Boka Kotorska ovih dana okovana je ledom. Jaka bura nosila je more koje se ledilo na obali, kamenim parapetima, mandraćima, šetalištima, bitvama…
Bio je to dovoljan razlog da izađemo i okom objektiva zabilježimo, te pokušamo Vam dočarati ljepotu Boke Kotorske u ovim ledenim zimskim danima.
Donosimo online izložbu fotografija “Boka, led, kamen i more”.
Više fotografija možete pogledati na našoj facebook strani.
U hladnoj noći 29.decembra 1915. godine, oštri pramci šest autrougarskih ratnih brodova sjekli su tamnu površinu Jadrana, oko 15 milja jugoistočno od ulaza u Boku Kotorsku.
Krstarica „Helgoland“ i razarači „Tatra“, „Balaton“, „Csepel“, „Lika“ i „Triglav“ – najbolje što je tada bilo na raspolaganju od austrougarskih lakih pomorskih snaga, isplovili su kasno u noći 28.decembra iz svoje baze u Boki Kotorsko. U prvim satima narednog dana hitali su južno u pravcu Otranskih vrata, u napad na neprijateljski italijansko-francuski pomorski saobraćaj između italijanske luke Brindizi i albanskog Drača.
Na njihovom putu u mračnim dubinama Jadrana, patrolirala je francuska podmornica „Monge“…. Pod komandom poručnika bojnog broda Rolanda Morijoa, „Monge“ je 27.decembra u popodnevnim satima isplovila iz Brindizija prema Boki, da postavi zasjedu austrougarskim ratnim brodovima za koje se pretpostavljalo da će izaći u akciju.
Grof Antoan Žosef Lui Rolan Morijot rođen je 13.juna 1885. godine u dvorcu Bizemon u regiji Sen Lumijer la Populez u sjeveroistočnoj Francuskoj. Potomak poznate aristokratske porodice, Rolan Morijo završio je 1903. Pomorsku vojnu akademiju u Tulonu i postao potporučnik u francuskoj Ratnoj mornarici. Godine 1913. stupio je u brak sa Margaritom Marole kćerkom admirala Luja de Marolea, tadašnjeg komandanta francuskih pomorskih snaga u Indokini. U čin poručnika bojnog broda Rolan Morijo unapređen je 14.novembra 1913., u međuvremenu postavši jedan od prvih novoškolovanih francuskih podmorničara. Podmornice su naime, pred Prvi svjetski rat bile potpuno novo, tehnički vrlo kompleksno i još potpuno neispitano ratno sredstvo za koje se pretpstavljalo da će u budućem sukobu na moru odigrati veliku ulogu i biti vrlo opasan protivnik do tada neprevaziđenim velikim površinskim ratnim brodovima, teško oklopljenim i naoružanim velikim topovima.
Mladi i sposobni Morijo savršeno se snašao na podmornicama čiji je način upotrebe – samostalno patroliranje i sakrivanje u dubinama mora sa iznenadnim napadom, savršeno odgovarao njegovom temperamentu. Strog i naizgled hladan, ali istovremeno vrlo ljubazan, posvećen i odgovoran prema svojim potčinjenima, Morijo je bio omiljen kod posada kojima je komandovao. Početak Prvog svjetskog rata donio mu je dvije značajne stvari u životu – rodio mu se sin i Morijo je u ljeto 1914. postavljen za komandanta podmornice “Monge”. Sa njom je od 24.maja 1915. djelovao na Jadranu, sa bazom u italijanskoj luci Brindizi gdje je “Monge” bila jedna od francuskih podmornica što su operisale pod komandom za njih savezničke, Ratne mornarice Italije.
U prvim satima 29.decembra 1915. na oko 15 milja jugoistično od ulaza u glavnu neprijateljsku pomorsku bazu u Boki, „Monge“ je lagano vozila na površini mora, puneći svoje akumulatorske baterije, uzdajući se da će je mračna noć bez mjesečine i niska silueta podmornice koja je tek nešto malo nadvisivala morsku površinu, zaštiti od otkrivanja.
Tako je i bilo jer je jedan od mornara koji su držali stražu na tornju francuske podmornice, prvi oko 2.15 časova zapazio dim na horizontu, a potom i tamne siluete dvaju austrougarskih ratnih brodova kako se velikom brzinom približavaju sa sjeverozapada. Komadant Morijo oglasio je uzbunu i naredio hitno zaronjavanje podmornice. Uz šištanje komprimovanog zraka i klokotanje vode koja je punila njene tankove ronjenja, „Monge“ se hitro izgubila sa površine Jadrana i spustila na dubinu od nepunih 7 metara – dovoljnu da Morijo izbaci njen noćni napadni periskop i počne manevrisati podmornicom kako bi na nišan uzeo neki od nadolazećih austrougarski brodova. Podmornica se okrenula prema jednom od neprijateljskih razarača i već je počela priprema za ispaljivanje torpeda, kada se 50 metara dugi i 404 tone teški francuski podvodni ratni brod zatresao i nagnuo, uz strahoviti udarac i škripu metala. Naime, brzinom od skoro 30 čvorova, u toranj i palubu francuske podmornice, zabio se oštri pramac asutrougarske krstarice „Helgoland“. Inercija brzine od 30 čvorova koja je nosila ovaj 130 metara dugi, vitki ratni brod, kombinovana sa „Helgolandovih“ 4.417 tona deplasmana, učinili su da masivna energija sudara nanese teška oštećenja francuskoj podmornici koju je austrougarska krstarica razbila kao sjekirom.
Na „Monge“ je momentalno nastao pravi pakao – kroz razorenu palubu i toranj, more je počelo nadirati u unutrašnjost podmornice. Dospjevši na elektro-razvodne ploče, morska voda je izazvala kratke spojeve i ostavila podmornicu u potpunom mraku. Zbog hemijske reakcije vode sumpornom kiselinom iz oštećenih akumulatora podmornice, unutrašnjost podmornice počela se ubrzano puniti otrovnim isparenjima koja su pekla oči podmorničara i kao vatra im palila pluća…. Podmornica je počela tonuti krmom, pod uglom između 30 i čak 40 stepeni. Zadržavši hladnokrvnost uprkos izuzetno kritičnoj situaciji, Morijo je odlučno izdavao komande, boreći se da spase svoj brod i posadu. Naredio je hitno pirenje svih tankova ronjenja, nadajući se da će podmornica dobiti na plovnosti i polako krenuti da se penje ka morskoj površini. Grozničavo, posada je radila na ventilima i pumpama, tankovi su ispražnjeni i napunjeni vazduhom, ali je podmornica i dalje tonula… Prešla je svoju uobičajenu maksimalnu radnu dubinu ronjenja od 40 metara, a njen trup je škripao i zloslutno krckao pod narastajućim pritiskom mora dok je dubinomjer pokaziva sve veće cifre – 50, 60, pa čak 70 metara dubine. Posada se već miri sa činjenicom da slijedi brza smrt – trup podmornice zdrobiće ogroman hidrostatički pritisak mora i sve ih pobiti u trenutku. Uz poklike „Živjela Francuska!“ oni u mraku već počinju da pjevaju „Marseljezu“, ali se Morijo i motoristi ne predaju… Na sreću, u tom odsudnom momentu električari i strojari uspjeli su vratiti napajanje na podmornicina dva pogonska elektromotora te je „Monge“, maksimalno zavrtjevši propelere, zaustavila propadanje i lagano krenula da se uspinje ka površini Jadrana.
Probivši valove, „Monge“ je izašla na površinu mora po krmi krstarice „Helgoland“ koju sudar sa podmornicom uopšte nije oštetio. Na njenu nesreću, „Monge“ sa našla direktno pred pramcem autrougarskog razarača „Balaton“ čiji je komandant, kapetan korvete Franc Morin, odmah naredio da se otvori vatra na francusku podmornicu. Topovi sa „Balatona“ nemilosredno su pogađali i zapečatili sudbinu već teško oštećene podmornice – sa novim rupama od granata u trupu, „Monge“ je definitivno počela da nezaustavljivo tone, a Morijo naređuje posadi da napusti brod. Vidjevši da se Francuzi izlazeći na palubu podmornice, odmah bacaju u more, Austro-Ugari su shvatili da „Monge“ tone i odmah su obustavili paljbu. Svih 25 francuskih podmorničara na vrijeme je skočilo u more, a Morijo koga su mornari i oficiri preklinjali da im se pridruži, odbio je da napusti svoj brod.
„Ovo je kraj našeg lijepog broda. Ispunili ste vašu dužnost, napustite podmornicu! Zbogom i neka vam je sa srećom!“- kazao je tada, prema sjećanju motoriste 1.klase Žofrija, komandant Morijo svojoj posadi. Od tri grotla – otvora kojim se može izaći na palubu podmornice, dva su blokirana ili već potopljena, jedni je još preostao onaj na pramcu. Morijo sa rukama na glavnom ventilu tankova ronjenja, požuruje svoje ljude i gura ih u pravcu spasenja.
„Ne prema krmi prijatelji, ne tamo! Napred, idite na pramac!“ – posljednje su njegove riječi koje čuje Žofri. Uvjerivši se da je i posljednji njegov čovjek napustio „Monge“ koja se trza u samrtnom ropcu, Rolan Morijo, spokojno je ostao u centrali svoje podmornice i u tradicionalnom maniru starih pomorskih kapetana, potonuo je sa svojim brodom na dno Jadrana. Nije želio da je napusti iako je znao da neprijatelj ne može zarobiti teško oštećenu podmornicu, već je svojevoljno umro sa svojim brodom. Sa Rolanom Morijoom je u potonuloj podmornici „Monge“, smrt našla i brodska maskota, pas Tango.
Osamnaest preživjelih sa Monge spasio je „Balaton“, dok je sedmoricu Francuza iz mora izvukao razarač „Csepel“. Na žalost, u posljednjim momentima drame, prije nego što su ih neprijatelji izvukli iz mora, udavila su se dvojica Francuza –podoficiri Gujar i Morel. Za ostale njihove kolege Prvi svjetski rat se završio te kobne decembraske noći 1915. jer su Austro-Ugari posadu podmornice „Monge“ poslali u kamp za ratne zarobljenike Gabel u Češkoj gdje je ona ostala do primirja 1918.
Poručnik bojnog broda Rolan Morijo i njegova “Monge“ već 101 godinu počivaju na više stotina metara dubine u južnojadranskoj kotlini, petanestak milja od obale Crne Gore. Zbog svog herojstva, ovaj oficir posmrtno je odlikovan najvećim priznanjem Francuske Republike – orednom Legije časti, a Italijani su Morijoa odlikovali Zlatnom medaljom za vojničku hrabrost. Francuska Ratna mornarica kasnije je čak trima svojima podmornicama dala ime Rolana Morijoa, jednog od svojih najvećih pomorskih heroja. Njegovo i ime njegove podmornice nalaze se na Podmorničkom memorijalu koji je u Tulonu podignut u čast svih u borbi stradalih francuskih podmorničara. Imenom Rolana Morijoa zove se i Centar za obuku posada nuklearnih podmornica RM Francuske u Brestu.
Precizna pozicija na kojoj se nalazi olupina podmornice „Monge“ i u njoj grob Rolana Morijoa, do danas nije pouzdano utvrđena, a predstavnici RM Francuske čiji brodovi redovno pojećuju Crnu Goru, iskazali su interesovanje da to u saradnji sa Mornaricom VCG, u narednom periodu konačno i bude urađeno i da se na mjestu potonuća njihove podmornice, ubuduće polaže vijenac u more.
Jaka bura i izuzetno niska temperatura koja se tokom noći spuštala i ispod -5 stepeni Celzijusa, napravili su sinoć led na površini mora u dijelu Tivatskog zalica uz Obalu Đuraševića.
Iako se na površini nije stvorila kompaktna ledena kora, zbog valova koje je nosila bura, morem su ipak plutali brojni manji komadi leda, što ne pamte ni najstariji mještani u Krtolima. Ranijih godina dešavalo se da se more zaledi u Kotorskom zalivu na dijelu kod Morinja, Kostanjice i Stoliva, ali niko ne pamti da se to dešavalo u Tivatskom zalivu koji je prostorno najveći dio akvatorijuma Boke Kotorske. Ipak, u uvali između Ostrva cvijeća i obale Krtola zbog relativno plitkom mora i djelimične zavjetrine od udara bude, kombinovano sa, za Boku neoubičajeno niskim temperatirama vazduha, stvorili su se preksinoć povoljni uslovi da dođe i do djelimičnog leđenja mora u ovom dijelu zaliva.
Inače, jaka bura koja je i sinoć duvala, nosila je tzv. morsku prašinu, a valovi su zasipali obalu pa je na nekoliko mjesta duž tivatske obale i danas tokom cijelog dana bila primjetna ledena kora od smrznute morske vode.
Za razliku od prethodna dva dana kada je jaka bura poremetila redovno odvijanje aviosaobraćaja, na tivatskom aerodromu danas su se letovi normalno odvijali, sa izuzetkom jednog Montenegro Airlinesovog leta iz Beograda, a koji je u popodnevnim satima preusmjeren za Podgoricu.
Nautilus je 70-metarski broda neprofitne organizacije Ocean Exploration Trust kojoj je osnivač čuveni Robert Ballard, osoba zaslužna za pronalazak Titanika i niz drugih pomorskih otkrića.
Oni su tokom 2016. istraživali zapadnu obalu Kanade i Kalifornije, a ovdje predstavljamo nekoliko najvažnijih otkrića koja su imali prošle godine.
Po prvi put u 65 godina ljudske oči vidjele su povijesnu olupinu broda USS Independence, naravno, zahvaljujući ROV-u. Ekipa je istražila olupinu koja se nalazi na preko 800 metara dubine u vodama u blizini San Francisca. Radi se o brodu koji je sudjelovao u Drugom svjetskom ratu, nuklearnim testiranjima na atolu Bikini, a potom je namjerno potopljen 1951. Tako se moglo vidjeti i goleme spužve koje prekrivaju protuavionsko naoružanje, a pronađen je i netaknuti avion Grumman Hellcat.
U redu, ovdje se ne radi o novom otkriću jer je Vampyroteuthis infernalis ili vampirsku lignju prvi opisao Carl Chun još 1903., ali pogled na ovog malog glavonošca iz dubina zaslužuje da se spomene. Velvetno crvena boja i crno tijelo koje može doseći dužinu oko 30 centimetara u kombinaciji s osam udova povezanih kožom daje dojam da je Drakula raširio svoj plašt dok pliva u oceanskim dubinama.
Manifestacija “Papalada alla maka” koja je trebala biti održana večeras na Trgu od oružja u Kotoru je odložena uslijed vremenskih uslova, saopštili su nam organizatori NVU Karampana i TO Kotor.
Odložen je i koncert kotorske grupe “Sinhro”.
O novom terminu održavanja manifestacije javnost će biti naknadno informisana poručuju organizatori.
Ovom manifestacijom biće završen ovogodišnji programa “Od Božića do Božića“.
Nakon jučerašnjih minus osam stepeni Celzijusovih, u Trebinju je jutros izmjereno minus devet, što je najniža temperatura zabilježena u gradu u posljednjih 20 godina, potvrdili su za TrebinjeLive.info u hidrometeorološkoj stanici Trebinje.
Tokom jučerašnjeg dana najviša temperatura je bila minus četiri.
U Bileći je jutros izmjereno minus deset, a na Čemernu minus 20 stepeni Celzijusovih.
Visina snijega na Čemernu je 39, Nevesinju 20 i u Gacku 16 centimetara
Što se tiče odvijanja saobraćaja u istočnoj Hercegovini, zbog jakog vjetra i snježnih smetova neprohodan je regionalni put Kifino Selo-Ulog, preko prevoja Morine.
Dežurne ekipe preduzeća za puteve su na terenu, intervenišu na svim dionicama gdje je to neophodno, ali niske temperature usporavaju djelovanje posipnog materijala.
/trebinjelive.info/
U Crnoj Gori osvanuo je još jedan veoma hladan dan. Najtoplije je u Herceg Novom dok je u Pljevljima najhladnije sa temperaturom od -24 stepena.
U Pljevljima je jutros u 9 sati zabilježena je najniža temperatura u Crnoj Gori -24 stepena Celzijusa.
Na Žabljaku je u istom vremenu izmjereno -17,1 stepena Celzijusa, dok je u Kolašinu -18,4.
Izuzetno niska temperatura je zabilježena i na Cetinju gdje je izmjereno -19,3 stepena.
U Podgorici je izmjereno -3,7 stepena Celzijusa, dok je u Nikšiću zabilježena temperatura od -10 stepeni (subjektivan osjećaj -17).
Na primorju niska temeratura je izmjerena u Ulcinju od -7 stepeni Celzijusa dok je subjektivni osjećaj -15 stepeni.
U Baru je izmjereno -1,7 stepena, dok je jutros u 9:00 časova Herceg Novi “najtopliji” grad sa temperaturom od -0,2 stepena Celzijusa.
Iz Auto moto saveza Crne Gore apelovali su na vozače da voze oprezno, uz obaveznu upotrebu zimske opreme.
AMSCG: Vozite uz maksimalan oprez
Zbog snijega nije dozvoljeno kretanje kamionima sa prikolicom i šleperima na dionicama Vilusi – Vracenovići, Nikšić – Plužine – Šćepan Polje, Nikšić –Šavnik, Podgorica – Cetinje – Budva, Vilusi – Grahovo – Lipci i Virpazar – Petrovac, preko Paštrovacke gore.
Na magistralnom putu M2-3 Cetinje – Budva, dionica Brajići – Lapčići i Ugnji – treća traka Obzovica, saobraća se jednom trakom naizmjenično zbog radova na putu, uz semaforsku signalizaciju.
Na regionalnom putu R-1, dionica Cetinje – Njeguši, zbog minerskih radova, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2.3, dionica Podgorica – Cetinje, lokalitet tunel Mekavac, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Na regionalnom putu Rožaje – Kula – Peć uspostavljen je saobraćaj samo za putnička vozila.
Najmanje sedam ljudi umrlo je u Italiji od hladnoće u zadnja dva dana, čime se broj žrtava polarnog vala u Evropi popeo na 20.
Pet žrtava smrzavanja u Italiji su beskućnici, među kojima dvoje poljskih državljana, usprkos tome što su vlasti prije najavljenog zahladnjenja nastojale skloniti sve ljude bez krova nad glavom.
Temperatura je pala na -10 Celzija u područjima koja su pogodila tri potresa u kolovozu i listopadu. Na Amatrice i Accumoli, dva mjesta posebno pogođena potresom, obilno je napadao snijeg, jednako kao i u Apuliji te na Siciliji.
Meteorološke službe predviđaju nove snježne oborine tokom vikenda.
Nogometna utakmica talijanske lige Pescara-Fiorentina koja se trebala odigrati u nedjelju popodne odgođena je zbog snijega koji je pao na stadion Pescare, gradića na obali Jadranskog mora, u središnjoj Italiji.
Deset ljudi se smrznulo u zadnja dva dana u Poljskoj, gdje su temperature u nekim dijelovima zemlje pale ispod – 20 Celzijevih stupnjeva, priopćio je u subotu vladin Institut za državnu sigurnost (RCB).
“Sedam osoba je umrlo od studeni u petak, kada je zabilježen i najveći broj žrtava ove zime”, rekla je Bozena Wysocka, glasnogovornica instituta.
“Još tri osobe umrle su dan ranije”, dodala je, čime se “broj žrtava smrzavanja od 1. studenog popeo na 53”.
Val studeni zahvatio je Poljsku u noći na četvrtak. Broj žrtava mogao bi rasti za vikend, budući da će temperatura ostati ispod – 20 Celzijevih stupnjeva.
Policija poziva Poljake da budu oprezni i da pripaze na one kojima prijeti hipotermija, osobito beskućnike.
Moskva, gdje se živa u termometru tijekom noći spustila na -30 Celzijevih stupnjeva, slavila je pravoslavni Božić po studeni kakva nije zabilježena već 120 godina, javlja službena agencija RIA Novosti.
U Sankt Peterburgu, gdje su zabilježena -24 stupnja, policija je pronašla tijelo muškarca koji se smrznuo u noći na subotu.
Tursku je zahvatila snježna mećava koja je paralizirala Istanbul, gdje su u subotu otkazane stotine letova u zračnoj luci i prekinut promet Bosporskim prolazom. No prognostičari najavljuju da će vjetar oslabjeti tijekom večeri, ali će temperature u Istanbulu idućih dana ostati ispod ništice.
U susjednoj Bugarskoj, blizu turske granice, pronađena su trupla dvoje ilegalnih iračkih migranata.
U Ateni, u Grčkoj, u subotu je temperatura bila na ništici, a na sjeveru zemlje -15 stupnjeva.
I Švicarska je, javlja Meteonews, u noći na subotu bila pogođena polarnom hladnoćom, pa je tako u Davosu zabilježeno – 19, a u Bernu – 15,5. Najniže temperature ove zime izmjerene su u petak ujutro u La Brevineu, u Juri, minus od 29,9 stupnjeva, na visini od 1000 m. To selo bilježi apsolutni rekord u hladnoći u Švicarskoj: 12. siječnja 1987. ondje je izmjereno -41,8 stupnjeva.
Val studeni zahvatio je u petak i balkanske zemlje, spustivši temperaturu do -27, napose u gorskim predjelima u Bosni te na jugu i na istoku Srbije.
I u Francuskoj, napose u Parizu i okolici, temperature su tijekom noći bile “izrazito negativne”, od -3 do -11 stupnjeva.
Uzrok ove polarne hladnoće koja bi trebala potrajati do nedjelje je polarna fronta koja iz Skandinavije dolazi u srednju Europu.
I u Njemačkoj je noćas bilo najhladnije ove zime, pa je tako u dvama selima u Bavarskoj izmjereno -26, a u Berlinu -15 Celzija.
Papa Franjo podijelio je bekućnicima u Rimu vreće za spavanje
Nakon podjele sendviča i pića na blagdan Bogojavljenja, papa Franjo podijelio je bekućnicima u Rimu vreće za spavanje i osigurao vozila kako bi prenoćili po velikoj studeni koja je zahvatila glavni grad Italije, objavila je novinska agencija Ansa u subotu.
Centri za pomoć beskućnicima otvoreni su dulje nego obično, rekao je Konrad Krajewski, Papin djelitelj milostinje.
“Motor vozila ne smije biti upaljen noću jer je to opasno, no kao zaštićeni prostor i to je neki zaklon”, rekao je Krajewski, kako prenosi Ansa.
Vreće za spavanje dizajnirane su da ugriju korisnike i pri temperaturama koje se spuštaju na 20 stupnjeva Celzijevih ispod ništice.
/Hina/
Nakon što su posljednja tri dana gotovo svi dolasci i odlasci iz Zračne luke Dubrovnik otkazani ili preusmjereni za Split, u subotu oko 16,30 sati sletio je prvi avion nacionalnog avioprijevoznika na letu iz Zagreba, no niske temperature i vjetar još uzrokuju probleme.
Olujna i orkanska bura na jugu Hrvatske posljednjih je dana uzrokovala brojne probleme, pa je zračni promet bio u potpunom prekidu, u nekoliko navrata je zatvaran most dr. Franje Tuđmana koji je također otvoren u subotu poslijepodne, a u petak ujutro nije isplovila ni Postira koja povezuje Elafitsko otočje s Dubrovnikom.
Vatrogasci i ostale dežurne službe na širem dubrovačkom području imali su na desetke intervencija, prvenstveno zbog uklanjanja stabala s prometnica.
Smanjenjem udara bure koja je puhala i preko 40 čvorova stekli su se za uvjeti za privremenu normalizaciju zračnog prometa, no zbog niskih temperatura još uvijek je na snazi crveno upozorenje meteoalarma.
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske u Dubrovniku je oko 17 sati izmjereno minus 3,6 stupnja Celzijusovih zbog čega su se zaledile vode u barkama, na instalacijama, fontanama itd.
Također, kako navodi Crometeo, na meteorološkoj stanici Čilipi tijekom jutarnjih sati oboren je temperaturni rekord. Izmjereno je minus 6,3 stupnjeva, dok je prijašnji rekord bio minus 6, izmjeren 19. februara 1985.
/Hina/
Veliko nerijeme i jak sjeverni vjetar koji je imao udare i do 140 kilometara na sat nanio je veliku štetu kotorskoj opštini.
Najgore je prošla Gimnazija koja je ostala bez krova u dužini od preko 50 metara kvadratnih, saopšteno je iz ove ustanove.
Zbog kvara na 35 kV dalekovodu Dobrota-Risan, od sinoć je bez napajanja dio Dobrote.
„Ekipe su na terenu i pokušavaju da dalekovod vrate u funkciju. Posao im otežavaju jaki udari vjetra koji ugrožavaju i njihovu bezbjednost”, saopšteno je Radio Kotoru iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema.
Služba zaštite i spašavanja Kotor svakodnevno je na terenu, bilo da se radi o spašavanju zavijanih putnika, gašenju požara, uklanjanju oborenih stabala…
© BokaNews, 2021
