Svečano otvaranje izložbe CITY RE: INVENTED će se održati na lokalitetu Rimski mozaici dana 21.10.2017. godine (subota) sa početkom u 12 sati.
Izložbom se promoviše javni prostor poljskog grada Łódź koji se kandidovao za organizovanje svjetske izložbe EXPO 2022. godine.
Łódź ima 3 800 kamenih kuća, 27 zamaka, 200 fabrika i nekoliko desetina vila što predstavlja samo dio bogatog nasljeđa koje je ostalo nakon industrijskog procvata grada tokom 19. i 20. vijeka.
Kao konkurencija nalaze se ostali gradovi a to su: Mineapolis u Sjedinjenim Američkim Državama, Rio de Žaneiro u Brazilu i Buenos Aires u Argentini.
Rezultat nadmetanja gradova biće objavljen u novembru ove godine.
Događaj će svečano otvoriti NJ.E. Irena Tatažinjska, Ambasadorka republike Poljske u Crnoj Gori.
Rimski mozaici – foto Boka News
Izložbu možete pogledati do 28.10.2017. godine.
Organizator manifestacije je Turistička organizacija opštine Kotor u saradnji sa Ambasadom republike Poljske u Podgorici.
Dinamit je presudio primjerku cipola koji je krajem septembra pronađen u moru kod Krašića, gdje su sportski ribolovci prijavili da pluta mrtva riba, piše Pobjeda.
To je potvrdila analiza obavljena u Institutu za biologiju mora nakon što su ubijenu ribu članovi grupe Stop krivolovu predali ribarskom inspektoru Mijomiru T
apuškoviću koji je zatražio da se provjeri šta je uzrok uginuća.
Oštećenja evidentirana na primjerku cipola (skakavice) slomljena kičma i uništeni unutrašnji organi ukazuju da je ubijena eksplozivom, potvđeno je iz te institucije.
Time se, nažalost, obistinila i bojazan da krivolov eksplozivom nije „rezervisan“ samo za sakrivene pozicije daleko od naseljenih mjesta, odnosno na grbaljskom dijelu kotorske opštine, već da mine pucaju i unutar zaliva kazao je Pobjedi Alek Vuković, koji u radnoj grupi zaduženoj za suzbijanje krivolova predstavlja pokret Stop krivolovu.
Prema njegovim riječima, 4. oktobra je u Krašićima ponovljena slika s kraja septembra.
“Građani su napravili fotografije, proslijedili našoj stranici sa snimcima gdje se vidi cijelo jato ubijene ribe koju nosi struja. Nakon poziva i prijavljivanja incidenta, inspektori nijesu zatekli ribu jer je neko pokupio ubijene skakavice”, kazao je Vuković. On je apelovao na nadležne da se pozabave sve češćim korišćenjem eksploziva u zalivu, posebno djelovima gdje se navodno izvode legalni građevinski radovi.
“Tragom potvrđene informacije o uzroku ubijene ribe, tražili smo informacije od državnih službi i dobili potvrdu da ni jedna dozvola za korišćenje eksploziva u građevinskim radovima nije u tom rejonu izdata od februara ove godine, a ranije imaju rok važenja tri mjeseca! To znači da, iako su tačne informacije od mještana da su neki od radnika koristili eksploziv prilikom radova, a riba ‘slučajno’ tada naišla, riječ je o nelegalnoj upotrebi ekploziva, što je za brigu”, kaže on.
Prema prikupljenim podacima od sportskih ribolovaca i ronilaca koji su na toj lokaciji prijavili detonacije, ipak su veći izgledi da riba nije slučajno naletjela na eksploziv.
Sumnja se da su krivolovci bili aktivni na lokaciji Vojni tuneli, pa je struja nanijela određenu količinu ribe koja je isplivala.
Pomorski fakultet u Kotoru, čiji je dekan Danilo Nikolić, isplatio je naknadu nastavnom kadru koji je obučavao pomorce u iznosu od 231,2 hiljade, što je za 120,2 hiljade eura više od dozvoljenog limita za realizaciju procesa obuke pomoraca. Ta isplata je suprotna pravilniku o načinu korišćenja sredstava prihodovanih od školarina, sa tržišta i iz drugih izvora. Nepravilnost je konstatovana u izvještaju internog revizora, piše Dan.
Interna revizija je zbog takve primjene pravilinika, kao i zbog netačnog iskaza o sprovedenim nabavkama neposrednim sporazumom u vrijednosti koja znatno utiče na tačnost konsolidovanog izvještaja na nivou Univerziteta, dala negativno mišljenje Pomorskom fakultetu.
– Pogrešnim tumačenjem člana 6 učinjena je materijalno značajna greška jer je isplaćeni iznos naknada veći za 120,16 hiljada eura. U prilog revizorskog stava za pogrešno tumačenje pravilnika na Pomorskom fakultetu jeste činjenica da se isti akt kod drugih organizacionih jedinica za isti sistem primjenjuje drugačije. Kao primjer navodi se Mašinski fakultet, gdje je za svaku raspodjelu sačinjen obračun na način da naknada za angažovanje ne prelazi 50 odsto od ukupnog preostalog dijela nakon odbitka obaveze za UCG i fond R – piše u nalazu interne revizije za Pomorski fakultet.
Interni revizor je izvještaj završio u julu, a Nikolić je nedavno izabran za vršioca dužnosti rektora Univerziteta Crne Gore (UCG). On je na toj poziciji zamijenio Radmilu Vojvodić. Revizija je kontrolom namjenske potrošnje sopstvenih sredstava na Pomorskom fakultetu utvrdila odstupanja u primjeni pravilnika o načinu korišćenja sredstava prihodovanih od školarina, sa tržišta i iz drugih izvora i pravilnika o izmjenama i dopunama u periodu od 23. februara do 2. decembra prošle godine. Ukupno ostvareni prihod od obuke pomoraca u tom periodu iznosi 443,9 hiljada, a isplaćena naknada za angažovanje iznosi 231,15 hiljada eura, što je 52,07 odsto. Pravilnom primjenom pravilnika, kako je navedeno, raspoloživa sredstva za naknadu trebalo je da iznose 110,98 hiljada eura, a ne 231,2 hiljade koliko je isplaćeno.
– Sprovedenim načinom raspodjele izostala je pravilna primjena člana šest pravilnika o načinu korišćenja sredsatva prihodovanih od školarina, sa tržišta i iz drugih izvora, po kojem se preostala sredstva koriste za troškove realizacije, pri čemu se pod troškovima realizacije podrazumijevaju troškovi materijala, opreme i troškovi zarade angažovanih lica i ostali troškovi. Troškovi za zarade angažovanih lica ne mogu iznositi više od 50 odsto troškova realizacije posla. Iz navedenog je jasno da su preostala sredstva nakon odbijanja dijela za UCG i fond R utrošena za naknadu angažovanim licima, pri čemu je izostala raspodjela dijela na troškove materijala, opreme i ostale troškove – zaključuje se u nalazu interne revizije.
Revizor je zbog utvrđenje materijalno značajne greške preporučio da se prilikom rapodjele novca od pomoraca donese rješenje na osnovu kojeg će se sukcesivno umanjivati realna naknada tekućeg perioda do vrijednosti kojom će se namiriti materijalna šteta.
Sredina oktobra protiče u znaku stabilnog i iz dana u dan sve toplijeg vremena. Za to je zaslužna prostrana evropska anticiklona, koja je mnogima omogućila oktobarska kupanja, obzirom da se površinska temperatura mora kreće između 20 i 21 stepen.
Ipak jutarnja magla u mnogim krajevima i niske minimalne temperature vazduha pokazuju da se nalazimo usred klimatološke jeseni.
Ponedjeljak:
Pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno. Na sjeveru ujutru po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren, uglavnom, južni i zapadni.
Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 15, najviša dnevna od 18 do 27 stepeni.
Utorak:
Promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Na sjeveru ujutru po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren, uglavnom, južni i zapadni.
Jutarnja temperatura vazduha od 4 do 16, najviša dnevna od 19 do 28 stepeni.
Vlada Crne Gore ima mogućnost da zaštiti ulcinjsku Solanu, ukoliko za to postoji politička volja, poručila je bivša njemačka ambasadorka u Podgorici Gudrun Štajnaker.
Ona je zbog doprinosa zaštiti tog područja ove sedmice dobila nagradu ugledne njemačke organizacije Euronatur, čiji čelnici šalju poruku vlastima u Crnoj Gori da što prije zaustave uništavanje Solane, inače najvećeg staništa ptica u Evropi.
Ona poziva crnogorsku Vladu da ispuni obećanje dato prije nekoliko godina.
“To ne znači da sadašnja Vlada nema mogućnost da nešto mijenja. Oni uvijek mogu odlučiti – zaštiti Solanu i obnoviti produkciju soli. Postoji mogućnost da se dobiju povoljni krediti. Tako da nije u pitanju novac”, rekla je Štajnaker.
Ulcinjska Solana pod je lupom međunarodnih organizacija, među kojima je i njemački Euronatur koji je Štajnaker proglasio zaslužnom za doprinos zaštiti ovog područja.
“Nagradom Euronatur želimo da pošaljemo snažnu poruku protiv uništavanja Solane. Tokom njene diplomatske službe u Crnoj Gori Štajnaker je dokazala da i diplomate mogu i moraju napustiti neutralnu poziciju ako se dešavaju nezakonitosti”, rekao je Kristel Šreder iz Euronatura
Zbog borbe za očuvanje ulcinjske Solane Štajnaker prošle godine nije proglašena počasnom građankom Ulcinja. Zbog toga prizanje koje je dobila bivša njemačka ambasadorka za nevladin sektor u Crnoj Gori ima posebno značenje.
“Nadamo se da će ova poruka doći do naše Vlade ali i do opštine Ulcinj koja nije uvažila odluku parlamenta i proglasila Štajnaker počasnom građankom”, rekla je Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica.
Ulcinj solana
Aktivistikinja za očuvanje Solane Zenepa Lika smatra da je ovo “znak da će Evropa pritiskati one koje su glavni za ovo stanje ulcinjske Solane”.
Gudrun Štajnaker ove sedmice priznanje su uručili čelnici Euronatura na ostrvu cvijeća Mainau na Bodenskom jezeru, u dvorcu grofa Bjorna Bernadota. Među dosadašnjim dobitnicima ove priznanja za očuvanje životne sredine su i Princ Čarls i Nelson Mendela.
Španski niskotarifni avio prevoznik Volotea u svom ljetnom redu letenja za 2018. godinu uvodi još jednu liniju iz Hrvatske, a radi se o liniji Dubrovnik – Bari.
Nova linija Dubrovnik – Bari u prometu će biti jednom sedmično svake srijede, a s operacijama počinje od 27. lipnja 2018. godine. Na ovoj će liniji letjeti avioni tipa Airbus A319 iz baze u francuskom Nantesu, kako prenosi Avioradar.
Ovo je povijesno prva redovna linija koja povezuje ovom kratkom linijom preko Jadranskog mora ova dva grada.
Crna Gora će u periodu od 16. do 20. oktobra 2017. godine biti domaćin 41. redovnog zasijedanja Generalne komisije za ribarstvo Mediterana (General Commission for Fisheries – GFCM).
U organizaciji Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja zasijedanje GFCM biće održano u hotelu Splendid, u Budvi. Skup će u ponedjeljak, 16. oktobra, u 10 sati otvoriti potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede mr Milutin Simović.
GFCM djeluje u okviru Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i ima za cilj da podstiče razvoj i zaštitu ribljih resursa i živih bogatstava mora, kao i održivo upravljanje ribarstvom i akvakulturom.
Plivarica – mreža, riba
Crna Gora je članica Generalne komisije za ribarstvo Mediterana od 2008. godine i do sada je aktivno učestvovala u radu ove međunarodne organizacije. Preporuke koje donosi GFCM su obavezujuće za njene članice, čime se omogućava primjena politika održivog korišćenja i zaštite ribljih resursa i ostalih organizama u moru.
Na skupu u Crnoj Gori učestvovaće oko 120 delegata iz 25 zemalja, koji će raspravljati o ribarskoj politici Mediterana. Osim predstavnika Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, na ovom značajnom međunarodnom skupu za razvoj ribarstva, ispred Crne Gore učestvovaće i naučnici i istraživači iz Instituta za biologiju mora u Kotoru.
Nova knjiga Maša Čekić“Bokeška pjatanca” biće predstavljena u Kotoru u utorak,17. oktobra u 19 sati u Galeriji solidarnosti u Kotoru u organizaciji OJU „Muzeji“- Galerije solidarnosti.
Na promociji će govoriti: Blaženka Vučurović, Vlasta Mandić, Dubravka Jovanović i autor.
U muzičkom dijelu programa sudjeluju učenice muzičke škole „Vida Matjan“: Jelena Ojdanić, flauta, Kristina Miljenović, gitara, uz klavirsku pratnju prof. Ane Mihaljević.
‘’Bokeška pjatanca’’ sadrži trideset priča tematski povezanih nitima prošlosti, najčešće mrvicama s bokeške trpeze. Uz njih je 147 recepata bokeške kužine i 125 fotografija.
Mašo Čekić – foto Boka News
– Pisac prepozantljivog identiteta, vezan za svoj zavičaj nitima snažnog emocionalnog intenziteta koji se očituje kao konstantna opčinjenost bokeškom tradicijom, običajima, vjerovanjima i ljepotom ovog kraja, otvara stranice nove knjige i pruža nam na uvid, razmišljanje i ocjenu priče u kojima oživljava sjećanja na svoje djetinjstvo, događaje, ljude, bokeške legende i mitove. Ispričane su jednostavnim stilom, laganim za čitanje i razumijevanje, sa dosta elemenata i riječi koje karakterišu bokokotorsko jezično područje. Pisao ih je novinar, publicista, čovjek od pera i velikih literarnih mogućnosti- napisala je Blaženka Vučurović u predgovoru ove knjige.
U sklopu projekta “Valdanos – simbol Ulcinja“ danas su predstavnici NVO MOGUL pred zgradom Opštine dijelili flajere i razgovarali sa građanima Ulcinja.
„Naš je cilj da senzibiliziramo javnost i da čitava uvala Valdanos, kao jedinstveni ekosistem, bude stavljena pod veći stepen zaštite. Najbolje bi bilo da to bude spomenik prirode“, rekao je izvršni direktor ove nevladine organizacije Džemal Perović.
On je dodao da će građanima biti ponuđeno da potpišu online peticiju, koja će potom biti dostavljena Skupštini opštine Ulcinj.
SASTOJCI (za dvije osobe):
2 srednje lignje
20 dkg suhih smokava
nekoliko fileta slanih inćuna
kapari prema ukusu
po 20 crnih i zelenih maslina
sol, maslinovo ulje
dva veća krumpira
maslo, mlijeko, vasabi
5 dkg pistacija
PRIPREMA:
Suhe smokve, inćune, masline i kapare s malo soli i maslinovog ulja samljeti u multipraktiku u pastu. Očišćene lignje napuniti pastom, zatvoriti čačkalicom i peći na grilu (desetak minuta) ili u pećnici (15 minuta na 200 stepeni Celzija). Za pire skuhati krumpire, dodati maslo, malo mlijeka, malo vasabija i pistacije samljevene u prah, te sve izmiješati u pire. To se može napraviti i ručnim mikserom, ali ne prevelikom brzinom. Poslužiti lignje narezane na fete s pireom.
