Izložba „Skriveni svijet starih bokeljskih kužina“ u organizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore – Kotor i Ministarstva kulture Crne Gore biće otvorena u palati Grgurina u Kotoru u petak, 24.marta sa početkom u 20 sati.
Autori izložbe su etnolozi: mr. Mileva Pejaković Vujošević i Jelena Karadžić.
Izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković. U muzičkom dijelu programa će nastupiti klapa „Bisernice Boke“.
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao je postepenim razvitkom prvobitne zbirke Bratovštine “Bokeljska mornarica”, utemeljene oko 1880. godine, koja je od 1900. godine otvorena za javnost, a 1938. godine preuređena i otvorena na prvom spratu sadašnje muzejske zgrade, da bi tek nakon završetka Drugog svjetskog rata u godinama od 1949-1952. godine čitava zgrada, barokna palata plemićke porodice Grgurina iz početka XVIII vijeka, bila kompletno restaurirana i adaptirana za potrebe Pomorskog muzeja.
Katastrofalni zemljotres 15. aprila 1979. godine prekinuo j e redovnu djelatnost Muzej a, jer je zgrada pretrpjela znatna oštećenja, da bi u godinama od 1982-1984. bili obavljeni sanacioni, konzervatorski i restauratorski radovi, a Muzej je poslije petogodišnjeg perioda obnove nastavio sa radom.
Penzionisani kapetan bojnog broda bivše JNA, 54-godišnji Čedo Borojević, koji je proteklog vikenda uhapšen na graničnom prelazu Karasovići zbog sumnje da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Šibeniku, u lisicama je završio na izlazu iz Hrvatske, kada je u autobus kojim je putovao natrag u Crnu Goru, gdje živi, ušla granična policija i tražila putovnice na uvid.
Borojević, koji ima i crnogorsko i hrvatsko državljanstvo (na osnovi toga što je rođen u Požegi), ima u Beogradu prijavljeno boravište, a u Herceg Novom prijavljeno prebivalište.
U Splitu je bio već jednom sređujući dokumente za obavljanje pomorskog posla, i to nakon što je uredno s hrvatskom putovnicom koju, po svemu sudeći legalno posjeduje, prešao granični prijelaz. I ovaj je put došao u Split po istom poslu, a trebao je, doznajemo, srediti dokumente i neke dozvole jer navodno radi kao kapetan na tankeru jedne strane kompanije.
– Osnovano se sumnja da je kao zapovjednik 20. graničnog mornaričkog diviziona u sastavu 8. vojnopomorskog sektora tzv. JNA, od 16. rujna 1991. do 18. septembra 1991. godine, odnosno kao zapovjednik patrolnog čamca prenio zapovijed članovima svoje posade da se napadne grad Šibenik bez izbora ciljeva, paljbom iz svog raspoloživog oružja po civilnim objektima i civilima, s ciljem njihova zastrašivanja i uništenja njihove imovine i zauzimanja grada, te su s čamca otvorili topničku vatru i iz topova tipa bofors, cal. 40 mm i teških strojnica, cal. 20 mm pucajući na civilne objekte. Zbog ovakvog napada došlo je do ugrožavanja života građana i do velikih materijalnih oštećenja stambenih i gospodarskih objekata – izvijestilo je ŽDO Split.
Kako je nakon privođenja kazao sucu na Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, nije imao nikakvih saznanja da se protiv njega vodi neki postupak niti da ga itko od hrvatskih istražitelja uopće za nešto tereti i sumnjiči. Uhićen je na osnovi raspisane potrage Policijske uprave šibensko-kninske, i to po kaznenoj prijavi iz 1992. godine te dopuni iste prijave iz 2017. godine.
Borojević je iznio obranu i kazao da nije počinio ono za što ga terete, nego da je od svog tadašnjeg nadređenog, nakon što su tih dana s patrolnih brodovima plovili po šibenskom akvatoriju, dobio informacije da se puca po vojsci, i to iz pravca šibenske luke. Tada je dobio zapovijed da uzvrati paljbom, što je, kazao je, i učinio gađajući isključivo vojne ciljeve, a nikako ne civilne.
U obrani je rekao i da nikad ne bi mogao namjerno gađati civile jer je Šibenik bio u grad u kojemu je živio. S ostalim oficirima bivše JRM, 18. septembra 1991. godine, jedinim brodom koji se uspio probiti iz šibenske luke bježi prema otoku Visu, a potom u Crnu Goru.
Borojeviću je istražni sudac odredio istražni zatvor, i to jer je procijenjeno da postoje osobite okolnosti koje opravdavaju bojazan da će boravkom na slobodi pobjeći i na taj način onemogućiti nesmetano vođenje kaznenog postupka. No, sudac istrage odredio je i jamstvo od 30 hiljada eura. Ako plati tu svotu, Borojević će se u nastavku postupka braniti sa slobode.
Kako smo neslužbeno doznali, protiv još dvojice njegovih ratnih kolega, također zapovjednika patrolnih brodova, koji su trenutačno nedostupni hrvatskom pravosuđu, bit će provedena istraga zbog sumnji da su na isti način počinili ratni zločin protiv civila u Šibeniku.
Broj putovanja koja su Rusi rezervisali za ljetni odmor u Crnoj Gori i Hrvatskoj povećao se ove godine za nekoliko puta, saopštilo je Udruženje ruskih turoperatora.
Predstavnica kompanije “PAKS” Ljubov Čučmajeva navela je da je, u usporedbi s martom 2016. godine, u fazi ranih rezervacija zakazano za 100 posto više putovanja u spomenute zemlje, prenosi Lenta.
Iz kompanije “Russkij ekspress” su izvijestili da je broj tura u Crnu Goru i Hrvatsku u ovom trenutku tri puta veći nego godinu dana ranije. Prema podacima ICS Travel Grupe, pokazatelji ranih rezervacija za spomenute zemlje ove su se godine povećali za 2,5 puta.
Osim toga, svi turoperatori s kojima je razgovaralo Udruženje ruskih turoperatora su izjavili da prilično veliki broj klijenata rezervira putovanja u Crnu Goru i Hrvatsku na mjesec dana ili duže.
Prema riječima predstavnice kompanije “Russkij ekspress” Julije Žadan, mnogi Rusi ove zemlje doživaljavaju kao alternativu obiteljskom odmoru. “Osim toga, tu je i velika količina privatnog sektora, a troškovi smještaja ponekad su čak niži od onih u Podmoskovlju”, dodaje stručnjakinja.
Stručnjaci su uvjereni da rast popularnosti Turske među ruskim turistima neće uticati na potražnju prema Crnoj Gori i Hrvatskoj. Stvar je u tome da te destinacije privlače dvije različite kategorije turista, objašnjavaju oni.
Prema podacima službe za statistiku Europske unije Eurostat, Hrvatska je ušla u top 10 država Europske unije prema popularnosti među putnicima u 2016. godini.
Prvi dan kalendarskog proljeća obilježila je, toplina kao da smo u mjesecu maju. Proljeće je i službeno počelo juč u 11 sati i 29 minuta.
Duž Jadrana su izmjerene najviše dnevne temperature od 17 do 20°C. Još toplije je juče bilo u Bosni i Hecegovini. U Zenici je izmjerena maksimalna temperatura vazduha od 27.4°C, a u Bihaću 25.1°C.
U Crnoj Gori danas nas očekuje sunčano, a u kontinentalnim predjelima i dosta toplo vrijeme za ovo doba godine. Vjetar slab do umjeren, uglavnom, južni i zapadni.
Najviša dnevna temperatura vazduha od 16 do 25 stepeni.
U sklopu kampanje UNICEF-a i Vlade Crne Gore „Zaustavimo nasilje“, uz podršku EU i Telenor fondacije, u utorak 21. marta, biće otvorena izložba “Muzej porodičnih sjećanja” i organizovani javni razgovori na temu odnosa roditelja i djece na dvije lokacije: u Akademiji znanja u Budvi u 10 sati, kao i u Kotoru, u Kinu Boka (Stari grad), u 13 sati.
Tim povodom će građani Budve i Kotora imati priliku da sa stručnjacima iz Udruženja psihologa, kao i gradonačelnicima ovih opština – Draganom Krapovićem u Budvi i Vladimirom Jokićem u Kotoru, šefom predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžaminom Perksom i izvršnom direktoricom NVO Roditelji Kristinom Mihailović, razgovaraju o odnosima u porodici i dobrim praksama roditeljstva.
Dragana Mitrović, dobitnica nagrade Oktoih, pridružiće se kampanji u Budvi, dok će to isto u Kotoru učiniti poznati crnogorski reditelj i direktor Kotorskog festivala pozorišta za djecu Petar Pejaković.
Sa Draganom Djurašević na ovu temu razgovarala je urednica programa Radio Budve, Branka Čvorović, a razgovor možete poslušati u Budvanskoj hronici od 17:30h.
U skladu sa porukom većine građana Crne Gore (77%) koji smatraju da roditeljima treba pružiti pomoć u vaspitavanju djece bez nasilja, ovi događaji imaju za cilj da se, kroz razgovor sa građanima, prepoznaju servisi podrške koji su roditeljima potrebni na lokalnom nivou i na čijem uspostavljanju opštine mogu raditi zajedno sa civilnim i privatnim sektorom, stručnjacima i roditeljima.
„Kroz adekvatne usluge za roditelje možemo drastično da smanjimo i spriječimo međugeneracijski ciklus nepovoljnih iskustava u djetinjstvu“ ističe Perks i dodaje da je cilj javne debate kampanje „Zaustavimo nasilje“ identifikovanje i uspostavljanje efektnih i „međupovezananih servisa kojima se promoviše pozitivno roditeljstvo i zaštita od nasilja i nepovoljnih iskustava tokom čitavog djetinjstva“.
U oba grada će, tom prilikom, biti otvoren Muzej porodičnih sjećanja, koji će svi zainteresovani građani moći da posjete i nakon ovih događaja.
zaustavimo nasilje
Radi se o jedinstvenoj izložbenoj postavci nastaloj od porodičnih sjećanja. Lični predmeti pričaju priče o različitim porodičnim iskustvima djece, roditelja, baki i đedova, podsjećajući na važnost porodice u životu svake osobe, bila ona dijete ili odrasli čovjek. Neki predmeti govore o sreći, a neki o bolu i povredama iz djetinjstva.
Svi zainteresovani građani mogu ovom Muzeju pokloniti neku svoju priču i lični predmet i tako se pridružiti razgovoru o porodici, djetinjstvu i roditeljstvu, te otvaranju razgovora o bolnim iskustvima iz djetinjstva. Muzej će, u okviru kampanje, dijeliti porodična sjećanja sa građanima širom Crne Gore u želji da svaka porodica bude mjesto s više podrške, ljubavi i poštovanja za svakog njenog člana.
Kampanja „Zaustavimo nasilje“ zasniva se na nacionalno reprezentativnom istraživanju UNICEF-a iz decembra 2016. koje pokazuje da je generalno niska svijest društva o tome što je nasilje, kao i visoka tolerancija društva prema nasilju. Naime, svaki drugi građanin smatra da je fizičko kažnjavanje djece prihvatljivo, kao i da vikanje na dijete nije nasilje. Jedna trećina građana smatra da šamar i prijetnje djetetu nijesu nasilje, dok jedna četvrtina ucjenjivanje ne prepoznaje kao jedan vid nasilja u vaspitavanju djece. Većina građana (77%) smatra da roditelji ne treba da dozvole djetetu da preispituje njihove odluke.
Kroz lokalne događaje, kampanja „Zaustavimo nasilje“ poziva cijelo društvo, a posebno stručnjake, da se ujedine s roditeljima u potrazi za rješenjima koja će omogućiti i roditeljima i djeci da rastu zajedno.
U okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2017. Ministarstvo kulture Crne Gore je Javnoj ustanovi Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor odobrilo tri projekta, u ukupnom iznosu od 9.300,00 eura.
Podržani su projekti:
Izložba dokumenata o događajima vezanim za Ujedinjenje Crne Gore i Boke Kotorske (1813-1814g) u saradnji sa bibliotekom Pomorskog fakulteta, u iznosu od 2.000 eura
Popularizacija i prezentacije kulturne baštine Boke i Crne Gore u Rijeci i Zadru (promocija publikacije dr. Katarine Mitrović: Benediktanci na području barske nadbiskupije i kotorske biskupije – IX stoljeće-1571) u iznosu od 2.300 eura
Manifestacija „Bokeljska noć 2017“ u iznosu od 5.000 eura.
Na sjednici održanoj u petak, 17. marta u Ministarstvu kulture Crne Gore na Cetinju upriličeno je svečano potpisivanje ugovora za odobrene projekte.
Gradska biblioteka i čitaonica Kotor obilježit će Svjetski dan poezije u utorak 21. marta godine u 13 sati u velikoj dvorani Kulturnog centra „Nikola Đurković“, pod sloganom „U moje srce – zvon zvonili ste Krinom …” (R. Ratković).
Gradska biblioteka već treću godinu zaredom ovim povodom organizira javni sat na kome učenici osnovnih i srednjih škola s teritorija opštine Kotor recituju autorsku poeziju, kao i poeziju poznatih autora.
U muzičkom dijelu programa nastupit će kotorski bend „Galioti“.
Građanska Inicijativa “Pravo na zavičaj” u subotu je u Malom Stonu na Danu kamenica upozorila na “štetnost koju će zaštićenom Malostonskom zaljevu donijeti eventualna realizacija Županijskog Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje”.
U ime inicijative novinarima se obratila Nevenka Đirlić Grošeta te istaknula da je prilikom trasiranja vodnih puteva još 2008. godine utvrđena veza između lokacije Lučino razdolje te uvale Bistrina.
“Građanska inicijativa ‘Pravo na zavičaj’, koja je sastavljena od šest udruga iz Dubrovačkog primorja i šire okolice, dala je do znanja da je izgradnja Centra za gospodarenje otpadom ‘Lučino razdolje’ opasna za Malostonski zaljev jer je još u prosincu 2008. godine utvrđena povezanost prilikom trasiranja voda koje je napravio profesor Antun Šimunić“, rekla je Đirlić Grošeta.
Dodala je da se ta voda nakon 60 sati pojavila u vali Bistrina te da joj je Šimunić tada rekao da će “sve kad-tad završiti u Malostonskom zaljevu”.
Đirlić Grošeta napomenula je kako se Centar planira raditi zastarjelom tehnologijom koju Europa više ne financira te istaknula kako je reakcija predstavnika uzgajivača školjaka izostala iz straha od gubitka koncesije.
“Što će im koncesija kad im se unište kamenice. Ston svoju priču gradi na zidinama, solani i kamenicama, ali sve će to pasti u vodu ako se u Lučinom razdolju izgradi Centar za gospodarenje otpadom”, rekla je.
Kamenice – Foto Mario Todoric/Hanza Media
Napomenula je kako je taj lokalitet samo kilometar od granice s BiH te dodala kako je osobno vezana Ston od djetinjstva.
“Uništavamo biserne lokalitete, a boli me kad moja država i županija hoće uništiti ovaj lokalitet. Moramo ga čuvati kao zjenicu oka.
Hrvatska je turistička zemlja i naša gastro-ponuda je vrlo bitna u tom segmentu, moramo njegovati dobru i zdravu hranu”, istaknula je Đirlić Grošeta te ustvrdila kako župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić “daje nebulozne izjave”.
“Trasiranje koje su oni napravili bila je predstava za javnost, nema ceste, nema vode ni struje, nije riješeno zemljišno-knjižno stanje.
Bojim se što će taj projekt napraviti Malostonskom zaljevu. Hrvatska mora ići na suvremeniju tehnologiju, sustav plazme i pirolizu. Bio bi dovoljan jedan takav centar za cijelu Dalmaciju. Nemojmo dopustiti ni Lečevicu u Splitu ni Lučino razdolje”, ustvrdila je Đirlić Grošeta.
Povodom prvog dana proljeća te međunarodnog Dana sreće odnosno Dana poezije,Dječji savez Tivta i Modni klub ”Da Qui”, priredili su danas u velikom Gradskom parku u Tivtu prigodno druženje.
Djeca iz ovih NVO po tradiciji, parku su poklonila i zasadila jedno novo stablo a ovog puta, to je viburnia lucidum.
Park Tivat sadnja
Novo stablo će zajedno sa ranijih godina zasađenim sadnicama jasmina, biti doprinos najmlađih obogaćivanju flore gradskog parka, u susret najljepšem godišnjem dobu.
O karakteristikama viburni-je i drugih bilkjaka u parku, djeci je govorila diplomirana inženjerka hortikulture Tanja Krstović, šefica Službe gradskog zelenila u Komunalnom preduzeću Tivat.
Park Tivat sadnja
Učenici IV-3 odjeljenja O.Š. ”Drago Milović”, mališani JPU ”Bambi” i polaznici Kreativnog vrtića ”Čarolija” iz Donje Lastve održali su prigiodan recital, a u druženju su učestvovali i aktivisti NVO ”Evropski dom” Tivat.
Drugu po redu trku iz Evropske Match Race turneje koja je minulog vikenda jedrena u akvatorijumu Tivatskog zaliva, osvojio je francuski skiper Simon Bertheau.
Po prvi put ovo reprezentativno evropsko takmičenje u match race, odnosno dvobojskom jedrenju, priređeno je u Crnoj Gori a domaćin mu je bio Porto Montenegro Yacht Club iz Tivta.
U dramatičnom finalu rezultatom 3:1, Bertheau je pobijedio posadu ruskog skipera Vladimira Lipavrskog. Trećeplasirana je bila posada slovenačkog skipera Dejana Presena koja je u borbi za bronzu, rezultatom 2:0 pobijedila austrijski tim predvođen skiperom Christianom Binder-om.
Na drugoj regati European Match Race Tour-a, jedrenu u tivatskom akvatorijumu nakon prvog takmičenja u Šibeniku, učestvovalo devet ekipa iz šest zemalja. Idealni uslovi i dobar vjetar učinili su ovo dvobojsko nadmetanje na jedrilicam tipa Blu 26, veoma zanimljivim, ne samo za takmičare, već i za publiku, koja je regatu mogla pratiti i sa obale. Tokom prva dva dana regate, jedreno je po deset trka, dok je posljednji dan, osim za polufinalne i finalne okršaje, bio rezervisan i za tzv. King of the Castle, gdje su ekipe pozicionirane od petog do devetog mjesta mogle u ponovnim međusobnim okršajima donekle popraviti svoj rezultat.
Regata – Evropske Match race
Nakon dvije regate, od sedam koliko će biti održano u okviru European Match Race Tour-a, Bertheau vodi u ukupnom poretku sa maksimalnih 100 bodova, Liparski i Presen prate sa po 75 bodova, a za njima je Binder sa 60 bodova. Evropaka Match Race tura sljedeću etapu ima u Austriji, gdje se Vienna City Match Race održava od 31.marta do 2.aprila. Slijede ragate u Monaku, Poljskoj, Danskoj i Njemačkoj, a posljednja regata biće održana od 8-10.septembra u Raveni u Italiji.
