Prvo mjesto u julskom kolu popularne nagredne igre „Ulov mjeseca“ koju za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju organizuje kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more „Una“ iz Tivta, i nagradni vaučer u iznosu od 50 eura dobio je Nikola Lučić.
On je na otvorenom moru na udaljenosti 6 milja od obale, ulovio tunu težine 56 kilograma. Kao mamac je korištena plava riba, a u borbi do izvlačenja tune na čamac koja je trajala 90 minuta, učestovali su trojica ribara Nebojša Barižon, Nikola Ivetić i Nikola Lučić.
Drugo mjesto u julskom kolu “Ulova mjeseca” pripalo je Iliji Purliji sa gofom od 30 kilograma koga je on ulovio podvodnom puškom na čeku, na dubini od 11 metara.
JUL – 3.mjesto – Marko Dabović – Gof 27kg
Treće mjesto osvojio je Marko Dabović sa gofom težine 27 kilograma. Gof je ulovljen na štap iz čamca, kod rta Volujice, a mamac je bila živa skuša.
Četiri osobe su poginule, a ostalih pet je teško ozlijeđeno u nesreći turističkog broda koja se dogodila zapadno od grčkog otoka Aegina. U turistički brod s najmanje 20 putnika koji je plovio u kanalu između Perdike i Moni Eginasa zabio se gliser udarivši u njegov pramac.
Većina žrtava je poginula na licu mjesta kada je gliser naletio pri velikoj brzini. Turistički brod je potonuo i putnici su završili u moru. Na mjesto nesreće odmah su stigli obližnji brodovi i jahte te pomogli u spašavanju nesretnih ljudi. Svi ozlijeđeni prevezeni su lokalni dom zdravlja u Aegini, a zatim prebačeni helikopterom u bolnicu u Atenu.
Među žrtvama strašne nesreće u blizini grčkog otoka Aegina su petogodišnja djevojčica, njezin otac, još jedan muškarac i kapetan broda. Jednom od ozlijeđenih, ukrajinskom turistu, djelomično je amputirana lijeva noga. Još jedan ozlijeđeni muškarac ima respiratorne probleme, ali njegovo zdravstveno stanje i dalje je stabilno.
Gliser nije pretrpio ozbiljnu štetu, ali je vlasnik broda, Thrasivoulos Lykoourezos, je uhićen. Obalna straža i lokalna policija odmah je stigla na mjesto nesreće i počela istragu. Skiper glisera je također uhićen i bit će optužen za izazivanje smrti više od jedne osobe.
“Nisam razumio što se dogodilo, nisam vidio ništa, nisam razumio ništa”, bile su prve riječi skipera glisera. Prema preliminarnim podacima, skiper turističkog broda je signalizirao i manevrirao kako bi se izbjegao sudar s gliserom, ali to nije bilo dovoljno. Gliser je napola prepolovio turistički brod i usmrtio četvero putnika i izazvao potonuće broda.
“Bili smo na drugom turističkom brodu na izletu u samostan, Odjednom smo vidjeli da se gliser zabio u brod, a naš se brod odmah okrenuo i krenuo u pomoć unesrećenima. Slika je bila tragična. Ljudi su bili u moru, neki su plivali a neki su se već utopili”, rekao je svjedok nesreće te dodao: “Oko njih su bili prsluci za spašavanje, ali više nismo vidjeli turistički brod.”
Turistički brod je dugačak 7 metara i širok 2,5 metra. Pokreće ga dizelski motor i može doseći maksimalnu brzinu od 6-7 čvorova. Turistička brod se koristi za putovanja diljem otoka Aegina i plovidbu do samostana. Kapacitet broda je do 25 putnika, a tijekom nesreće nije bio pretrpan.
Tim arheologa sa Varšavskog univerziteta u Poljskoj, iskopao je u Risnu prvu ikada otkrivenu palatu ilirskih kraljeva!
Otkriće je veoma važno jer predstavlja prvi uvid u funkcionisanje kraljevske vlasti u drevnoj Iliriji, piše portal Patrimundia.
Risan arhološko istraživanje
Palata je otkrivena pri iskopavanjima lokaliteta na kojem se nalazio stari Risan, odnosno gdje je prije toga bila prijestonica kraljice Teute Nepokorive, a o ovom otkriću u našoj zemlji piše i Daily Mail.
Djela kraljice Teute su izazvala Prvi ilirski rat 229. godine prije nove ere, a iskopavanja na lokalitetu traju od 2000. godine i do sada su dovela do nevjerovatnih saznanja koja su omogućila istoričarima da odrede tačan redoslijed vladavine ilirskih kraljeva. Tako je otkriveno da je kralj Balajos bio u stvari prethodnik, a ne nasljednik kraljice Teute, kako se ranije mislilo.
Risan istraživanja
Arheolozi su iskopali dva temelja palate koja potiču iz 3. vijeka prije nove ere, a pretpostavja se da je helenistički kompleks izgrađen prije 260. prije nove ere, dok je drugi nastao poslije 250. prije nove ere.
Poljski profesor Pjotr Dižek kaže da su lokacija građevina, njihova veličina, plan i tehnika gradnje potpuno neobični i jedinstveni kada se uporede sa prethodno poznatim primjerima ilirske arhitekture, u koju spada i ona prethodno otkrivena u oblasti Risna.
Risan istraživanja
“Izgleda da smo otkrili mjesto poznato iz antičkih izvora. To je rijedak slučaj u arheologiji. Obično nijesmo u stanju da identifikujemo određenu lokaciju kao takvu na kojoj su se odigrali važni događaji, kao što je na primjer tačno mjesto Cezareve smrti”, objasnio je profesor.
Prema dosadašnjim rezultatima, u starijem dijelu palate nalazila se velika centralna odaja u formi megarona sa ognjištem u središtu. U temelju je pronađeno i 30 novčića vjerovatno prinijetih kao dar bogovima.
Risan istraživanja
Sa obje strane palate nalazili su se mermerni stubovi, a u sobama su pronađeni ostaci luksuznog helenističkog namještaja. Oko megarona nalazio se prostor u kojem su skladišene amfore.
Oblast u kojoj su vršena iskopavanja bila je prethodno neistražena i arheolozi nijesu ni pretpostavljali šta će naći ispod zemlje.
„Peraška fešta” biće održana u petak 19.avgusta sa početkom u 20.30 na trgu ispred crkve Svetog Nikole u Perastu.
„Uz zvuke „Boka benda” gosti će moći da degustiraju primorske specijalitete koje će pripremiti mještani i ugostitelji” – poručuju iz Mjesne zajednice Perast i pozivaju zainteresovane da prisustvuju fešti.
Uspješna ljetnja kulturna sezona u Luštica Bay-u biće nastavljena izložbom 15 radova britanskog umjetničkog fotografa Tima Hola /Hall/, od 22. avgusta u 19 časova, kada će biti upriličeno otvaranje, do 2. septembra. Izložba je prodajnog karaktera i biće otvorena svakog radnog dana od 18 do 20 časova.
Izloženi radovi predstavljaju crnogorske pejzaže snimljene tokom posljednjih pet godina na primorju i području Durmitora. Hall stvara pod uticajem umjetnosti iz prošlosti i pokušava da stvori sliku koja prelazi granicu između fotografije i slikarstva.
„Moja prva posjeta, prije pet godina, me je odvela na putovanje duž obale od Tivta do granice sa Albanijom. Ovaj dio Jadrana ima poseban ton i prepoznatljivu boju i pruža beskrajnu inspiraciju za fotografisanje. Bio sam toliko obuzet ljepotom obale da sam odlučio da se vratim da istražujem više od pejzaža, i potom pronašao područje oko Durmitora. Rano ujutru magla koja se uvija oko planina daje magičnu atmosferu i čitava ta slika me podsjetila na kineske slike mastilom. Najnovije putovanje Crnom Gorom odvelo me je u vožnju helikopterom iznad budvanske rivijere. Bio sam zapanjen jakim bojama i kontrastom mora sa suncobranima i plivačima“, saopštio je autor povodom najavljene izložbe.
Tim Hol je umjetnički fotograf sa više od dvadeset godina iskustva, specijalizovan za putovanja, pejzaže i portrete. Njegova namjera da vidi svijet kroz sočivo kamere je inspirisano romantikom putnika iz 19. vijeka, a odnedavno radom fotografa Nacionalne geografije. Njegov rad je lirski odgovor ljudima i mjestima koje je posjetio i pokazuje njegovu duboku zainteresovanost za urbani i prirodni svijet i ljude koji ih nastanjuju.Uticaj slikarstva u njegovom radu potiče sa studija Istorije umjetnosti na Univerzitetu u Mančesteru. Namjera da udari emocionalni ili duhovni akord je evidentna u mnogo njegovih pejzaža. Njegovi radovi su predstavljeni u galerijama savremene umjetnosti u Evropi, Jugoistočnoj Africi i SAD.
U kompleksu Luštica Bay u četvrtak veče biće upriličen „Trenutak za klasiku“ egipatskog gostujućeg ansambla „Talasi Nila“ koji će najprije nastupiti u Herceg Novom na otvaranju operskog festivala Operosa Montenegro.
Druga kulturna sezona u Luštica Bay-u, novom gradu na Jadranu, počela je uspješnim koncertima britanske soul zvijezde Džos Ston i svjetski poznatog gitariste Miloša Karadaglića i njegovih prijatelja.
Luštica Development je ove godine sponzor renomiranih internacionalnih festivala KotorArt i Purgatorije Tivat i Operosa u Herceg Novom.
Crnogorska kulturna mreža nastavlja s realizacijom projekta “Javno gledanje utakmica crnogorskere prezentacije”. Ovog puta u Tivtu, na Trgu Magnolija, pod pokroviteljstvom Općine Tivat u saradnju s Hrvatskim nacionalnim vijećem organizuiraju Javno gledanje polufinalne utakmice Olimpijskog turnira u vaterpolu između reprezentacija Crne Gore i Hrvatske, koja će se odigrati danas 18. avgusta s početkom u 17:20.
“Odlučili smo se da ovaj projekat realizujemo u Tivtu, rodnom gradu u kojem su ponikli neki od najboljih naših vaterpolista, i gradu u kome živi veliki broj predstavnika Hrvatske nacionalne zajednice, sve sa ciljem zajedničkog navijanja i zadovoljstva koje pruža sport.
Na pomenutom događaju želimo da predstavimo multietničku CrnuGoru, što je jedna od najvećih crnogorskih vrijednosti, kojom se svi ponosimo.
Drago nam je da je Opština Tivat prepoznala značaj organizacije i prihvatila partnerstvo na događaju koji je prevashodno usmjeren ka mladima.
Pozivamo navijače iz svih crnogorskih gradova da dođu u Tivat u što većem broju, i da zajedno navijamo za naše vaterpoliste koji se hrabro bore da našto dostojanstveniji način reprezentuju Crnu Goru na Olimpijskim igrama u Rio De Žaneiru”, obavještavaju iz Crnogorske kulturne mreže.
Opštinski odbor GP URA – Kotor prije par dana uputio je javni poziv lokalnim partijama i pozvao ih na stvaranje velike i jake koalicije za oktobarske izbore. Istinski cilj nam je smjena vlasti, a ne borba za golu vlast, poručuju iz URE.
URA- Kotor je poziv uputila: Liberalnoj Partiji,Hrvatskoj Gradjanskoj Inicijativi,Socijalističkoj Narodnoj Partiji,Demokratama Alekse Bečića,Demosu Miodraga Lekića,Demokratskom Frontu,Socijaldemokratskoj partiji Ranka Krivokapića i Demokratskoj Srpskoj stranci.
Ovih dana očekuju njihov odgovor i nadaju se da će čelnici ovih osam lokalnih partija imati sluha, prevazići razlike i uvidjeti prednosti stvaranja ovakve koalicije za zajednički cilj kao što je promjene vlasti na lokalnom nivou.
URA
Prenosimo integralni tekst poziva:
”Ocijenjujemo da je i ekonomska i politička situacija u našoj zemlji nikad lošija nego danas.Svjedoci smo nemilosrdne rasprodaje gotovi svih resursa naše države,javašluka i neodgovornog ponašanja u organima javne uprave,zloupotreba funkcija,kriminalnih radnji najodgovornijih u Državi (što u dokazanim postupcima,što u onima koje tek slijede),korupcije u svim oblicima,tolerisanja radnji kriminalnih klanova itd.itd.
Nijesmo maliciozni i voljeli bi iznijeti makar jedan svijetao primjer u interesu gradjana i naše države,ali ne uspijevamo da ga pronadjemo.
Ista je situacija i kada je u pitanju naš grad Kotor.Njegova devastacija i marginalizacija u čitavom periodu od ’90-tih,sa naročitom ekspanzijom u poslednjih 10 godina je zastrašujuća.Kotor kao jedini grad pod zaštitom Unesc-a,grad hiljadugodišnje tradicije i kulture,to više nije.Postao je „naselje są karakteristikama grada”, premještene su sve značajnije institucije koje po prirodi stvari treba da budu są centralom u Kotoru (arhiv,muzej,zavod za zaštitu spomenika i sl),premješteno je sjedište nekad privrednog giganta kakav je Jugopetrol Kotor .Uništena je cjelokupna nekadašnja privreda ovog grada,a ništa novo nije uradjeno u proteklom periodu.Luka Kotor kao jedini preostali privredni subjekt ovog grada je trenutna meta vlastodržaca,kojoj prijeti oduzimanje koncesije za operativnu obalu,što bi ujedno značilo i kraj ovog grada.
Smatramo da u opozicionim redovima postoji dovoljan broj svjesnih i odgovornih ljudi,koji žele na efikasan način zaustaviti ovu vlast- koja je izgubila kompas i vezu są realnošću.Ova vlast se otudjila od naroda i svoje Države,jer sve poteze koje povlače isključivo su i interesu partije i punjenju privatnih džepova pojedinaca i to parama ovog naroda.
U vezi sa prvenstvenim ciljem svih opozicionih partija, koje to uistinu jesu,a to je smjena DPS na predstojećim izborima u oktobru,ovaj dopis predstavlja naš poziv za stvaranje jakog koalicionog izbornog bloka.Opštinski odbor GP URA Kotor smatra da ujedinjena opozicija na lokalnim izborima, ne ostavlja nikakvu šansu da DPS može ponovo participirati u vlasti nakon oktobarskih izbora.Takodje smatramo da opozicija na ovaj način pokazuje ozbiljnost prema biračima te da opšte interese stavlja ispred uskostranačkih .
Mišljenja smo da možemo pronaći minimum zajedništva za cilj koji je pred nama,i da zarad tog cilja vrijedi povesti razgovore za stvaranje velikog opozicionog bloka . Otvoreni za svaki vid razgovora i dogovora,molimo da nam odgovorite da li ste spremni ili ne da razgovaramo u vezi ove inicijative ,te da dogovorimo održavanje zajedničkog sastanka.”
Luka Kotor i ove godine bilježi dobru posjećenost. Od početka godine u ovu luku uplovio je 231 brod, sa skoro 250.000 putnika.
Prema podacima Turističke organizacije Kotor, za prvih sedam mjeseci uplovilo je 819 jahti, na kojima je bilo 4.073 putnika.
„Za 2016. godinu, prema podacima Luke Kotor, najavljeno je da će uploviti 480 brodova, što u mnogome utiče na produžetak sezone, s obzirom da brodovi dolaze sve do decembra”, saopšteno je iz TO Kotor.
Turisti u Kotor uglavnom dolaze kruzerima. Trenutno u Kotoru boravi 8.230 gostiju, što je sedam odsto više gostiju u odnosu na isti period prošle godine. Za prvih sedam mjeseci ove godine, ovaj grad, koji je smješten u Bokokotorskom zalivu je posjetilo 207.285 izletnika.
U lokalnoj turističkoj organizaciji ovog grada navode da Kotor godišnje posjeti do milion turista, uključujući i izletnike, dolaske sa kruzera, posjetioce u tranzitu i samostalne pojedinačne goste.
„Svakako brojke potvrđuju da je Kotor svjetska turistička destinacija”, navode u TO Kotor.
Na blagdan Velike Gospe, zajedno s posljednjim podnevnim otkucajem zvona sa zvonika krčke katedrale, iz gradske je luke krenula još jedna, devetnaesta regata tradicijskih plovila »Krčka jedra«. Ta ionako po mnogočemu posebna i drugačija jedriličarska regata ove je godine bila još posebnijom, i to stoga što je ovo sad već tradicionalno događanje posvećeno čuvanju i promociji duge i bogate maritimne baštine grada i otoka Krka ovog puta bilo uklopljeno u proslavu i cjelogodišnje obilježavanje 140. obljetnice postojanja Jedriličarskog kluba »Plav« Krk – najstarijeg jedriličarskog društva na obalama Jadrana, piše Novi list.
Pod reflektorima
Stoga i ne čudi da su, osim upriličenjem uvijek dojmljivog regatnog natjecanja starih pasara, guceva, batana i gajeta pristiglih u krčki porat iz svih dijelova otoka Krka i Kvarnera, organizatori ovog puta odlučili manifestaciju Krčka jedra obogatiti još jednim atraktivnim događajem – noćnim jedrenjem. Večer prije »Krčkih jedara« pristigli su se sudionici, zajedno sa svojim domaćinima – Krčanima – tako dali u revijalno jedrenje gradskom lukom, i to obasjani svjetlima snažnih reflektora i praćeni prigodnom glazbom koja je brojnim gledateljima okupljenim u krčkoj luci prezentaciju »Krka kakav je nekad bio« (ali i kakav je, zahvaljujući zaljubljenicima u tradicijska plovila, na sreću ostao i do današnjih dana) ovu manifestaciju učinila posebno dopadljivom.
Natjecanje krstaša
– Ponosni smo na dugu i bogatu tradiciju krčkog sportskog jedrenja, baš kao i na našu cjelokupnu pomorsku, ribarsku, odnosno maritimnu baštinu koja i danas živi i koju, povremeno, a posebice u ovoj prigodi, s radošću i zadovoljstvom prikazujemo i dijelimo s našim posjetiteljima – prenio nam je Danko Milohnić, predsjednik krčkog kluba slavljenika. Nedjeljno noćno jedrenje, kao i sama regata Krčka jedra koja je i ove godine okupila brojne sudionike i stara, tradicijska plovila, nisu bili jedina događanja kojima smo obilježili ovaj produljeni blagdanski vikend – nastavio je Milohnić napomenuvši i da je prije spomenutih dviju regatnih plovidbi održano i ono »pravo«, sportsko natjecanje jedriličarskih posada u klasi krstaš, a koje su se natjecale na regati koja se boduje u sklopu Kupa sjevernog Jadrana.
Spomenimo i da je ta višednevna jedriličarska manifestacija u sklopu koje su proteklih večeri do kasno u noć na obali održavale i prigodne jedriličarske fešte i ove godine organizirana i provedena uz podršku Grada te Turističke zajednice grada Krka, Županijske lučke uprave Krk kao i Komunalnog društva »Vecla«.
U Bogorodičinom hramu na Prčanju, u utorak svoj posljednji ovogodišnij nastup imao je Festivalski orkestar KotorArta. Vrhunac festivala u cjelini predstavljao je i dolazak maestra, Krzyssztofa Pendereckog, poljskog kompozitora i dirigenta koji je rukovodio orkestrom. On je publici predstavio svoje tri kompozicije – dvije Simfonije i Čakonu, kao i djelo poljskog kompozitora Andžeja Panufnjika u kojem je solističku dionicu svirala violinistkinja Patricja Pjekutovska. Koncert su Don Brаnkovi dani muzike organizovali u saradnji sa Poljskom ambasadom u Crnoj Gori.
“Izuzetno sam srećan. Moje kompozicije su veoma zahtjevne, ali festivalski orkestar KotorArt-a se izuzetno dobro snašao. Imali smo duge i iscrpne probe, međutim na kraju, sve je bilo vrijedno truda. Reakcije publike su odlične, i jako mi je bitno da su slušaoci uživali u ovako dobrom koncertu”, kazao je maestro Penderecki.
Prčanj – Koncert Maestro
“Bila sam prisutna na nekoliko koncerata gdje je svoju muziku dirigovao maestro Penderecki. Ovoga puta sam imala čast da budem dio zvaničnog programa koncerta, i ponijela sam divna iskustva. Oduševljena sam svime”, kazala je violinistkinja Patricja Pjekutovska.
Prčanj – Koncert Maestro
“Ovo je bio veliki uspješni poduhvat. Očekujemo maestra Pendereckog opet u Kotoru. Cijeli ovogodišnji program je jedno veliko obećanje značajnog napretka festivala u svakom smislu, i još bolje pozicioniranje na festivalskoj mapi regiona i Evrope, a ovakvi projekti upravo to i čine”, rekao je umjetnički direktor KotorArt Don Brankovih dana muzike, Ratimir Martinović.
“Opština Kotor je jedan od pokrovitelja festivala KotorArt, samim tim i njegovog segmenta Don Brankovi dani muzike. Jedan od razloga je taj što u Kotor dovodi svjetski priznata i poznata imena iz svijeta umjetničke muzike kakva su Nikolaj Luganski, Ivo Pogorelić, Miloš Karadaglić, Roman Simović, Kšištof Penderecki i mnogi drugi.
Muzika je kotoranima jako bitna, stoga i Opština Kotor ulaže napore da muzički duh grada očuva, te podržava i Kotorsku koncertnu sezonu organizovanu od strane ŠOSMO “Vida Matjan” iz Kotora, zahvaljujući kojoj je Kotor pored Podgorice jedini grad sa cjelosezonskom kontinuiranom izvedbom umjetničke muzike.
I u buduće ćemo nastaviti da finansijski i logistički podržavamo Međunarodni festival KotorArt, jer smo svjesni koliko on doprinosi razvoju kulturnog turizma ne samo u Kotoru, već i u cijeloj Crnoj Gori”, kazao je savjetnik u Stručnoj službi Predsjednika Opštine Kotor, Milo Radonjić.
Gošća koncerta bila je i Helene Schneider, gradonačelnica Santa Barbare, koji je grad pobratim gradu Kotoru.
“Pričinjava mi posebno zadovoljstvo što sam ovdje. Koncert je bio divan, cijela delegacija iz Santa Barbare je zaista uživala. Santa Barbara i Kotor rade dosta zajedničkih projekata, posebno na polju kulturne razmjene, i ubijeđena sam da ćemo u budućnosti našu saradnju na obostrano zadovoljstvo još intenzivirati”, kazala je ona.
