Izložba “Hrvatska tradicijska flota u zaljevu Morbihan”
U Foto klubu Split u petak je otvorena izložba “Hrvatska tradicijska flota u zaljevu Morbihan” koju je uz taj klub organizirala Udruga za promicanje hrvatske maritimne baštine Cronaves, a izloženo je 27 fotografija koje su rezultat prošlogodišnje velike prezentacije hrvatske maritimne kulture na jednom od najvećih europskih festivala “Tjedan zaljeva Morbihan”.
Autori izložbe su Jadran Babić, Božo Vukičević, Boško Lučev, Andrina Luić, Boba Mušura i Vislav Torre.
Predsjednik Udruge Cronaves Plamenko Bavčević otkrio je kako je na tom festivalu sudjelovalo i 11 brodova iz Hrvatske koji su predstavili našu tradiciju i maritimnu baštinu.
Izložba “Hrvatska tradicijska flota u zaljevu Morbihan”
“Bilo je fascinantno vidjeti malu gajeticu sa jedrima na crvene kockice uz bok sa europskim jedrenjacima. Sve to popratili su sa ukupno 10.000 fotografija Jadran Babić, Božo Vukićević i Boško Lučev koji je cijeli život posvetio fotografiji sa tom tematikom. Kao udruga smo omogućili predstavljanje našim članovima, pa su tako po jednu fotografiju večeras izložili i zadarska novinarka Andrina Luić, Komižanin Vislav Torre te Boba Mušura iz Zagreba”, kazao je Bavčević.
Izložba će biti otvorena sve do 8. jula, a dva dana kasnije putuje u Francusku na najveći svjetski Festival mora i mornara “Brest 2016” gdje će biti izložena osam dana. Nakon toga se izložba vraća u Hrvatsku gdje će se izlagati duž Jadrana, na Murteru, Hvaru, na Pašmanu i duž Kvarnera.
Izložba “Hrvatska tradicijska flota u zaljevu Morbihan”
“Tjedan zaljeva Morbihan” najveći je europski festival mora i maritimne baštine, a održava se svake dvije godine u gradu Vannesu u Francuskoj.
Na prošlogodišnjem festivalu održanom u svibnju Hrvatska je, uz Francuze, imala status drugog domaćina i predstavila 600 godina staru pomorsku tradiciju, maritimnu baštinu, kulturnu, turističku i eno-gastronomsku ponudu. Sudjelovalo je ukupno 11 posada gajeta, leuta, batana, neretvanskih trupa i ninskih Condura Croatica, koji su se predstavili u 16 luka zaljeva Morbihan.
Princ Nikola Petrović Njegoš posjetio je danas Opštinu Herceg Novi, gdje je sa predsjednicom Natašom Aćimović i saradnicima razgovarao o izradi Studije graditeljskog nasljeđa hercegnovskog Starog grada.
Sa princem su bili i poznati francuski arhitekta, stručnjak za kulturnu baštinu, a do skoro i direktor škole „Ecole de Chaillot“ i predsjednik ICOMOS-a u Francuskoj (International Council on Monuments and Sites – Međunarodni odbor za spomenike i povezane lokacije) Benžamin Muto i predstavnik NVO „Sinergija“ Marko Ilijanić.
Početkom aprila održan je prvi sastanak na kojem su određene smjernice izrade Studije graditeljskog nasljeđa Starog grada. Studija bi se, kako je dogovoreno na današnjem sastanku, sastojala od dvije tačke: istraživanje neistraženoga u predjelu Starog grada, kao i menadžment plan upravljanja kulturnim i graditeljskim nasljeđem. Na raspolaganju Fondaciji Petrović Njegoš i realizaciji Studije biće i resursi Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog i opštinskog Sekretarijata za prostorno planiranje i izgradnju.
Princ Nikola Petrović Njegoš posjet H.Novom
Koordinatori studije bili bi Fondacija Petrović Njegoš i NVO „Sinergija“, a za izradu bi bili zaduženi stručnjaci koji su pohađali školu „Ecole de Chaillot“, priznatu francusku instituciju koja okuplja stručnjake iz oblasti restauracije istorijskih spomenika.
Fondacija Petrović Njegoš je već uspješno realizovala izradu Studije istorijskog nasljeđa i predloge za restauraciju i uređenje Starog grada Ulcinja, u saradnji sa školom „Ecole de Chaillot“ i Benžamenom Mutonom, koji je i tada predvodio tim stručnjaka iz oblasti konzervacije i zaštite kulturnog nasljeđa.
Postrojenje za prečišćevanje otpadnih voda (PPOV) za opštine Tivat i Kotor biće naredne nedjelje i zvanično pušteno u rad. Ceremoniji koja će biti održana u četvrtak 7.jula u 11 sati, prisustvovaće gradonečalnici Tivta i Kotora dr Snežama Matijević i dr Aleksandar Stjepčević, ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, predstavici njemačke razvojne banke KfW i generalni direktor njemačke kompanije WTE koja je izgradila postrojenje, Franc Mitermajer.
PPOV vrijedno 10,25 miliona eura izgrađeno se na lokaciji Klačina u Krtolima kod Tivta, a kapaciteta je 75 hiljada ekvivalent-stanovnika. Izgradnja se finasirala se kreditom njemačke KfW banke koga će u omjeru 52:48 posto vraćati opštine Tivat, odnosno Kotor.
Preko ovog PPOV najsavremenjom tzv. SBR tehnologijom, tretiraće se sve otpadne vode sakupljene u kanalizacionim sistemima Tivta i Kotora, prije nego što prečišćene, budu ispuštene u more preko podmorskog ispusta u zalivu Trašte.
Jedan od bazena za preciscavanje
PPOV kojim će u početku upravljati WTE do završetka obuke domaćeg kadra, zapošljavaće desetak ljudi, a njime bi trebalo da upravlja zajednička firma koju će osnovati Kotor i Tivat, što još nije urađeno. Dvije bokeljske opštine, ali ni država na kojoj je najveća odgovornost za upravljanje tom vrstom otada, još formalno nisu riješile gdje će se i na koji način tretirati i odlagati kanalizacioni mulj koji nastaje kao nusprodukta rada PPOV koje bez riješavanja tog problema, može da funkcioniše tek oko godinu dana.
Kao i prethodne godine Turistička organizacija Tivat 1.jula je organizovala prvi doček gostiju na trajektnoj liniji Kamenare – Lepetani koji dolaze u Tivat i Crnu Goru.
Predstavnici TO Tivat zajedno sa članovima KUD „Boka” djelili su gostima priganice i propagandni materijal o Tivtu ( mape Tivta, katalog privatnog smještaka, INFO letak o Crnoj Gori, kalendar dešavanja TOT kao i program festivala Purgatorije CZK TIvat ) kao i male simbolične poklone, mimo propagandnog materijala.
„Gosti su bili prijatno iznenađeni ovakvom dobrodošlicom od strane Turističke Organizacije Tivat a na trajektu smo sreli goste koji dolaze uglavnom iz Mađarske, Hrvatske , Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Slovenije.
Planiramo da ovakav doček i dobrodošlicu nastavimo kao i prethodne godine u toku cijele turističke sezone i na taj način učinimo još prijatniji dolazak i boravak u Tivtu i Crnoj Gori svim domaćim i inostranim gostima“ – saopšeno je iz TO Tivat.
Sledeći doček gostiju na trajektu planiran je za 11. jula.
Doček turista na trajektu
U Tivtu 3547 gostiju
Prema podacima Turističke organzacije u svim vidovima smještaja u Tivtu boravi 3547 gostiju ili 9 odsto više nego u istom periodu prošle godine. U privatnom smještaju odmara 2934 gosta, u hotelima 535, u odmaralištima 45 i u kampovima 33 gosta. Među turistima je 3477 iz inostranstva i 70 iz Crne Gore.
U marinskom dijelu Luke Kotor, jutros oko 7 sati i 20 minuta pronađen je utopljenik.
Kako nezvanično saznajemo riječ je o ruskom državljaninu koji je boravio na nekoj od vezanih jahti u luci.
Prema riječima Maksima Mandića, komandira kotorske Službe zaštite i spašavanja, odmah po pozivu dežurnog u policijskoj ispostavi na intervenciju je upućena ronilačka jedinica Službe zaštite koja je u veoma kratkom roku izvukla tijelo utopljenika..
Tijelo stradalog Rusa upućeno je na obdukciju u Klinički centar Crne Gore kako bi se utvrdili uzroci utopljenja.
Maslinarsko društvo „Boka“ uz podršku Turističke organizacije Tivat večeras na gradskoj rivi Pine priređuje tradicionalnu gastronomsku manifestaciju „Bokeška maslina“.
Program počinje u 18 sati promocijom i degustacijom domaćih proizvoda, a otvaranje je predviđeno za 21 sat kada će početi kulturno zabavni program. Nastupiti će muzički sastav Škuribanda i KUD „Boka“ Tivat.
Svoje proizvode predstaviće proizvođači maslinovog ulja, masline, proizvoda na bazi masline, kozmetika, sapuni, suveniri, kao i drugi proizvodi našeg podneblja.
Bokeška maslina Tivat 2015.
Cilj manifestacije Bokeška maslina koja par godina unazad izaziva veliko interesovanje je promocija domaćih proizvoda.
Međunarodna triatlon trka pod svjetski poznatom licencom “Ocean Lava” biće održana u nedjelju 3. jula. Trka podrazumijeva 1.9 km plivanja, 90 km biciklizma i 20 km trčanja.
“Centralno mjesto je Park Slobode odakle kreće plivački, biciklistički i trkački dio. Cilj je pred Starim gradom. Trka ima veliki potencijal zbog atraktivnosti Kotora i zaliva, a vec prve godine imamo 50 ucesnika iz 11 drzava” – saopštio je u ime organizatora Igor Majer.
Režim saobraćaja u vrijeme trke 3. jul.
Put Perast – Kamenari od izlaza iz Perasta u pravcu Risna do trajekta zatvoren za saobraćaj u periodu od 7:50 sati do 10 sati i saobraćaj se usmjerava na trajekt;
Kružni tok u Lipcima od pravca Vilusa zatvoren za saobraćaj u periodu od 7:50 sati do 10:00 sati;
Donji Put u Kotoru zatvoren za saobraćaj u periodu od 9:30 sati do 14:30 sati,
Pravac Kotor – Perast – Kotor usporen režim saobraćaja u periodu od 07:30 sati do 10:30 sati
Dodjela nagrada:
Početak ceremonije dodjele nagrada i medalja zakazan je za 20 sati u Kotoru ispred gradske kafane Dojmi, a ceremoniji će prisustvovati zvaničnici lokalne uprave kao i turistički radnici grada Kotora. Nakon ceremonije dodjele nagrada biće upriličena zabava uz živu svirku lokalnog benda za sve prisutne.
“Opštinski odbor URA Budva podržava zahtjev stanovnika budvanskog Starog grada da nadležne inspekcije (sanitarna, turistička, ekološka) izvrše pregled terasa i šankova ispred i u Starom gradu, te da utvrde da li se poštuje član 73 Pravilnika o vrstama, minimalno-tehničkim uslovima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata.
Taj član Pravilnika predviđa da se broj WC kabina, pisoara i umivaonika u toaletima ugostiteljskog objekta, obezbjeđuje srazmjerno kapacitetu objekta izraženog brojem sjedećih mjesta.
Svako ko je imao prilike da u noćnim časovima posjeti prostore oko Starog grada i u njemu, lako će shvatiti o čemu se radi jer ulazi u porodične kuće, pa i vjerske objekte, i dalje služe turistima i posjetiocima kao zamjena za WC. Ova činjenica je nesumnjivo prouzrokovana odlukom gradskih vlasti da ponovo dozvole postavljanje brojnih terasa i šankova u i oko Starog grada, a da čak ni ne pokušaju da naprave neka razumna ograničenja koja sam prostor i uslovi nameću.
Stanovnici Starog grada, koji se sve vrijeme pogrešno određuje kao ekskluzivna zona grada, godinama trpe nesnosne uslove života i masovno kršenje svojih ljudskih prava, što polako degradira urbani život, ambijentalna svojstva, kulturno nasljeđe i samo postojanje Starog grada kao naseljenog mjesta.
Niko od stanovnika Starog grada nije protiv pružanja turističkih usluga i stavljanja ovog vrijednog resursa u svrhe turističke privrede, tim prije što je budvanski turizam upravo tu i rođen. Činjenica je, međutim, da su šankovi i terase predimenzionirani i da su konačno „pojeli” sve javne površine. Grad je pretvoren u veliku i nehigijensku kafansku terasu noću i prljavo spremište kojekakvog mobilijara danju.
Stara istina da se neka sredina najbolje upoznaje ako se posjete biblioteka, groblje i javni toaleti, u Budvi bi dobila tužnu potvrdu. Pozivamo nadležne da se, ukoliko se utvrdi da kriterijumi iz Člana 73 navedenog Pravilnika nijesu ispunjeni, pozovu na odgovornost stručna lica koja su odredila lokacije i kapacitete šankova i terasa, zbog toga što su u prvom redu oni morali znati za postojanje navedenog Pravilnika i obavezu poštovanja njegovih odredbi.
Očekujemo brzi izlazak inspekcije na teren i preduzimanje odgovarajućih mjera zaštite stanovnika Starog grada od neprimjerene zloupotrebe javnih površina, neshvatljive za civilizovana društva i pravne države”, navodi se u saopštenju koje potpisuje Radosav Tomović, predsjednik odbora Građanskog pokreta URA u Budvi.
Često nismo ni svjesni u kojoj mjeri smo još uvijek okruženi viševjekovnim graditeljskim nasljeđem. Već sam pominjao neobični kameni krov bistjerne Gaja Todorova Murišića, rađen u tehnici lažnog svoda, a prije nekoliko dana, radeći na obnovi drevne pješačke komunikacije Markov rt – Vrdola (prevoj na Vrmcu), ugledao sam u neku ruku sličan primjer. Otprilike na polovini puta, ova staza prelazi periodični bujični potok omanjim mostom izrađenim baš u tehnici lažnog svoda. Koliko god razumio principe, čovjeku se čini da ovako slaganje prkosi gravitaciji i da samo čudo drži na ovaj način spojene strane. Očito je da nije tako, most sigurno nije sazidan juče. Vjerovatno datira iz razdoblja mletačke uprave, a nije isključeno ni da spada u Austrougarsko nasljeđe, mada se očito radi o konstruktivnom anahronizmu i ako je pretpostavka tačna, najbolji je dokaz koliko dugo opstaju prve, bazne tehnike gradnje u kamenu.
Naime, nauka kaže da je lažni svodprimitivna forma svoda koja nastaje ispuštanjem kamena ili opeke uhorizontalnim slojevima, stepenasto ih približavajući dok se ne sretnu. Velike je starosti, a njegovu zamjenu „dotjeranijim“, pravim svodom, započeli su još Sumerani sredinom četvrtog milenijuma p.n.e! Započeli, ali ne i završili. Graditelji mikenskih grobnica su ga takođe koristili, ali i samouki majstori do skora rađenih poljoprivrednih objekata (ostava) duž dobrog dijela Mediterana, pa tako i istočnog Jadrana (kažuni, bunje i kućerice).
Naš primjerak poviše Markova rta, odnosno Prčanja, odlikuje se zaista ogromnom vršnom pločom koja premoštava razmak između dvije obale, dva dijela svoda. Možemo samo da zamislimo koliki je napor trebalo uložiti u njegovo prenošenje i namještanje. Ovakvi spomenici tradicionalnog graditeljstva svakako bi trebali biti bolje poznati i iznad svega štićeni i obnavljani, jer napušteni ne mogu trajati do vijeka. Za sada mi ostaje samo da apelujem i da se nadam sretnom ishodu: institucionalnoj zaštiti i porastu svijesti o njihovom kulturnom i turističkom značaju kao vrijednog dijela antropogenog pejzaža.
Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore (HNV) završilo je prošlu godinu sa gubitkom od 1.383 eura, pokazuju podaci iz Izvještaja o radu sa finasijskim izvještajem HNV-a za 2015., Ministarstva za za ljudska i manjinska prava.
Ukupan prihod te organizacije prošle godine je iznosio 57.378 eura, nepunih 7 hiljada eura manje nego 2014. Najviše novca – 50 hiljada eura, HNV je dobio u 12 jednakih redovnih mjesečnih tranši iz budžeta Crne Gore, 1.200 eura dobili su za jedan svoj projekat od Državnog ureda za Hrvate van Republike Hrvatske iz Zagreba, a ostatak od Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
Potrošeno je 58.761 euro, od čega je najviše novca – skoro dvije trećine, otišlo na „troškove zarada, naknada zarada i ostale lične rashode“. Troškovi po tom osnovu iznosi čak 38.553 eura, dok su materijalni troškovi lani iznosili 3.366 eura, a „ostali poslovni rashodi“ još 16.662 eura.
HNV ima jednog stalno zaposlenog radnika čije su plate sa porezima lani koštale ukupno 7.307 eura, ali je zato pet članova Izvršnog odbora HNV međusobno podijelilo 17.220 eura honorara sa porezima i doprinosima. Da se za „napredak i zaštitu hrvatstva“ u Crnoj Gori ništa ne radi džabe i iz nacionalnog zanosa, potvrđuju i podaci da su članovi HNV ili jedini zaposleni u tom tijelu, redovno dobijali i posebne autorske honorare za svoje učešće u svakoj manifestaciji koje je priređivalo isto to Vijeće, a ti pojedinačni honorari iznosili su od 50 do 200 eura. Zanimljivo je da iako većina njegovih članova živi u Tivtu ili Kotoru, HNV koje ima sjedište u Donjoj Lastvi kod Tivta gdje održava sastanke, je lani za dolazak na ukupno 4 sjednice Vijeća, članovima tog tijela isplatilo ukupno 1.340 eura putnih troškova.
Za honorare „pojedinim voditeljima sekcija koje djeluju u sklopu Vijeća“, te za doržavanje sajta HNV lani je plaćeno ukupno 2.724 eura, usluge higijeničarke plaćene su 1.340 eura, knjigovodjstve usluge koštale su 1.492 eura, dok je za „naknadu troškova smještaja i ishrane na službenom putu i naknade troškova prevoza na službenom putu“, iz kase HNV u džepove njegovih članova i partnera, lani otišlo ukupno 6.574 eura. „Troškovi neproizvodnih usluga i troškovi reprezentacije“ iznosili su 12.132 eura, što ne čudi jer se iz narativnog izvještaja o radu vidi da se lani bukvalno svaka aktivnost HNV-a, od književne večeri do koncerta ili predavanja, završavala sa „domjenkom, čašćenjem i večerom“ za koji se po pravilu trošilo od 200 do 400 eura po događaju.
Interesantno je da HNV ne troši novac pretplaćujući se na knjige ili časopise iz oblasti manjinskih i ljudskih prava, već njegovi čelnici čitaju samo dnevni list „Pobjeda“. Za godišnju pretplatu na te novine, HNV je lani izdvojio 227 eura.
HNV je inače, pod kontrolom jedine političke partije Hrvata u Crnoj Gori – HGI čiji kadrovi čine većinu među ukupno 17 članova tog tijela što bi po zakonu, trebao biti reprezent svih interesa hrvatske nacionalne zajednice koji žive u državi. Na čelu Vijeća čiji mandat ističe na ljeto naredne godine, je član Predsjedništva HGI Zvonimir Deković.
Borili se i protiv karnevala „u nevrijeme“
Među brojnim aktivnostima koje se HNV lani bavilo je nekoliko književnih večeri ili promocija knjiga, gostovanja u Dubrovniku, Zadru i Zagrebu, učešće u javnim raspravama o više propisa iz oblastu ljudskih i manjinskih prava, izdavanje knjige „Tivat kroz stoljeća –mjesto kmetova i gospodara“, povećanje fundusa njihove biblioteke „Ljudevit Gaj“….
Među temama kojima se HNV lani bavio „promičući i štiteći prava hrvatskog naroda te čuvajući jezičke, kulturne i povijesno-religijske posebnosti hrvatskog naroda u Crnoj Gori“ su i „registriranje NVO-a sa hrvatskim predznakom za apliciranje za projekte“, mogućnost osnivanja Isusovačke gimnazije u Boki, ali i postpuno profane stvari poput izrade kalendara, organizacije karnevala, čak i pomaganje sportskih klubova, pojedinaca i „pripadnika naše zajednice u potrebi“, te davanje donacija „za uređenje mjesnih groblja“.
„Protestirali smo i djelovali protiv aktivnosti koje su bile usmjerene protiv tradicijske i kulturno-povijesne baštine Hrvata u Crnoj Gori – karneval u korizmi, recimo.“- stoji pored ostaloga, u izvještaju o radu HNV za 2015.
