Apel za unapređenje života u gradu Kotoru

0
Pozorište u Kotoru
Pozorište u Kotoru

Grupa građana/ki okupljenih oko projekta “Pozorište o Kotoru”, nakon višemjesečnog rada na predstavi KoTo(R) o KOTORU, pripremila je i APEL ZA UNAPREĐENJE ŽIVOTA U GRADU KOTORU.

APEL je upućen prvenstveno donosiocima odluka/gradskim vlastima koje finansiraju građani/ke Kotora i biće im svima dostavljen.

Grupa građana/ki okupljenih oko projekta “Pozorište o Kotoru” od oktobra 2015. do juna 2016. radila je na pripremi dokumentarne pozorišne predstave o gradu Kotoru. U procesu pripreme je učestvovalo oko 60 građana/ki, koji su tokom više od 50 radionica, zajedno sa rediteljem Petrom Pejakovićem, razgovarali o raznim problemima koji se tiču njihovog života u gradu.

Tokom osmomjesečnog rada, sakupljeno je dosta materijala koji je oblikovan u vidu pozorišne predstave pod nazivom KoTo(R) o KOTORU. Predstava je premijerno prikazana 20. juna 2016. u prepunoj sali KC “Nikola Đurković” i vidno je podržana od strane publike. Nakon premijere, publika je kontaktirana putem upitnika u kome su pitani da navedu 3 najvažnije teme od značaja za Kotor. Na upitnik je odgovorilo oko 60 građana/ki.

Promišljanja građana/ki okupljenih oko projekta “Pozorište o Kotoru”, kao i dio sakupljenog materijala (koje nam je publika dostavila nakon predstave) formulisani su u vidu APELA ZA UNAPREĐENJE ŽIVOTA U GRADU KOTORU koji se nalazi pred vama. APEL je upućen prvenstveno donosiocima odluka/gradskim vlastima koje finansiraju građani/ke Kotora.

APEL za unapređenje života u gradu Kotoru

Kotor - foto Boka News
Kotor – foto Boka News
  1. ŽELIMO POSVEĆENU, STRUČNU I NEKORUMPIRANU GRADSKU VLAST KOJA SE RUKOVODI JAVNIM INTERESOM* I POTREBAMA GRAĐANA/KI KOTORA.

*Javni, državni ili opšti interes su pojmovi koji se koriste kad se žele označiti koristi ili prednosti zajednice kao cjeline za razliku od privatnih ili ličnih interesa.

Tražimo od gradskih vlasti, koju finansiraju građani/ke, sljedeće:

  • DEPOLITIZOVATI lokalnu samoupravu;
  • Uspostaviti EFIKASNU I STRUČNU LOKALNU SAMOUPRAVU zasnovanu na profesionalnosti i posvećenosti kadrova;
  • Riješiti problem KORUPCIJE i staviti JAVNI INTERES ispred partijskih i privatnih;
  • Revidirati postojeću STRATEGIJU RAZVOJA GRADA KOTORA uz postignuti konsenzus oko razvojnih ciljeva, tako da ona bude istinski RAZVOJNI dokument, i odgovorno se posvetiti njenoj implementaciji;
  • Posvetiti se aktivnostima koje doprinose da Kotor postane mjesto DOBROG POSLOVNOG AMBIJENTA koji podstiče razvoj preduzetništva, inovativnost i kreativnost;
  1. TRAŽIMO POSVEĆENOST LOKALNE SAMOUPRAVE RJEŠAVANJU ZABRINJAVAJUĆEG TRENDA ISELJAVANJA STANOVNIŠTVA IZ STAROG GRADA KOTORA.
  • Uslovi stanovanja za veliki broj stanovnika Starog grada Kotora nijesu adekvatni niti usklađeni s minimumom kvaliteta savremenog stanovanja. Buka od kafića, nedostatak osnovnih gradskih sadržaja za život, blokadajavnih prostora terasama kafića, visoke cijene parkinga za lokalno stanovništvo, nepostojanje stimulativnih uslova i podsticaja za razvoj preduzetništva i malog biznisa – neki su od razloga trenda ISELJAVANJA STANOVNIKA koji je evidentan, naročito u Starom gradu Kotoru;
  • Život stanovnika koji žive u jednoj sredini od ključne je važnosti za očuvanje karaktera svakog grada. Ukoliko se nastavi trend iseljavanja, Kotor će za par godina postati prazna kulisa, grad duhova i mjesto u koje će turisti doći samo jednom i više nikada neće poželjeti da se vrate – jer u njemu nema STANOVNIKA KOJI GRAD ČINE ŽIVIM I AUTENTIČNIM i drugačijim od ostalih;

Tražimo od lokalnih vlasti da PROBLEM ISELJAVANJA STANOVNIŠTVA PROGLASI URGENTNIM I PRIORITETNIM ZA RJEŠAVANJE. Kotor nije jedini mediteranski grad koji se suočava s ovom pojavom. Postoje modeli u drugim UNESCO-vim gradovima koji su se suočavali ili se suočavaju sa sličnim problemima; trebalo bi ispitati njihova iskustva i prilagoditi najbolja rješenja našim uslovima.

  1. SADAŠNJA PREKOMJERNA URBANIZACIJA („APARTMANIZACIJA“) DEVASTIRA NAJVRIJEDNIJE PROSTORNE RESURSE BOKE. TRAŽIMO DA SE ZAUSTAVE ODLUKE KOJE DOPRINOSE GRADITELJSKOM NASILJU NAD UNESCO-vim PODRUČJEM.
  • Svjedoci smo da se zelene i slobodne površine širom zaliva, koje predstavljaju i jednu od značajnih karakteristika Područja Svjetske baštine,UBRZANO I NEPOVRATNO URBANIZUJU, najčešće za potrebe izgradnje apartmana koji kapacitetima ZNAČAJNO PREVAZILAZE POTREBE, a cijenom platežne mogućnosti lokalnog stanovnišva. Ovi apartmani se, uglavom, koriste svega nekoliko nedjelja godišnje i u vlasništvu su ljudi koji ne žive u Kotoru;
  • Sve ove transformacije se realizuju na osnovu NEKVALITETNIH PLANOVA koji su usvojeni za skoro sva naselja i zone Boke;
  • Najkvalitetniji prostorni resursi stavljaju se u funkciju od INTERESA POJEDINACA/KI,u isto vrijeme trajno devastirajući UNESCO-v pejzaž Boke. Neki od primjera su “Pentagon” iznad naselja Kukuriku, Dobrota Palazi (Kamp), apartmani u Kostanjici, aktuelna gradnja “privremenog” (?) objekta na Verigama, a slijedi Turističko naselje Glavati…;
  • Dok se zelene površine i prazni prostori zauzimaju novogradnjom, ZAPUŠTENI RESURSI GODINAMA OPSTAJU KAO RUGLO GRADA – prostor Autoboke, Livnica, Rivijera, Gumara, industrijska zona, Fjord, URC, itd.

Tražimo da se trend HIPERURBANIZACIJE zaustavi, da se obustavi primjena nekvalitetinih planova,  da se građani/ke uključe u donošenje odluka o korišćenju javnih resursa i da lokalna samouprava i nadležne državne institucije stručnije i odgovornije planiraju prostor Boke koji ima izuzetnu univerzalnu vrijednost.

  1. STRAH OD JAVNOG IZNOŠENJA MIŠLJENJA GUŠI GRAĐANSKI AKTIVIZAM. TRAŽIMO POSVEĆENOST STVARANJU AMBIJENTA U KOME ĆE SE SVAKI GRAĐANIN/KA OSJEĆATI KAO SLOBODNI/A POJEDINAC/KA.
  • Uprkos nezadovoljstvu, zbog brojnih negativnih iskustava pri pokušaju promjene društvenog okruženja, među građanima/kama postoji osjećaj NEMANJA IZBORA i BEZIZLAZNOSTI iz sadašnje situacije. Rezultat toga je njihova pasivnost i inertnost, zatvorenost, strah i autocenzura kada je u pitanju bilo koji oblik javnog djelovanja i javnog iznošenja mišljenja;
  • „NEPOSLUŠNE“ I „NEPODOBNE“ ELEMENTE (ZVIŽDAČE) političke elite mahom teže da izbrišu sa scene, ili barem unutar nje marginalizuju, tako da se njihov uticaj svede na najmanju moguću mjeru. Ovo je u skladu sa činjenicom da, prema svim dostupnim pokazateljima, politizovana nekompetentnost suvereno vlada svim područjima društvenog i javnog života u Crnoj Gori.

Tražimo usvajanje jasno određenih i transparentnih procedura odlučivanja, nasuprot polutajnih puteva ličnih interesa i naklonosti. Tražimo posvećenost stvaranju ambijenta u kome će se svaki građanin/ka osjećati kao slobodni/a pojedinac/ka.

  1. HOĆEMO DA ŽIVIMO U KOTORU BEZ STRAHA OD KRIMINALA I MAFIJAŠKIH KLANOVA.
  • Građani/ke Kotora žive u strahu od RASTUĆEG KRIMINALITETA.

Tražimo od državne i gradske vlasti da se trajno riješi problem kriminala u Kotoru.

Kotor
Kotor
  1. DECENIJSKA BUKA OD KAFIĆA OZBILJNO UGROŽAVA ZDRAVLJE STANOVNIKA ČIJE JE PRISUSTVO KLJUČNO ZA ŽIVOT, KARAKTER I DUH STAROG GRADA KOTORA. TRAŽIMO DA SE POŠTUJE ZAKONSKA REGULATIVA KOJA SE ODNOSI NA REGULISANJE NIVOA BUKE.
  • Prisustvo stanovnika koji žive u jednoj sredini od ključne je važnosti za očuvanje karaktera svakog grada. Međutim,kvalitet života i zdravlje stanovnika Starog grada godinama je ugroženo zbog buke koja nastaje od glasne muzike u pojedinim kafićima. Mediteranski gradovi karaktera sličnog Kotoru (poput Dubrovnika, Venecije…) svjedoče da je moguće i poželjno razvijati turističke potencijale gradova bez glasne muzike u večernjim satima, tj. ne ugrožavajući pravo na zdrav život građana/ki koji u tim sredinama žive.

Tražimo od lokalne vlasti da STAVI TAČKU NA IGNORISANJE PROBLEMA BUKE IZ UGOSTITELJSKIH OBJEKATA koja dovodi stanovništvo Starog grada do stanja bezizlaznosti i očajanja. Ne postoji uporište u postojećim zakonima da se ugostiteljskim objektima odobri da obavljaju djelatnost na način kako je oni sprovode u praksi, čime je očigledno i to da ne postoje adekvatni kapaciteti lokalnih izvršnih organa da zakonsku regulativu sprovedu u djelo. Tražimo da se ovo stanje promijeni.

  1. ŽELIMO DA KOTOR BUDE OTVOREN GRAD KOJI ZADRŽAVA I PRIVLAČI KREATIVNE LJUDE.
  • Uprkos tradiciji multikulturalnosti i otvorenosti, sve češće se uočava da u Kotoru raste negativan odnos prema “došljacima”. Treba biti svijestan da ovaj trend u gradu postoji i tražiti načine da se ne dozvoli nijedan oblik diskriminacije (rodna, nacionalna, seksualna…), te da se podstiče otvorenost za RAZLIČITOST KAO GRAĐANSKU I CIVILIZACIJSKU VRIJEDNOST;

Otvorenost za uticaje „izvana“ predstavlja ključnu karakteristiku kreativnih gradova. Učiniti Kotor kreativnijim – da bi privlačio kreativne ljude.

  1. TRAŽIMO RJEŠENJE SAOBRAĆAJNIH PROBLEMA I PODSTICANJE ODRŽIVIH VIDOVA TRANSPORTA – BICIKLIZAM, JAVNI PREVOZ, VODENI SAOBRAĆAJ…
  • Svjedoci smo razlih oblika SAOBRAĆAJNIH PROBLEMA – gužve i kolapsi, problem parkinga, neefikasnost javnog prevoza i nepostojanje vodenog saobraćaja, nepostojanje biciklističkih staza…Želimo posvećenost lokalnih vlasti rješavanju ovih problema;
  • Uraditi STUDIJU ODRŽIVOG TRANSPORTA, kao i STUDIJU RAZVOJA KRUZING TURIZMA i STRATEGIJU RAZVOJA TURIZMA, koja će dati pokazatelje za dalji razvoj ovog oblika turizma (primjer Hrvatske);
  1. KULTURNE AKTIVNOSTI I MANIFESTACIJE ČINE GRADOVE DINAMIČNIJIM I POŽELJNIJIM MJESTIMA ZA ŽIVOT. TRAŽIMO SADRŽAJNIJI KULTURNI ŽIVOT TOKOM CIJELE GODINE.
  • Dosljedno i temeljno sprovoditi Program razvoja kulture opštine Kotor 2013-2017. godine, a po njegovom isteku, po istoj metodologiji donijeti plan za sljedeće višegodišnje razdoblje;
  • Osim trajanja ljetnjih festivala, Kotor uglavnom djeluje kao beživotna kulisa iz koje su isisani životnost i urbani duh. Građani/ke Kotora zaslužuje da u gradu TOKOM CIJELE GODINE postoji bogat i raznovrstan kulturni život;
  • Obezbijediti da se kulturnim životom grada bavi STRUČAN I POSVEĆEN kadar;

Apel potpisuju akteri predstave KoTo(R) o KOTORU, građani/ke Kotora.

 

Triatlon takmičenje kroz Boku – Ocean Lava

0
Triatlon

Proteklog vikenda u Kotoru je održano prvo triatlon takmičenje u sportskoj istoriji Crne Gore u polu distanci.

Triatlonci su plivali 1.9km, vozili biciklo 90km i trčali 20km u jedinstvenom ambijentu grada Kotora i Boke Kotorske.

Start trke je bio sa gradske plaže i nakon dva kruga plivanja po 950m triatlonci su plivački dio trke završili u Parku Slobode. Slijedio je biciklistički segment koji se vozio od Kotora do Kamenara, gdje su se vozila dva kruga na potezu Kamenari- Perast, i povratak je ponovo bio u Parku Slobode. Kako je saobraćaj na djelu magistrale Perast- Kamenari bio zatvoren, takmičari su u potpunosti mogli uživati u prelijepom ambijentu koji čine more i planine. Trčanje se odvijalo na donjem putu u Dobroti, a takmičare je bodrio veliki broj stanovnika.

Triatlon takmičenje je dio Ocean Lava serije trka koje se organizuju u 8 država Evrope, a ovo je prvi put da se trka ovog renomea organizuje u ovom regionu. Organizator trke TK Multisport Akademija Mayer i Triatlon Savez Crne Gore pod pokroviteljstvom Opštine Kotor i Turističke Organizacije Kotor.

Na startu trke se pojavilo 44 takmičara u pojedinačnoj i tri štafete sa po tri takmičara u ekipnoj konkurenciji, iz 10 država Evrope i na najbolji mogući način su pokazali potencijal ove trke.

Prvi pobjednik trke postao je Andrej Vištica iz Hrvatske u vremenu 3:50:58 h  ispred Petra Vabrouseka iz Češke i svog zemljaka Dalibora Vujevića. Kod žena, prva je kroz cilj prošla Maja Bonačić iz Hrvatske, ispred Anete Arifi iz Srbije i domaće takmičarke Lidije Vukić.

Triatlon

Prvi šampion Crne Gore u ovoj discipline postao je Dušan Milošević iz TK X Herceg Novi i Dragan Jovanović iz TK Kotor. Lidija Vukić, članica TK X Herceg Novi postala je državna šampionka u polu distanci.

Triatlon

Za uspješno organizovanje ovakve trke bio je potreban angažman velikog broja volontera, a kotorani su još jednom pokazali da su izvrsni domaćini i da imaju sluha za novitete na našim prostorima.

Svi takmičari su saglasni da ova trka ima svijetlu budućnost i da je samo potrebno održati ovaj kvalitet organizacije.

Bijela: Nadaju se poslu na remontu velikog doka

0

Od novca dobijenog prodajom velikog doka , isplaćena su potraživanja 202 radnika i 64 penzionera. Oni su dobili dvije i po zaostale plate, naknade za zimnicu i podstanarstvo, a povezan im je i radni staž za pet godina

Bijela - JBB foto Boka News
Bijela – JBB foto Boka News

Iz litvanska kompanija AB Vakaru laivu gamykla koja je kupila veliki dok Jadranskog brodogradilišta Bijela  još nisu  saopštili  da li planiraju veći remont  na tom objektu, a nije napravljen ni  plan njegovog tegljenja. Iz bjelske kompanije ističu da bi najdalje za mjesec ipo DOK  trebalo da napusti Brodogradilište, jer zbog vremenskih (ne)prilika nakon toga  to neće biti moguće. Za njegov transport biće potrebno oko dva mjeseca.

Početkom juna AB Vakaru laivu gamykla kupila veliki dok za 11 miliona eura, nakon što je estonska kompanija Baltik art  zbog ,kako su naveli , skupog transporta  i pripreme za tegljenje, odustala  od kupovine . Na tender za prodaju imovine Jadranskog brodogradilišta Bijela bilo je  stiglo  šest ponuda, a najveća je bila estonske firme koja je  za kupovinu velikog doka sa pripadajućom opremom i alatima ponudila 13,21 milion eura.

Veliki dok je izgrađen je prije 40 godine i bio je najveći plutajući dok u bivšoj Jugoslaviji, sa kapacitetom dizanja od 33.000 tona.  Njegova vrijednost  bila  je 44 miliona njemačkih maraka.

Od novca dobijenog prodajom velikog doka,  isplaćena su potraživanja 202 radnika i 64 penzionera. Oni su dobili dvije i po zaostale plate, naknade za zimnicu i podstanarstvo, a povezan im je i radni staž za pet godina.

Predsjednik sindikata Mladen Krivokapić se nada da će, ako se novi vlasnici odluče za veći remont velikog doka,  radnici u Brodogradilištu biti angažovani do maja naredne godine.

Podsjećamo da je stečaj u Brodogradilištu uveden  na zahtjev Poreske uprave 30 juna prošle godine, zbog duga od šest miliona eura, a nakon četiri neuspjela tendera.

Institut za biologiju mora: nove vrste rakova i riba kod Ulcinja

0
Morska-plotica
Morska-plotica

Stručnjaci kotorskog Instituta za biologiju mora Kotor, prošle nedjelje odradila monitornig ulaska novih vrsta riba, rakova i drugih morskih organizama na jugu Crnogorskog primorja u Ulcinjskoj regiji.

Ova ispitivanja su bila bazirana prvenstveno na razgovorima sa ribarima, jer oni prvi dolaze u kontakt, odnosno izlovljavaju takve vrste.

Obavljeno je desetak razgovora i organizovano nekoliko sastanaka na kojima je objašnjeno ribarima što se to može očekivati.

Podijeljene su im publikacije i informacije o novim vrstama u vidu slika i teksta o njihovim karakteristikama, kazao je za Skala radio dr Aleksandar Joksimović, šef laboratorije za ihtiologiju u ribarstvo Instituta za biologiju mora.

Očekivati je da u narednom periodu ribari budu prvi saradnici naučnim ekipama Instituta, kako bi se nove vrtse blagovremeno naučno obradile i objavile kao eventualno novi nalaz u Jadranskom moru.

Od novih vrsta učestala je pojava plavog raka, to je jedna nova vrsta koje ranije nije bilo u našim vodama.

Sada se ustalila, ovaj rak je jestiv, dostiže veličinu i do 30 cm sa kracim i predmet je komercijalne ekspoatacije ulcinjskih ribara.

Na ušću Bojane su i neke nove vrste riba, prije svega zlatousta barakuda, a očekuje se ulazak i veći ulov tzv. plotice morske i još nekih vrsta riba koje su naučnici ranije detektovali i ne love se baš često, objasnio je Joksimović.

Plesna predstava “Ptice”

0
ptice-scena
ptice-scena

Plesna predstava “Ptice” u produkciji Bitef teatra iz Beograda, biče izvedena u četvrtak 7.jula na maloj sceni u atrijumu srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu, sa početkom u 21.30 sati.

“Ptice” su jedan od ukupno 10 takmičarskih predstava u konkurenciji za nagrede ovogodipnjeg mešunarodnog Festivala mediteranskog teatra “Purgatorije” u Tivtu. Po motivima djela antičkog grčkog pisca Aristofana, koncept i koreografiju  za Ptive” uradio je  Edvard Klug, a nastupaju igrači Bitef dance kompanije Ana Ignjatović Zagorac, Miloš Isailović, Nataša Gvozdenović, Dejan Kolarov, Ivana Savić, Nikola Tomašević, Jovana Zelenović, i Vladimir Čubrilo. Kostime je uradila Dejana Vučićević.

Aristofanove “Ptice”  poslužile su ovaj put autoru Edvardu Klugu kao idejna okosnica za duhovito i ironično, savremeno tumačenje ideje utopije, i fenomena radikalnog eskapizma kao bijega od  tegobne društvene stvarnosti.

UNDP podržao tri projekta u Herceg – Novom

0
Herceg-Novi Foto Miro Marušić Boka News
Herceg-Novi Foto Miro Marušić Boka News

Opština Herceg Novi jedina je lokalna samouprava koja je uspjela da iskoristi maksimalan iznos finansijske podrške programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Crna Gora, u okviru Javnog poziva za projekte koji doprinose ublažavanju efekata klimatskih promjena u sektoru turizma i utiču na smanjenje gasova sa efektom staklene bašte.

Posredstvom Kancelarije za međunarodnu saradnju kandidovan je projekat ”Zamjena i ugradnja LED rasvjete, održavanje i upravljanje javnom rasvjetom u opštini Herceg Novi ”, za koji je opredijeljena podrška u iznosu od 120.000 eura.

Kancelarija za međunarodnu saradnju je po objavi Javnog poziva organizovala panel diskusiju na kojoj su podstaknuta i podržana i ostala gradska preduzeća i organizacije da zajedno sa Opštinom uzmu učešća na objavljenom pozivu, što se pokazalo kao dobar pristup.

Odobreni su projekti Turističke organizacije Herceg NoviUdahnimo život zaleđu – Selo Kameno iz Herceg Novog ” i Plivačkog i vaterpolo kluba Jadran – “Zamjena postojećih reflektora sa LED rasvjetom na bazenu Jadran Škver “, sa iznosima od po 15.000 eura.

Turistička organizacija je u saradnji sa Agencijom za razvoj i zaštitu Orjena pripremila projekat obilježavanja i uređenja pješačke i kombinovano biciklističko-pješačke staze u dužini 7.516m u selu Kameno, čime će se dodatno valorizovati i obogatiti turistička ponuda našeg grada.

Na ovaj način, ukupna podrška opredjeljena za našu Opštinu dostigla je maksimalan iznos finansijske podrške po objavljenom Javnom pozivu od 150.000 eura. Kroz projekat zamjene i ugradnje LED rasvjete Opština Herceg Novi modernizuje sistem javne rasvjete, poboljšava finansijsku efikasnost kroz planirane uštede u radu sistema i odgovorno se odnosi prema životnoj sredini.

Photo: Boka News
Photo: Boka News

Javni poziv za prijavu pilot projekata koji aktivno doprinose ublažavanju efekata klimatskih promjena u sektoru turizma i utiču na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte UNDP Crna Gora jeobjavio u januaru ove godine. Pravo učešća imale su opštine Kotor, Tivat, Herceg Novi i Prijestonica Cetinje, a koje su inače obuhvaćene projektom ‘’Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori’’ koji zajednički implementiraju UNDP Crna Gora, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Centar za  održivi razvoj. Raspoloživi budžet u pilot fazi iznosio je 500.000 eura, uz maksimalni iznos finansijske podrške po inovativnom, investicionom projektu od 150.000 eura, s tim da  kofinansiranje može iznositi maksimalno 25% njegove ukupne vrijednosti .Budući da su kriterijumi Javnog poziva, posebno u dijelu koji se odnosi na kofinansiranje, bili izuzetno zahtjevni, Opština Herceg Novi je jedina lokalna samouprava koja je uspjela da iskoristi maksimalan iznos finansijske podrške.

Aplauzi za Matijevićku u Krtolima

0
Sa Zbora gradjana u Krtolima
Sa Zbora gradjana u Krtolima

Da su čuda moguća pokazao je sinoć trostruki aplauz i glasno odobravanje koje je nova gradonačenica Tivta prof.dr. Snežana Matijević (DPS) dobila od učesnika Zbora građana MZ Krtoli, čiji su žitelji do sada važili za „najveće nezadovoljnike“ u Tivtu. Godine zanemarivanja tog područja Opštinje Tivat i neulaganja u Krtole od strane dosadašnjih čelnika tivatske Opštine,  produkovale su opravdano veliko nepovjerenje i nezadovoljstvo Krtoljana lokalnom upravom. Matijevićka je to „loše nasljeđe“ za mjesec ipo dana koliko je na čelu grada, svojim potpuno novim i neuobičajenim, transparentnim i neposrednim političkim stilom, prevazišla do mjere da je preksinoć dobila čak tri aplauza na otvorenoj sceni u Krtolima gdje se prethodni gradonačelnik Ivan Novosel (DPS) nije usudio ni pojaviti tokom svog mandata.

Na Zbor građana na kome su mještani preko dva sata detlajno pričali o brojnim komunalnim, infrastrukturnim, finansijkim i problemima iz domena poštovanja komunalnog reda u Krtolima, Matijevićka je došla sa maltene kompletnim timom svojih najbližih saradnika iz opštinskih sekretarijata i direkcija, kao i rukovodstvom Komunalnog preduzeća i Vodovoda i kanalizacije.

„Već sam u Krtolima bila na sastanku sa predstavnicima vaše MZ 12.juna i sada sam ovdje da i od vas direktno čujem što je realizovano od tada dogovorenih aktivnosti, što su ostali vaši problemi i kako na najefikasniji način možemo da ih riješavamo. Stojim vam na raspolaganju, moja vrata su vam uvijek otvorena i moja i uloga mojih saradnika će biti da učinimo sve što Opština može da se poboljša kvalitet života svih naših građana i posjetilaca koji dolaze u Tivat.“- kazala je uz odobravanje Krtoljana, nova tivatska gradonačelnica dodajući da su je njihove komšije iz MZ Krašići već upoznali sa velikim problemima koje imaju zbog uzurpacije mora i obale na tom području zbog čega je Matijevićka za 18.jul zakazala sastanak sa svim nadležnim državnim inspekcijama „da vidimo što možemo učiniti za te ljude koji imaju zaista ogroman problem“.

Sa Zbora gradjana u Krtolima
Sa Zbora gradjana u Krtolima

„Više smo sastanaka i konkretne saradnje sa gradonačelnicom Matijević imali u ovih mjesec ipo dana nod njenog dolaska na tu funkciju, nego sa njenim prethodnicima u protekle tri godine. Stvari se polako počinju kretati u dobrom smjeru i nadamo se da će gradonačelnica Matijević zaista dokazati da prava odoba ipak može doći na pravo mjesto.“- istakao je predsjednik MZ Krtoli Ivan Starčević. On i njegovi sumještani iznijeli su niz predloga i sugestija kako unaprediti lokalnu komunalu infrastrukturu i urediti Krtole, pohvalivši se dobrom saradnjom i razumijevanjem koje dobijaju od najvećeg ovdašnjeg stranog investitora, kompanije „Luštica Bay“, ali i pokudivši loš odnos koji u tom smislu imaju sa kompanijom „Qatari Diar“.

Kao najveći lokalni problemi istakuti su loša putna i vodovodna infrastruktura, kao i problemi u funkcionisanju kanalizacionog sistema Kotor-Tivat-Trašte koji prelazi preko Krtola. Kako se čulo, Opština će na jesen raspisati tender za zamjenu postojećeg problematičnmog vodovoda na potezu od kotorske raskrsnice do Solila nakon čega slijedi i sanacija oštećenog puta kroz koji prolazi taj cjevovod. Narednih dana biće raspisan tender vrijedan 20 hiljada eura za početak fazne gradnje trotoara u Krtolima, a prvo će se graditi potez dužine 220 metara od Rogača prema Kaluđerovini. U toku je izdavanje građevinske dozvole i uskoro slijedi i tender za gradnju novih društvenih prostorija za poptrebe mještana Gošića, a predstavnici lokalne uprave prihvatili su sugestije mjšetana da se preispitaju neka saobraćajna riješenja i signalizacija u tom dijelu opštine, postave ležeći policajci i razmotri mogućnost da lokalna uprava preuzme plaćanje sekretara MZ kao neophodnog administrativnog osoblja za njen efikasan rad.

Sa Zbora gradjana u Krtolima
Sa Zbora gradjana u Krtolima

Na sugestije mještana da kod ministra prosvjete Predraga Boškovića urgira da ministarstvo što prije raspiše obećani 50 hiljada eura vrijedan tender za popravku oštećenog krova mjesne OŠ „Branko Brinić“ jer je nova školska godina na pragu, a sa njom i jesenje kiše, Matijevićka je kazala da su se iz Opštine Tivat „već dva puta u mjesec dana pisano obraćali ministarstvu, ali nema odgovora“.

Arheološko istraživanje na lokalitetu Carine u Risnu

0
Carine Risan
Carine Risan

U Risnu na lokalitetu Carine u junu je započela šesnaesta kampanja sistematskih arheoloških istraživanja, kao dio internacionalnog naučno istraživačkog projekta Risinium prijestonica kraljice Teute u organizaciji JU Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i Univerziteta u Varšavi.

Ovogodišnja kampanja predstavlja nastavak prošlogodišnje na lokaciji Carine VIII, gdje su pronađene, do sada, najreprezentativnije građevine helenističkog Risna, najvjerovatnije dvije palate. Istraživanja su fokusirana na otkrivanje sjeverne zone urbane strukture, koju predstavljaju objekti sa ulicama, kanalom i trotoarima koji dokazuju visok nivo urbanizma antičkog Rhizona. Takođe, otkriveni su ostaci i iz rimskog perioda, kao i pokretni arheološki nalazi od keramike i metala koji hronološki prate razvoj jednog od najznačajnijih naselja na jugoistočnoj obali Jadranskog mora iz helenističkog perioda.

Carine Risan
Carine Risan

Nosilac dozvole za istraživanja je JU Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Rukovodilac istraživanja je dr Dejan Gazivoda, a u crnogorskom istraživačkom timu su arheolozi Đorđe Ćapin zamjenik rukovodioca, Radmila Ćapin, Dejan Drašković i Srđan Delić, konzervator Slavica Orlandić i arh. tehničar-konzervator Vesna Popović. U poljskom timu koji vodi prof. dr Pjotr Diček su arheolozi dr Martin Lemke, mr Januš Reclav, mr Agata Momot, Mihal Piš kao i 2 doktoranda i 14 studenata arheologije iz Poljske. Stručni nadzor nad radovima obavlja arheolog mr Vilma Kovačević.

Planirano je da istraživanja traju do druge polovine jula 2016.

Martinović: : Na graničnoj crti dva svijeta vodio me Njegoš i ja sam ga slijedio

0

„Drugoga sunca luče“, naziv je romana Miraša Martinovića koji je u utorak promovisana u galeriji Solidarnosti u Kotoru. O romanu su govorili kustosica galerije Marija Mihaliček,  književnica Aleksandra Vuković i autor.

„Ovaj grad Njegošu bio prozor u svijet. Staza Njeguši – Kotor u Njegoševo vrijeme bila je bitna u svakom pogledu. Dugo sam razmišljao o ovoj knjizi. Napisao sam više verzija. Jedna je bila čak istorijska. Lutao sam dugo dok nisam došao do konačne verzije. Okidač je bio u Prčanju dok sam  govorio o Njegošu i čitao njegov testament. I naslova je bilo raznih. Ali, kad sam došao do ovog naslov, čitajući zapise Njegoševe, postavio sam koordinate knjige. To je onaj Njegoš sa druge strane, Njegoš Luče mikrokozma. Na graničnoj crti dva svijeta vodio me Njegoš i ja sam ga slijedio. Tu su i dva sunca – stvarno i metafizičko. Treba reći i da je Njegoš bio Evropljanin onoga, ali i ovog vremena. Ovaj roman ima više tokova jedan je faktografski. Slijedio sam ga po gradovima od Kotora, preko Dubrovnika do Beča…

U romanu, na samrtnom času Njegoš poručje Crnogorcima: Budite u ljubavi s Bokeljima. Boka je i Crna Gora tako spojena kao duša i tijelo, jedan narod i duh, jedan običaj i jezik, i jedno bez drugoga ne može živjeti ni umrijeti. U srcu ih nijesam podvajao od crnogoraca i gotov sam vazda bio zlo i dobro s njima dijeliti. Tako i vi činite.To vam ostavljam u amanet“ zaključio je autor Miraš Martinović.

„Što je svjetlost bila za Njegoša to je čini se, bila i za autora ovog romana. Čini se da je ovaj roman rezultat neke svjetlosne spoznaje Miraša Martinovića, kako o sebi, tako i o svom nasljeđu. Ovu tradiciju koju baštini Njegoš Miraš je spoznao na jedan duboko uman način. Jedno duboko umno poniranje u njegovo stvaralaštvo. Kao da je Martinović ovim djelom imao potrebu da prikaže Njegoša u njegovom sušastvu, u onom u čemu je on najbitniji. Jeste Miraš, da tako kažem, testijom zahvatio i njegovu vladarsku ulogu, ulogu onog koji piše pisma, koji je neprestano u razgovoru sa ljudima, ali ono što najdublje otvara Miraš Martinović je ono pjesničko bilo i biće Njegoševo. Ovo je duboko razumijevanje naše kulture i duboko razumijevanje da Njegoš ne pripada samo nama. Njegoš nema granica“ – kazala je Aleksandra Vuković.

„To je knjiga koja vodi i uskom planinskom stazom i evropskim drumovima i morskim prostranstvima. I kroz oba svijeta i između dva sunca. Ovo je knjiga drugačija od svih koje je Miraš napisao“ – kazala je Marija Mihaliček.

Bokeški Forum: Jelušić priča bajke

0
Bitva
Bitva

Bokeški Forum oglasio se zvaničnim saopštenjem u kome se kaže “Priča direktora JP “Morsko dobro” Predraga Jelušića da će se haos na crnogorskom primorju vezan za pristaništa plovila riješiti tenderom i davanjem u ruke privatnicima,  najobičnija je bajka, u koje ni mala djeca a ni on sam više ne vjeruju.

Pritom Jelušić ne želi da prizna da je za isti taj haos odgovorno isključivo “Morsko dobro”, svojim bahatim i maćehinskim odnosom prema obali kojom je dužno da upravlja, a ne da je zloupotrbljava. Kako to Opštine i oni koji vode “Morsko dobro” nisu u stanju da riješe taj problem haosa, koji su sami i proizveli? Da li ovim priznaju sopstvenu nesposobnost i nedostatak dobre volje? Je li moguće da Opštine nisu u stanju da same skupe prihod i riješe problem nelegalnog sidrenja?

Na sva ova pitanja Predrag Jelušić zna odgovore, ali neće da ih da, jer bi njima potkrijepio jedinu istinitu priču: da se nastavlja sa pljačkanjem Boke i da će prihod od svega ovoga imati samo tajkuni  bliski vlasti, koji su na račun katastrofalnog i unaprijed smišljenog poslovanja “Morskog dobra” iz dana u dan samo bogatiji. I zato, u ovoj bajci koju nam Jelušić pokušava servirati, “Morsko dobro” nije dobri princ koji će probuditi Boku, već, na žalost, personifikacija zle maćehe Boke i Bokelja.

Bokeški Forum ostaje pri stavu da JP “Morsko dobro” treba rasformirati i da obalom u okviru svojih granica trebaju da se staraju same Opštine. Ovako, ovo javno preduzeće samo nastavlja da služi interesima pojedinaca bliskim vlasti, kojima je do Boke i Bokelja stalo koliko do lanjskog snijega – kaže se u zvaničnom saopštenju Bokeškog Foruma.