Igor Les je na 50. mjestu, a Milivoj Dukić na 19. mjestu na Svjetskom kupu u jedrenju u Majamiju, nakon što su odjedrili dvije regate četvrtog dana takmičenja.
Dukić je juče imao izuzetno 2. mjesto na kraju druge regate, ali u prvoj je bio diskvalifikovan, što mu je donijelo negativne bodove.
Les je juče bio 24. i 53..Preostalo je još da se odjedre dvije regate danas, i u nedelju trka za medalju, koju jedre 10 prvoplasiranih. U nedelju je moguće pratiti medal race Laseraraša na linku www.youtube.com/worldsailingtv .
Na istom linku danas je na programu direktan prenos trke za medalju ostalih disciplina sa ovog takmičenja.
Prema podacima lokalne Turističke organizacije, na Tivatskoj rivijeri trenutno boravi 427 zvanično registrovanih turista.
U hotelima odmara 29 gostiju, dok 398 posjetilaca koristi usluge izdavalaca privatnog smještaja.
Inače, Turistička organizacija Tivat privodi kraju rekonstrukciju svojih poslovnih prostorija u Njegoševoj ulici u centru grada.
U ovom poslovnom prostoru pregrađene su dvije nove kancelarije, za potrebe stručne službe TO, odnosno Turističkog biroa.
Izabran izvođač radova glavnog kolektora kanalizacionog sistema za Donju Lastvu
Na tenderu Opštine Tivat za izbor izvođača radova na prvoj fazi izgradnje kanalizacionog sistema u naselju Donja Lastva u Tivtu, kao najpovoljnija izabrana je ponuda preduzeće „Civil Engineer“ iz Podgorice. Ta kompanija ponudila je da glavni kolektor kanalizacionog sistema na potezu od Cacova do Seljanova sagradi u roku od 45 dana, za 160.047 eura.
Direkcija za investicije i razvoj Opštine Tivat privodi kraju i izmjene u projektu sekundarne kanalizacione mreže u Donjoj Lastvi a koja će se graditi nakon što bude napravljen glavni kolektor u prvoj fazi radova. Računa se da će izgradnja kompletnog kanalizacionog sistemma u tom naselju koštati nešto preko milion eura.
Donja Lastva riva – foto Boka News
Inače, podgoričkom preduzeću „Incom“, Opština Tivat dodijelila je posao sanacije lokalnih puteva i ulica, vrijedan ukupno 13.885 eura.
Iz štampe je izašla publikacija Tradicionalni drveni prozori u Boki Kotorskoj i njihova restauracija koja je nastala nastala iz projekta Tradicionalni materijali i tehnike gradnje u Boki Kotorskoj – unapređenje znanja i vještina restauracije drvenih prozora i primjene krečnog maltera koji je nevladina organizacija EXPEDITIO realizovala u periodu 2014–2016.
Ovaj projekat, koji je finansirala Headley Trust Fondacija iz Velike Britanije, imao je za cilj povećanje znanja i svijesti o korišćenju tradicionalnih materijala i tehnika gradnje prilikom restauracije građevina, u skladu sa savremenim izazovima.
Upotreba tradicionalnih zanata, tehnika i materijala je jedan od najvažnijih elemenata u procesu restauracije i održavanja graditeljskog nasljeđa. Kontinuitet upotrebe tradicionalnih tehnika i zanata u okviru graditeljskog nasljeđa je fundamentalan za njegov izražaj, i od suštinskog je značaja za popravku i obnovu objekata graditeljskog nasljeđa.
Zanati su dio nematerijalnog nasljeđa kao oblik znanja i učenja i kao ekonomski proces. Ipak, u regionu Jugoistočne Evrope, uključujući i Crnu Goru, korišćenju tradicionalnih zanata, tehnika i materijala u procesu restauracije graditeljskog nasljeđa ne daje se dovoljan značaj.
Tradicionalni zanati se suočavaju s opasnošću od izumiranja, zamjenjuju se novim tehnikama koje su često nekompatibilne sa tradicionalnim. Ovi problemi su posebno izraženi posljednjih godina, kada je intenzivirana gradnja i neadekvatna restauracija, naročito na crnogorskom primorju.
Prozori
Sve ovo se događa zato što zanatlije, arhitekte i vlasnici kuća ne posjeduju adekvatno znanje o primjeni tradicionalnih materijala i tehnika, kao i zbog nedostatka dobrih primjera. Nedostaju takođe i pristupačne informacije o tradicionalnim tehnikama, zanatima i materijalima.
Postojeća literatura o ovoj temi u zemljama Jugoistočne Evrope, uključujući i Crnu Goru, nedovoljna je i rijetka. Knjige, dokumenta i ostala literatura koja se može naći je često pretjerano teorijska, bazirana ili na vrlo uopštenom, širokom (teorijskom) pristupu ili tretira samo određene teme i ne može se koristiti za praktičan rad. Problem predstavlja i to što je postojeća literatura uglavnom na stranim jezicima.
Kroz projekat Tradicionalni materijali i tehnike gradnje u Boki Kotorskoj planirano je da se nastave napori u vezi sa podsticanjem i promovisanjem upotrebe tradicionalnih tehnika i materijala u procesu restauracije, koji već postoje na prostoru Jugoistočne Evrope, saopštili su iz NVO Expeditio.
Uspjeli smo! Za manje od 48 sati prikupljen novac za liječenje male Selene!
Za pomoć u liječenju trogodišnje Selene Mandić kojoj dijagnostifikovan neuroblastom, kancer koji se razvio u stomaku i metastazirao na koštanoj srži, prikupljenio je više od 200.000 eura.
Roditelji su saopštili da će sve što je prikupljeno preko 200.000 eura preusmjeri u Fond za sljedeću humanitarnu akciju ovog tipa
Prenosimo obavještenje Seleninih roditelja:
Poštovani građani Crne Gore, prijatelji iz inostranstva,
Za manje od 48 sati uspjeli smo da prikupimo 200.000 eura koji će pomoći liječenje naše kćerke Selene Mandić.
Na računu Lovćen banke, Podgorica, AA 565-0100100035876-65 (Aida Ramusović) prikupljeno je: 128.000 eura
Putem SMS servisa poslato je 120.087 SMS poruka.
Preko internet mreže gofundme.com, na dva naloga prikupljeno je: 18.255 i 10.083 USD.
Talas podrške je bio toliki da je tražena cifra premašena i porodica je odlučila da sve što je prikupljeno preko 200.000 eura preusmjeri u Fond za sljedeću humanitarnu akciju ovog tipa.
Takođe, kako je već čitav niz događaja za prikupljanje novca organizovan i zakazan – sav novac prikupljen na tim dešavanjima preusmjeriće se za pomoć djeci oboljeloj od kancera, kako bismo pomogli svima onima koji se nađu u ovako velikom životnom problemu – u kojem smo trenutno mi.
Selenina porodica svima zahvaljuje na ovom velikom talasu dobrote koji je ujedinio Crnu Goru.
Nakon objave o pomoru ribe u pulskoj luci mnogi su imali svoje pojašnjenje zašto do toga dolazi – od onih koji misle da ih bacaju sami ribari (jer su ih ulovili kočama, a ne mogu ih prodati) do onih koji su smatrali da je za pomor ribe krivo neko onečišćenje. Zabrinuti građani nazvali su još u subotu 21. januara “Zeleni telefon” na kojem su prijavili da su na području Štinjana, prema pulskoj luci, vidjeli ošamućene ribe kako plutaju po površini mora.
Krivac pothlađivanje
Kako doznajemo iz Zelene Istre, oni su građanima savjetovali da se obrate Centru 112 te je, kako im je u ponedjeljak povratno rečeno, na teren izašao ribarski inspektor koji je utvrdio da nema zagađenja već je riječ o prirodnoj pojavi, odnosno da se radi o zalutalim ribama koje su doživjele šok.
No, iz Centra za istraživanje mora u Rovinju doznajemo nekoliko stvari koje bi trebale razjasniti cijelu situaciju. Prvo, kako nam veli doc. dr. sc. Andrej Jaklin iz Centara za istraživanje mora Rovinj – Instituta “Ruđer Bošković”, koji je na Fiželi jučer skupio nekoliko primjeraka ribe, ne radi se o haringama, već o autohtonoj vrsti koja se zove Sardinella aurita Valenciennes ili, kako je još zovu, “srdela golema” ili “divlja srdela”, koja obitava u Jadranu.
Razlog pomora je termički šok koji je ova vrsta, naviknuta na znatno više temperature mora, doživjela budući da je tijekom siječnja bilo više dana s vrlo jakom burom i niskim temperaturama zraka koje su ohladile površinski sloj mora. Podsjetimo, tih se dana čak i more na Šćuzi ledilo.
– Smatram da je došlo do jakog pothlađivanja površinskog sloja mora, što je pak dovelo do ugibanja ove vrste, pojasnio nam je Jaklin te napomenuo kako postoji mogućnost da ovakvom slučaju svjedočimo i zbog razloga što se ta vrsta vratila u pulsku luku.
U sklopu Fešte Svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, od 2. do 5. februara svi posjetiteljima besplatno će obilaziti gradske zidine, stonske zidine te kulu Sokol-grad u Konavlima, izvijestilo je u četvrtak Društvo prijatelja dubrovačke starine.
Dubrovačke zidine prošle su godine prvi put u povijesti zabilježile milijuntu posjetiteljicu, i to sredinom oktobra, a u avgustu je bilo više od deset hiljada posjetilaca u jednom danu, što je apsolutni rekord otkako se rade komercijalni obilasci.
Ston zidine
Inače, od početka ove godine cijena pojedinačne karte za dubrovačke zidine povećala se sa 120 na 150 kuna, a osim njih od 1. januara 2017. i ulaznice za djecu, studente, branitelje i invalide umjesto 30 kuna stoje 50 kuna, koliko je i pojedinačna ulaznica za tvrđavu Lovrjenac.
Mreža vodećih svjetskih profesionalaca u luksuznim putovanjima “Virtuoso”, uvrstila je najluksuzniji hotel u Boki – tivatski “Regent Porto Montenegro” u izdanje svog prestižnog magazine “Najbolji od najboljih” (The Best of the Best) u svijetu za 2017.godinu.
Ovaj magazine – godišnjak na skoro 700 strana, donosi popis najboljih svjetskih hotela, restorana, rizorta, luksuznih vila i ostalih prestižnih turističkih sadržaja koje posjetiocima pružaju vrhunsku uslugu i doživljaj. “Virtuosov” magazine “Best of the Best” inače, štampa se u 350 hiljada primjeraka i distribuira širom svijeta.
Da bi došao do “najboljih od najboljih” u ukupno 10 kategorija, “Virtuoso” je sakupio utiske 370 turističkih agencija i preko 9.800 turističkih agenata iz cijelog svijeta. Eksperti ove renomirane mreže nominovali su kandidate za najbolje, a “Regent Porto Montenegro” uvršten je na listu najboljih hotela koji pružaju izvanredno i personalizovano iskustvo boravka za svakog gosta.
“Virtuoso” je pohvalio “izvanredan nautikom inspirisan” stil hotela “Regent” koji se, kako su konstatovali, sjajno uklapa sa glamuroznom mariniom za superjahte Porto Montenegro i izvanredno lijepim okruženjem zaliva Boke Kotorske čiji je jedan dio uvršten u svjetsku prirodnu i kulturnu baštinu pod zaštitom UNESCO-a.
Eksperti ove mreže osim samog smještajja u 87 apartmana hotela “Regent”, pohvalili su njegov wellness i spa centar, kao i gastronomsku ponudu restorana najlukusznijeg bokeljskog hotela.
Po drevnom običaju 27. januara građani Kotora i Boke Kotoraske, u duhu suživota i tolerancije, ispred hrama Svetog Nikole obilježili su Savin dan, a nešto kasnije svi zajedno uz zvuke Kotorske gradske muzike prešli su ispred katedrale Svetog Tripuna, gdje je Mali admiral izgovaranjem Loda (pohvala svecu) označio početak Tripundanskih svečanosti.
Dječiji hor Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ ispred hrama Svetoga Nikole izveo je svetosavsku himnu.
Protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić posebno je pozdravio Gradsku muziku Kotor, građane i vjernike, pravoslavne i katolike.
„Ono što nas je danas okupilo je svetinja koja jedina ne razdjeljuje jer Bog je ljubav. Ako ima ljubavi onda ne može biti rasprava i nesuglasica među ljudima” – poručio je Krivokapić.
On je kazao da Kotorane ova tradicija, kako se pretpostavlja, okuplja od sredine 19. vijeka.
“Gradska muzika je svojevremeno imala sluha da dođe i pred crkvu Svetog Nikole i pred katedralu Svetog Tripuna, da se obnovi ono što Kotor ima, a drugi nemaju. Da se ovdje pjeva Svetom Savi. Slušamo himnu koja se pjeva u cijelom srpskom narodu, potom onu za Kotor prvu – O srpska mlada nevina čeda, koja je specijalno pisana za Srpsko pjevačko društvo Jedinstvo i kompanovana za hor i za orkestar. Nema grada u svijetu gdje se himna Svetom Savi svira pred sabornim hramom, a naš grad to ima. Danas će se sa katedrale Svetog Tripuna izgovoriti Lode, znači da će se slaviti ime Božje, a sve to govori o ljubavi i slozi” – kazao je Krivokapić.
Sa trga ispred crkve Svetog Nikole građani, članovi odreda Bokeljske mornarice i predstavnici političkog života Kotora, uz zvuke Gradske muzike, uputili su se na trg ispred katedrale Svetog Tripuna gdje je tačno u podne sa lođe mali admiral Antonio Grandis iz Tivta, izgovorio Lode, pohvale u čast sveca zaštinika grada Kotora, nakon čega je podignuta zastava Svetog Tripuna, što i simbolično označava početak Tripundanskih svečanosti u Kotoru.
Gradnja prva dva objekta novog turističkog kompleksa u uvali Pržna – Plavi horizont, počeće najvjeroatnije prvih dana aprila – potvrđeno je „Vijestima“ u kompaniji „Qatari Diar Hotel and Property Investment Montenegro“ iz Tivta (QDHPIM).
Ova kćerka.komapnija katarskog državnog investoicionog fonda „Qatari Diar“, predala je zahtjev Ministarstvu održivog razvoja i turizma za izdavanje građevinske dozvole za dvije rezidencijalne vile – RL 1 i RL 2 koje će se graditi na katastarskoj parceli 534/1 KO Milovići, odnosno na urbanističkoj parceli UP 1 po izmijenjenom i dopunjenom Urbanističkom projektu „Pržno 1“.
Riječ je o zapadnom dijelu kompleksa od ukupno oko 27 hektara u zaleđu plaže Plavi horizont koji je još 2009. „Qatari Diar“ kupio od tivatskog HTP „Primorje“. Na tom prostoru shodno željama katarskog investitora, isplaniran je i ucrtan mješoviti rizort, u čijem sklopu će se nalaziti hotel kategorije 5 zvjezdica, kao i rezidencijalne vile, spa centar, restorani, barovi, teniski tereni i otvoreni bazeni i niz drugih manjih objekata.
Plavi horizonti
V.d. izvršna direktorica QDHPIM Jadranka Francesković kazala nam je da su dvije rezidencijalne vile dio prve faze realizacije novog kompleksa, te da je uz zahtjev za građevinske dozvole za ta dva objekta, Ministarstvu održivog razvoja i turizma predat i eleborat faznosti realizacije cijelog rizorta.
“U svakom slučaju, i hotel će takođe biti građen u prvoj fazi” – istakla je Francesković dodajući da će dvije nove vile ujedno biti ogledni primjerci za kupce budućih nekretnina na Plavom horizintu, kako će izgledati ostali objekti novog rizorta. Ona nije detaljnije govorila o finansijskiim i drugim aspaketima gradnje prva dva objekta novog kompleksa na koji se čeka već skoro sedam godina, ali da se stvari kada je u pitranju “Qatari Diar” i njegova investicija u Tivtu ipak pomjeraju u pozitivnom pravcu, pokazuje i podatak da je QDHPIM u proteklih par mjeseci izdvojio i značajna sredstva za donaciju lokalnoj zajednici u Krtolima, gdje se realizuje njihov projekat.
Inače, prema nezvaničnim informacijama iz dobro upučenih krugova, najizgledniji operater novog kondo-hotela sa depandansima na Plavom horizontu biće čuveni “Four Seasons”.
Jedan od najpoznatijih uzgajivača pkoljki u Boki, Kotoranin Nevres Đerić na svom je uzgajalištu „Školjke Boke““ u Orahovcu, već počeo eksperimentalni uzgoj nove vrste školjki – kamenica Pinctada radiata. Ova školjka jedan je od novih, tzv. alohtonih morskih organizama koji su se u proteklom periodu, nastanili na Crnogorskom primorju, a potiču iz drugih djelova svijeta.
Riječ je o novim vratama koji su ovdje dospjeli najčešće u balastnim vodama brodova i djelovima brodske opreme jahti i drugih plovila. Naučnici su lani ispitujući akvatorijum marine Porto Montenegro i okolni dio Tivatskog zaliva, evodnetirali prisustvo pet novih alohtonih vrsta mekušaca, zglavkara i sunđera, a među njima je i školjka Pinctada radiata.
Školjka Pinctada radiata – foto Nevres Đerić
„Prisustvo ove školjke na svom uzgajalištu uočio sam prije 5-6 mjeseci. O tome sam obavijestio stručnjake Instituta za biologiju mora u Kotoru, a sa nekoliko sakupljenih primjeraka počeci sam i eksperimentalni uzgoj ove nove vrste ostrige-kamenice.“- kazao nam je vlasnik plantaže „Školjke Boke“ iz Oraghovca, Nevres Đerić koji nam je i dostavio fotografije Pinctade radiate sa svog uzgajališta. Prema njegovim riječima, sa nekoliko sakupljenih primjeraka nove vrste, u posebnom i odvojenom eksperimentalnom bazenu, započeo je probni uzgoj.
„Odviše je kratko vrijeme prošlo da bih već mogao izvoditi neke zaljučke kako školjka napreduje i koliko joj pogoduje ovaj ambijent. To ćemo tek moći preciznije znati za otprilke godinu dana od početka uzgoja.“- kazao je Đerić dodajući da bi na rano proljeće trebao da krene i prvi od redovna dva godišnja cuiklusa razmnožanja ove vrste školjke.
Inače, Pinctada radiata poznata je i kao atlantska ili zalivska biserna ostriga. Ova školjka iz roda kamenica u sebi stvara biser, a njena prirodna postojbina je Indo-pacifički region. Ta školjka tamo se osim zbog bisera, eksploatiše i radi jestivog mesa.
Školjka Pinctada radiata-foto Nevres Đerić
Pinctada radiata raste na dubinama od 5 do 25 metara, hvatajući se za čvrstu podlogu poput stijena ili potopljenih olupina. Prosječni primjerci dugi su oko 6 centimetara, mada školjka moće narasti i preko 10 centimetara u dužinu. Školjka je relativno tanka i izdužena, sa uočljivim””rebrima” na svojoj ljušturi koja može biti različite boje – od crvenkaste, do braon i boje bronze. Važi za vrlo prilagodljivu školjku koja dobro trpi i relativno zagađenu morsku vodu, a od temperature mora zavisi i kada će ova vrsta ostrige ući u svoje reproduktivno doba.
Pinctada radiata se posebno puno uzgaja i eksploatiše u vodama Katara u Persijskom zalivu gdje ona predstvalja čak 95 odsto od svog ulova školjki.
