Medalja Sveti Tripun – prigodom obilježavanja 850 godina posvete katedrale
Prigodom obilježavanja 850 godina posvete katedrale Svetog Tripuna, Kotorska biskupija je dala izraditi tri identične medalje u tri različita materijala.
Medalje su rad prof. Damira Mataušića, akademskog kipara iz Zagreba, a izlivne su u „Ljevaonici umjetnina ALU“ d.o.o. Zagreb.
Izrađene su u bronzi, srebru i pozlaćenom srebru.
Medalja Sveti Tripun – prigodom obilježavanja 850 godina posvete katedrale
Na aversu medalje je u plitkom reljefu prikazana katedrala, a s njene lijeve i desne strane ispisane su godine 1166. i 2016. Iznad zvonika katedrale u srpastom obliku na latinskom jeziku stoji natpis IUBILAEUM. S obje strane obrubljena je troprutnim i dvoprutnim pleterom koji je preuzet s liturgijske kamene instalacije koja je pripadala oltarskoj pregradi prvobitne crkve Svetog Tripuna s početka IX. stoljeća. Na taj način u medalji je povezano staro s novim. Na reversu je lik svetoga Tripuna u plitkom reljefu preuzet s kotorske oltarne pale iz XV. stoljeća. Ovaj reljef Svetog Tripuna pripadao je prvobitnoj pali iz XIV. stoljeća. U podnožju svečevih nogu čita se natpis S. TRYPHON.
Ove prigodne medalje znatan su doprinos medaljerskoj umjetnosti u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Povodom 850 godina posvete katedrale Svetog Tripuna, Hrvatsko građansko društvo i hrvatska bratovština „Bokeljska mornarica 809″ Rijeka organizuju koncert Bokelja iz Rijeke pod nazivom „Svetom Tripunu s ljubavlju” u petak 16.septembra sa početkom u 18.30 u Crkvi svetog Duha.
Na programu su muzička djela posvećena Mediteranu i Boki. Nastupiće profesorke klavira Paola Radin i Borjana Panetelić Skladany, studentkinja violine Paula Žuljević i učenici muzičke škole „Ivan Matetić Ronjgov”: na flauti Petra Pavličić, klarinetu Mauro Mičetić, a za klavirom Paula Pavličić, Sara Schubert i Angelina Brguljan.
Gost večeri će biti mandolinski orkestar HGD „Tripo Tomas”, a voditeljka programa profesorka Alenka Pečar Host.
Četvrta po redu velika međunarodna regata „Tisuću otoka“ (Thousand Islands Race), koju organizuju Jahting klub Porto Montenegro (PMYC) JK SCOR Rijeka i Udruženje VAL iz Rijeke, biće održana od 15. do 25. septembra, u klasi ORC i MOCRA- saopšteno je iz Porto Montenegra.
Regata „Tisuću otoka“ održava se u nepromijenjenom formatu, odnosno jedri se u dvije etape. Prva startuje u Rijeci 18. septembra – flota krstaša prolazi više od 1.000 jadranskih ostrva, pri čemu jedrilice prolaze pored osrtva Unije, Susak, Premudu, Dugi otok, Kornat, Vis, Lastovo i Svetog Andriju, kako bi došle do cilja, u Tivat. Uzduž rute od 277 nautičkih milja, flotu čekaju tehnički izazovi navigacije između ostrva i kanala hrvatske obale i zaliva Boke Kotorske, ali isto tako i nagrada iznenađujućom ljepotom ovog fjorda.
Regata Tisuću otoka
Nakon dodjele nagrada za prvu etapu u Porto Montenegru 21. septembra, flota startuje u obratnom smjeru prema Rijeci na istom kursu. U akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, 21. septembra održaće se i regata pod nazivom „Hiljadu ostrva +2“, u organizaciji Jahting kluba Porto Montenegro, kada će jedriličari iz Tivta imati priliku da jedre sa učesnicima međunarodne jadranske regate, oko dva bokeška ostrva.
„Izbor kursa u ovom navigacijskom takmičenju je izazov i tajna pobjede – umijeće je odabrati jedriti uz obalu ili na otvorenom moru, procijeniti gdje su najpovoljniji vjetrovi i struje i otkriti odlučujujuće faktore da na cilj stignu prije ostalih – to ne mora biti najkraći kurs dužinom, samo treba biti najbrži. Regata „Tisuću otoka“ ostrva jedri se na jednom od najboljih kurseva koje priroda može pružiti. Takmičenje zahtijeva česte izmjene u kombinaciji jedara u danonoćnoj navigaciji i vjerujemo da je upravo to odlika off shore jedrenja.“ – istakao je predsjednik organizacijskog odbora regate, Neven Baran.
U ponedjeljak kasno naveče na graničnom prijelazu Karasovići između Hrvatske i Crne Gore uređaji za detekciju radijacije izmjerili su visoku koncentraciju zračenja, što je uzrokovalo pravu uzbunu na ovom graničnom prelazu, piše Jutarnji list.
Izvor zračenja bio je automobil ruskih registarskih oznaka koji se kretao iz Hrvatske u Crnu Goru. Čim je automobil stigao na granični prelaz, aktivirali su se portalni monitori za detekciju jonizujućeg zračenja koji su pokazivali vrlo visoko zračenje, što je policijskim službenicima bio znak za brzu akciju.
Automobil je vozila V. B. (1971.), državljanka Poljske rođena na Krimu. Automobil i vozač su izolovani i pozvani su službenici hrvatskog Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost koji u takvoj situaciji osigurava stručnu pomoć i saradnju u poslovima suzbijanja nedopuštenog prometa nuklearnog i drugog radioaktivnog materijala. Nekoliko sati nakon poziva stigli su na granični prelaz te su odjeveni u zaštitna odijela zajedno s carinicima pregledali automobil.
Pretragom je u automobilu pronađena staklena kutija veličine tegle za krastavce koja je bila izvor zračenja. Bila je zamotana u 3-4 platnene vrećice, a sve zajedno bilo je položeno u olovnu kutiju. U tegli su pronađene ampule te je utvrđeno da je u njima radioaktivni radijum-226.
Radijum-226 nekada se koristio u bolnicima za terapiju malignih oboljenja, a prestao se koristiti 1996. godine.
Glasnogovornica PU dubrovačko-neretvanske Andrijana Biskup sinoć je kazala kako paket nije predstavljao opasnost za ljude i okoliš, te kako će zbog istrage više informacija o slučaju moći dati danas.
XI Festival crnogorskog muzičkog naslijeđa “Muzika ljeta” ove godine pod novim nazivom – “Small City Events” biće organizovan dva puta sedmično, počevši od sinoć pa sve do 20. oktobra, u Starom gradu Budva , na Trgu pjesnika (ili okolini Starog grada) i u Petrovcu – na šetalištu pored JU “Crvena komuna”, a podrazumijevaće gostovanje folklornih ansambala, kvalitetnih klapa i muzičkih društava sa područja čitavog primorja.
Manifestaciju je otvorio KUD “Jedinstvo” sinoćnim, nastupom na šetalištu u Petrovcu.
“Zbog velikog broja svakodnevnih dešavanja tokom glave turističke sezone, prošle godine smo tradicionalni Festival pomjerili za period postsezone, iz razloga što je, tokom decenije organizacije, najveće interesovanje izazivao kod inostranih turista, koji su se putem praćenja istog, upoznavali sa muzičkim nasljeđem našeg podneblja. Iz tog razloga, s obzirom da je period postsezone tipičan za dolaske stranih turista, Festival je trajao tokom septembra i oktobra mjeseca.
Waves
Promjena se odmah pokazala kao pozitvina, a i sam Festival je bio pristupačniji za praćenje zbog manjeg intenziteta dešavanja u ovom periodu, pa ćemo i ove godine nastaviti sa realizacijom manifestacije tokom septembra i oktobra, i to drugim nazivom “Small City Events””, kazali su iz Turističke organizacije opštine Budva.
Program
Petrovac – šetalište
(pored JU “Crvena komuna”)
14.09. KUD “Jedinstvo”
21.09. KUD “Aluminijum”
28.09. KUD “S.M.Ljubiša”
05.10. Gradska muzika Budve
Stari grad Budva – Trg pjesnika
22.09. Klapa “Škuribanda”
29.09. Klapa “Castel Nuovo”
06.10. Klapa “Harmonija”
13.10. Klapa “Incanto”
20.10. Gradska muzika Budve
VIII Međunarodni festival KotorArt, koji je protekao u znaku petnaeste godišnjice prvobitnog KotorArt-a, kao festivala umjetničke muzike, te decenije od smrti don Branka Sbutege i od obnove crnogorske nezavisnosti, sa 254 programa privukao je preko 45 000 posjetilaca (glavni program 15 000, prateći preko 30 000) čime se svrstava u najposjećenije festivale u regionu, navodi se u finalnom izvještaju ovogodišnjeg festivala.
Na festivalu je, od 1. jula do 17. avgusta, nastupilo preko hiljadu umjetnika, izvođača i predavača iz 23 zemlje, na 30 lokacija u Kotoru, Perastu, Herceg Novom i Tivtu. Najkompleksniji umjetnički festival u zemlji, koji nosi predznak manifestacije od nacionalnog značaja, uživa međunarodni ugled i kvalitetom i raznolikošću privlači najširi dijapazon publike, odvijao se i ove godine kroz šest programskih segmenata (KotorArt Festival klapa Perast, KotorArt Kotorski festival pozorišta za djecu, KotorArt Premijere, KotorArt KotorAPSS, KotorArt Don Brankove dane muzike, i KotorArt Pjacu od filozofa). Obim programa je, zahvaljujući sponzorskim sredstvima, u odnosu na prošlu godinu, više nego udvostručen, što je, između ostalog, rezultovalo i većim brojem posjetilaca koji su pratili festivalske sadržaje.
Pored izvrsnosti programskih aktivnosti, KotorArt se pohvalno ističe i drugim aspektima, kao što su izrazito učinkovit organizacioni model, u kome se preko 80% ukupnog godišnjeg budžeta, koji je ove godine iznosio 629.000 eur, troši na programske sadržaje. Takođe, festival je čak trećinu ovih sredstava, odnosno 31% prihoda obezbijedio samostalno, kroz komercijalna sponzorstva, što ga čini pozitivnim izuzetkom u diversifikaciji finansijskih sredstava među umjetničkim festivalima u Crnoj Gori.
KotorArt 2016.
Posjetioci sajta kotorart.me su, za vrijeme trajanja festivala, preko 100.000 puta pogledali sadržaj stranica veb-sajta, dok je facebook stranica KotorArta sa gotovo 6500 hiljada pratilaca jedna od najpraćenijih stranica kulturnih manifestacija u zemlji. Inače, tokom trajanja festivala objave na zvaničnoj facebook stranici festivala vidjelo je preko pola miliona ljudi. Festival bilježi preko 1000 objava u svim važnijim medijima u zemlji, uključujući dnevne novine i časopise, radio stanice i internet portale.
Značajan dio ukupnog budžeta festivala ostaje direktno u Kotoru i Crnoj Gori jer je usmjereno na troškove ishrane i reprezentacije, lokalnog prevoza, angažovanja uslužnih djelatnosti, lokalne radne snage, poreze i prireze.
Naša je procjena da je festivalska publika ostavila u Kotoru preko pola miliona eura kroz troškove smještaja, restoranskih i drugih usluga. Učesnici u festivalskim programima ostvarili su preko 2000 noćenja u Kotoru i okolini, dok je samo potrošnja kod lokalnih ugostitelja, za smještaj i ishranu, iznosila preko 80 000 eura – kaže se u finalnom izvještaju ove organizacije.
KotorArtić – KotorArt
Pored nemjerljivih benefita koje festival stvara za razvoj kulturnog turizma Kotora, promociju grada u inostranstvu i značajan doprinos međunarodnom imidžu Kotora kao neizbježne destinacije sa bogatom kulturnom ponudom, sav državni trošak izdvojen za KotorArt (434.500€) se može posmatrati kao ulaganje u razvoj lokalne zajednice, lokalnih preduzeća i ugostitelja.
Maestro Penderecki – KotorArt
Osim toga, neke od odlika KotorArt-a su i proširivanje aktivnosti festivala – kako vremenski i prostorno, tako i na druge oblasti (zimska koncertna sezona, edukacija, turizam, ekološke aktivnosti, izdavaštvo, itd.), saradnja sa javnim, privatnim i nevladinim sektorom na lokalnom i nacionalnom nivou, te povezanost sa lokalnom zajednicom – kroz stvaranje osjećaja zajedništva i pripadnosti, i težnju da sam festival bude više od atrakcije po kojoj je Kotor prepoznatljiv – da postane destinacija po sebi. U skladu sa idejom vodiljom i ovogodišnjeg festivala, koja se sastoji u afirmisanju Kotora, grada koji pripada svjetskoj kulturnoj baštini pod zaštitom UNESCO-a, kao kulturne prijestonice Crne Gore, i ovogodišnji KotorArt protekao je u besprekornoj atmosferi saradnje sa gradskim službama, ali i ugostiteljima.
Filmska i klapska muzika – KotorArt
Festival će u narednom periodu nastaviti da ulaže napore u cilju potpisivanja petogodišnjeg Ugovora o finansiranju sa Opštinom Kotor i Ministarstvom kulture Crne Gore, u cilju omogućavanja neophodnog dugoročnog planiranja, a time i izvjesne budućnost i razvoja festivala. Takođe, predstavnici festivala zalagaće se za pronalaženje finansijske podrške za ostvarivanje segmenta pozorišta za odrasle u okviru KotorArt-a, odnosno za vraćanje KotorArt Teatra. Postojanje KotorArt Teatra od vitalne je važnosti ne samo za adekvatno programiranje ovog festivala, već i za kulturni i društveni život Kotora uopšte, uz neizostavan širi umjetnički i kulturološki domet u državnom, regionalnom i evropskom kontekstu. Ponovno uključivanje ovog segmenta u svoj njegovoj cjelovitosti u program KotorArt festivala naredne godine, treba da zadrži sve njegove dosadašnje prednosti, ali i da pronađe način da prevaziđe mane, što se prije svega odnosi na potrebu za promišljenijim i održivijim organizacionim i programskim utemeljenjem, nego što je to bio slučaj do sada.
Rundek-cargo-trio – KotorArt
Novi programski koncept KotorArt Teatra težiće da bude postojan, analitički postavljen, kvalitetan, zanimljiv, a finansijski racionalan, skroman i održiv. Uz zadržavanje ambijentalnosti, koja uveliko karakteriše i KotorArt u cjelini, kao zaštitnog znaka ovog segmenta, Teatar će programski težiti da se obraća realnim interesima svoje publike, što nipošto ne znači pristajanje na komercijalizaciju, nego naprotiv, napor da se pronađu načini da se ti interesi tretiraju kroz ozbiljne i estetski vrijedne umjetničke projekte. Pored konkretnih i obrazloženih estetskih namjera i ciljeva, koji treba da stoje iza svakog projekta i izbora reditelja kojima se povjeravaju pojedina uprizorenja ili autorski umjetnički projekti, novi-stari Teatar kao bitan cilj ima i rad na edukaciji i animaciji publike, sa kojom se KotorArt kontinuirano trudi da ostvaruje dvosmjernu komunikaciju – kaže se u finalnom izvještaju KotorArta.
Povodom medijskih navoda u proteklom periodu koji su se odnosili na špekulacije u vezi sa razlozima otkazivanja brodva kompanije Costa Cruise Lines, a na koje navode je Odbor direktora reagovao svojim saopštenjem i pritom se obavezao da će blagovremeno informisati javnost o tačnim razlozima otkazivanja 49 dolazaka kompanije Costa, ovim saopštenjem, a nakon utvrđenog činjeničnog stanja. Odbor direktora „Luka Kotor“ A.D. Kotor se izjašnjava na sledeći način:
Predstavnik kompanije Costa Cruise Lines, direktor sektora planiranja rasporeda dolazaka brodova g-din Bartoli, je svojim dopisom informisao da su razlozi otkazivanja dolazaka brodova kompanije Costa Cruise Lines za 2017.godinu isključivo komercijalne prirode, te da su isti ishodovani odlukom kompanije Costa da svoje brodove preusmjeri u drugi dio Mediterana isključujući pritom luke u Jadranu. Navedena otkazivanja plovila se ne odnose samo na luku Kotor, već i na luku Split i djelimično luku Dubrovnik.
Luka Kotor – foto Klaudio Katelan
Napominjemo daje kompanija Costa Cruise Lines prisutna u luci Kotor od 2003.godine i bila je pionir u razvoju kruzing industrije kod nas. Analizom prisutnosti Coste u luci Kotor upravo se potvrđuju navodi izneseni u prethodnom dijelu teksta. Preriodični otkazi ukupnih godišnjih dolazaka kompanije Costa Cruise Lines ukazuju na okolnost da su to normalne i uobičajene fluktuacije na tržištu i uobičajene odluke ove kompanije, koje su ishodovane sopstvenim promjenama poslovne politike u odnosu na destinaciju. Ova kompanija je 2014. godi ne, nakon uspješnih prethodnih 2012.g i 2013.g. sa 52 dolazaka brodova, otkazala cjelokupan dolazak flote Costa u luku Kotor. Nakon toga se dogodio povratak ove kompanije u 2015. i 2016.godini. Ista situacija, prethodno opisana se ponavlja u najavama za 2017.godinu.
Važno je istaći da se radi o redovnom procesu rezervacija i otkaza ili promjena rezervacija prilikom planiranja poslovne godine. Otkazi rezervacija su urađeni u rokovima koji ne ugrožavaju rasporede ostalih klijenata i u rokovima koji ne podliježu naplati penala u slučaju otkazivanja stoje definisano Tarifnikom JLuka Kotor“ A.D. i poslovnom politikom kompanije. Ovom prilikom ističemo da, prema trenutno raspoloživim informacijama Komercijalne službe, popunjenost kapaciteta u narednoj godini akoja tangira najhitnije karakteristike plovila čiji parametri pokazuju projektovane iznose prihoda prilikom izrade Poslovnog plana, su u porastu u odnosu na tekuću 2016.godinu i pored navedenih otkaza brodova kompanije Costa Cruise Lines.
Luka Kotor
Iz prethodno navedenog se zaključuje da “Luku Kotor” A.D. Kotor očekuje uspješna poslovna 2017.godina. Izazovi koji karakterišu Luku Kotor kao destinaciju, a na koje je ukazivano od strane predstavnika CLIA- e, a odnose se na cjelokupan korpus administrativnih propisa kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, ostaju u fokusu aktivnosti tokom ove, a svakako i u narednoj godini, a sve u cilju unapređenja poslovnog ambijenta u kome se ostvaruje kruzing poslovanje uz nastojanje da se destinacija Luke Kotor prepozna kao afirmativna i kao i do sada neizbježna u planiranju putovanja kruzing kompanija.
Odbor direktora će, kako je i ranije navedeno, preduzeti sve mjere kako bi se naredna sezona što bolje pripremila, pritom će akcenat na poslovnoj politici u narednom periodu biti fokusiran na: dobijanje trajne koncesije, osavremenjivanje i tehnološko usavršavanje vršenja postojećih usluga i uvođenja novih djelatnosti, kojima će se omogućiti veća zaposlenost i poticaj razvoju malih i srednjih preduzeća na dobrobit građana Opštine Kotor i države, što ujedno predstvalja i okosnicu programskih zadataka Odbora direktora – kaže se u saopštenju.
Ugovor o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u crnogorskom podmorju potpisan je danas. Nakon sedam godina priprema, može da počne istraživanje nafte i gasa.
Ugovor je, u ime Vlade Crne Gore, potpisao ministar ekonomije Vladimir Kavarić sa predstavnicima kompanija Eni i Novatek.
Koncesija traje 30 godina i odnosi se na četiri bloka na krajnjem jugu crnogorskog podmorja, u neposrednoj blizini Ulcinja na granici sa Albanijom.
Prema zakonu koji je usvojio parlament, porez na ugljikovodike iznosi 59 posto, od čega će 20 posto ići u državni proračun, a ostatak u poseban fond.
Na ceremoniji je govorio i premijer Milo Đukanović, koji je ocijenio da je potpisivanje ugovora veliki događaj za Crnu Goru.
“Vlada je na pripremi ovog projekta ozbiljno radila nekoliko godina. Danas smo opet pred krupnim razvojnim i tehnološkim izazovima. Ovoga puta vjerujemo realnijim i izglednijim, jer su naši partneri kompanije svjetskog glasa u ovoj industriji – Eni i Novatek. Naš optimizam je utoliko realniji, što smo u koncipiranju projekta istraživanja imali pravnog savjetnika iz Norveške. Koristili smo model ove veoma razvijene, prijateljske zemlje, koja je inače najbolji primjer skladnog odnosa između imperativa očuvanja životne sredine, naftne industrije i sektora podrške. Koristeći upravo norveški koncept, mi ćemo dograditi sistem u ovoj oblasti osnivanjem Fonda za naftu i gas, kojim ćemo dio prihoda ostvarenih očekivanom valorizacijom ovog resursa ostaviti za budući razvoj naše države”, kazao je Đukanović.
Đukanović je kazao da je potpisivanjem ugovora otvoren put za prve istražne radnje u crnogorskom podmorju.
Ekolozi regiona protiv bušenja Jadrana
foto: jedro.bar
Ekolozi Crne Gore, Hrvatske i Italije danas su protestovali u Baru zbog najavljenog istraživanja našeg podmorja, obuhvaćenog ugovorom Vlade Crne Gore i italijanske kompanije ENI o eksploatacije nafte i gasa u crnogorskom podmorju, koji je danas potpisan, javlja portal jedro.bar
„Prenosimo poruke iz Italije i Hrvatske sa palube broda`Goleta verde`, koji preko 20 godina u ekološkim misijama šalje poruku da je Jadran more svih nas, te da zato i akcija za njegovu zaštitu mora biti zajednička. Na ulazu u Crnu Goru dobili smo liflet `Crna Gora ekološka drava`, i začudili se kako je moguće da tako proklamovana država dozvoljava istraživanja nafte u podmorju“, kazala je Dušica Radojčić iz hrvatske NVO “Zelena Istra”, javlja jedro.bar.
David Sabadini iz italijanske NVO “Legaambiente” ukazao je da se sada u Italiji na površini od 35.000 kvadratih kilometara sprovodi seizmičko istraživanje podmorja koje ima podjednako štetan uticaj na podvodnu floru i faunu Hrvatske i Crne Gore, kao i Italije.
“Problemi zagađivanja Jadrana ne mogu rješavati parcijalno, već na međunarodnom nivou. Svuda se plasira ista priča `Ako mi ne krenemo da eksploatišemo, uradiće to komšije`, međutim, javnost mora da zna da to ne rade države, već jedna jedina kompanija-ENI, koja je trenutno u Italiji u istražnom postupku zbog velikog zagađenja Bazilikate, zbog čega je i minister ekonomije morao podnijeti ostavku. Naftni biznis nema nikakve veze sa stanovništvom koje većinski živi od ribarstva i turizma”, kazao je Sabadini.
Foto: www.jedro.bar
Marija Tomac iz NVO “Green peace Hrvatska” istakla je da je u Hrvatskoj nakon snažne reakcije javnosti Vlada ove godine proglasila moratorijum na istraživanje nafte i gasa u podmorju “koje je ocijenjeno kao sporan projekat u svakom smislu”.
Generalna direktorica NVO “Green Home” Nataša Kovačević poručlila je da je ovo tragičan dan u kojem se, kako je kazala, ispoljava licemjerje na najvišem nivou, da se na šest dana od jubileja proglašenja ekološke države “potpisuje jedan ovakav ugovor koji omogućava eksploataciju nafte na 40 godina”.
Ines Mrdović, koordinatorka Istraživačkog Centra MANS, navela je da Vlada od samog početka ovog projekta ispoljava “beskrupulozan odnos” i da insistira na realizaciji posla nimalo ne vodeći računa da je CrnaGora ekološka država.
“Ugovor je jako loš, nimalo ne štiti javni interes, omogućava kompaniji da se poslije četiri godine istraživanja povuče, a maksimalna kazna za kompaniju je 85 milona eura. Šta ako pričinjena šteta bude veća, i da li je iko vodio računa kako bi se izlivanje nafte odrazilo na crnogorski turizam koji sada ubire 800 miliona eura godišnje”, dodala je Mrdović.
Ministarstvo: Iz Jadrana se nafta eksploatiše već 40 godina
Istraživanje nafte u crnogorskom podmorju
Ministarstvo ekonomije je odgovorilo ekolozima, rekavši da će u Crnu Goru doći oni turisti koji već 40 godina posjećuju zemlje Jadrana koje proizvode naftu i gas.
“To su oni turisti koji dolaze u Italiju koja ima 1.358 istražnih bušotina. Ili oni turisti koji posjećuju Hrvatsku koja je obavila preko 133 istražne aktivnosti u njihovom dijelu Jadrana, posebno u Istru u kojoj se nalazi 18 proizvodnih gasnih buštona. Da ne govorimo o turistima Grčke, gdje su, u naftnom polju Prinos kod ostrva Tasos, platforme udaljene od 8 do 18 kilometara od obale, a naftna industrija i turizam opstaju zajedno oko 30 godina”, navodi se u reagovanju Ministarstva.
Na Jadranu se, kako su dodali, nafta i gas istražuju i proizvode skoro pola vijeka, a to područje ostaje poznato kao atraktivna turistička destinacija, poručuju iz Ministarstva ekonomije.
Crnogorski radioamateri i Herceg-Novi će ove godine biti domaćini 13. Svjetskog HST šampionata u brzom prijemu Morzeove azbuke, popularno zvane telegrafije, u organizaciji svjetske radioamaterske organizacije IARU.
Pokrovitelj šampionata, koji će biti održan od 21. do 25. septembra povodom 10 godina nezavisnosti Crne Gore, je Opština Herceg-Novi.
Šampionat u brzoj telegrafiji će okupiti najbolje takmičare iz Evrope, Južne i Sjeverne Amerike i Bliskog istoka, a tehničku organizaciju će iznijeti radioamateri iz Herceg Novog, Bara, Podgorice i Bijelog Polja. Crna Gora će po prvi put u svojoj istoriji biti domaćin svjetskog HST šampionata.
Pored takmičenja, organizatori su najavili i dvije panel postavke u holu Instituta. Na jednoj će biti predstavljen razvoj radioamaterizma, a u planu je da se postave radiostanice od nekih najstarijih do najsavremenijih. Na drugoj će biti postavljena radio stanica na kojoj će prisutni uz pomoć radioamatera moći da se oprobaju u ovoj disciplini. Kroz taj interakvini pristup organizatori žele da približe radioamaterizam ljudima koji nisu imali prilike da se sa tim susretnu.
Kako navode iz Mreže za afirmaciju Radio-amaterskog Pokreta Crne Gore, HST šampionat će biti prilika da se mladi detaljnije upoznaju sa ovim sportom. Ovo je u mnogim zemljama zvanično i sportska grana, jer zahtjeva izuzetan talenat i rad, dobru psihofizičku pripremu i koncentraciju.
Nesvakidašnji događaj, pomalo nalik na filmski scenarij, dogodio se u ponedjeljak navečer u zadarskoj luci. U ponedjeljak oko 21 sat muškarac srednje dobi skočio je s putničkog broda Dora neposredno nakon isplovljavanja za Preko.
Posada broda odmah je obavijestila Lučku kapetaniju čiji su djelatnici krenuli u potragu za muškarcem.
– Policija je o ovom događaju dojavu dobila od Lučke kapetanije. Odmah nakon isplovljavanja broda iz luke, na nekih 50 metara od crvene lanterne na gradskom lukobranu, Đigi, muškarac je skočio s broda u more. Za njim je odmah u potragu krenuo brod Lučke kapetanije, ali je muškarac isplivao na plaži Jadran i udaljio se u nepoznatom smjeru, rekao je Elis Žodan iz PU zadarske.
Prema riječima očevidaca, muškarca su s broda tražili reflektorima, a on je, nakon što je isplivao, otišao prema Maraska parku.
Slučaj je, dodaje Žodan, još uvijek u obradi, a ako se sazna identitet osobe, protiv njega će se podnijeti optužni prijedlog zbog ugrožavanja sigurnosti plovidbe.
Neslužbeno se doznaje kako je riječ o Zadraninu od prije poznatom policiji po razbojništvu, zbog čega je bio i u pritvoru. Na brodu je u ponedjeljak navodno bio u društvu ženske osobe, a skoku u more, saznaje se, prethodila je njihova svađa.
Komentirajući ovaj događaj iz Jadrolinije su na naš upit odgovorili kako je u ponedjeljak u 20.45 sati na liniji Zadar – Preko, na odlasku katamarana Dora iz Zadra, putnik iz nepoznatih razloga skočio s krme u more.
– Katamaran je istog trenutka zaustavljen te je posada Jadrolinije reagirala sukladno protokolu Sustava upravljanja si
gurnošću i zaštite okoliša kojim je propisan postupak za slučaj pada čovjeka u more. Putnik je otplivao u smjeru bivše tvornice Maraska, naveli su u Jadroliniji, dodajući kako je zbog zaustavljanja katamaran neznatno kasnio u daljnjem nastavku putovanja.
