preko dana sam što više jedrio jer to mi je najljepše. Navečer bih na sidru pojeo špagete s tunom i kečapom. Preko dana sam grickao kekse, jeo sardele u konzervi i hvatao vjetar. Na Mljetu sam pogledao prognozu, za sljedeća četiri dana najavljivali su jaki sjeverozapadnjak. Iskoristio sam ga i s dvaput skraćenim glavnim jedrom za 15 sati stigao u Otrantska vrata. Vjetra je bilo preko 20 čvorova i prosječna brzina preko noći bila je preko 12 čvorova. Na otvorenom se od tolikog vjetra napravi dosta velik val po kojem ludo surfaš. Srećom, bio je pun mjesec pa sam dosta dobro vidio pred sobom, jer na katamaranu ako nisi koncentriran, brzo napraviš salto preko pramca. Oko mene nitko: par teretnih brodova i jedna jedrilica koja je išla u Italiju. Navigacija mi je bila k’o u starih Grka! Touch screen ne radi kad je sve mokro, na kompas nisam mogao gledati jer je bio premali i predaleko montiran. Tako sam preko dana jedrio po oblacima, a preko noći sam uspio pratiti zvijezde. Kad se pojavila Sjevernjača, sve je bilo lakše, držeći kut prema njoj ujutro sam bio u Otrantu, 15 nautičkih milja od Albanije’, kaže ostavljajući me da čekam klimaks Odiseje pred Krfom. (Usput i Odisej je prema nekim tumačenjima zapravo zalutao u Jadranu, i kad se već skoro vratio doma, baš ga je kod Krfa Posejdon vratio na Mljet – Kirki u naručje). Samo što otac svih moreplovaca tada nije imao ono što se stručno kaže ‘underwater epoxy’ plastelin.

www.tportal.hr

Retrospektiva – 20 godina međunarodne slikarske kolonije “Buljarica art”

0
pozivnica
Pozivnica

U srijedu, 5. oktobra u galeriji “Marko K. Gregović” u Spomen domu “Crvena komuna” u Petrovcu u 19 sati biće otvorena retrospektivna izložba povodom 20 godina međunarodne slikarske kolonije “Buljarica art”.

“Buljarica art” prva je i najstarija likovna kolonija u Crnoj Gori koja je tokom godina okupljala brojne umjetnike iz regiona i svijeta. Tokom 20 godina preko 200 umjetnika među kojima su imena značajnih akademika i uticajnih likovnih stvaralaca boravili su u koloniji u Buljarici, koju je osnovao i danas je vodi akademski vajar Dragan Mijač Brile.

U Spomen domu „Crvena komuna“ biće izloženo preko 120 slika i skulptura koju će posjetioci imati prilike da vide do novembra mjeseca.

Izložbu će otvoriti predsjednik Opštine Budva, dr Srđa Popović.

“Osmjeh – najveća radost”

0
Dječija nedjelja
Dječija nedjelja

NVO Djeca Tivta – Dječji savez i kompanija „Adriatic Marinas – Porto Montenegro” obilježiće zajedno, petu godinu za redom, nedjelju posvećenu djeci pod motom “Osmjeh – najveća radost” od 3. oktobra do 7. oktobra, čitavim nizom obrazovno-zabavnih aktivnosti u saradnji sa tivatskim obrazovnim ustanovama.

Predstavnici Dječjeg Saveza i Porto Montenegra, tako su juče obišli đake prvake tivatskih osnovnih škola i područnih jedinica, i uručili im odjeljenske pakete edukativnog i kreativnog materijala, koji će koristiti u prvom polugođu, kao i CD sa pjesmama ovogodišnjeg festivala “Naša radost”. Svoju kreativnost đaci tivatskih osnovnih škola ispoljili su juče i kroz likovnu radionicu u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra.

Dječija nedjelja
Dječija nedjelja

Za učenike viših razreda, tokom cijele Dječje nedjelje do 7.oktobra, biće organizovana besplatna posjeta Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru i podmornici P- 821 “Heroj”, kako bi upoznali lokalnu istoriju pomorstva i podmorničarstva, kroz direktan iskustveni doživljaj i van učionice – saopšteno je juče iz Porto Montenegra.

Počinje polaganje energetskog kabla koji će povezati Crnu Goru i Italiju

0
podmorski-kabal-crna-gora-i-italija
podmorski-kabal-crna-gora-i-italija

Na sjevernoj zoni rta Ponta, u blizini plaže Jaz, danas će početi polaganje energetskog kabla koji treba da poveže Crnu Goru i Italiju. Najavljeno je da će svečanosti prisustvovati premijer Milo Đukanović i glavni izvršni direktor italijanske Terne Mateo del Fante.

Kada projekat bude gotov, Crna Gora će biti u središtu energetskih tokova povezujući se sa energetskim sistemom Italije i Zapadne Evrope. Kopneni dio kabla sa crnogorske strane dužine je oko šest kilometara, dok je sa italijanske strane, iz Peskare, već položeno 136 kilometara podmorskog kabla, a ukupna dužina kabla biće 440 kilometara.Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo je početkom avgusta građevinsku dozvolu kompaniji Terna Crna Gora za postavljanje podmorskog energetskog kabla od Italije do Crne Gore, kroz crnogorsku teritoriju.

Građevinska dozvola se izdaje za postavljanje 500 kilovoltnog (kV) HVDC podmorsko/podzemnog kabla za prenos električne energije, dionica kroz Crnu Goru u okviru Detaljnog prostornog plana (DPP) za koridor dalekovoda 400 kV sa optičkim kablom od Crnogorskog primorja do Pljevalja i podmorski kabl, 500 kV, sa optičkim kablom Italija Crna Gora navodi se u rješenju Ministarstva.Trasa kabla počinje od ulaska u teritorijalne vode Crne Gore i završava se priključenjem na konvertorsku stanicu u Lastvi Grbaljskoj.

Polovi podmorskog kabla se polažu na morsko dno u okviru teritorijalnih voda Crne Gore. Izlaz kabla na kopno je predviđen na sjevernoj zoni rta Ponta u blizini plaže Jaz objašnjeno je u rješenju.Najavljeno je da će se istovremeno i paralelno sa energetskim položiti i optički kabl za telekomunikacione veze.Obaveza Crnogorskog elektroprenosnog sistema, u kojem je Terna vlasnik 22 odsto kapitala, je da izgradi 400 kV dalekovod Lastva Čevo Pljevlja, uključujući i trafostanicu Lastva.

Za izgradnju TS Lastva kao dio glavnog projekta investiraće se 38,5 miliona eura, dok će investicija za dalekovode od Lastve do Čeva iznositi 28,5 miliona eura, a za dalekovod od Čeva do Pljevalja 39 miliona eura. Ugovor o povezivanju Italije i Crne Gore energetskim kablom potpisan je sredinom novembra 2010. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko milijardu eura.

 

Herceg Novi – vraća se povjerenje u Muzej i Galeriju

0
Đuro Beli Prijić
Đuro Beli Prijić

Muzej Mirko Komnenović u Herceg Novom je tokom ove godine posjetilo za gotovo 30 odsto više gostiju nego cijele prošle godine. Iako su u periodu od aprila do 11. jula izvođeni grubi građevinski radovi na zgradi muzeja, zbog čega nije bio otvoren za posjetioce, podaci koje je saopštio direktor Muzeja i Galerije Đuro Beli Prijić, govore da je već došlo do pozitivnih pomaka, ali i da te javne ustanove čeka još bolje vrijeme.

Tokom 2015. godine, zabilježeno je 1229 posjeta muzeju, dok je ove godine taj broj dostigao već 1695. I to je malo, i taj broj mora biti veći, kazao je Prijić.

Veliki broj Novljana prisustvovao je u julu ove godine otvaranju muzeja nakon izvođenja radova i početka obnavljanja botaničke bašte. Inicijativu, kao i pozitivne promjene u toj ustanovi mnogi građani pozdravljaju, ali kako kaže Prijić, ima još puno posla, a jedan od prioriteta će biti i obnova krova. Od ostvarenih prihoda biće obnovljeni svi prozori na kući Mirka Komnenovića, dodao je.

 -Ako je nešto dugo vremena propadalo, vi onda morate steći povjerenje investitora, u našem slučaju Opštine Herceg Novi. Mislim da smo dosadašnjim radom opravdali ukazano povjerenje. Botanička bašta je sređena, i mislim da se sada napokon vidi da neka ruka brine o njoj. Odziv građana da doniraju za botaničku baštu je bio više nego dobar, kazao je Prijić, uz iskazanu zahvalnost svim Novljanima, a posebno porodicama Đurđević i Mustur, koji su donirali sadnice čije bi nabavke predstavljale ozbiljne finansijske izdatke.

Boris i Tamara Bakić iz Sombora su poklonili vezenu žensku crnogorsku košulju, kao i kapu koja je stara preko 200 godina.

-Prije neki dan, radnik Komunalno stambenog preduzeća je, dok je čistio oko spomenika Sima Matavulja, pronašao novčić iz 18. vijeka, i odmah konaktirao naše zaposlene. To je ta priča koju bi trebalo vratiti, to pokazuje da se vraća povjerenje, istakao je Prijić.

Za potrebe galerije “Josip Bepo Benković” kupljena je mašina za uramljivanje, što će predstavljati za 50 odsto manje troškove prilikom održavanja izložbi.

Za Dan grada, u galeriji će biti izložena djela Zorana Bulatovića, a nakon toga slijedi Hercegnovska likovna scena. Pripreme za 50. Hercegnovski zimski salon su već otpočele, i od ove godine više neće biti dio Praznika mimoze zbog konceptualnih razlika.

Galerija
Galerija

-U dogovoru sa opštinskim strukturama, uspjeli smo da nakon 49 godina zimski salon oslobodimo administrativnih i birokratskih prepreka. Novac za organizaciju mora biti na računu javne ustanove u septembru, jer ako hoćete nešto ozbiljno da radite, morate na vrijeme početi da radite. Dio novca za organizaciju je uplaćen i već se prikuplja materijal. Moj plan je da 1. januara imamo spreman salon, zaključio je Prijić.

Odbornici široke ruke, ne i funkcioneri

0
Tivat - foto Boka News
Tivat – foto Boka News

Odlukom odbornika u SO Tivat, za pomoć u liječenju teško oboljele djevojčice Ive Bijeličć iz Herceg Novog, prikupljeno je ukupno 3.510 eura. Rezultat je to činjenice da su se zastupnici građana u lokalnom parlamentu na inicijativu predsjendika SO Ivana Novosela (DPS) jednoglasno u Ivinu korist, odrekli svojh odborničkih naknada za avgust, u iznosu od po 130 eura po odborniku.

Na taj način prikupljano je 3.510 eura za pomoć u liječenju mlade Novljanke, a Opština je prethodno na račun njenog oca Pera Bijeličća, po odluci gradonačečnice dr Snežane Matijevičć (DPS), uplatila još 300 eura.

Iako su odbornici u ovom slučaju bili vrlo humani, to se, barem kada su u pitanju zvanični podaci opštinskog računovoidstva, ne može reći za tivatske funkcionere – starješine organa lokalne uprave, jer niko od njih nije službi računovodstva naložio da jedan dio plate koju primaju, prebaci na račun familije Bijelić.

„Imajući u vidu da je donacija lični čin svakog pojedinca, Opština Tivat nema uvid u to da li je neko od rukovodećeg kadra Opštine, dio svoje zarade usmjerio u ove svrhe. U Sekretarijatu za finansije i lokalne javne prihode mogu potvrditi da je interesovanja za informaciju o tačnom broju žiro računa bilo, ali ne postoji evidencija o tome ko je i koliko uplatio.”- kazala nam je portparolka Opštine Tivat Branka Čelanović.

Inače, funkcioneri organa lokalne uprave u Tivtu, zavisno od svog položaja, mjesečno zarađuju od 960 do 1.595 eura.

„FlyDubai“ doveo biznismene i novinare u Crnu Goru

0
Doček za Flydubai
Doček za FlyDubai

Najveća niskobudžetna aviokompanija iz regiona Persijskog zaliva, „FlyDubai“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, danas je organizovala prvi promotivni čarter let za Crnu Goru.

Boingom 737-800 koji je oko 13.15 sati sletio na tivatski aerodrom, iz Dubaija je doputovalo 148 poslovnih ljudi, predstavnika turističkih agencija specijalizovanih za MICE turizam, kao i novinari 27 najuticajnijih medija iz UAE, Kuvajta, Katara i Bahreina, te članovi menadžmenta same kompanije „FlyDubai“ koja uskoro namjerava da otpočne redovan saobraćaj sa Crnom Gorom.

Na aerodromu Tivat prvom avionu „FlyDubaia“ koji dotiče crnogorsko tle, priređena je tradicionalna vazduhoplovna dobrodošlica sa tzv. vodenim mostom iz protivpožarnih vozila tivatske vazdušne luke. Goste iz Persijskog zaliva dočekali su njihovi glavni domaćini u Crnoj Gori – predstavnici tivatskog nautičlog centra Porto Montenegro čiji će oni biti gosti do srijede poslijepodne kada se vraćaju za Dubai. Tokom dva dana boravka u Crnoj Gori, biznismeni i novinari iz zemalja Persijskog zaliva će se sresti sa ovdšanjim turističkim radnicima, predstavnicima NTO i Ministarstva održivog razvoja i turizma, te obići Boku Kotorsku, Lovćen i Cetinje.

Inače, aerodrom Tivat sa kojim će „FlyDubai“ uskoro najvjerovatnije uspostaviti i redovan saobraćaj iz glavnog grada UAE, do danas je zabilježio promet od  906.038 putnika, čime se već sada približio na domak dostizanja ukupnog prošlogodišnjeg prometa koji je iznosi 910.534 putnika i bio je rekordni u istoriji te vazdušne luke.

Avion Flydubaija u Tivtu
Avion Flydubaija u Tivtu

„Raduje nas što ćemo već do srijede, prebaciti ukupan prošlogodišnji učinak aerodroma. Za nama je sjajan mjesec jer smo u septembru imali promet od  ukupno 164.496 putnika, čak 25 odsto više nego u istom mjesecu lani. Tokom septembra prihvatili smo i opslužili ukupno 836 aviona, što je skoro 20 odsto više nego u istom mjesecu 2015.“- kazao nam je direktor aerodroma Tivat Jovan Mačić.

Prema njegovim riječima, za devet mjeseci ove godine aerodrom Tivat je zabiljeđio promet od 899.287 putnika, što  je 9,9 odsto više nego na kraju trećeg kvartala 2015. Broj aviona u periodu 1.januar – 30.septembar ove godine je 5.324, a to je 10,7 posto bilji rezultat nego u uporednom prošlogodišnjem periodu. Očekuje se da do kraja godine, po prvi put u svojoj istoriji, aerodrom Tivat ostvari promet od preko milion putnika.