Mons. Ivan Štironja - Proslava Svetog Tripuna 2021. - foto Boka News
Izložba "Vrata i prozori Boke kotorske"
Izložba "Vrata i prozori Boke kotorske"
Crnogorski pokret - protestni skup u Kotoru - Stevo Vučinić
„Vrata su simbol ulaza u mjesto življenja, simbol komunikacije, dobrodošlice i gostoprimstva. Za razliku od vrata, prozori predstavljaju vizuelni most između unutrašnjem i spoljašnjeg prostora“ – kazala je sinoć na otvaranju izložbe fotografija „Prozori i vrata Boke Kotorske“ Mileva Pejaković Vujošević direktorica Pomorskog muzeja Kotor.
Autori izložbe, zaposleni u Pomoskom muzeju, izložili su 130 fotografija vrata i prozora snimljenih u Boki Kotorskoj. Prema riječima direktorice Pejaković Vujošević, nakon terenskog rada snimanja i izložbe naredne godine slijedi štampanje monografije koju će Pomorski muzej izdati na temu vrata i prozora u Boki.
Na izložbi u palati Grgurina prestavljen je samo dio ovog značajnog graditeljskog nasljeđa, u vremenskom rasponu od IX. do XX. vijeka.
Izložba “Vrata i prozori Boke Kotorske”
Izložbu je otvorio Ivica Biskupović, rođeni Kotoranin, turistički vodič koji svakodnevno upoznaje turiste o kotorskim znamenitostima, palatama, vratima i prozorima…
„Svakodnevno prolazim ulicama našega grada, i skoro svaki put pogled na naše kamene kuće u meni pokrene ista ona osjećanja koja su me obuzimala onda kada sam ovuda prolazio kao dijete. To su pomiješana osjećanja ljepote, trajanja i mira. Sve to izgleda tako normalno, uobičajeno, kao da su bedemi, palače, crkve i obične kuće morale biti ovdje gdje su i ovakve kakve su oduvijek, i valjda zauvjek. Čudo graditeljske vještine bezbrojnih klesara, drvodjelja, kovača koji su ovdje živjeli i anonimno provodili svoje trajanje kroz vjekove. Tragovi njihovoga truda, talenta i znoja još uvijek drže i vidljivi su oko nas na svakom koraku. Kroz svoje djelo ti umjetnici i vješti znalci svoga zanata žive i traju i dan danas. Poznavati te spomenike prošlosti, rada i umjetnosti, i čuvati ih, znači jednostavno cijeniti sebe i ovaj dio planete na kojemu smo sudbinom posijani i vezani“ – kazao je Biskupović.
Izložba je realizovana u okviru programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2016. godinu Ministrastva kulture Crne Gore, u sklopu programa proslave Dana opštine Kotor,
U muzičkom dijelu programa nastupila je učenica ŠOSMO „Vida Matjan“ Ivana Starčević na gitari.
Predstavnici kompanije Adriatic Marinas – Porto Montenegro bili su domaćini „Zimskog koktela“ u Londonu, koji je sinoć organizovan u korporativnim prostorijama prestižne brokerske kuće i vodećeg globalnog distributera Sunseeker, a koji od ovog ljeta ima svoju kancelariju u tivatskom nautičkom naselju.
„U vrlo uskom prestižnom krugu probranih imena iz svijeta superjahting industrije i londonskog biznisa, kompanija Adriatic Marinas je bila fokusirana na prezentaciju kapaciteta marine za superjahte, ali i nautičkog naselja sa svim sadržajima Regent hotela, luksuznih rezidencija, PMYC kluba i lifestyle događaja, zbog kojeg će Porto Montenegro i naredne godine nositi epitet omiljenog sidrišta na Mediteranu i mjesta okupljanja svjetskog jet-seta.“- kazala je danas PR kooprdinatorka Porto Montenegra Kristina Škanata.
Direktor Porto Montenegro marine Tony Browne je naglasio da je Velika Britanija stabilno tržište i da su bogataši iz cijelog svijeta koji posluju preko britanske prijestonice i Sunseeker-a, klijenti Porto Montenegra.
„Njih zanimaju kapaciteti marine, benefiti zakupa veza do 30 godina, ali i konsijerž usluga u marini.“ – pojasnio je Browne.
„Porto Montenegro i jadranska obala su zanimljivo područje, na kojem od ovog ljeta pronalazimo nove klijente – drago nam je da možemo da ih pozovemo da zaplove jednim od najljepših predjela za plovidbu u Evropi.“ -izjavio je Christopher Head, direktor prodaje Sunseeker London Group-a, rezimirajući dobre rezultate upravo završene ljetnje nautičke sezone u Porto Montenegru.
Zimski koktel u Londonu
Predstavnik Britanske ambasade u Crnoj Gori Jeremy Lang na samom događaju akcentovao je dobru avio povezanost, ističući rezultate i cjenovnu politiku transfera avionima kompanije EasyJet koja sezonski leti između Londona, Mančestera i Tivta.
Hotel Regent Porto Montenegro darivao je srećnom dobitniku lutrije priređene na „Zimskom koktelu“ u Londonu, vikend iskustvo u ovom hotelskom zdanju sa pet zvjezdica.
Sve one koji ovih dana dođu u Opštinu Tivat, dočekaće mini-izložbeni prostor na samom ulazu u zgradu.
Povodom proslave Dana opštine a u okviru Novembarskih dana, svoje su slike u holu zgrade izložili tivatski slikari: Ljubomir Popadić, Ivan Knežević, Momčilo Macanović, Vladimir Jovićević, Zoran Kruta, Hana Mirkov i Milica Rajčević. Rezultat je ovo saradnje Opštine Tivat i Udruženja likovnih umjetnika Tivta.
Izložba SO Tivat
Prostor hola oplemenjen je i skulpturama od maslinovog drveta, tivatskog vajara Nikole – Nina Perovića.
Namjera je opštine Tivat, u narednom periodu, na ovaj način promovisati umjetnike iz Tivta.
Turistička ponuda Kotora predstavljena je na sajmu turizma „TT Warsaw 2016.” jednom od najvažnijih turističkih sajmova u Poljskoj. Sajam okuplja preko 500 izlagača iz 60 zemalja svijeta i trajaće do 26-og novembra.
Pored NTO i TO Kotor predstavljaju se i HG „Budvanska Rivijera“, „Montenegro Stars Hotel Group“, HTP „Trend Korali“, LTO Bara, Budve, Tivta, Ulcinja i Podgorice.
Posjetiocima crnogorskog štanda je omogućena prilika da se upoznaju sa raznovrsnom ponudom, bogatstvom prirodnih ljepota, kulturnim nasljeđem, raznovrsnim aktivnostima, nacionalnom kuhinjom, povoljnim aranžmanima za predstojeću zimsku i ljetnju sezonu, kao i novinama na polju investicija.
Prvi dan sajma obilježen je posjetama štandu od strane ambasadorke Crne Gore u Poljskoj, Ljiljane Tošković i njenih saradnika, kao i novinara magazina „Ambasador“ , Świat Elit“…
Narednih dana, planirani su sastanci sa predstavnicima poljskih turoperatora koju u svojoj ponudi nude aranžmane za Crnu Goru, PR agencijama, kao i sa najznačajnijim blogerima.
Pri redovnom nadzoru i provjeri robe na graničnome prijelazu Županji (Hrvtska) carinici su u četvrtak u četiri sata ujutro spriječili krijumčarenje 715 živih kornjača koje su na popisu zaštićenih životinja, potvrdio je na konferenciji za novinare pročelnik Područnoga carinskog ureda u Osijeku Davorin Petović.
“Prilikom pregleda tovarnog prostora kamiona bosanskohercegovačkih oznaka carinik je uočio jutene vreće na kojima je pisalo ‘kava’ iako je po carinskoj deklaraciji kamion trebao prevoziti sol”, rekao je Petović te dodao da su carinici u to posumnjali te u jutenim vrećama pronašli kornjače.
Utvrđeno je da je u vrećama 80 riječnih kornjača te 635 čančara, a po Petovićevim riječima, vrijednost zaplijenjenih zaštićenih životinja je oko 2,9 milijuna kuna, što znači da je vrijednost jedne kornjače procijenjena na 4000 kuna.
Po riječima zamjenika načelnika vukovarsko-srijemske Policijske uprave Predraga Jaružanina, vozač kamiona i njegov suvozač su državljani BiH, uhićeni su i predani pritvorskom nadzorniku, a za kazneno djelo trgovanja zaštićenim prirodnim vrijednostima prijeti im zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina.
Kornjače – foto HINA
Inspektor zaštite prirode Željko Vuković rekao je da je to najveća i najvrednija zapljena zaštićenih životinja u Hrvatskoj te je dodao kako vjeruje da su carinici, uz sprječavanje šverca strogo zaštićenih ptica prije mjesec dana iz BiH, presjekli glavni krijumčarski lanac zaštićenih životinjskih vrsta.
Rekao je da su kornjače bile namijenjene najprije mađarskome, a zatim i širem tržištu Europske unije, gdje se prodaju za kućne i vrtne ljubimce. Uz kornjače, dodao je, najviše se pokušavaju krijumčariti ptice i zmije.
Kornjače će biti prevezene u prihvatilište u Slavonskome Brodu.
Pod sloganom “Hell of a festival!” u Cadmus Cineplex-u u Budvi, biće održan 1. Dead lake horror festival od 25. do 27. novembra.
Festival će 25. novembra, prije početka prve projekcije u 19 sati, zvanično otvoriti predavači koji nam dolaze iz Beograda, renomirani režiser Momir Milošević i programski direktor Dead Lake festivala Milan Todorović, a 26. novembra u 17 sati svi ljubitelji horora su dobro došli na predavanju, na temu: “Kako snimiti žanrovski film u regionu?”.
Kao reditelj MILAN TODOROVIĆ stoji iza svjetski uspješnih domaćih filmova MAMULA(2014) i ZONA MRTVIH (2009), koji su, pored brojnih nagrada i učešća na preko 30 festivala svaki, bili distribuirani širom svijeta, a producent je filma PROCEP koji će otvoriti festival.
Momir Milošević, reditelj je poznatog filma “Otvorena” (2016), horor drama, priznata od strane kritičara i festivalske publike.
Na festivalu će se prikazati ukupno šest filmova, svakog dana dva filma najnovije produkcije sa početkom u 19 sati.
NVO Matica Boke upozorila je da se predlogom novog Zakona o morskom dobru koji je u skupštinskoj procedure, pokušava napraviti diskriminacija domicilnog primorskog stanovništva i uvesti svojevrsni privatni zabrani velikih stranih investitora na Crnogorskom primorju.
“Predlog novog Zakona o morskom dobru čeka iznalaženje skupštinske većine koja će aminovati još jedan pokušaj diskriminacije domicilnog stanovništva koje vjekovima pošteno radi i živi na obali Crne Gore. Ovo je još jedan pokušaj transformacije dobrih domaćina, koji se ne bave kriminalom, koji pošteno rade i zarađuju, koji redovno plaćaju porez, u najamnu radnu snagu koja će raditi po “velikim resort-ima, velikih investitora” za crkavicu koju im ti poslodavci odrede, jer drugih prihoda neće imati. Ovo je pokušaj da se primorci pretvoreu socijalne slučajeve, koji su prodali svoju imovinu u bescjenje, jer će im ta imovina novim predlogom zakona biti totalno obezvrijeđena. Ovakav predlog, u krajnjem slučaju znači i zatvaranje najvećeg i najkvalitetnijeg dijela obale Crne Gore za ogromnu većinu njenih građana, a o gostima da i ne pričamo”- kazao je član UO Matice Boke i predsjednik tivatske MZ Krtoli Ivan Starčević.
Radovići foto Boka News
Stanivništvo te MZ inače, prije nekoliko mjeseci javno je, blokirajući saobraćaj na Jadranskoj magistrali, protestovalo zbog ugovora koji je “Morsko dobro” sklopilo sa kompanijom “Qatari Diar”, a koji tom investitoru omogućava da kada to njemu bude odgovaralo, može za pristup javnosti zabraniti preko 70 odsto površine jednog od najljepših kupališta u državi– plaže Plavi horizont u uvali Pržna.
Starčević je istakao da predlog novog zakona “na mala vrata, putem davanja u dugoročni zakup i koncesiju, uvodi mogućnost da zakupac i koncesionar druga lica može djelimično ili potpuno isključiti iz upotrebe zakupljenog morskog dobra”.
Jaz – foto Boka News
Dodao je da ekskluzivno parvo da određuje status kupališta dobija Ministarstrvo turizma “pri čemu se proglašena hotelska kupališta mogu zatvoriti i potpuno isključiti za upotrebu osim za goste hotela.”
“Imajući u vidu da svaki “veliki investitor” “puca” na teški ekskluzivitet, dolazimo do poražavajuće činjenice i istine da bi ovim predlogom zakona faktički najvažniji resurs za bavljenje turizmom na Crnogorskom primorju, a to je obala i plaže, bile onemogućene za korišćenje građanima koji od turizma žive, a nisu “veliki investitori”. To je jedan vid teške diskriminacije i kršenja Ustava u dijelu ekonomskog uređenja”- istakao je Starčević. Istakao je da “vjerovatno, aktuelni minister turizma i njegovi preci nisu bitisali na području koje je držala Austrougarska, posebno ne na teritoriji Boke Kotorske, pa se nisu ni mogli susresti sa veoma preciznim i vrlo ažurnim katastarskim podacima koje je ista decenijama sakupljala i ažurirala.”
“Tim katastrom je precizno određena zona koju zahvataju talasi, na otvorenom moru, i ona nikad nije bila privatna što se može i potvrditi starim međama, kao granicama čestica zemlje prema moru, a koje su i dan danas vidljive. Sa druge strane, čestice zemlje unutar Bokokotorskog zaliva, ogromnim brojem, išle direktno u more, bez ikakve zone morskog dobra, pa su ovdašnje ponte, mandraći i mula stotinama godina bili u privatnoj svojini i neometanom posjedu, zakonito upisani u svim Zemljišnim knjigama. Ovo bez obzira na sve okupatore koji su kroz Boku prolazili, jer iako okupatori, svi su dobro znali da je privatna svojina svetinja i fundament čitavog zapadnog svijeta i civilizacije, svi osim ovih današnjih”- istakao je Starčević naglašavajući da predlog novog zakona o morskom dobru tu privatnu svojinu namjerava da podržavi.
Plavi horizonti – foto Boka News
“Ako je za građane i većinu pravnih lica u Crnoj Gori sticanje svojine strogo uslovljeno pravno valjanim načinom, onda bi to moralo biti i za samu državu. Dekret -Zakon o morskom dobru to sigurno nije, i ovdje se radi o kršenju jednog od osnovnih, Ustavom CG zagarantovanih prava, a to je pravo na svojinu”- objasnio je Starčević, dodajući da primorci na to sigurno neće pristati jer “i nad popom ima pop – Strazbur”.
Dodao je da će “Matice Boke” i druge NVO sa primorja insistirati da se precizno, “koordinatama ili na neki drugi kvalitetan način”, definiše i ograniči zona morskog dobra. Zatražio je i da se ovakav predlog zakona vrati u radnu verziju i ponovno stavi na javnu raspravu i da se u njega “obavezno uvede član koji će definisati da je sva obala Crne Gore slobodna za nesmetani pristup i upotrebu svim građanima i turistima”.
Projekt Kupari napokon kreće ovih dana. Dim koji se svakodnevno diže iznad Kupara rezultat je čišćenje kompleksa bivšeg vojnog odmarališta koje se priprema za skori početak radova.
Avenue grupa i njezin većinski vlasnik Sergej Gljadelkin Kupare do 2020. planiraju pretvoriti u vrhunski resort u koji dovodi globalni hotelski lanac Marriott International vlasnike branda Ritz Carlton.
Dobra je to vijest i za Institut IGH kojemu je Gljadelkin većineski vlasnik, a slično bi se moglo reći i za Hidroelektru niskogradnju koju je ruski investitor također nedavno preuzeo.
Sergej Gljadelkin, vlasnik je poslovnog carstva koje broji više od 20 kompanija. Krovna tvrtka, austrijski Avenue Holdings, čiji je većinski vlasnik, ostvaruje godišnji konsolidirani prihod od 500 milijuna dolara. Posluje u Europi, ponajviše Francuskoj, Austriji i Švicarskoj. Osnovna mu je djelatnost građevinski sektor, a posljednjih godina ušao je i u biznis reciklaže i zbrinjavanja otpada.
Poslovnu karijeru počeo u Rusiji u gdje je u dvadesetak godina izgradio više od dva milijuna kvadrata poslovnih i stambenih prostora. Kao i u kasnijoj međunarodnoj karijeri, Gljadelkin se i u Rusiji držao podalje od medija pa je njegov poslovni put do prvog milijuna prekriven velom tajnosti. Iz rijetkih napisa u ruskim medijima razvidno je da je neko vrijeme bio čelnik državne agencije za nekretnine zadužene za kontrolu kvalitete nekretnina u gradnji. Spominje se i skandal prilikom gradnje stambenog kompleksa Severna Park u Moskvi koji je trebao biti dovršen 2003., ali je gradnja godinama kasnila, zbog čega su se investitori žalili predsjedniku i vladi.
U Hrvatsku je došao 2004. i osnovao tvrtku Titan građenje kojom se ubacio u tada rastući građevinski biznis. Najveći projekt bio mu je stambeno-poslovna zgrada na Zagrebačkoj cesti u Zagrebu, površine 14.760 četvornih metara. Tvrtku je 2011. prodao svojem sunarodnjaku Konstantinu Edelu i njegovim partnerima Grigoriju Edelu i Olegu Sološčanskom.
Lanjskim preuzimanjem Instituta IGH Gljadelkin je najavio snažniji poslovni zamah u Hrvatskoj.
Pritisnut dugom od 1,88 milijardi kuna, IGH je 2013. pokrenuo predstečajnu nagodbu koja je, uz prodaju nekretninskih projekata i povratak na osnovno poslovanje (projektiranje, nadzor i ispitivanje materijala), predviđala i pronalazak strateškog partnera sa svježim kapitalom. Na poziv za dokapitalizaciju javio se (kao i slučaju Kupara) jedino Sergej Gljadelkin koji je uložio 58 milijuna kuna i postao većinski vlasnik s vlasničkim udjelom od 51,3 posto.
Bokaški Forum ponovno je danas pozvao izvršnu direktorku kompanije „Mimoza Group“ Anastaziju Lašmanovu, da odgovori na pitanja o kontroverznoj sječi dijela parka bivšeg hotela „Mimoza“ u centru Tivta.
Ta partija ranije je od Lašmanove tražila da javno pokaže zvaničnu dozvolu za sječu dijela parka i da saopšti ko je državni službvenik koji je svojim potpisom stao iza te dozvole, ukoliko ona postoji.
„Mimoza Grupa“ iza koje stoji ruski kapital, prije nekoliko mjeseci je kupila a nedavno i porušila stari hotel „Mimoza“ jer namjerava da na toj lokaciji gradi luksuzni novi kondo-hotel. Radnici koje je amngažovala da kompanija prije desetak dana su posjekli dio stabala u parku bivšeg hotela, iako je taj park prema planskoj dokumentaciji, trebao da bude potpuno sačuvan. Dalju sječu starih boprova, palmi i ostalog rastinja spriječila je reakcija Komunalne inspekcije Opštine Tivat koju su pozvali građani, a o svemu je obaviještena i državna Ekološka inspekcija koja se međutim, do sada nije javno oglašavala ovim povodom. U sječi je inače, stradalo više stabala pitospora, primorskog hrasta, lovora, glicinije i drugog nižeg rastinja.
Direktorica kompanije „Mimoza Group“ Anastazija Lašmanova medijima je naknadno saopštila da je bila riječ o “sanitarnoj sječi koja je obuhvatila uklanjanje devastiranih sadnica stabala”, da su posječena „isključivo suva i bolesna stabla”, odnosno “stabla koja su imala deformisana, iskrivljena debla koja su se nadvijala iznad pješačke staze i predstavljala opasnost za ljude, posebno u vrijeme loših vremenskih prilika.“ Lašmanova je obećala da će se po završetku izgradnje novog hotela, u parku posaditi “više stabala nego što ih je do sad bilo” i da će to biti “najreprezentativnije sadnice odraslih mediteranskih stabala i drugog zelenila.”
Podsjećajući da su prije nekoliko dana Lašmanovoj javno postavili nekoliko pitanja na koje nisu dobili odgovore, BF je juče „da ne bi sve bilo u skladu sa starom praksom „tresla se gora rodio se miš“, izvršnu direktoricu „Mimozta Group-a“ ponovno pitao „ko je procijenio da su posječena stabla bila bolesna, zašto ste u sječu krenuli u nedjelju u cik zore i ko je potpisao famozno mišljenje o tome da se stabla mogu sjeći“.
„Insistiramo da na ova pitanja dobijemo odgovor. Istovremeno, od nadležnih službi Opštine Tivat tražimo da protiv firme „Mimoza Group“ i Anastazije Lašmanove podnese tužbu, zbog uništavanja javnog dobra u cilju sticanja materijalne koristi i da od istih traži odštetu za počinjeno nečuveno nedjelo“- stoji u saopštenju Bokeškog Foruma.
Prvo mjesto u oktobarskom kolu nagradne igre “Ulov mjeseca” koju za sportske ribolovce u Crnoj Gori priređuje kompanija za prouzviodnju i promet ribomaterijala i opreme za more “Una” iz Tivta, osvojio je Tivćanin Nenad Ljubojević, sa ulovljenim kapitalnim primjerkom brancina težine 6,8 kilograma.
Ljubojević je brancina koji važi za izuzetno lukavu i brzu ribu, ulovio u popodnevnim časovima na Bonićima, štapom sa obale, a kapitalac se “bacio” na varalicu jackfin 210.
Drugo mjesto Ljubisa Krajisnik-brancin-6,65kg
Drugo mjesto osvojio je Ljubiša Krajišnik, član SRK „Zubatac“ iz Kotora, takođe sa brancinom koji je bio nešto manji – težak 6,6kg. Brancin je ulovljen štapom sa obale u ranim jutarnjim časovima u Dobroti na lokalitetu Oparen brijeg.
Treće mjesto- Lidija Vukić -orada 2,9kg
Treće mjesto osvojila je jedna dama – Lidija Vukić iz Herceg Novog sa oradom težine 2,9 kg. Vukić je oradu takođe ulovila štapom sa obale da dubini od oko 20 metara, a mamac je bio morski puž volak.
