50 godina „Bokeljske noći“ Maje Perfiljeve

1
Star clippers - Photo: zoran Nikolić
Fhoto: Zoran Nikolić

U organizaciji Centra za kulturu Tivat i Opšine Tivat, uz umjetničku produkciju Maje Perfiljeve, u nedjelju veče u Tivtu će posebnim programom biti obilježen nesvakidašnja godišnjica – zlatni jubilej pjesme „Bokeljska noć“, autorice teksta Maje Perfiljeve.

Pjesma tivatsko-zagrebačke pjesnikinje i umjetnice koju su izveli Vice Vukov i Radmila Karaklajić pobijedila je 1966. na čuvenom Slitskom festival zabavne muzike zabavne, a godinu kasnije je dobila i nagradu “Zlatni ključ” na festivalu zabavne muzike u Bratislavi. Stihovi ovog evergrina “Jedne će se noći lude, zapaliti u nama vatre…” i “Zasjaće palace, antike tarace…”, postali su dio pučke kulture u Boki i neizostavni dio svake bokeške fešte i zabavno-turističkog dogadjaja.

U program kojim će u nedjelju veče na tivatskoj ljetnjoj pozornici sa početkom u 21.30 sati biti obilježeno pola vijeka ove čuvene pjesme, učestvovaće iz Hrvatske dubrovački muzičar Tibor Karamehmedović iz grupe “Silente”, te grupa “Gruhak” – sljedbenici čuvenih “Indexa”. Iz Crne Gore nastupiće Anita Popović, Dušanka Belada, Nikola Trtica, Marko Prentić, Stefan Čelanović, Andrijana Božović.

Svi oni napravili su nove kompozicije na tekstove Maje Perfiljeve. Andrijana Božović će u duetu sa grupom “Gruhak” uvesti  pjesmu “Sanjam” Maje Perfiljeve, poznatu iz repertoara “Indexa”.

Maja Perfiljeva
Maja Perfiljeva

Na ovoj muzičo-pjesničkoj večeri učestvovaće i specijalna gošća Radmila Karaklajić koja je 1966. godine uz Vicu Vukova interpretirala pjesmu “Bokeljska noć” u raskošnom aranžmanu Pere Gotovca, a nastupiće i pjesnikinja Tamara Milenković.

Inače, Maja Perfiljeva je rođena u Tivtu, gdje je provela djetinjstvo i tako postala neraskidivo vezana za Boku. Zavičaju je posvetila više pjesama, a najpoznatija je “Bokeljska noć”. Perfiljeva je profesorica hrvatskog jezika i književnosti, živi u Zagrebu i Tivtu, a posljednjih godina vodi i posebnu pjesničku školu.

Ivo Josipović: „Drago mi je da sam u Kotoru kao glazbenik“

0

„Drago mi je da sam ponovo u Kotoru, ali ovog puta kao glazbenik. U čast Don Branka otvoren je festival i izuzetno sam zadovoljan što sam pozvan da napišem kompoziciju, koju sam skladao na osnovu njegove knjige „Kurosavin nemir svijeta“.

To je inspirativna knjiga, knjiga optimizma i dobrih poruka, kroz koju sam obnovio svoja sjećanja o Don Branku Sbutegi.

„Ne psuj tmine, radije upali svoju svijeću!“, moto je optimizma iz Kurosavinog nemira svijeta koji me je dodatno inspirirao u ovom djelu – kazao je Josipović za Boka News.

Što se tiče Kotora i boravka u Kotoru, Josipović:

„Kotor je prekrasan grad. To je grad kulture i drago mi je da su ona moja dobra sjećanja na Kotor kao takva i dalje ista.“

Ivo Josipović u Kotoru
Ivo Josipović u Kotoru

O politici bivši predsjednik Hrvatske:

„Vidjećemo, vrijeme ide dolaze promjene raznih vrsta, ja sam okupio mlađu ekipu tako da ćemo probati razviti jedan novi koncept upravljanja društvom“ – kazao je za naš portal Ivo Josipović.

Budva – izmjena režima sobraćaja za vrijeme Sea Dance festivala

0
Sea Dance
Sea Dance

U toku održavanja Sea Dance festivala u Budvi u vremenskom periodu od 17 sati do 01:30 sati od 14.jula zaključno sa 16.julom doći će do promjene režima saobraćaja iz dvosmjernog u jednosmjerni. Izmjena režima se odnosi na relaciju od raskrsnice ulica Jadranski put – Topliški put – 22. novembra do raskrsnice ulica Jadranski put – Topliški put iz pravca Budve prema Tivtu.

Iz pravca Tivta prema Budvi saobraćaj će se odvijati jednosmjerim režimom od raskrsnice Jadranski put – Topliški put preko Topliškog puta do raskrsnice Topliški put – Žrtava fašizma.

Tokom trajanja festivala, na relaciji Budva – Jaz, biće organizovan autobuski i taxi prevoz.

Svi polasci iz Budve autobusima “Lalatović travel” biće organizovani sa stajališta u ulici Trg Slobode kod hotela Slovenska plaža i cijena karte za jednu vožnju iznosiće 1.5 eura i kupovaće se kod vozača.

Sea Dance
Sea Dance

U vremenskom intervalu od 17 sati do 05 sati autobusi će saobraćati na svakih 15 minuta, dok u vremenskom period od 05 sati do 17 sati autobusi će saobraćati na svakih 30 minuta.

Oficijalni taxi prevoznik je “Palma taxi” čije taxi stajalište će se nalaziti u Mediteranskoj ulici kod hotela Tre Canne ili na poziv broja 19550, 19577 i 068019577, a cijena vožnje u jednom pravcu iznosi 7 eura.

Za sve posejetioce koji žele na festival doći sa svojim vozilima predviđen je parking na tri lokacije. Parking na samom prostoru Jaza u blizini festivalske zone – po cijeni od 10 eura na dan. Broj parking mjesta je ograničen – i mogućnost parkinga rezervisana je samo tokom dana do 03 sata.

Parking na prostoru Mega marketa na 800 metara od Jaza po cijeni od 5 eura na dan, kao i parking na oko 1.9 km od Jaza po cijeni od 3 eura na dan.

„Urbana utopija“

0
Urbana utopija
Urbana utopija

Izložba slika pod nazivom „Urbana utopija“, akademske slikarke Svetlane Dragojević, biće otvorena u subotu 16. jula sa početkom u 21 sat, u galeriji „Pizana“ u nautičko turističkom centru Porto Montenegro u Tivtu.

Izložbu će otvoriti Ursula Rommerskirchen Hilbertz, ataše za kulturu Njemačke ambasade u Podgorici.

„Svetlana Dragojević stvara jednu imaginarnu mapu mjestâ koja joj se ukazuju i kojima suptilno i sigurno objašnjava svijet oko sebe. Te građevine nerijetko se naslanjaju jedna na drugu ili žive posve samostalno, privlače nas na različite načine. Pojam grada u svojoj punoći podrazumijeva susret sa mnogim, često i nepredvidljivim ispoljavanjima; tako je i u ovim radovima. Postoji više ravni grada – više nivoa slike. Dok punoća kolorita uvjerljivo ukazuje na boje zastora nekog grada. Tako naviru cjeline, koje opet čine neke cjelovite oblike, u kojima se odigrava javni i tajni život učmale i zamišljene, lijene i razigrane, ljudske zajednice. A gdje je naše mjesto? Valjda, parafrazirajmo Siorana, negdje između bića i nebića, između dvije fikcije.“- zapisao je o stvralaštvu ove umjetnice, književnik Pavle Goranović.

Prenos uživo iz podmorja! Kod Šibenika instalirana prva podvodna kamera

0
Sistem je opremljen i reflektorom koji u ljetnom režimu rada osvjetljava podmorje svakodnevno od 20 do 23 sata, a termin paljenja i gašenja mijenjat će se ovisno o promjeni duljine dana i noći. Estuarij rijeke Krke poznato je mrijestilište mnogih vrsta riba što su pokazale i prve testne fotografije. Vizualni materijali i podaci koje će prikupiti uz pomoć podvodne kamere, na meteo postaji, kao i panoramskom kamerom usmjerenom na Šibenik te sondom za mjerenje temperature mora, znanstvenicima će poslužiti za praćenje života tog dijela podmorja.

sipa
sipa

Područje Šibenika zahvaljujući centralnoj poziciji na hrvatskom dijelu Jadrana te zbog koncentrirane povezanosti vodnih odjeljaka – slatkih, boćatih i slanih voda izuzetno je pogodno za razvoj akvakulture i znanstvena istraživanja. Prijenos uživo možete pratiti na poveznici: http://www.sibenik-meteo.com/podvodna-kamera

Banjević: omaž u slavu Boke, pomoraca i Don Branka Sbutege

0

„Ex Voto“ naziv je izložbe slika i zavjetnih ploča, akademskog slikara Veselina Banjevića, koja je otvorena povodom desetogodišnjice smrti Don Branka Sbutege u Galeriji solidarnosti u srijedu je u Galeriji solidarnosti u Kotoru.

Izložba je, kao likovni program dio Kotor Art i Don Brankovih dana muzike.

,,Večeras je pred nama sedamnaest slika Banjevićeve interpretacije ikonografskih predložaka sa svoda škrpjelskog svetišta, sa prikazom života Bogorodice, križevi sa anđelima od kojih je jedan sa grbom grada Perasta, polja sa evanđelistima i veliko platno uznesenja Bogorodice”, kazala je istoričarka umjetnosti Marija Mihaliček, i konstatovala da su Banjevićeve vizije, u starim Kokoljinim ramovima, postavljene kao rezultat novog traganja pronađenim ponovo na istom izvorištu – Gospi od Škrpjela.

“Ove Banjevićeve ex vote, u likovnom smislu potpuno autonomne kreacije, skoncentrisane su na tri elementa: more, brod i Bogorodicu”, kazala je Mihaliček.

Cjelokupna izložba posvećena sjećanjima na Don Branka Sbutegu, ali i sjećanjima na sve pomorce Boke, a nadasve, u slavu zaštitnice Perasta – Gospe od Škrpjela. Večerašnja izložba radova Veselina Banjevića i nastupajući festival Don Brankovi dani muzike, pokazuju sjećanje na njega i na poruku, koju nam je ostavio, da je put ljubavi jedini životni put’. U obilježavanju deset godina obnove nezavisnosti, povodom 13.jula Dana državnosti, zaista nam je čast da sa sjećanjem na Don Branka kroz ovakva umjetnička dešavanja slikom i muzikom, nastavimo graditi put kulturnog identiteta” – kazao je direktor OJU ,,Muzeji” Kotor Andro Radulović.

Izložba Veselina Banjevića - "Ex Voto"
Izložba Veselina Banjevića – “Ex Voto”

Izložbu je otvorio direktor Kotor Arta, Ratimir Martinović.

,,Tek sam počeo da gledam izložbu i samo naslutio nivoe, razne poruke, slojeve koje ovi radovi kriju u sebi i trebaće mi nekako vrijeme da ih smjestim u svoje sistem, sazvežđe umjetnosti, inspiracije i duha, sazvežđe koje je od svih nas okupljenih, sazvežđe čija je glavna planeta imena – Don Branko Sbutega”, kazao je Martinović.

Martinović je pozvao prisutne da u radovima pronađu kanale i puteve do neslućenih visina i perspektiva iz kojih dnevne pobjede i porazi izgledaju efemerno i prolazno, kakvi i jesu naši ovozemaljski životi. ,,Ars longa, vita brevis!”, kazao je Martinović, otvarajući izložbu.

Izložba Veselina Banjevića - "Ex Voto"
Izložba Veselina Banjevića – “Ex Voto”

Autor Veselin Banjević u svom obraćanju kazao je da je ovom izložbom zaokružuje njegov ciklus prema Gospi od Škrpjela i Don Branku.

„Izloženi radovi su okvir mog likovnog svijeta a sve je u slavu Boke, pomoraca i omaž Don Branku” , kazao je Banjević

Kotor: Otvoreni “Don Brankovi dani muzike”

0

U sklopu obilježavanja Dana državnosti Crne Gore, u srijedu navečer su svečano ispred katedrale Svetog Tripuna u Kotoru otvoreni “Don Brankovi dani muzike”, muzički segment festivala KotorArt-a.

Na otvaranju su govorili, Ratimir Martinović, direktor KotorArt-a, dr. Aleksandar Stjepčević, predjednik opštine Kotor i Antun Sbutega,  crnogorski ambasador u Italiji.

Koncertom nazvanim “Desetljeće” povodom obilježavanja desetogodišnjice smrti don Branka Sbutege, osnivača i prvog počasnog predsjednika festivala KotorArta, festivalski orkestar pod dirigentskom palicom maestra Miroslava Homena izveo je djela specijalno kompovana za ovu priliku.

Pored tri muzičke premijere, kompozicija Aleksandra Perunovića, Nine Perović i bivšeg hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, nastupili su sopran Olivera Tičević i violončelist Dmitrij Prokofjev.

Premijerno je prikazan film “Don Branko” u produkciji Radio televizije Crne Gore, prema scenariju njegovog brata Antuna Sbutege, koji potpisuje urednica kulturno –  umjetničkog programa RTCG, Jovanka Kovačević Đuranović.

U sklopu proslave otvorena je i likovna izložba pod nazivom Ex Voto, autora Veselina Banjevića, posvećena sjećanju na don Branka Sbutegu.

Posebno oduševljenje publike izazvalo je prisustvo bivšeg hrvatskog predsjednika, koji je kompoziciju Kurosavin nemir svijeta, za gudače, zvona i timpane napisao u čast Don Branka Sbutege i nazvao ju je po njegovoj knjizi. „Ne psuj tmine, radije upali svoju svijeću!“, moto je optimizma iz Kurosavinog nemira svijeta koji je Josipoviću bio inspiracija u ovom djelu.

Don Branko Sbutega (1952.−2006.) je bio župnik crkve Svetog Eustahija u Dobroti. Rođen je 8. aprila 1952. godine u Kotoru gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju i muzičku školu. Najprije je studirao medicinu u Beogradu, a nakon toga filozofiju u Beču i teologiju u Zagrebu i Rimu. Za svećenika je zaređen 15. jula 1979. godine na otoku Gospe od Škrpjela.

Nakon potresa 1979., radio je na obnovi sakralnog i kulturnog patrimonijuma Kotorske biskupije. Početkom devedesetih godina osnovao je Centar za pomoć izbjeglicama s prostora bivše Jugoslavije u Padovi, Italija. Po povratku u Kotor, 1996. godine nastavio je s humanitarnim radom u Caritasu Kotorske Biskupije.

Kao erudit, poliglot i ljubitelj umjetnosti dao je veliki doprinos kulturi. Organizirao je i podržavao brojne lokalne i međunarodne kulturne manifestacije i inicijative, među kojima su: Grupa književnika 99, osnovao je muzički festival Kotor Art i dao da se napravi najveći mozaik na Balkanu, u crkvi Svetog Eustahija u Dobroti.

U javnosti je prepoznat po mirotvornom angažmanu, promociji suživota tokom godina jugoslovenske krize i toleranciji, uključujući odnos prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Bio je veliki zagovornik zaštite čovjekove okoline i obnove crnogorske nezavisnosti. Koautor je knjige “Stara književnost Boke”, a knjiga “Kurosavin nemir svijeta” objavljena je neposredno pred njegovu smrt 27. travnja 2006. godine kao zbornik njegovih tekstova i intervjua.

 Miro Marušić

Modri kavez uvršten je na Pula Film Festival

0

Modri kavez uvršten je na Pula Film Festival

Modri kavez -premijera filma
Modri kavez -premijera filma
Redateljica filma Bruna Bajić će održati predavanje na temu inovativne metode sufinanciranja projekta
“Modri kavez”, dokumentarni film posvećen emotivnom životu pomoraca uvršten na Pula Film Festival, moći će se pogledati u subotu, 16.srpnja na jutarnjoj  projekciji za novinare i večernjoj za javnost.

U sklopu CROWDFUNDING konferencije, koja će se održati u sklopu festivala, 15.srpnja redateljica filma mag. Bruna Bajić će održati predavanje na temu inovativne metode sufinanciranja projekta, s obzirom na to da je “Modri kavez”, prvi uspješno izrealizirao kampanju za dokumentarni film u Hrvatskoj.

Vujanović posthumno odlikovao admirala Barovića, koji se ubio jer nije htio napasti Dalmaciju

0
Admiral Barović
Admiral Barović – lijevo

Predsjednik Filip Vujanović u utorak je, povodom današnjeg Dana državnosti Crne Gore, posthumno dodijelio Orden za hrabrost admiralu bivše JNA Vladimiru Baroviću, koji je početkom Domovinskog rata u Hrvatskoj odbio izdati naredbu o otvaranju vatre na primorske i dalmatinske gradove te naposljetku počinio samoubojstvo.

Govoreći o admiralu Baroviću, Vujanović je kazao da je riječ o čovjeku kojem su čast i dostojanstvo bili put kojim se kretao i koji je, u ime tog puta, samovoljno okončao život.

„Admiral koji nije želio izdati naredbu da se razaraju dalmatinski gradovi i naselja, da se ubijaju nevini ljudi, shvatio je da mu crnogorska etika i vrijednosti to ne dopuštaju“, kazao je Vujanović.

Orden za hrabrost posthumno je dodijeljen admiralu Baroviću na prijedlog nevladine organizacije Građanska alijansa i SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.

Admiral Barović, koji je bio zapovjednik ratne mornarice za područje Istre, izvršio je 1991. godine samoubojstvo na otoku Visu, nakon što je odbio naredbu da bombardira primorske gradove u Hrvatskoj.

Admiral Barović
Admiral Barović

Barović je u svom oproštajnom pismu, koje je napisano na otoku Visu, gdje se tada nalazilo zapovjedno mjesto bivše Jugoslavenske ratne mornarice, naveo i razloge koji su ga naveli na taj čin. Glavni razlog je nerazumna agresija JNA i crnogorskih rezervista na Hrvatsku koja, po mišljenju admirala Barovića, predstavlja djelo suprotno tradicionalnom crnogorskom poimanju časti. Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio, smatrao je admiral Barović, koji si je oduzeo život suočen s vlastitom nemoći u sprječavanju djelovanja JRM-a na razaranju hrvatskih gradova te zbog potpunog neslaganja s odlukama vrhovnog zapovjedništva bivše JNA.

12. Dani Knjižare So, obilježeni knjižarskim protestom

0

 

Dani Knjižare So
Dani Knjižare So

Na hercegnovskom glavnom gradskom trgu, u utorak su počeli 12. Dani Knjižare So, dvodnevna manifestacija u čast obnovljenog gradskog knjižarstva (od 1898) i izdavaštva.

Planirano je da prvo veče bude posvećeno zlatnom filatelisti, kap. Tomu Katuriću, i da tom prilikom govore Nikola Malović, i kap. Tomo Katurić – počasni građanin Herceg Novog, dobitnik brojnih zlatnih medalja za unikatnu u svijetu, filatelističku kolekciju bokeljskih pisama i poštanskih maraka, a planirano je i da se na PTT sandučetu (što nije dozvoljeno?!) u centru grada postavi dvojezička spomen-pločica koja bi strancima, na engleskom, što je rijetkost kada su javni natpisi u pitanju, kazivala:

Captain Tomo Katurić, Honorable citizen of the Municipality of Herceg Novi, is the Champion of numerous Gold Medals for the World unique collection of Letters and Postage stamps from Boka Kotorska Bay.

Program je otkazan zbog knjižarskog protesta tim povodom. Neshvatljivo je da se „na prvu loptu“ uporno ne prepoznavaju potezi od kulturne potencije, koji pritom ne koštaju ništa, a dugoročno mnogo znače.

Druženje je potrajalo do kasno u noć, i podrazumijevalo je definisanje kulturnih neravnina među intelektualcima okupljenih ljetom…

Planirano je da se 12. Dani Knjižare So završe danas predavanjem „Da li je Kristifor Kolumbo bio jevrejskog porijekla?“ – Nikole Malovića, autora nagrađivanog romana Jedro nade, ali je i taj program otkazan zbog knjižarskog protesta. Tradicionalno druženje ljubitelja pisane riječi i prijatelja Knjižare So nije otkazano.

Knjižara So na svoju 12-godišnjicu protestuje zbog paradoksa da se o njoj govori takođe kao o hercegnovskoj instituciji kulture, da se o njoj govori kao o stonom mjestu našeg najnagrađivanijeg obalnog pisca (dobitnika Oktobarske nagrade grada Herceg Novog), da se o njoj govori kao o butigi u kojoj se razgovara na engleskom jeziku bez akcenta (!), i na francuskom, i na njemačkom; da se Knjižari So nalazi preporučena bez ikakvog lobiranja u čak četiri inostrana turistička vodiča (!) – a za sve se vrijeme Knjižara So od strane novske komunitadi tretira kao obična trgovinska radnja, što Knjižara So niti je bila niti jeste – a jeste baštinik tradicije najstarijeg regionalnog klasičnog knjižarstva i izdavaštva (Jova Sekulovića), od 1898. g. Knjižara So otvoreno i bez ikakvog zazora traži povlašćeni status, makar taj povlašćeni status bio oličen tricom u dodjeli stalnog besplatnog parking prostora u centru grada.

I za večeras je planirao druženje do kasno u noć – i definisanje kulturnih neravnina među intelektualcima okupljenih ljetom…