Gastro-turistička manifestacija “Kostanjada”, u organizaciji Nevladinog udruženja „Kamelija” i Mjesne zajednice Stoliv, biće održana u nedjelju 13. novembra, a ne 6. kako je prethodno najavljeno, obavijestio nas je predsjednik Upravnog odbora NVU „Kamelija” Romeo Mihović.
Nakon svečanog otvaranja “Kostanjade” koje je uz kulturno zabavni program planirano za 11 sati, uslijediće degustacija proizvoda od kostanja i zdrave hrane, koje spremaju vrijedne domaćice ne samo iz Stoliva već i iz cijele Boke, a biće predstavljena i mlada vina.
Kostanjada 2015.-Stoliv
U sklopu programa manifestacije i ove godine su planirani izložba radova likovnih umjetnika i dječjih školskih radova, sportski program na terenima pod kostanje te izleti pješačkim stazama u Gornji Stoliv i na brdo Vrmac ( u 8 i u 13 sati).
Photo: Boka News
Prema Mihovićevim riječima, ovakve tradicionalne manifestacije, koje svoje uporište pronalaze u domaćoj autohtonoj kuhinji područja na kojem se promovišu, zapravo su projekti koji integrišu različite turističke proizvode.
Pokrovitelji manifestacije su Opština Kotor i Turistička organizacija Kotor.
Šibenski gradski vijećnik i potpredsjednik Narodne stranke – reformisti Petar Baranović, prilično se dramatično osvrnuo na jučerašnji početak sezone ribolova pridnenom povlačnom mrežom kočom. Ogorčen je što se u Hrvatskoj donose propisi kojima će ‘do kraja zatući i Jadan i naše ribare’ Upravo sutra, u kanale će po prvi put uploviti dodatni broj velikih kočara, koji će na ovom prostoru ostaviti ožiljke na ekosustav i vrlo brzo eliminirati mogućnost da kolege s manjim brodovima u tom prostoru prežive! Suprotno europskoj politici, struci i zdravoj pameti, kaže Baranović čiji Facebook komentar donosimo u cijelosti.
‘Sutra u zoru, u kanalima Jadrana, preciznije u ribolovnim zonama E, F i G, počinje sezona ribolova pridnenom povlačnom mrežom kočom…U davna vremena, u kojima se još donekle vodilo računa o zaštiti bioloških bogatstava Jadrana, taj je prostor bio rezerviran isključivo za manje ribarske brodove koće! Razloga takvom pristupu je nekoliko!
Takva plovila imaju realni hendikep u odnosu na velike koče u činjenici da posebno u zimskom periodu ne mogu odraditi adekvatan broj dana na otvorenom moru, a dodatni razlog je i manja šteta koju u tom osjetljivom ekosustavu kao kolateralu ribolovu ostavljaju njihovi mali i lagani alati…
Taj prostor potrebno je štiti jer je između ostalog izuzetno bitan zbog naglašene biološke raznolikosti, ali i činjenice da u njemu tijekom cijele godine ribare i ribari koji koriste male i selektivne alate, te tako upravo u tom prostoru ostvaruju svoju egzistenciju.
Dodatni je razlog danas i u temeljnoj smjernici zajedničke ribarstvene politike EU, određenoj za prostor Mediterana, koja upućuje prebacivanje profesionalnog ribolova upravo na korištenje i preferiranje manjih plovila u ribolovu! A što i kako radi Uprava ribarstva u Republici Hrvatskoj?!
Upravo suprotno! Donose promjene propisa koje će do kraja zatući i Jadan i naše ribare! Upravo sutra, u kanale će po prvi put uploviti dodatni broj velikih koćara, koji će na ovom prostoru ostaviti ožiljke na ekosustav i vrlo brzo eliminirati mogućnost da kolege s manjim brodovima u tom prostoru prežive! Suprotno europskoj politici, struci i zdravoj pameti..
A dotle, genijalci koji su te diletante u Upravi doveli u poziciju da svojom nesposobnošću divljaju Jadranom lamentiraju o Zerpu, iskrcavajući planine gluposti i nestručnosti u medijski prostor. Jer ono što je stanoviti zastupnik neku večer u emisiji ‘Otvoreno’ lupetao u studiju hrvatske televizije nije bilo za gledanje ni slušanje, kao ni naricanje i puštanje suza karijernog diplomate, jednog od nekolicine onih, koji su svoju poziciju gradili trgujući sa suverenitetom ove zemlje i njenim stvarnim interesima…Sramotno!!
Čitajući članak “SPRDNJA SA BAŠTINOM”, autora Đorđa Vušurovića, objavljen u dnevnom listu Vijesti od 29. oktobra 2016. “vratio” me je u davne sedamdesete dvadesetog vijeka.
Tada sam, tačnije neposredno nakon katastrofalnog zemljotresa 15.aprila 1979. godine, imenovan za vršioca dužnosti direktora, tek osnovanog Opštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kotoru. Odluku o osnivanju Zavoda usvojila je Skupština opštine Kotor, na sjednici održanoj 27.maja 1980.godine. Ovo ističem iz razloga kako smo i tada nailazili na nerazumijevanje, pojednih odgovornih lica za popis u zemljotresu stradalih spomenika kulture. Bilo je teško objasniti pojedincima, da je grad Kotor, njegova urbana cjelina, spomenik kulture, u kojoj nema svaki objekat svojstvo spomenika kulture, ali je dio funkcionalne cjeline koja je činjela grad.
Takav pristup, omogućio je dosta realnu procjenu šteta nastalih zemljotresom, ne samo na području gradskog jezgra, u iznosu od 18 658 930 USD, čime je područje Kotora, participiralo u ukupnoj šteti na spomenicima kulture u CG sa 35,52%.
Kotor zemljotres 1979. – arhiva Boka News
Da li se sa tim sredstvima uspjelo obnoviti sve ono na osnovu čega su dobijena sredstva?
Nije! Dokaz su gradski bedemi i drugi spomenici kulture, u Gradu i van njega. Potvrđuju to i zapažanja UNESCO-ve komisije , koja je krajem marta i početkom aprila 2015. godine, obišla zaštićeno područje Kotora.
Osim Odluke o osnivanju Opštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Skupština opštine Kotor, napravila je još jedan veliki korak. Na sjednici od 10. februara 1981. godine, usvojila je Odluku o opštim uslovima za izvođenje radova na objektima u zaštićenom prirodnom i kulturno-istorijskom području Kotora. No, na žalost, ta odluka nije bila dugo u primjeni. Očigledno je nekome smetala.
Ali, ne treba zaboraviti, Kotor je sa njegovim prirodnim i kulturnim okruženjem, površine 12 000 ha kopna i 2 600 ha mora, na sjednici UNESCO-a 26. oktobra 1979. godine. proglaše za svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu, a grad Kotor i kulturnu baštinu u opasnosti, za određeno vrijeme.
Bilo je to, prije svega, priznanje onome što Kotor i njegovo okruženje jesu., ali i svojevrsno priznanje autorima elaborata za upis područja Kotora u svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu UNESCO-a,. dr Milošu Miloševiću, mr Jovanu Martinoviću i prof. dr Milenku Pasinoviću. Ovo ističem iz razloga što je prvobitni elaborate prethodno bio povjeren stručnjacima iz druge republike SFRJ , ali ga UNESCO-va komisija nije prihvatila.
Prof.dr Milenko Pasinović – foto Boka News
Nakon 34 godine, Zakonom o zaštiti prirodnog i kulturno – istorijskog područja Kotora (“Službeni list Crne Gore“ br.56/2013), čl.2, utvrđene su nove granice zaštićenog prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, a time, pored ostalog, smanjena površina kopnenog i morskog prostora na 6 120 ha kopnenog i 2 500 ha morskog prostora. Navodno, da bi se ispoštovale katastarske a ne prirodne granice, koje su “išle“ vrhovima okolnih brda, i ponegdje, zalazile u prostor susjednih opština i dodirivale sa granicama zaštićenih područja u tim opštinama.
Suvišno bi bilo voditi raspravu o ovome. Tim više što nije u skladu sa proklamovanim ciljem, povećanjem zaštićenog prirodnog prostora.
Jedino i najveće priznanje autorima pomenutog elaborate jeste upis područja Kotora u svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu UNESCO-a. Rijedak primjer po oba osnova. Time je 16% obale Crne Gore i nešto manje od 1% mora, uvršten u svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu.
Kotor nije ostao samo oštećen smanjenjem površine zaštićenog kopnenog i morskog prostora, ostala je Crna Gora. Kotor je ostao oštećen i ukidanjem sjedišta Regionalnog zavoda za zaštitu spmenika kulture, čije je sjedište , od osnivanja, bilo u Kotoru.
Nijesu potrebni komentari o posljedicama koje su po Kotor i negovo okruženje, imali izmjena ranijih granica zaštićenog područja kao i ukidanje institucije koja bi se bavila pitanjem zaštite kulturnih dobara na licu mjesta. Dovoljno je pročitati primjedbe UNESCO-ve komiisje koja je boravila na zaštićenom području Kotora od 26.marta do 8.aprila 2015.godine.
Novosel je procijenio da o događajima u Tivtu treba da izvještava Radio Antena M, iako nema dopisnika u tom gradu
Ivan Novosel
Opština Tivat plaćala je po 250 eura mjesečno podgoričkom Radiju Antena M da izvještava o dešavanjima u najmanjem bokeškom gradu.
Ugovor o poslovnoj saradnji sa Antenom M potpisao je bivši tivatski gradonačečlnik i aktuelni predsjednik lokalne Skupštine Ivan Novosel (DPS).
Ugovor koji su „Vijesti“ dobile od Opštine Tivat po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama istekao je u septembru ove godine, a nova gradonačelnica Tivta Snežana Matijević nije ga produžila.
Prema ugovoru, radio stanica Darka Šukovića obavezala se da u emisijama informiše slušaoce o aktivnostima Opštine Tivat, da “objektivno i pravovremeno informiše javnost o privrednim, kulturnim, obrazovnim, naučnim, sportskim i drugim značajnim događajima i pojavama u Opštini Tivat“.
Novosel je procijenio da o događajima u Tivtu treba da izvještava Radio Antena M, iako nema dopisnika u tom gradu.
Opština godišnje izdvaja 200.000 eura za rad lokalnog javnog medijskog servisa – Radio Tivta.
Novosel je lani sklopio i dva ugovora sa preduzećem “Balkan Channel“ iz Podgroice, odnosno TV Balkan, za “promociju turističkih potencijala Opštine Tivat“ u okviru TV emisija “Tourist News“ i „Divlja ljepota uživo“, vrijednosti 1.844, odnosno 1.700 eura. Ta televizija se obavezala da će “u kontaktu sa svim službama Opštine i u saradnji sa njima i Opštinom, birati najinteresantnije i najkorisnije teme za turiste i građane“ i prezentirati ih u svojim emisijama.
Bivši gradonačelnik je usred predizborne kampanje za lokalne izbore u Tivtu koji su održani 17. aprila, odlučio da plaća 357 eura Radio televiziji Budva, za emisiju o turizmu “Mediteraneo“ posvećenu Opštini Tivat.
O karakteru emisije koja se emitovala premijerno i dva puta reprizirala tokom izborne kampanje, najbolje svjedoči alineja iz ugovora u kojoj piše da će “RT Budva nastojati da obezbijedi PR reportaže u toku predmetne emisije, u svrhu povećanja interesa za grad Tivat, shodno medija planu i u skladu sa uređivačkom politikom kuće“.
Novosel je posebno bio sklon saradnji sa medijima pod kontrolom grčkog tajkuna Petrosa Statisa, tako da je u januaru ove godine sklopio godišnji ugovor o oglašavanju sa „Novom Pobjedom“, vrijedan 5.000 eura. Prema ugovoru, lokalna uprava sve oglase objavljuje u tom dnevnom listu.
Novosel je “Novoj Pobjedi” 21. aprila priuštio i dodatnih 1.500 eura iz opštinske kase, da bi Opština Tivat dobila svoj logo u unutrašnjem dijelu “luksuzne publikacije “Mi sami“ koju će u tiražu od 6.000 primnjeraka „Pobjeda“ poklanjati građanima Crne Gore uz primjerak novine“, povodom 10. godišnjice crnogorske nezavisnosti. Za taj novac Opština Tivat dobila je i 10 primjeraka publikacije.
TV Vijesti 4.000 za “Boje jutra”
Novosel je za prošlu i ovu godinu potpisao i dva ugovora vrijedna po 4.200 eura sa preduzećem „Info Biro Montenegro“, da njihove snimateljsko-novinarske ekipe prate događaje u Tivtu.
Lani je potpisao i ugovor sa TV Vijesti vrijedan 4.000 eur, plus PDV, da se tokom jula i avgusta 2015. po tri puta sedmično obezbijedi gostovanje predstavnika Opštine i njenih firmi i preduzeća u emisji „Boje jutra“, kao i novinarsko praćenje događaja u Tivtu tokom špica ljetnje sezone.
Sličan ugovor, vrijedan 4.998 eura sa PDV-om, za jul, avgust i septembar ove godine, potpisala je Novoselova nasljednica dr Snežana Matijević.
Ona je i sa RTCG tokom ljeta sklopila sličan ugovor vrijedan 2.000 eura, plus tehnička pomoć Opštine, za relaizaciju iz Tivta emisije “Jutro iz gradova“.
Kako je Antena M izvještavala za 5000 eur-a iz Kotora
Podgorički radio Antena M za izvještavanje iz Kotora odlukom predsjednika opštine Aleksandra Stjepčevića i njegovih saradnika iz budžeta opštine Kotor za 2015.godine dobila je 5000 eura.
Evo kako je ovaj medij izvjestio o Bokeljskoj noći …
Možete li zamisliti Tivat, Kotor, Herceg – Novi, Budvu, bez palmi. Gradovi bez palmi, koji bi to bio pejzaž ? Ali na dobrom smo putu. Palmin surlaš i dalje obrađuje palme. Svjedoci smo svakodnevno da ih je sve manje…
Palmin surlaš mijenja izgled Boke
1 od 16
Tivat
Tivat
Kotor - Riva
Kotor - Riva
Kotor - Riva
Zavjetni dan - Perast 15. maj 2020. foto Boka News
Lastovska riva
Karneval Tivat 2019.
Tivat - Seljanovo
Tivat - Donja Lastva
Tivat - Donja Lastva
Tivat - Opatovo
Tivat - Opatovo
Tivat - Surlaš
Tivat
Palmin surlaš
Situacija sa najezdom insekta štetočine plamin surlaš u Tivtu prijeti da izmakne kontroli jer je sve veći broj velikih kanarskih palmi koji su prepoznatljivo obilježje tog grada, napadnut ili uništen od surlaša. Uprkos mjerama koje preduzima Opština Tivat – višestrukom prskanju palmi na javnim površinama insekticidom, surlaš se nevjerovatno brzo širi i napada sve veći broj stabala kako na javnim, tako i privatnim površinama.
„U proteklih deset dana posjekli smo sedam palmi sa javnih i privatnih površina, a koje je surlaš potpuno uništio. Na žalost, takvih stabala ima još, a naše ekipe rade najbrže što mogu, sjekući uništene palme, ili radeći tzv. dendrohirurgiju na pirmjercima za koje se smatra da se možda još mogu spasiti“- kazao nam je direktor Komunalnog preduzeća Tivat Tonko Lukšić.
U gradu se osim panjeva posječenih palmi, sve češće mogu vidjeti i tužni prizori velikih stabala sa kojih je dendrohirurgijom, uklonjena kompletna krošnja i stablo isječeno do „zdravg dijela“ koji surlaši još nisu pojeli, a sve u tankoj nadi da će se te palme uspjeti revitalizovati. Inače, procenat uspješnosti ove metode kreće se između 20 i 30 posto, a tivatski komunlci konsultuju stručnjake sa svih strana, kako bi dobili najadekvatnije savjete kako se boriti sa ovom pošasti. Neki od stručnjaka predlažu posebnu metodu injektirana insekticida direktno u stablo palme, umjesto aktuelnog zaprašivanja njene krošnje, a što tivatski komunalci još nisu probali.
„Od 16. do 22. oktobra sproveli smo treći ovogodišnji tretman 258 palmi na javnim površinama insekticidom u saradnji sa kompanjiom „Eco plant“ iz Podgorice, a u decembru slijedi još jedan takav tretman. Mi sa svoje strane zaista ulažemo maksimum napora, ali je ipak potrebna opsežnija i šira akcija pod okriljem države da bi se koliko-toliko, izborili sa ovim problemom“- kazao je Lukšić dodajući da je stanje toliko loše da će se u naredna tri mjeseca najverovatnije i pored svih preduzetih mjera, na javnim i privatnim površinama u Tivtu izgubiti najmanje 150 stabala palmi.
On je istakao da je Komunalno preuzeće dobilo ponudu od specijalizovane italijanske firme „Ecopalmgroup“ za isporuku specijalnog mobilnog aparata „Ecopalm ring“ kojim se palme napadnute od surlaša, tretiraju elektromagnetim zračenjem koje ubija odrasle insekte i larve u stablu.
„Taj uređaj sa agregatom montiranim na kamionu, košta 150 hiljada eura, odnosno skoro 200 hiljada računajući troškove carine, poreza i transporta iz Italije. To je van naših mogućnosti“ – kazao je Lukšič dodajući da bi o nabavci te opreme trebalo da razmišljaju lokalne uprave i država.
Država, Ministartsva poljoproivrede i ruralnog razvoja, odnosno Fitosanitarne inspekcije, nije se do sada baš „pretrgla“ oko katastrofalnog stanja sa surlašem, ne samo u Tivtu već i na čitavom primorju. Osim donošenja tzv. Akcionog plana za borbu protiv surlaša, država situaciju koja izmiče kontroli, više-manje posmatra skrštenih ruku, prepuštajući lokalnim upravama na primorju i komunalcima da se kako znaju i umiju, bore protiv insekta koji prijeti da potpuno promijeni izgled primorskih gradova.
Inače, surlaš je na području Tivta prije dvije godine prvi put evidentiran na palmama u Porto Montenegru koje su uvezene iz inostranstva za potrebe ukrašavanja zelenih površina u elitnoj marini i turističkom naselju. Odatke se surlaš proširio duž cijele tivatske rivijere, a komunalci ne stižu da na vrijeme posjeku sve zaražene palme, pa se larve u njima nesmetano razvojaju u odrasle primjerke surlaša koji lete dalje i napadaju zdrava stabla.
Tivat
„PRIMORJE“ SPREMNO I DA SPONZORIŠE AKCIJU
Sa problemom surlaša nosi se i HTP „Primorje“ pa je tako od 11 velikih kanarskih palmi koje su najupečatljiviji dio ambijenta njihovog luksuznog restorana „Prova“ u Tivtu, dendrohirurgija već morala biti odrađena na dva stabla.
„Naše palme prskamo insekticidima maltene jednom sedmično, i na vrijeme uklanjamo oboljele primjerke, međutimm, problem prestavlja činjenica da je u gradu sve više zaraženih palmi koje se ne uklanjaju dovoljno brzo, pa se insekti razmnožavaju i odatle napadaju zdrava stabla. Smatra da opštine, privreda ali i država, pod hitno moraju preduzeti mnogo ozbiljniju akciju- da se zaražene palme uklanjaju u roku od maksimalno 24 sata od momenta potvrživanja prisutnosti surlaša u njima i da se taj biljni materijal spaljuje, a mi smo spremni i da u granicama svojih mogućnosti, takvu akciju i sponzorišemo.“- kazao nam je član uprave „Primorja“ Denis Mandić. On je kazao da država i nadležni treba da sagledaju iskustva iz okruženja, prvenstveno Dubnrovnika koji se relativno uspješno odbranio od surlaša.
„Ako zanemarimo prvenstveno ekološku i ambijentalnu štetu koju ovaj insekt nanosi, moramo imati u vidu da svaka palma stara preko 50 godina, vrijedi oko 10 hiljada eura, što znači da smo mi već kaom država, pretrpjepli štetu koja se mjeri desetinama miliona eura. Stoga ulaganja u nabavku nove opreme i angažovanje eksperata, svakako da su opravdana, ma koliko da je ta oprema naizgled skupa“- istakao je Mandić.
Na budvanskom trgu, na dočeku nove 2017. koji ispred bedema Staroga grada tradicionalno već 18 godina organizuje Turistička organizacije Budve i Opština, zvijezda večeri biće Željko Joksimović.
TO Budva sa pressa
Novogodišnji program će početi 31. decembra koncertom crnogorske grupe „Perper“ nakon kojih će uslijediti nastup jedne od najvećih muzičkih zvijezda regiona, Željka Joksimovića, saopšteno je danas na press konferenciji TO Budva, koja ujedno označava početak intenzivne medijske kampanje koja će se sprovoditi u čitavom regionu pod sloganom „Vidimo se u Budvi“.
Program se nastavlja 1. januara kada će ljubitelji klasične muzike moći da uživaju u tradicionalnom svečanom koncertu „Mediteranskog revijskog orkestra“ sa istaknutim solistima, a pod dirigentskom palicom Radovana Papovića.
U sklopu večernjeg programa 1. januara nastupiće grupa Highway Trio, zatim Sergej Ćetković i na kraju, legende regionalne muzičke scene, grupa Parni valjak.
Novogodišnje svečanosti se nastavljaju 2. januara u večernjim satima nastupom Vanja Radovanović, novosadska grupa Frajle, a novogodišnji program na trgu zatvoriće regionalno omiljena rok zvijezda – Neno Belan. Nismo zaboravili i najmlađe, tako da će u saradnji sa brojnim institcijama iz opštine kao bioskopom, za najmlađe biti pripremljen odličan proogram, saopštila je na današnjoj press konferenciji menadžerke za saradnju sa turističkom privredom iz TO Budva, Tijana Kotarac.
Turistička organizacija ove godine sama finansira kompletan novogodišnji program, za šta je izdvojeno 151.500 eura, a za propagandnu kampanju biće izdvojeno 70 hiljada eura.
Hotelska grupa Budvanska rivijera, prema riječima direktorke marketinga Sanele Kahrović, tradicionalno, već 11 gdinu za redom u svome petrovačkom hotelu” Palas” pripremila je provod.
”Svojom ponudom , hotelskim sadržajima , ali i omiljenim zbavnim progrmom, ”Palas” se pozicionirao kao mjesto gdje se očekuje kvalitetan muzičko zabavni program, ali i zagarantovano najbolji provod. To je bio izazov da I ove gdine opravdamo očekivanja u čemu smo vjerujemo uspjeli. Tako će posljednjeg dana 2016, u najluđoj noi goste zabaljati folk zvijezda Dragana Mirković, pop pjevač Sergej Ćetković, dok je tu i orkestar Ace Sofronijevića zadužen kao muzička pratnja. Prvog januara, pored Dragane Mirković, nastupiće, Petar Grašo, dok 2. januara za Paštrovsko veče, Petar Grašo i Danijela Martinović, kazala je Kahrović navodeći da je cijena trodnevnog aranžmana po osobi 390 eura, dok za stalne goste obezbijeđen je popust do 15 odsto, a za one koji uplate ranije dobiće dan gratis u hotelu.
U Spendidu Hari, Jelena Tomašević i Džinović
Novogodišnji programa tradicionalno, od kada je otvoren pripremio je i najluksuzniji crnogorski hotel ”Splendid”, a prema riječima PR kompanije ”Montenegro stars hotels group” Maje Vukićević ni ovoga puta neće izostati nezaboravan provod uz odličan programa.
”U Najluđoj noći I 1. Jnuara u hotelu će goste zabavljati Harim Mata Hari i Jelena Tomašević, a već tradicionalno za dobar štimung je zadužen i orkestar Žutog Serhatlića. Na zahtjev naših gostiju, koji iz godinu u gdinu dolaze , mogu slobodno reći tradicionalno, 2. Januara concert u velikoj Sali našeg hotela imaće legenda narodne muzike Haris Džinović. Tu se naš pograma ne završava, već 3. Januara za sve turističke poslanike i one koji su naši dragi partneri organizuje se Turistička Nova godina, kada ćemo u slavlju ispratiti ovu i dočekati novu turističku godinu”, kazala je Vukićević.
Cijene su kako je kazala povoljne, pa tako, ko se odluči da uplati trodnevni aranžman noćenjepo osobi će koštati 80 eura, dok će svečana večera 31 eura koštati takođe 80 eura. Ukoliko odluče da provedu šest dana, cijena je još povoljjnija, pa će kako je kazala Vukićević, noćenje koštati 70 eura , dok cijena svečanog dočeka ostaje ista- 80 eura.
Tokom cjelodnevnog humanitarnog programa „Bundeve za Martinov osmijeh“ koji je u ponedjeljak održan u nautičkom naselju Porto Montenegro u Tivtu, prikupljeno je 1.088,61 eura, koji su namijenjeni za liječenje dvogodišnjeg Martina Stepanovića iz Herceg Novog.
Zaposleni u kompaniji Adriatic Marinas i na projektu Porto Montenegro, predstavnici lokalnih institucija, Tivćani i posjetioci nautičkog naselja, položili su ispit humanosti i podržali događaj.
Takmicenje u rezbarenju bundeve
„Veliki humanitarci i ove godine bili su članovi tima restorana „One“ u Porto Montenegru, koji su pripremili ukusne kreativne pite, potaže od bundeve, i kolače sa ukusom i tematikom tikvi i Noći vještica, koje su poklanjali u zamjenu za donaciju. Najtalentovaniji kreativci starijih razreda OŠ „Drago Milović“, gimnazijalci Srednje mješovite škole „Mladost“ i Srednje muzičke škole, mališani Dječjeg saveza Tivat, i učenici internacionalne škole Knightbridge imali su priliku da se oprobaju u rezbarenju bundeva, ali i pokazali kako jedan kreativan globalni praznik moze da ima humanitarnu notu, i dokazali da se filantropija kreira još u ranom periodu djetinjstva. Posebno su se za ovaj događaj potrudili učenici IV-4 odjeljenja OŠ „Drago Milović“ sa učiteljicom Nevenkom Saveljić koji su dizajnirali različite book marker-e, suvenire, i slatkiše, i prodavali ih na njihovom štandu.“ – saopšteno je danas iz Porto Montenegra.
Žiri u sastavu Slavica Vulanović ispred Dječjeg saveza Tivta, profesorica likovne umjetnosti u SMŠ „Mladost“ Milica Krivokapić, akademski slikar Zoran Kruta i Ivanka Segenj iz restorana „One“, nagradili su autore najkreativnijih bundeva. Prvo mjesto osvojile su učenice Muzičke škole Petra Čelanović, Dunja Kozušina i Isidora Aksentijević, drugo mjesto Jelena Đorđević i Jovana Nikolić i treće mjesto Bobana Tešić, Tijana Stanišić i Teodora Radošević. Specijalnu nagradu osvojila je djevojčica Anastasija Đurović, kojoj je prošle godine prikupljena pomoć na ovom istom događaju jer je bolovala od leukemije, a ona je danas bila aktivni učesnik i humanitarac kako bi pomogla Martinu da prohoda.
Takmicenje u rezbarenju bundeve
Promenada maškaranih mališana spontano se formirala jer su mnogi od njih došli maskirani, a imali su i tu mogućnost da ih dječje animatorke crtaju po licu, sa aktuelnom face-painting metodom. Sve takmičare u rezbarenju bundeve, maškarane učesnike i humanitarce koji su se potruditi da što više novca prikupe za drugara Martina, fotografisao je besplatno tim fotografskog studia Miko, koji su se i ovom prilikom odrekli svog honorara u korist dječaka kojem je pomoć preko potrebna.
U cilju promocije BETSA pješačkih staza urađenih u okviru IPA prekograničnog projekta “Posmatranje ptica i ekoturizam na južnom Jadranu (BETSA)” Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Opština Tivat i Eko Boka uz podršku planinarskog kluba “Subra” organizuju izlet na Vrmac za sve zainteresovane građane. Izlet će biti organizovan u nedelju 6.novembra i gdje će osim upoznavanja sa prirodnim i kulturnim vrijednostima područja Vrmca, učesnici imati priliku da uživaju u isprobavanju delikatesa od kostanja na Kostanjadi u Donjem Stolivu koja će biti održana tog dana, kao i u posmatranju ptica i čarobnim bojama zalaska sunca na tivatskim Solilima.
Izletnička tura će početi u 8.30 sati, a mjesto okupljanja grupe su Lepetani – Plavda, odakle ćemo u pratnji iskusnih planinara iz planinarskog kluba „Subra“ krenuti ka Orašju i Svetom vidu, gdje ćemo uz kraće pauze imati prilike da se upoznamo sa kulturno-istorijskim naslijeđem Gornje Lastve, koju ćemo i obići.
Nakon pauze u Gornjoj Lastvi, nastavljamo austrijskim pješačkim serpentinama do prevoja Vrdola, zatim se spuštamo do Gornjeg Stoliva. Iz ovog mjesta ćemo se kroz gustu šumu kestena spustiti do Donjeg Stoliva gdje će tog dana biti održana Kostanjada,manifestacija koja se tradicionalno organizuje u cilju promocije i prezentacije raznovrsnih delikatesa od kostanja, kojima je ovaj kraj bogat.
Gornja Lastva
Nakon isprobavanja delikatesa, krećemo za tivatska Solila, gdje će učesnici imati prilike da se upoznaju sa prirodnim i kulturnim vrijednostima ovog rezervata, kao i da uživaju u posmatranju ptica.
Za sve zainteresovane iz Podgorice polazak je planiran u nedelju, 6. novembra u 6.30 časova sa trga Republike, a zainteresovani zbog ograničenog broja mjesta trebaju prijaviti svoje učešće putem mejla ketiv6@gmail.com najkasnije do petka, 4.novembra do 15 sati kako bi se formirala konačna lista polaznika.
Povodom petnaest godina rada, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka je u saradnji sa firmama “Studio Mouse”, “Primodesign” i “Montenegro Metropolis Media” u više crnogorskih gradova postavilo plakat „Petnaest godina borbe protiv kancera”.
“Posteri koji su postavljeni na predviđenim mjestima, takozvanim panoima – City Light, obavještavaju o petnaestogodišnjem postojanju CDPR-a i istovremeno služe da podsjete na našu stalnu borbu protiv kancera, ali i opomenu i pozovu građane da zajedno učestvujemo u tome i pobijedimo opaku bolest, koliko je to moguće. Od našeg prvog dana, 5.novembra 2001. godine, kao humanitarna, nevladina i neprofitna organizacija imamo za cilj i osnovni zadatak – širenje svijesti da se zdravim načinom života kancer može spriječiti, a adekvatnim medicinskim i društvenim mjerama rano otkriti i uspješno liječiti. Istovremeno, naš zadatak je i podrška svima koji su pogođeni ovom bolešću. Tokom proteklih petnaest godina rada CDPR je organizovalo niz korisnih akcija i projekata iz oblasti svoga djelovanja. Najvažniji dio aktivnosti Društva je bila promjena stava javnosti u Crnoj Gori prema upotrebi duvanskih proizvoda. Nije bilo lako preći put od primarne nezainteresovanosti i potpunog nedostatka zakonske regulative do jednog od najnaprednijih evropskih Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda u čemu smo, bez lažne skromnosti, bili jedan od značajnijih inicijatora i promotera.
Pored niza predavanja o problemima i raznim vrstama kancera, zatim o štetnosti pušenja, osnivači smo Lige za nepušenje Crne Gore. Organizatori smo – do sada trinaest Nacionalnih konferencija o kontroli pušenja koje su uvijek ovaj problem stavljale u žižu interesovanja javnosti te doprinijele buđenju društvene svijesti o dimenzijama i značaju problema pušenja, kako iz zdravstvenih tako i iz ostalih aspekata. Više od trinaest godina, tj od 9.maja 2003.godine radi Savjetovalište za odvikavanje od pušenja gdje se pušačima i dan danas pruža pomoć u ostavljanju cigareta.
Štampali smo proteklih godina i bogat edukativni materijal (oko pedeset raznih edukativnih brošura) preko kojih smo građane informisali o načinima i koristima od ostavljanja pušenja, načinima zdravog života, pravilnoj ishrani, neophodnoj stalnoj fizičkoj aktivnosti i normalno – tu je najviše brošura o raznim vrstama kancera. Organizatori smo petnaest državnih konkursa za učenike osnovnih škola iz cijele Crne Gore za književni i likovni rad sa temom o štetnosti pušenja posvećene 31.maju – Svjetskom danu borbe protiv pušenja, a potom su održane izložbe najboljih i nagrađenih radova. Sopstvenim sredstvima smo značajno pomagali prethodnih godina uređenje stare Klinike za onkologiju KCCG, ali i ostalih klinika KCCG. Shodno našim skromnim mogućnostima donirali smo svih ovih godina mnogobrojne zdravstvene, školske i socijalne institucije po cijeloj našoj državi” – stoji u saopštenju Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR).
Tonka Zelenčić najmlađa je natjecateljica ovogodišnje, jedanaeste po redu regate Zadarska koka. S dva mjeseca i 27 dana (danas puni dva mjeseca) u pratnji mame Katarine Burin iz Sali i tate Ivana Zelenčića, poznatog zadarskog kormilara, jedrila je na brodu Sail II Jedriličarskog kluba Guc.
Tonka i mama su članice JK Guc, dok je tata, koji jedri od malena, preko 25 godina, član Jedriličarskog kluba Uskok.
– I sad smo jedrili na brodu Guca, a u suprotnim smo taborima, što bi se reklo. Ali to ništa nije važno, bitno je da jedrimo i da smo skupa, a Tonka će, nadamo se, krenuti maminim i tatinim stopama, kaže Zele.
Tonka je za nagradu dobila plaketu i ružičaste gumene čizmice, koje će joj biti taman za koju godinu, kad se ozbiljnije krene baviti jedrenjem.
– Sjedila sam na krmi s njom u naručju većinu vremena, bilo joj je zanimljivo i gledala je okolo, nije baš htjela spavati. Nije bilo puno vjetra, bilo je idealno vrijeme za lagani đir i zato smo išle i nas dvije, ne bismo sigurno da je bilo ružno vrijeme. Ovako smo provele dan na svježem zraku, a kad je malo zakenjkala, kad joj se prispavalo, išle smo prileći u kabinu u provu gdje smo ranije sve pripremili, kazala nam je mama Kate.
– Ma nije nas uopće bilo strah jer smo unaprijed sve spremili, a vrijeme je bilo dobro, sunčano i bez puno vjetra tako da smo mogli uživati. Strah me bilo samo rezultata, na kraju nismo baš bili najbolji, kaže Zele. Posada broda Sail II. na ovoj je Koki osvojila 23. mjesto od 60 prijavljenih jedrilica. Nije toliko loše, rekli bismo.
Osim Tonke, Kate i Zele, na brodu su bili i dopredsjednik Guca Tomislav Grandov, Šime Vičević, Goran Petkovski i Ivan Katalinić. Na regati je sudjelovao još jedan brod iz JK Guc, Maherica s kormilarom Mihaelom Jankovićem.
– Sad kad smo odradili zadarsku regatu, vrijeme je da krenemo s pripremama za saljsku Gladušu koja se održava 22. travnja 2017. godine. Ovim putem pozivamo sve da dođu, a mi se nadamo dobrom vremenu i lijepom regatavanju, kaže Kate i ističe kako su lani na Gladuši bile 73 jedrilice te kako na sljedećem, osmom izdanju regate, očekuju rušenje tog rekordnog broja.
