Jedna od legendi svjetskog podmorničarstva boravila u Tivtu

0

Predsjednik Udruženja podmorničara i mornaričkih veterana Rusije iz Sankt Petersburga, kapetan bojnog broda u penziji Igor Kurdin, boravio je sinoć u Tivtu gdje su ga ugostili članovi Udruženja podmorničara Crne Gore iz Tivta.

Kudin je sa suprugom Marinom, u pratnji predsjednika Udruženja podmorničara Crne Gore kbb u penziji Rajka Bulatovića, posjetio Zbirku pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru i njena dva najatraktivnija eksponata–veliku dizel-električnu podmornicu P-821 „Heroj“ i malu. tzv. džepnu podmornicu P-912 „Una“. Čuveni ruski podmorničar i autor brojnih knjiga iz te oblasti, sa zanimanjem je razgledao podmornice i upisao se u knjigu utisak na „Heroju“ gdje je Kurdin prepoznao i dosta sličnih tehnoloških riješenja i opreme koja se koristila na sovjetskim podmornicama tipa „Whiskey“ na kojima je komandant bio njegov otac.

„Veoma zanimljiva podmornica, ali dosta mala. „Moja“ je bila nešto malo veća sa svojih 18.200 tona deplasmana“- sa osmjehom je prokomentarisao Kurdin koji je u penziju nakon oko 30 godina službe, otišao sa mjesta komandanta podmornice K-84 „Ekaterinburg“, jedne od ukupno 6 aktivnih ruskih strategijskih nukleranih balističkih podmornica tipa „Delta IV“. Ove podmornice dugačke po 167, 5 metara naoružane su sa 16 interkontinentalnih balističkih raketa R-29 RMU „Sineva“ od kojih svaka nosi po 10 nezavisnih termonukleranih bojevih glava, svaka jačine po 100 kilotona, što znači da jedna podmornica klase „Delta IV“ jednim plotunom može da gađa 160 različitih ciljeva. Razorna moć koju ima ovo naoružanje, komandanta strategijske nuklearne balističke podmornice, čini drugim, odnosno trećim „najmoćnijih čovjekom“ na planeti, odmah nakon američkog, odnosno ruskog predsjednika.

„Izuzetno nam je zadovoljstvo da ugostimo Igora Kurdina koji je jedna od legendi svjetskog podmorničarstva. On je ujedno je kao predsjednik Udruženja podmorničara Rusije, na čelu organizacionog odbora što priprema redovni godišnji Svetski kongres podmorničkih veterana koji će se dogodine održati u Sankt Petersburgu, a na kojem će nadam se, i naše udruženje učestvovati.“- kazao je predsjednik Udruženja podmorničara Crne Gore Rajko Bulatović.

Bulatović i Kurdin u muzeju u Tivtu
Bulatović i Kurdin u muzeju u Tivtu

„Sa zanimanjem sam razgledao muzej i vaše podmornice. Poznajem dosta mojih kolega iz nekadašnje sovjetske ratne mornarice koji su sa svojim brodovima i podmornicama dolazili na remont u bivši Arsenal u Tivtu i svi su oni odavde odnosili prelijepe utiske . Bez obzira na to što će Crna Gora vjerovatno uskoro biti dio NATO-a, to za nas ništa ne znači i naše prijateljstvo i dobri odnosi neće se promijeniti.Moramo se brinuti za budućnost naše djece koja treba da nastave to prijateljstvo i poštovanje i kad nas više ne bude“- istakao je Kurdin.

Iako je bio u društvu kolega – bivših podmorničara, Kurdin je maksimalno ispoštovao pravila te grane oružanih snaga koja se u žargonu naziva i „tiha služba“,  jer ne samo što opstanak podmornice zavisi od toga da bude što tiša i neprimjetnija za neprijatelja u dubinama morta, već i da u mirnodopskim uslovima obavlja tajne, često politički veoma osjetljive zadatke. Stoga je samo osmjehom odgovorio i na naše pitanje o tome kako su se nekad sovjetske a sada ruske strategijske nuklearne podmornice u dubinama Atlantika i Pacifika „igrale mačke i miša“ sa američkim i britanskim nukleranim podmornicama-lovcima koje su ih pratile.

„Naše strategijske podmornice kao i američke, imaju svaka po dvije posade koje se smjenjuju na jednom brodu. Borbena patrola tokom koje podmornica krstari određenim dijelom okeana i spremna je da u slučaju potrebe izvrši lansiranje raketa, traje do 90 dana.“- bilo je sve što je kazao iskusni podmorničar koji je tokom karijere komandovao sa jednom balističkom nukleranom podmornicom tipa „Yankee“ i sa trima podmornicama klase „Delta“. Njegov K-84 „Ekaterinburg“ bio je jedan od glavnih testnih brodova na kojima su se ispitivale rakete „Sineva“ a ta je podmornica koja je tada dobijala brojne nagrade i priznanja kao najbolja u ruskoj mornarici,  2005 čak ugostila i predsjednika Vladimira Putina koji je sa „Ekaterinburga“ pratio vojne vježbe u Sjevernom ledenom okeanu.

Kotorska biskupija obilježila 850 godina posvete katedrale Svetog Tripuna

Kotorska biskupija proslavila je u subotu 850 godina posvete katedrale Svetog Tripuna, najvažnijeg spomenika srednjovjekovnog Kotora.

Slavlje je započelo pred katedralom,  “kolom svetog Tripuna” koje je tradicionalno izvela Bokeljska mornarica, u prisustvu Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 Zagreb, velikog broja vjernika, hodočasnika iz regiona i turista koji su se zatekli u Kotoru.

Centralno euharistijsko slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić u zajedništvu sa brojnim biskupima i svećenicima.

Kardinal Bozanić u je svojoj propovjedi istakao da katedrala Svetog Tripuna, čiju posvetu slavimo, upravo svjedoči o postojanosti vjere i crkve na ovim prostorima.

„Ova Katedrala je živi znak i govor o Bogu. Ovo mjesto, ponos je ovog kraja. Ponos je Boke, biser je umjetnosti, ali ona nije sama uskrsla. Ona je ovde da je volimo, usmjerava naše misli prema Bogu i onima koji ovde dolaze, turistima, kršćanima i onima koji to nisu“ – kazao je između ostalog Bozanić u svojoj propovjedi.

Proslava 850 godina posvete katedrale Svetog Tripuna
Proslava 850 godina posvete katedrale Svetog Tripuna

„Tačno se zna datum posvete Katedrale, to je bio važan događaj. Imamo materijalne dokaze, a narod je događaj pamtio i prenosio do danas. To govori o vjeri ovog naroda, katoličkoj pripadnosti, kulturi i to je baština koja obvezuje. Mi smo svi ponosni na tu baštinu. Ona obvezuje sve Bokelje ovde u Boki i diljem svijeta. Kada dođete u Boku, te crkve i zvonici govore o našoj katoličkoj pitomosti“ – kazao je u izjavi za Boka News kardinal Josip Bozanić, nakon euharistijskog slavlja.

Kotorski biskup mons. Ilija Janjić, pozdravljajući brojne zvanice, vjernike i goste istakao je povijesni kontinuitet i značaj katedrale Svetog Tripuna o čijoj postojanosti i 850–toj posvećnosti, govore originalni dokumenti koji se čuvaju.

Proslava 850 godina posvete katedrale Svetog Tripuna
Proslava 850 godina posvete katedrale Svetog Tripuna

„Dan njezine posvete, 19. jun 1166, zapravo je i dan završetka njene izgradnje koja je započela 1124. godine. O tome svjedoči primarni izvor u diplomi na pergameni koju je sastavio kotorski biskup Maio, koji je bio glavni posvetitelj“ – kazao je Janjić.

Proslava 850 godina posvete katedrale Svetog Tripuna
Proslava 850 godina posvete katedrale Svetog Tripuna

Original ovog dokumenta danas se čuva u arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Dokument je pisan latinskim jezikom, karolinškom goticom. Osim ovog ključnog dokumenta za dataciju kotorske katedrale, podsjećamo da je sačuvan i obrednik prema kojemu je bila obavljena posveta katedrale. On se danas čuva u Sankt Petersburgu, još od 1090. godine, te je pripadao kotorskom biskupu Grimoaldu. Na njega je 1983. godine skrenuo pažnju naučne javnosti, kanadski znanstvenik Richard Francis Gyug (The Lectionary and Pontifical of Kotor).

Kotorska katedrala Svetog Tripuna, svojom drevnošću i pokretnim umjetničkim fondom kojega čine predmeti nastali u vremenskom rasponu od IV do XX stoljeća, predstavlja najvažniji i najviše istraživani spomenik sakralne arhitekture na tlu današnje Crne Gore.

Proslava 850 godina posvete katedrale Svetog Tripuna
Proslava 850 godina posvete katedrale Svetog Tripuna

Pročitano je i pozdravno pismo koje je uputio Papa Franjo okupljenim vjernicima, svećenicima, redovnicama i redovnicima kao i puku Kotorske biskupije u ovoj povijesnoj prigodi.

Posebni sjaj cjelokupnom euharistijskom slavlju dao je prigodni hor koji su činili horovi: kotorske Katedrale, Katredrale sv. Nikole iz Ljeza u Albaniji, “Antivari Musica” iz  Bara, te župe sv. Mateja iz Dobrote. Prisutnost pjevača iz Albanije ima i važan simbolički značaj, budući da su na samoj posveti katedrale 1166. između ostalih učestvovala su dva biskupa i dva opata iz Albanije, a veliki broj katolika u Crnoj Gori su albanske nacionalnosti.

Proslavi su prisustvovali: kardinal,  nadbiskup barski u miru, Zef Gaši, đakovačko–osječki nadbiskup Đuro Hranić, biskup hvarsko-bračko-viški Slobodan Štambuk, Tomo Vukšić–vojni ordinarij u BiH, mon. Đuro Franjić, nadbiskup đakovačko-osječki, mons. Ivan Penzeš ,biskup subotički, mons. biskup Ratko Perić, mostarsko-duvanjski, trebinjsko-mrkanski, apostolski administrator u Prizrenu, biskup Dode Đerđi, admiral Bokeljske mornarice Anton Sbutega, izaslanici predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića i predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar- Kitarović, ministrica u Vladi Crne Gore Marija Vučinović (HGI),  gradonačelnici Tivta i Kotora i druge ličnosti kulturnog i javnog života.

Proslava 850 godina posvete katedrale Svetog Tripuna
Proslava 850 godina posvete katedrale Svetog Tripuna

Prigodom obilježavanja 850 godina posvete katedrale Svetog  Tripuna, Kotorska biskupija je izdala tri identične medalje, u tri različita materijala. Medalje su rad prof. Damira Mataušića, akademskog kipara iz Zagreba, izrađene su u bronzi, srebru i pozlaćenom srebru.

Mediji u Crnoj Gori, ovoj proslavi dali su veliki publicitet, tako da je državna Radio Televizija Crne Gore (RTCG) direktno prenosila centralno euharistijsko slavlje iz Kotora.

Više fotografija možete pogledati na našoj facebook strani.

Marka pod nazivom “850 godina Katedrale Svetog Tripuna”

Poštanska marka 850 godina Katedrale Svetog Tripuna
Poštanska marka 850 godina Katedrale Svetog Tripuna

Pošta Crne Gore,  na inicijativu Ordinarijata Kotorske biskupske, publikovala je prigodnu poštansku marku za posebne prilike u čast Jubuleja, 850. godinišnjice posvećenja Katedrale Svetog Tripuna.

Marka pod nazivom ,,850 godina Katedrale Svetog Tripuna”, stavljana  je u promet, na dan kada je posvećena Katedrala, 19. juna u poslovnici Kotor Stari Grad.

Nominalna vrijednost marke je 0,95 €. Autor idejnog rješenja je Zoran Popović, grafički dizajner iz Podgorice.

Stigao kraj dugog toplog ljeta ?

0
Vrijeme - foto Crometeo
Vrijeme – foto Crometeo

Kako smo i najavili, tokom noći dogodila se promjena vremena, nestabilno vrijeme u dane vikenda se nastavlja, no značajniji pad temperature vazduha neće se još dogoditi, ali sledeće sedmice biće ipak primjetno svježije nego u ovoj.

Subota:
Promjenljivo oblačno, mjestimično kiša, pljuskovi i grmljavina. Intenzivnije padavine se očekuju u južnim i centralnim predjelima, a na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku zemlje duži periodi suvog vremena. Vjetar povremeno umjeren do jak, južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura vazduha od 17 do 27 stepeni.

Nedjelja:
Promjenljivo oblačno, tokom dana ponegdje sa slabom kratkotrajnom kišom. U noćnim satima više uslova za padavine. Vjetar slab do umjeren, na sjeveru povremeno pojačan, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 9 do 20, najviša dnevna od 18 do 28 stepeni.

Početak nove sedmice donosi nam dosta oblaka uz moguću kišu, a temperatura zraka će se još malo sniziti.

Promjenjivo povremeno uz kišu bit će posvuda i tokom ponedjeljka. U utorak malo kiše može biti još ujutro, a onda se očekuje barem djelomična stabilizacija vremena. Jugo će slabiti, a bura će sa sjevernog Jadrana postupno širiti.

Od utorka pa sve do kraja sedmice noćne i jutarnje temperature vazduha bit će postupno niže, no danju će se zadržati reaktivno toplo pa ćemo se još neko vrijeme “družiti” s temperaturama koje će i dalje dosezati, a ponegdje i malo prelaziti 25°C!

Tivat – Svjetsko prvenstvo u ribolovu iz broda za seniore i juniore

0
Ribanje iz broda - foto Boka News
Ribanje iz broda – foto Boka News

52. Svjetsko prvenstvo u ribolovu iz broda za seniore i 16. Svjetsko prvenstvo u ribolovu iz broda za juniore U21, biće održano u Tivtu od 24. septembra do 1. oktobra.

Takmičiti će se16 reprezentacija sa 96. takmičara.

Organizatori su Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore.

Svečano otvaranje planirano je za 25. septembra u 17 sati u kompleksu Buća – Luković.

Zvanični trening tening je 26. septembar, a takmičarski dani su 27. 28. i 29. O9. od 8 do 14, 30 sati u akvatorijumu Tivatskog i Risanskog zaliva.

Otvaranjem stanice za električna bicikla počinju obilježavati …

0
Uskoro ce ponovno ovako izgledati - jedna od stanica sistema Bike Tivat
Jedna od stanica sistema Bike Tivat

Opština Tivat – Sekretarijat za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost obilježiće „Nedjelju mobilnosti“, međunarodno priznatu akciju koja je usmjerena na promociju održivog transporta, bogatim programom od ponedjeljka 19. do petka 23. septembra.

Svečano otvaranje stanice za električna bicikla smještene kod autobuske stanice u Kavi, biće upriličeno u ponedjeljak 19. septembra sa početkom u 11 sati. Ova inicijativa sprovedena je u okviru projekta „Toward Carbon Neutral Tourism-TCNT“, koji je podržan od strane Globalnog fonda za životnu sredinu, dok su nosioci projekta UNDP i Ministarstvo održivog razvoja i turizma uz saradnju bokeljskih opština Tivat, Kotor i Herceg Novi.

U utorak, 20. septembra svi zaposleni u opštini se obavezuju da neće koristiti automobil kao prevozno sredstvo do posla. Budući da se istog dana održava i sjednica Skupštine opštine, svi odbornicu su pozvani da podrže ideju. Svojevrsnom „Zelenom obećanju“ na ovaj dan će se pridružiti i zaposleni na projektu Porto Montenegro. Zajednička saradnja Opštine Tivat i Porto Montenegro na temu promovisanja ekologije i zdravih stilova života se nastavlja već sljedećeg dana košarkaškom utakmicom između dvije ekipe koju će činiti zaposleni. Utakmica će se održati u srijedu 21. septembra na košarkaškom terenu u velikom Gradskom parku sa početkom u 12 sati.

NEDJELJA MOBILNOSTI
NEDJELJA MOBILNOSTI

Dio ulice II dalmatinske u četvrak, 22. septembra od 10 sati, će biti „zeleni poligon“, tačnije biciklistički poligon, a u jednom dijelu će biti organizovane radionice izrade saobraćajnih znakova, pa će se na ovaj način u aktivnosti uključiti i najmlađi. Posljednji dan radne sedmice, petak 23. septembar, rezervisan je za  uručenje električnih bicikala na korišćenje pojedinim opštinskim službama i preduzećima čiji je osnivač opština. Primopredaja će se izvršiti u zgradi opštine od 10 sati.

Kampanja „Evropska nedjelja mobilnosti“ koju je 2002. godine pokrenula Generalna direkcija za životnu sredinu, organizuje se svake godine u više od 2000 gradova širom svijeta. “Evropska nedelja mobilnosti” podstiče lokalne uprave i javnost da biranjem pametnih načina transporta jačaju svoju zajednicu.

 

U Budvi preko 18.000 turista – u Tivtu oko 3000

0
Budva
Budva

Prema današnjem brojnom stanju, u Budvi boravi 18.174 većinom stranih turista, što je za 14% više nego u istom periodu prošle godine.

U hotelskom smještaju boravi 10.693 gosta, dok je procjena u privatnom smještaju 7.225 gosta, saopštili su iz Turističke organizacije opštine Budva.

Tivat
Tivat

Prema podacima TO u Tivtu trenutno boravi  2.832 gosta, od kojih je više stranih, 2.625, dok je domaćih 207. Stranci uglavnom borave u privatnom smještaju, njih 2.010, u hotelima ih je 590, a u odmaralištima  25.

Svih 207 domaćih gostiju smješteno je u hotelima na tivatskoj rivijeri.

Solila dobijaju električnu energiju iz obnovljivih izvora

0
Solila - solarni paneli
Solila – solarni paneli

Info punkt na Tivatskim solilima će ubuduće električnu energiju dobijati iz obnovljivih izvora i to sunca. Naime, postavljanjem solarnih panela stečeni su elementarni uslovi za rad u ovom objektu.

Do sada, pored redovnih infrastrukturih ulaganja, na Tivatskim solilima JP Morsko dobro uložilo je u uređenje prostora, postavljanje ograde, sitnijeg mobilijara, mostova kao i obezbjeđenje info punkta. Kako bi pomenuti objekat bio energetski efikasan, Centar za zaštitu i proučavanje ptica u saradnji sa njemačkom organizacijom Euronatur, obezbijedio je solarne panele dok su ranije postavljene osmatračnice obezbjeđene kroz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Posjetioci ovog rezervata od februara 2016. godine, imaju mogućnost da koriste usluge profesionalnog vodiča uz besplatan ulaz. Sama promocija ovog Ramsar močvarnog staništa od međunarodnog značaja i područja važnog za ptice (IBA), učinjena je kroz kreiranje mobilne aplikacije “Tivatska solila” i angažmanom Turističke organizacije Tivat.

Zahvaljujići organizovanim posjetama učenika, angažmanu turističkih agencija i blogerima koji su promovisali ovaj lokalitet i van granica Crne Gore, za prvih 6 mjeseci, usluge vodiča koristilo je preko 500 turista.

Kako bi se ponuda Solila dodatno unaprijedila ove godine je i kompanija Adriatic Marinas – Porto Montenegro donirala najsavremeniju optiku za posmatranje ptica: to durbin i dva dvogleda.

 

Herceg – Novi i Barleta osnažili saradnju…

0
Aćimović u Barleti
Aćimović u Barleti

“Prijateljstvo Italije i Crne Gore je dugotrajno, iskreno i djelotvorno.  Herceg Novi i Barleta su zato, polazeći upravo od dobrih dugogodišnjih državnih odnosa, našli plodno tlo za saradnju sličnih podneblja i sličnih namjera i želja, a za razmjenu dobrih praksi i korisnih iskustava na lokalnim nivoima”, kazala je predsjednica Opštine Herceg Novi Nataša Aćimović.

Aćimović je u službenoj posjeti Barleti, gdje je juče sa gradonačelnikom Paskvaleom Cascellom potpisivanjem Povelje i formalno zaključila bratimljenje dvije opštine.

Potpisane povelje prošle godine su razmijenjene u našem gradu, a sada i u Italiji. Ovim se potvrđuje spremnost gradova da osnaže saradnju između dvije obale Jadranskog mora, započetu još 1969. godine.

Aćimović je istakla da se Herceg Novi kandidovao za Evropsku prijestonicu kulture 2021. godine, te da će kroz ovaj projekat biti još više povezani ne samo građani Herceg Novog i Barlete, već i Boke Kotorske i regiije Pulja, ali i Evrope.

“Naše prijateljstvo je izdržalo test vremena i prošlo iskušenja koja su ga samo učvrstila i dokazala naše prave, dobre  namjere. Ovaj potpis podrška je našim zajedničkim ciljevima i  njegovanju obostrane želje da nastavimo da sarađujemo na ostvarenju razvojnih  projekata, razmjeni ideja i jačanju veza”, poručila je Aćimović.

Gradonačelnik Barlete Paskvale Cascella kazao je da je na ovaj način učinjen završni korak bratimljenja i podsjetio na brojne istorijske i kulturološke veze naših naroda.

Aćimović u Barleti
Aćimović u Barleti

“Postoji priča koja nas ujedinjuje. Dijelimo more, kad je vedar dan možemo vidjeti njihove obale i znamo da se sa obje strane njeguje tradicija, umjetnost i kultura. Naše prijateljstvo biće osnova za jačanje saradnje u privredi i drugim oblastima”, rekao je Cascella.

On je kazao da je Povelja u duhu bratstva i temeljnih vrijednosti Evrope, zasniva se na razumijevanju i međusobnom povjerenju dvije opštine da razviju trajan odnos i doprinesu procesu evropskih integracija.

Cascella je istakao mogućnost saradnje kroz tvining projekte, gdje bi italijanski grad bio podrška kroz pružanje savjeta i podrške u pogledu usvajanja i sprovođenja određenog dijela pravnih tekovina Evropske unije. Kako je kazao, potpisivanjem ovog dokumenta, dvije zajednice  pokazuju posvećenost poštovanju dostojanstva, ljudskih prava i ideji pripadnosti Evropi, te na taj način daju doprinos miru i ujedinjenosti na kontinentu.

“Uvjeren sam da je potpisivanje početak plodne faze u odnosima između dvije zajednice. Zatvoren je proces koje je bio uslovljen istorijskim i političkim događajima na Balkanu. Sada imamo zadatak razvoja odnosa unutar nove dimenzije međunarodne saradnje, u zajedničkoj evropskoj perspektivi”, zaključio je gradonačelnik Barlete.

Odali poštu poginulim borcima Grbaljskog partizanskog bataljona

0

Predstavnici Udruženja boraca i antifašista Kotor juče su položili cvijeće na spomenik poginulim borcima Prve čete Grbaljskog partizanskog bataljona 15.septembra 1943. na Pipoljevcu – mjestu blizu Mirca i tvrđave Goražde.

Predsjednik Udruženja Jovo Bećir  sa saradnicima Ankom Perović, Vaskom Ševaljevićem, Tripom Miloševićem i Nikolom Mršuljom, nakon polaganja vjenca i odate pošte obratio se prisutnima i kraćom besjedom podsjetio na dane i događaj koji se tu odigrao prije 73 godina.

„Kapitulacija Italije je donijela bitne promjene u cjelokupnom rasporedu i odnosu snaga zaraćenih strana učesnika II svjetskog rata. Prilikom objavljivanja kapitulacije 9. septembra 1943. godine na prostoru Boke nalazila se kopnena divizija ,,Emilija”, na sektoru Crkvice – Grahovo djelovi divizije ,,Taurinense”,  a prema Baru djelovi divizije  ,,Feraro”. Tu su bile i snage ratne mornarice, obalske odbrane kao i brojna policija. Nova Italijanska Vlada je prihvatila saradnju sa saveznicima,  a čime su se surostavili Njemcima  a  javio se i problem odnosa sa četnicima i drugim kolaboracionalistima, dotadašnjim pomagačima. Samo manji dio italijanskih vojnika i oficira, antifašistički raspoloženih se priključilo partizanima. Rukovodstvo NOP Jugoslavije ocijenilo je od izuzetnog značaja za dalji razvoj borbe protiv okupatora da se prilikom očekivane kapitulacije Italije jake partizanske snage nađu na prostoru Crne Gore. Glavni štab za Crnu Goru odmah poslije kapitulacije Italije uputio je poziv komandama italijanskih  jedinica da pređu partizanima.

U Grblju je na dosta specifičan način došlo do okupljanja partizanskih boraca i formiranja posebnog Grbaljskog  bataljona. Na glas o kapitulaciji Italije po selima su počele da sakupljaju grupe aktivista NOP naoružani i sa partizanskim obilježjima. Na Pobrđu 10. septembra  1943. godine okuplja se znatan broj boraca iz nekoliko susjednih sela. Tu je odlučeno da se organizuje demostrativni marš kroz čitav Grbalj. Time se htjela pokazati snaga i brojnost partizana a izlaženje iz ilegalnosti učiniti otvorenijom. Poslije trodnevnog marša kroz Grbalj partizani su se opet okupili na Pobrđu ali u znatno većem broju. Tu se formira Grbaljski bataljon. Borci su razvrstani u tri čete. Za komandanta bataljona određen je Đuro L. Tičić, a za njegovog zamjenika Jovo M. Bajković, komesar bataljona bio je Stevo Jovanović, a zamjenik Vojo Brinić. Bataljon je imao oko 250 vojnika. Bataljon je vatreno krstenje imao prema Lepetanima protiv Njemaca pristiglih iz Dubrovnika. Pored Grbaljskog bataljona Njemce su napadali i Tivatski bataljon i jedana kombinovana  italijanska jedinica. Borba je trajala čitav dan. Predveče Grbaljski bataljon uspio je da slomi otpor Njemaca poslije čega je zauzeto čitavo naselje. Dok je trajala borba u Lepetanama Njemci su nastupali  od Cetinja prema Kotoru. Zaposjeli su Vrmac, Trojicu, fabriku sapuna, bolnicu i još neke prilaze gradu. 15. septembra u oštrom napadu savladani su Njemci na Trojici i Vrmcu i na  nekim  položajima u Škaljarima.

Poslije ovladavanja Trojicom i Vrmcem,  sastav  Grbaljskog bataljona nastavio je sa borbenim angazovanjem tokom citavog 15. septembra. Prva četa Grbaljskog bataljona bila je upućena  da na  Goraždi i Pipoljevcu zaustavi nastupanje Njemaca od Njeguša i Lovćena prema Mircu. Došlo je do vrlo oštre borbe na bliskom odstojanju. Poslije odbijanja nekoliko juriša uz  dosta gubitaka četa se povukla niz Goraždu prema Grbaljskom polju.

U toj borbi su poginuli: Ivo Bojković, Stevo Damjanovic , Milo Damjanovic, Marko Maslovar, Pero Strahinja, Stanko Milojko i Lazo Pejović. Poginuo je i Ilija Počanić borac iz  Kavacke čete i dva italijana.U toku trodnevnih borbi protiv okupatorskih snaga na području istočne Boke, u kojimna je Grbaljski bataljon imao vidnog udjela. Njemci su imali ozbiljne gubitke. Ali nedovoljno iskustvo boračkog i komadnog kadra i dosta improvizacija u organizovanju uticali  su da efekti ne budu još veći ali bez obzira na to je bilo jedno od najuspješnijih borbenih dejstava koje su tih dana izvele  novoformirane  partizanske jedinice na čitavom području Crne Gore i Boke “ – kazao je Bećir.

 

H.Novi – premijerno prikazan film „Igla ispod praga“

0
glumci pred publikom
Ivan Marinović sa glumcima pred publikom

Prvi crnogorski film snimljen u Boki poslije više od 30 godina, „Igla ispod praga“ režisera i scenariste Ivana Marinovića premijerno je prikazan u Crnoj Gori sinoć u Herceg Novom, u okviru Herceg Festa, u prepunoj sali Dvorane Park.

Priča o seoskom svešteniku koji nakon što se suprotstavi velikoj prodaji zemljišta, ulazi u sukob sa stanovnicima svoje parohije, fascinirala je publiku, naročito stanovnike Luštice čijim anegdotama, ljudima i stvarnim događajima je inspirisan film. Većina scena filma koji je finansijski podržala i Luštica Bay, snimljeni su upravo na atraktivnim lokacijama ovog poluostrva.

Dugotrajnim aplauzima, publika je, pored Marinovića, pozdravila glumce i članove ekipe: Tihanu Ćulafić, Kristinu Stevović, Filipa Klicova, Draganu Dabović, Dejana Đonovića, Gorana Slavnića i Stašu Koprivicu.

„Želio sam da napravim film koji svaka osoba može da razumije i očekujem dobru gledanost. Vidjelo se to i na svjetskoj premijeri na Sarajevo Film Festivalu, a nadam se da će tako biti i u regionu. Dobili smo pozitivne kritike i već neke preporuke, poput one za špansko govorno područje, kao i pozive za festivale od Italije do Luksemburga. Očekuje nas duga turneja do sljedeće jeseni i sigurno 30 festivala“, rekao je Marinović.

Kada su u pitanju kompanije kao sponzori, dodao je on, jedino je Luštica Bay prepoznala značaj ovog filma.

„Oni su veoma ponosni na ovu saradnju i zadovoljni rezultatom. Luštica Bay je imala sluha za ovaj film, i moram da priznam da su zapravo bili jedini koji su imali sluha od mnogih na čija vrata smo kucali“, rekao je Marinović, koji je bio i producent filma.

„Za nas je bilo prirodno da podržimo film koji će svijetu prikazati ljepotu Luštice. Takođe, važno nam je i to što se radilo o filmu od nacionalnog značaja. Publika širom svijeta će biti u prilici da upozna ljepote i način života ovog mjesta. Želimo da „Igla ispod praga“ dobije što više nagrada “, saopštila je Nevin Kautri /Nevine Coutry/, marketing savjetnik Luštice Development.

Snimanje filma “Igla ispod praga”
Snimanje filma “Igla ispod praga”

Na, kako su istakli, ogromnoj podršci, filmska ekipa sinoć se posebno zahvalila Luštičanima i hercegonovskim kompanijama kao i orkestru Gradske muzike Herceg Novi koji se pojavljuje u filmu a uskoro slavi 130 godina postojanja. U filmu se pojavljuje i 16 stanara doma starih lica Grabovac u Risnu,  a neki od njih su sinoć prisustvovali premijeri i bili burno pozdravljeni aplauzom.

Protagonisti filma, makedonski glumac Nikola Ristovski, koji iga glavni lik, Jelisaveta Seka Sablić, Bogdan Diklić i Leon Lučev nijesu bili u prilici da prisustvuju premijeri.

Podgoričkom premijerom, 23. septembra, „Igla ispod praga“ će otvoriti prvi Podgorica Film Festival. Distribucija filma širom Crne Gore očekuje se sredinom novembra. U Herceg Novom gledaoci će moći da ga pogledaju narednih sedam dana.