U crkvi Svetog Pavla, u organizaciji OJU “Muzeji Kotor“ od 5. septembra biće postavljena izložba vajarke Vlatke Vujošević. Mlada crnogorska vajarica već se dokazala svojom zrelošću i osobenošću kao umjetnik i duboko misaoni stvaralac. Kao materijal za vajanje Vlatka rado koristi drvo, poliester i kaširano platno, ali se za ovu izložbu odlučila za skulpture radjene u poliesteru, i to u prirodnoj veličini.
Vlatka, u svom već prepoznatljivom stilu, iskazuje onu unutarnju stranu bića, dokazujući da se sve ono što čini život nalazi upravo iza naše spoljašnosti, unutar nas samih.
Veoma interesantna i inspirativna, vajarica ovom izložbom, nadgrađuje i veoma uspješno nastavlja iskazivanje već započetih tema, životno malih ali velikih stvari, kojima se predstavila i u dvije prethodne izložbe, vrlo zapažene i odlično ocijenjene izložbe – “Ovaj život” i “Vidite moju malu ratnicu”.
Vlatka Vujošević je do sada izlagala kako na brojnim kolektivnim izložbama tako i samostalno, a dobitnik je i brojnih nagrada.
Izložba ce biti otvorena 5.septembra u 20 sati u crkvi sv. Pavla u Kotoru.
Međunarodna kriminalističko-policijska organizacija Interpol raspisala je potragu za Francuzom koji je pre mesec dana nestao u Crnoj Gori, gde je bio na odmoru, saopštila je njegova porodica.
Žil Žano, star 61 godinu, bio je na ljetovanju u Crnoj Gori zajedno sa grupom turista, a na dan nestanka, 5. avgusta, krenuo je sam u šetnju, pošto je prethodno prijateljima rekao da će se sa njima naći u restoranu, rekao je agenciji Frans pres njegov brat Klod.
On je nestao na planini Vrmac kod Kotora.
Interpol je za njim raspisao potragu, a njegova porodica veruje da je otet, pošto je put kojim se šetao, u blizini Kotora, veoma prometan.
Francuska policija takođe vodi istragu ovog slučaja, a Klod Žano, koji je doputovao u Crnu Goru, naveo je da crnogorske vlasti smatraju da je u pitanju dobrovoljni nestanak i pozvao policiju svoje zemlje da pomogne u potrazi za njegovim bratom.
HGSS u potrazi za nestalim Francuzom
Prema njegovim rečima, ništa nije ukazivalo na to da je Žil Žano želeo da nestane, jer je planirao još dva putovanja, u Francusku i na Kubu.
Deseti Hercegnovski strip festival otvoren je sinoć u galeriji „Josip Bepo Benković“ u Herceg-Novom, izložbom radova Mike Collinsa, William Simpsona, Guillermo Ortega, Walter Trona, Milorada Vicanovića Maza i Jane Adamović.
U postavci izložbe je šezdeset radova, a ceremoniju otvaranja crtajući pred publikom uljepšali su William Simpson i Iztok Sitar.
Organizatori Nebojša Mandić i Jovan Subotić zajedno su otvorili Festival i istakli da “emocija koja Nikolu Ćurčina spriječava da govori je ona ista emocija koja ga je ponukala da sve ovo stvori i toj emociji mi aplaudiramo”.
William Simpson bio je gost na prvom Zimskom strip vikendu ,,Winter is coming” u februaru i tada se, kako je rekao, zaljubio u našu zemlju i Herceg Novi.
HSF
“Bilo mi je toliko lijepo da sam morao da se vratim, a imam osjećaj kao da su godine prošle. Momci su mi pokazali grad i toliko sam se zaljubio u njega da sam morao da vidim kako izgleda ljeti. Prelijepo smo se proveli u februaru, upoznao sam puno ljudi i rekao sam da treba da dođu u Herceg Novi i oni će sada provesti šest dana tu. Zavidim im, jer, na žalost, ja ću biti samo tri” – kazao je Simpson.
Sekretarka za kulturu Opštine Herceg Novi Tamara Lepetić je istakla da su “kontinuitet i kvalitet festivala opredjelili da on postane manifestacija od značaja za grad”.
„Ovo večeras je privilegija, jer mnogi putuju da bi ovako nešto doživjeli, skale, kamen Starog grada. Kontinuitet i kvalitet festivala prije svega su opredjelili da on postane manifestacija od značaja za grad. U duhu dobrog kvaliteta i karakteristika koje će festival učiniti boljim i kvalitetnijim, želim vam sretno deseto ljeto i dobru komunikaciju sa publikom“ kazala je Lepetić.
Sinoć su proglašeni nagrađeni na konkursu “Strip Atelier”. Prva nagrada je dodijeljena Tihomiru Tikulinu za rad “Fakeri“, druga za rad ”Bez naslova” autora Luke Cakića i treća scenario “Vladar smeha” Janka Ramanovića i crtež Jelisavete Fotić. U kafeu “Atelier” priređen je i jazz party .
HSF
Berza stripova organizovana je danas u centru grada, a večeras u 20 sati biće otvorena izložba najpoznatijeg strip crtača sa jugoslvenskih prostora Igora Kordeja u galeriji “Novi, to sam ja”. Poslije toga je party u caffe pubu “Prostorija”.
U nedjelju će ponovo biti organizovana berza stripova i crtanje na majicama, a od 16 do 22 sata planirane su prezentacijei predavanja uz družen
Od 21 nelegalno postavljene kamere u Kotoru uklonjeno je njih 11. Tužilaštvo istražuje ko neovlašćeno snima u tom gradu.
Iz Osnovnog tužilaštva u Kotoru za TVCG su rekli da intenzivno tragaju za počionicima. Čeka se nalaz vještaka i konačan stav Agencije za zaštitu ličnih podataka da li je potrebno ukloniti i preostale kamere.
“U toku je postupak protiv tri osobe zbog krivičnog djela pomoć počionicu poslije izvršenog krivičnog djela. Za to je propisana kazna zatvora od jedne do osam godina. Istraga je u toku i tužilac čeka izvještaj o vještačenju”, kazala je Tanja Čolan iz kotorskog tužilaštva.
Kotor – kamere
Agencija za zaštitu ličnih podataka zbog limitiranih kapaciteta još nije zauzela konačan stav o tome trebaju li sve preostale kamere da se uklone.
Predsjednica renomirane Međunarodne asocijacije jahting brokera MYBA Fiona Maureso, zvanično je danas otvorila drugi po redu „MYBA Porto Montenegro Pop Up Superyacht Show“, a koji je u elitnoj tivatskoj marini Porto Montegro okupio 20-tak mega i super jahte za iznajmljivanje, te više od 120 brokera, agenata i ostalih pružalaca usluga u industriji čartera jahti, iz desetak država svijeta.
„Crna Gora sve više dobija na značaju kao jahting-destinacija i veoma smo ponosni na priliku da budemo organizatori i domačini jednog ovakvom sajma u ovom predivnom ambijentu. Jahte ovdje dolaze da započnu svoja čarter-krstarenja Jadranom, često da bi iskoristile brojne poreske i druge fiskalne benefite koje nudi Crna Gora, ali se i vraćaju ovdje jer njihovi vlasnici, kapetani i posade shvataju koliko je ovo lijepa, bezbjedna i atraktivna destinacija sa sjajnim marinskim kapacitetima, poput ovih u Porto Montenegru. Ova manifestacija veoma je važna za brokere koji ovdje dolaze da lično vide i osjete to o čemu pričaju kapetani i posade njihovih jahti, da upoznaju ovu destinaciju i prepoznaju sve njene prednosti kao polazne tačke čarter-krstarenja Jadranom.“- kazala je Mauresko.
Sajam koji je počeo još u petak kada su se sastali kapetani jahti-učesnica sajma, a brokeri imali prvu priliku da se sretnu međusobno i sa vlasnicima jahti, te obiđu brodove koji se nude u čarter u regionu Jadrana, zvanično je danas inaugurisan na svečanosti na mulu 1 Porto Montenegra kojoj su pored ostalih, prisustvovali i gradonačelnica Tivta prof.dr Snežana Matijević, direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Željka Radak Kukavičić i neki članovi diplomatskog kora u Crnoj Gori. Iako se prošle godine kada je ova najveća sajamska manifestacija superjahti u regionu premijerno održana u Tivtu, niko od njih nije pojavio, danas je na otvaranje ovogodišnjeg „MYBA Popu Up Superyacht Show-a“a što se poklopilo sa intenziviranjem kampanje pred predstojeće parlamentarne izbore, došlo gotovo kompletno rukovodstvo Ministarstva održivog razvoja i turizma sa ministrom Branimirom Gvozdenovićem na čelu. Zbog čekanja da Gvozdenović stigne iz Podgorice, čitava ceremonija otvaranja sajma koji je pripreman devet mjeseci i promovisan po cijelom svijetu, kasnila je skoro pola sata. U svom govoru ministar je poručio „da se sa ovakvim mjesta šire samo dobre vibracije i dobra energija“.
„Zahvaljujući Porto Montenegru nautički turizam u Crnoj Gori se više ne nalazi u početnoj fazi razvoja, već se vide jako visoki rezultati koji predstavljaju zamajac za razvoj naše destinacije u pravcu visokokvalitetnog turizma i podstrek za čitavu privredu Crne Gore, ali i za otvaranje novih marina počevši od Bara, pa do Herceg Novog. Imajući u vidu da su gosti Porto Montenegra najuticajnija imena jahting industrije koja faktički odlučuju o novim čarter destinacijama u svijetu, pripremljen im je bogat program kako bi na najbolji način doživjeli Boku Kotorsku i Crnu Goru uvrstili mežu najpoželjnije čarter destibacije u svijetu kada je nautički turizam u pitanju.“- kazao je Gvozdenović.
Među jahtama koje učestvuju na sajmu su i brodovi VIP osoba poput najboljeg svjetskog tenisera Novaka Đokovića koji posjeduje 27 metara dugi „Sunseeker“ nazvan „Diana“ po njegovoj majci, odnosno srpskog „kralja posuđa“ Filipa Ceptera koji je na sajam doveo svoju, po posebnoj naružbi u Hrvatskoj izgrađenu 50-metarsku jahtu „Joy Me“.
Sajam superjahti
STIGLA I SUPERJAHTA ARAPSKOG ŠEIKA
Da je nautička sezona u Boki, i porede MYBA sajma za koji je Gvozdenović kazao da će produžiti sezonu, još u punom jeku, pokazuje i činjenica što je u Porto Montegro uplovila i 115 metara duga superjahta „Pelorus“ koja je u vlasništvu Abdulaha bin Zajed Al Nahijana, ministra vanjskih poslova i međunarodne suradnje Ujedinjenih Arapskih Emirata. “Pelorus” koga je Al Nahijan kupio od milijardera Romana Abramoviča, za ruskog je oligarha izgrađen 2004 u Njemačkoj. Pored nje, u Tivat je juče stigla i 80 metara duga superjahta “O’Mega” pod grčkom zastavom.
BOGATI VOLE DA ISKORISTE CRNOGORSKE FISKALNE POVOLJNOSTI
Na sajmu u Tivtu učestvuju i brokeri i agenti i nekih od najjačih imena te industrije poput kompanija Fraser, Burgess, Ocean Independence, Northrop & Johnson, Camper & Nicholson, Y.CO, IYC i Blue Water. Preko 30 odsto izlagača su inače, kompanije iz regiona, među kojima je čak 8 iz Tivta.
Oni su u prethodna dva dana danas dana imali prilike da se sretnu, razmjene iskustva i dogovore konkretnu poslovnu saradnju, te iz prve ruke vide neke od brodova koji se nude u čarter u jadranskoj regiji. Na seminarima koji su juče održani u hotelu “Regent”, učesnici sajma su čuli i predavanja o snabdijevanju jahti oslobođenom carine i PDV-a u Crnoj Gori, destinacijama za krstarenje u Hrvatskoj i Crnoj Gori, kao i legislativi i fiskalnoj politici tih dviju država kada je čarter jahti u pitanju. Jahting je inače, vid veoma skupog turizma koji je rezervisan za izuzetno bogatu klijentelu.
Crna Gora uopšte ne naplaćuje PDV na čarter jahti, za gotovo sve sa jahtningom povezane proizvode i usluge stopa PDV-a umjesto 19, iznosi samo 7 posto, brodovi koji isplovljavaju iz naših marina mogu se prije toga u njima snabdjeti gorivom oslobođenim carine I PDV-a koje je stoga i do 50 odsto jeftinije nego bilo gdje na Mediteranu, kao i skupim vinima i žestokim alkoholnim pićima koji su takođe oslobođeni od carine i PDV-a.
Nepravedni smo prema njoj, osim sunca ništa ne traži, otporna je na sve bolesti, rađa svake godine, hranila je cijele porodice na Mediteranu, nepravedno je gurnuta u sjenu, ali pomalo se vraće na naše trpeze – smokva.
Kako je sve manje, u jednom periodu tokom ljeta na tržnicama u Boki Kotorskoj dostigla je cijenu od pet eura za kilogram…
Smokva
Smokva u našoj turističkoj ponudi još nije dovoljno prepoznata, zanimljiva je turistima na malim i velikim tržnicama. Suha je posebno zanimljiva širom svjetskih tržišta.
U Hrvatskoj i BiH počele su se saditi plantažno. Ono što je kod smokve posebno privlačno za proizvođača je da nema nikakvoga škarta. Od onih plodova koji su oštećeni mogu se raditi medenjaci, smokvenjaci, proizvoditi džem, odnosno peći rakija od smokava.
Smokve – foto Jure Mišković CROPIX
Smokva je jedna od rijetkog voća koja je stopostotno iskoristiva.
Bilo svježa ili sušena, smokva je bogata brojnim zdravim fitonutrijentima, antioksidansima i vitaminima Sočna i slatka smokva jedno je od prvih voća u kojemu su naši drevni preci uživali. Istorija kaže da smokva potiče iz Mesopotamije, u Egiptu se spominje 4.000 godina prije Krista, a bila je čak i Kleopatrino omiljeno voće. Smatra se da je smokva iz Jugozapadne Azije, preko Turske dospjela na Mediteran.
Sušenje smokve
Zdravstvene blagodati
Uprkos niskoj kaloričnosti (samo 74 kalorije na 100 g), smokva sadrži topiva prehrambena vlakna, minerale i vitamine.
Svježe su smokve cijenjene zbog obilja antioksidansa kao što su karoteni, tanini, lutein i klorogenska kiselina. Povrh toga, svježe smokve sadrže visoke količine antioksidanskih vitamina kao što su vitamin A, E i K. Antioksidansi nas štite od slobodnih radikala čije razorno djelovanje može dovesti do prijevremenog starenja, demencije, srčanih bolesti i karcinoma. Ujedno, istraživanja ukazuju da klorogenska kiselina uravnotežuje razinu šećera u krvi.
Smokve, kao i druge namirnice bogate vlaknima, pomažu u mršavljenju i održavanju željene težine.U smokvama su pronađeni i spojevi s antikarcinogenim djelovanjem – benzaldehid i kumarini.
Preliminarna zdravstvena istraživanja su potvrdila potencijalno djelovanje ovih spojeva na karcinome prostate i kože. Smokve rješavaju problem kurjih očiju i bradavica. Preko noći, stavite napola prerezanu svježu smokvu na bolno mjesto. Ujutro uklonite smokvu i operite stopalo u vrućoj vodi. Nakon toga pokušajte ukloniti kurje oko/bradavicu. Teži slučajevi mogu zahtijevati i do pet noćnih liječenja.
Smokva
Suhe smokve – koncentrirana superhrana
Suhe smokve visoko su koncentriran izvor minerala, vitamina i antioksidanata. Imaju više kalorija od svježih – 249 kalorija na sto grama. I svježe i suhe smokve sadrže značajne količina vitamina skupine B kao što su niacin, piridoksin, pantoten i folna kiselina.
Ovi vitamini sudjeluju u metabolizmu ugljikohidrata, bjelančevina i masnoća. B-kompleks je značajan za moždanu funkciju, posebno za dobro raspoloženje.
Suhe smokve obilan su izvor minerala kalcija, cinka, kalija, selena, željeza i bakra. Željezo i bakar potrebni su za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, dok je kalij važan sastavni dio stanica i tjelesnih tekućina te pomaže u regulaciji srčanog ritma i krvnog tlaka.
Suve smokve
I lišće je ljekovito
Lišće smokve je već odavno poznato zbog svojih ljekovitih svojstava – liječi bronhitis, bradavice, cirozu jetre, visoki tlak, kožne probleme i čireve.
Ali novost je da je lišće smokve također izuzetno dobro za dijabetes. Obično se koristi sok lišća smokve, koji se uzima odmah nakon ustajanja, uz doručak. Možete također prokuhati lišće smokve u vodi i piti kao čaj. Čaj od lišća smokve protiv dijabetesa 2 čajne žlice suhog lišća smokve prelijte šalicom (200 ml) kipuće vode. Pokrijte i ostavite 10-15 minuta. Zatim procijedite.Svakog jutra, popijte jednu čašu ovog čaja uz doručak.
Smokva kolač
Kolač od rogača i smokava 4 jaja
160g šećera
200g rogača
2dl mlijeka
3 žlice maslinovog ulja
120g glatkog brašna
80g sitno sjeckanih badema
80g sitnih zobenih pahuljica
2 žlice marmelade od smokava (ili marelice ako nemate one od smokava)
12-15 svježih smokava
Priprema:
Pećnicu ugrijte na 180C. Odvojite bjelanjke i žumanjke. Bjelanjake istucite mikserom u čvrsti snijeg. Žumanjcima dodajte šećer i miksajte dok smjesa ne postane kremasta i svijetla. Dodajte joj mlijeko i maslinovo ulje i još malo miksajte da se smjesa ujednači. U posebnoj posudi pomiješajte brašno, rogač, zobene pahuljice i prašak za pecivo. Velikom žlicom naizmjence dodajte tučene bjelanjke i mješavinu brašna u smjeru žumanjaka i šećera. Lagano izmješajte da se sve ujednači i umiješajte još i bademe. Lim za kolače namažite maslacem i posipane brašnom pa ravnomjerno rasporedite smjesu. Po vrhu gusto poslažite prepolovljene smokve i posipajte ih sa žlicom kristal šećera.
Pecite u pećnici ugrijanoj na 180C 35-40 minuta. Ohladite, posipajte šećerom u prahu i narežite na kocke.
Kolač od smokava
Kolač od svježih smokava Sastojci:
4 jaja
200 g šećera
200 g brašna
1 maslac
prašak za pecivo
10 svježih smokava
limun
Priprema:
Žumanjke i šećer dobro umutite , te dodati maslac , sir iz miksati i postepeno dodavati brašno. Na kraju kad se masa sjedinila dodati umućene bjelanjke, koricu limuna, sve izmiješati i smjesu izliti u protivan. Izravnajte površinu smjese i po površini stavite na pola prerezane svježe smokve i pospite sokom od limuna. Peći 40 minuta na 180°C, dok ne porumeni , probati čačkalicom da li je pečeno.
Pred nama su još dva prava ljetna dana, a onda nam slijedi jača promjena vremena. U dane vikenda na vrijeme će dominantno djelovati kontinentalna anticiklona.
Prvim danom septembra nastupila je klimatološka jesen, no do kalendarskog početka ovog godišnjeg doba ostala su još tri sedmice. Ljetno vrijeme nastavilo se i na početku prvog jesenskog mjeseca jer su i temperature mora i temperature vazduha više nego je to uobičajeno u ovom dijelu godine. Temperature mora na velikom dijelu Jadrana dosežu vrlo toplih 25 stepeni, a najviše dnevne temperature tokom petka bile su od 28 do vruća 34 Celzijeva stupnja.
Subota – Pretežno sunčano i toplo. Na sjeveru ujutru po kotlinama magla, a poslijepodne slab do umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, a u noćnim i jutarnjim satima sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha od 8 do 23, najviša dnevna od 21 do 34 stepena.
Nedjelja – Pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno. Na sjeveru ujutru po kotlinama magla. Vjetar uglavnom slab do umjeren, južni i zapadni. Jutarnja temperatura vazduha od 7 do 21, najviša dnevna od 22 do 34 stepena.
Značajna promjena sinoptičke situacije nad našim dijelom Evrope događat će se tokom ponedjeljka.
Ciklona sa sjevera Evrope pružat će frontalni sustav do srednjeg Sredozemlje, a upravo će se nad Italijom i Jadranom početi stvarati sekundarni ciklonalni centar, što će nam donijeti prvu izraženu septembarsku promjenu vremena. Iako će ciklona glavninom djelovati tokom ponedjeljka i utorka, nestabilno će se zadržati i danima nakon toga.
Foto Boka News
Ciklona donosi i pad temperature vazduha koji će najizraženiji biti u utorak. Od srijede će ponovno biti više sunca, manje vjetra, a temperature bit će u postupnom porastu.
Opširniju prognozu vremena čitajte u ponedjeljak na našem portalu.
U Institutu za biologiju mora u Kotoru u petak su na konferenciji za medije prezentovane stanice za kontinuirani ekomonitoring kvaliteta morske vode zaliva, po metodi posmatranja srčanog ritma školjki.
Morska voda se permanentno kontroliše od marta, uz pomoć jedne stanice smještene ispred Instituta za biologiju mora (IBM), kao i dvije u reonu Ljute, na farmi za uzgoj ribe i školjki (dagnji), kompanije COGImar.
Dvije nove stanice su povezane sa već postojećom, koju je ruska kompanija “Grupa Alijansa” ranije donirala Agenciji za zaštitu životne sredine i IBM-u, za potrebe eksperimentalnog monitoringa stanja mora.
Kako je rečeno na konferenciji za novinare, Grupa Alijansa očekuje da je za buduće pokrivanje cijelog zaliva ovim sistemom monitoringa, neophodno minimum 10-12 stanica.
Saopšteno je da su stanice za ekomonitoring kupljene sredstvima Svjetske banke (SB) u okviru projekta prvog Centra izvrsnosti u bioinformatici (BIO-ICT), kroz projekat HERIC, Ministarstva nauke, a kupljenje su od “Grupe Alijansa”.
“Grupa Alijansa je ozbiljan partner sa kojim sarađujemo deset godina u oblasti nauke, tehnologije i inovacija. Zahvaljujući njima sada u svakom trenutku imamo stanje morske vode na dvije lokacije u zalivu”, rekao je predstavnik Instituta za biologiju mora Aleksandar Joksimović.
On je naveo da je sljedeća faza monitoringa postavljanje senzora na mušuljama direktno na uzgojnim farmama u zalivu i dobijanje informacija od njih bežičnim vezama.
Institut za biologiju mora Kotor
Predsjednik Grupe Alijansa Vitalij Geondjan rekao je da je ekologija “skupa stvar” i podsjetio na ocjenu ministra za održivi razvoj i turizam Branimira Gvozdenovića da predstojeći pregovori o 27. Poglavlju u oblasti zaštite životne sredine sa EU, predstavljaju najzahtjevniju i najskuplju etapu u procesu pridruživanja.
“Stanice ne služe samo zaštiti ekologije, već i u komercijalne svrhe”, kazao je Geondjan.
Prema njegovim riječima, razmještanje takvih stanica na farmama za uzgajanje školjki, kao i ispred hotela na obali mora, u lukama gdje ulaze veliki kruzeri, omogućiće permanentnu kontrolu čistoće vode i signalizirati o eventualnom zagađenju.
“To bi pokrenulo sankcionisanje zagadjivača, a proizvodjači morske produkcije imaće mogućnost da potvrde da su njihovi proizvodi ekoločki čisti”, objasnio je Geondjan.
Svjetska banka je projektom KERIC Ministarstvu nauke Crne Gore za te ciljeve dodijelila sredstva za kupovinu opreme, angažovanje i obuku mladih naučnika, rekonstrukciju Laboratorija za monitoring, a cio proces prati jedinica za podršku ovakvim projektima u Ministarstvu finansija.
Projektom je precizirano da sva naučna istraživanja moraju naći primjenu u privredi, pa je, kako je rečeno, zato i ključni partner u ovom projektu kompanija za uzgoj ribe i školjki, COGImar iz Ljute.
IBMK – Foto Boka News
Jedan od glavnih ciljeva projekta je povezivanje nauke i privrede, tako da partnerstvo sa COGImarom daje mogućnost daljeg komercijalnog korišćenja stanica od strane potencijalno zainteresovanih strana u Crnoj Gori i regionu.
Ekomonitoring se vrši tako što stanice uz pomoć srčanog ritma mušulja u specijalnim akvarijumima u koje konstantno dolazi morska voda detektuju promjene u stanju kvaliteta vode.
U okviru Nacrta prostornog plana posebne namjene obalnog područja Crne Gore, Institut za biologiju mora je predložio pogodne lokacije za razvoj marikulture na otvorenom moru. Suština je udaljavanje marikulture od obale i smanjenje uticaja uzgoja na ostale aktivnosti u priobalju.
Time bi se manje uticalo na ekosistem mora, ne bi se ometao razvoj turizma i povećalo bi se snabdijevanje Crne Gore svježom ribom, što je neophodno zbog povećanja potreba turizma.
Geondjan je naveo da “Grupa Alijansa” planira proizvodnju 20 hiljada tona ribe godišnje. Riba će, kako je planirano, pored tržišta Crne Gore i regiona, biti plasirana i na tržišta evropskih država, Rusije i drugih djelova svijeta.
“To će omogućiti da se od riblje industrije napravi još jedan crnogorski brend, kao što je i turizam”, naveo je Geondjan.
Skupština opštine Herceg Novi je na današnjoj, desetoj vanrednoj sjednici većinom glasova usvojila Odluku o usvajanju smjernica za Program razvoja kulture za period 2017-2022. godine i Zaključak o učešću Opštine u projektu „Herceg Novi-Evropska prijestonica kulture za 2021. godinu“.
U ime predlagača, obrađivač zaključaka koji se odnose na kandidaturu Novog za Evropsku prijestonicu kulture Saša Vujović, objasnio je da je Zaključak programski akt kojim se izražava želja za učešće u projektu.
„Da ne bude zablude, današnji akt ne predstavlja zaduživanje Opštine Herceg Novi, zna se da po zakonu budžet donosi na početku svake kalendarske godine, i on ne predstavlja obavezu da se u sledećim godinama utvrde tačni iznosi sredstava učešća, već se radi o programskom aktu i našoj želji za učešće u samom projektu“, kazao je Vujović.
Do sada su to uradili svi zainteresovani učesnici – Vlada i gradovi regije, a danas i Skupština opštine Herceg Novi.
SO HN
Sekretarka za kulturu Tamara Lepetić, ukazala je na značaj smjernica za Program razvoja kulture. Ona je istakla da je njihovo donošenje zakonska obaveza lokalne uprave.
„Inicijativa za pisanje Programa proizilazi iz činjenice da Opština Herceg Novi do sada nije imala akt koji se odnosi na pregled stanja u kulturi ili na bilo koju vrstu kulturnih politika kojom možemo da se rukovodimo. Smjernice su i jedan od stručnih dokumenata važnih za dalji proces apliciranja za Evropsku prijestonicu kulture“, obrazložila je sekretarka Lepetić.
SO HN
Ekspertski tim koji je izradio ovaj dokument činili su: predsjednik dr Vuk Vuković i članovi Milina Kovačević i prof.mr Janko Ljumović.
EXPLORER sa slomljenom “kicmom” nakon podizanja iz mora
Ronilački brod „Explorer“ koji koristi kontroverzna javna ustanova JU Vlade Crne Gore „Regionalni centar za obuku ronilaca za podvodno deminiranje“ (RCUD) iz Bijele, potpuno je danas uništen prilikom njegovog podizanja iz mora na operativnu obalu Jadranskog brodgradilišta u Bijeloj.
Ovaj 22 metra dugi i 65 tona težak drveni brod pretrpio je teška oštećenja jer je nestručnim podizanjem i lošim rasporedom opterećenja duž njegovog trupa, brodska oplata ali i i dio osnovne konstrukcije trupa broda, polomljen.
Fotografija koja je snimljena danas prilikom završetka akcije podizanja broda iz mora, pokazuje da su čelik-čela sa dizalica koje su podizale „Explorer“ pritisnula i polomila madijere na oplati broda na pramcu, a pogotovo na krmi gdje je slomljeno i više rebara brodskog trupa, a oštećenja je pretrpjela i „kičma“ broda – njegova kobilica. Glavna paluba je takođe polomljena, a deformisana su i oba propelerska osovinska voda. Time je ovaj inače, zapušteni drveni brod potpuno uništen jer se njegova popravka više ne isplati, niti u Crnoj Gori više ima dovoljno stručnih brodograditelja u drvu koji bi se mogli upustiti u ovaj komplikovan i skup zahvat.
EXPLORER sa slomljenom “kicmom” nakon podizanja iz mora
RCUD je u akciji podizanja „Exoplorera“ iz mora na operativnu obalu brodogradilišta Bijela sproveo iznajmivši dvije velike auto- dizalice iz Podgorice, ali je zbog nestručnog postavljanja tzv. potpasa ispod trupa broda, ona završena katastrofalno po plovilo u državnoj svojini. „Explorer“ je inače, dizan po nalogu Ministarstva pomorstva i saobraćaja čija je Inspekcija sigurnosti plovidbe RCUD-u naložila da na taj način eliminiše mogućnost da njihov zapušteni ronilački brod, potone na vezu u Jadranskom brodogradilištu Bijela gdje se već godinama nalazi. Nakon što su u sličnoj akciji krajem juna prošle godine takođe zbog nestručnog postavljanja potpasa i lošeg raspoređivanja opterećenja po njegovom trupu, na isti način uništili protivpožarni avion tipa „Air Tractor Fire Boss AT-802“, Protivpožarne eskadrile MUP-a koji se prevrnuo prilikom slijetanja na Skadarsko jezero, ovo je Mijajlovićevom RCUD-u drugi veliki slučaj devastacije državne imovine. Zbog uništenja preko 2 miliona eura vrijednog aviona niko iz RCUD-a i MUP-a još nije odgovarao, a ostaje da se vidi da li će se to ponoviti i sada u slučaju razaranja broda „Explorer“.
EXPLORER sa slomljenom “kicmom” nakon podizanja iz mora
Taj brod, nekadašnje specijalno opremljena hidrografskja barkasa BH-11 Mornarice VJ, izgrađen je 1985 godine na Krku i bio je jedan od najmlađih i najboljih barkasa u Mornarici. U posjed RCUD-a dospio je 2005 kada ga je tadašnji ministar odbrane SCG Prvoslav Davinić, poklonio JU Vlade Crne Gore sa sjedištem u Bijeloj, a zbog čega je kasnije u Srbiji protiv Davinića vođen dugogodišnji sudski postupak za zloupotrebu službenog položaja.
Vlada SAD je 2007. dala skoro 100 hiljada dolara za remont i opremanje „Explorera“ po potrebama RCUD-a, u tivatskom Arsenalu, ali Veselin Mijajlović nikada nije koristio 350 hiljada eura vrijedan rekonstruisani ronilački brod u njegovoj osnovnoj namjeni. Naprotiv, ovaj državni je u ljeto 2008. neovlašćeno korišten u poslovima polaganja dijela novog podvodnog kanalizacionog ispusta u zalivu Trašte, a koji je za kotorski „Vodovod“ obavila privatna firma Mijajlovićevog sina Danila, „Aquanaut“ iz Podgorice. Iako je vlasnik privatne ronilačke firme, Danilo je istovremeno stalno zaposlen kod oca Veselina, kao jedan od instuktora u državnom RCUD-u. Ubrzo nakon radova u zalivu Trašte, RCUD je potpuno napustio i zapustio Explorer“ koji je godinama propadao na mrtvom vezu prvo u Risnu, a potom i u Bijeloj gdje mu je danas RCUD i konačno „došao glave“.
