JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, u susret Bokeškoj noći, organizuje radionice izrade makete barke.
Radionice će se održavati dva puta nedjeljno, u periodu od 22. jula do 22. avgusta, u terminu od 10 do 12 sati, u prostoru bivšeg Auto-mota. Preporučeni uzrast polaznika radionica je 15+, a učešće je besplatno.
Radionice vodi iskusni i više puta nagrađivani meštar, Marko Ševaljević. Polaznici radionica će sa maketom koju naprave učestvovati u konvoju barki na Bokeljskoj noći, koja će se održati 24. avgusta.Zainteresovani učesnici se mogu prijaviti i informisati na broj telefona +382 67 823 620.
Nastupaju članovi Festivalskog orkestra i solisti: Sara Lakičević, truba, Simo Šišević, klavir, a diriguje maestro Mladen Tarbuk
Festivalski orkestar KotorArta pod upravom dirigenta Mladena Tarbuka, nastupiće zajedno sa solistima, crnogorskim umjetnicima – pijanistom Simom Šiševićem i trubačicom Sarom Lakičević, na koncertu pod nazivom “Savremene refleksije” u petak, 19. jula od 21 sat u Bogorodičinom hramu na Prčanju. Orkestar će izvoditi Koncert za klavir, trubu i gudački orkestar, op. 35, c-mol, Dmitrija Šostakoviča, Varijacije za gudače na temu Franka Bridža op. 10, Bendžamina Britna, kao i djelo Tombeau de Penderecki posvećeno slavnom Kšištofu Pendereckom, koje je komponovao maestro Tarbuk. Ovo djelo će biti izvedeno upravo u crkvi u kojoj je maestro Penderecki (1933-2020), jedan od najvećih muzičkih stvaraoca 20. vijeka, dirigovao 2016. godine.
Ovim projektom, Festival nastavlja da njeguje neformalno obrazovanje mladih, pruža podsticaj za dalji rad i napredak, i daje crnogorskim mladim muzičarima šansu za sticanje orkestarskog iskustva.
Talentovani, mladi muzičari koji čine sastav gudačkog orkestra su mahom nekadašnji KotorArt talenti ili učesnici Foruma mladih umjetnika, među kojima su violinisti Jelena Jovović, Dušan Obrenović, Luka Perazić, Milutin Radulović, Neda Stojkanović, Dea Nicaj, Milena Petković, Vukica Rašković, Jovan Jovović, Bobana Tešić i Ivana Dendić, violisti Staša Jovović, Aleksandra Mirnić, Jelena Filipović i Vanja Radović, zatim violončelisti Teodora Uskoković, Sari Šaćiri i Luka Bošković i kontrabasistkinje Aleksandra Trifunović i Nađa Dabetić.
Sara Lakicevic – foto Dusko Miljanic
Kao i prethodnih godina, za sve događaje u Bogorodičinom hramu, kao i u samostanskom kompleksu sv. Nikole u Prčanju, Festival za limitirani broj publike organizuje povratni prevoz solarnim brodom iz Kotora i Dobrote.
Partner programa je Evropska unija u Crnoj Gori i C. Bechstein centar Beograd.
Simo Šišević, pijanista, osnovne studije klavira završio je na Kraljevskom muzičkom koledžu u Londonu, u klasi prof. Gordona Fergus-Tomsona i prof. Džona Berna, a master studije na Akademiji Riddoto u Italiji, u klasi prof. Borisa Bermana. Započinje studije na Kraljevskoj muzičkoj akademiji u Londonu, u klasi prof. Tatjane Sarkisove.
Sara Lakičević, trubačica, muzičko obrazovanje započela je u ŠOSMO Vida Matjan u Kotoru, gdje je završila tri smjera srednje muzičke škole – klavir, trubu i teoretski smjer. Diplomirala je trubu na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, u klasi prof. Mladena Đorđevića, a master studije završila u Barseloni na Konzervatorijumu Licej, u klasi prof. Luisa Gonzalesa Martija. S Međunarodnim festivalom KotorArt sarađuje od 2006. godine, a od 2017. u svojstvu je saradnice za odnose s javnošću (PR). Članica je Gradske muzike Kotor i Rotari kluba Podgorice. Doktorantkinja je na smjeru Komunikologija i mediji humanističkih studija Univerziteta Donja Gorica u Podgorici. Autorka je udžbenika Truba – moj instrument za osnovnu muzičku školu.
Mladen Tarbuk, istaknuti hrvatski kompozitor i dirigent, završio je studije kompozicije i dirigovanja u Gracu, Zagrebu i Beču. Gostovao je u gotovo svim evropskim zemljama, Kanadi, Sjedinjenim Američkim Državama i Meksiku, često izvodeći i vlastita djela. U mandatu 2020– 2024. godine bio je predsjednik Hrvatskog društva skladatelja. U sezoni 2021/2022. godine vodio je Crnogorski simfonijski orkestar. Redovni je profesor kompozicije, dirigovanja, muzičke teorije i orkestra na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.
U JU „Muzej i galerija“ Tivat u utorak je održano fokusno grupno istraživanje očuvanje nematerijalnog kulturnog nasljeđa koje sprovodi profesor dr Miloš Milenković, etnolog-antropolog sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u saradnji sa Institutom društvenih nauka iz Beograda i Etnografskim institutom SANU iz Beograda.
Intervju je prikupio uvide i mišljenja od različitih zainteresovanih strana u Crnoj Gori u vezi sa inkluzivnim i participativnim očuvanjem nematerijalnog kulturnog nasljeđa. Diskusija je vodila ka istraživanju percepcije, izazova i mogućnosti u upravljanju nematerijalnim kulturnim nasljeđem unutar multikulturalnog i multietničkog konteksta sa fokusom na podsticanje pomirenja i suživota.
Projekat se bavi tenzijama koje se javljaju između etničke atribucije odnosno etničkog prisvajanja nematerijalne kulturne baštine i državnih sistema zaštite nematerijalne kulturne baštine na Zapadnom Balkanu, kao i pitanjima da li ta početna sporenja imaju potencijal da postanu mostovi saradnje i izgradnje povjerenja na način što će glavni stejkholderi zajedno diskutovati i sporiti se unutar institucionalnih mehanizama koje obezbjeđuju međunarodne institucije na čelu sa UNESCO-om.
U prvom dijelu akcenat je bio na fokus grupnom istraživanju na kom su učestvovali predstavnica Sekretarijata za društvene djelatnosti opštine Tivat Sunčica Radović, kustos etnografske zbirke Igor Lazarević, konzervatorka Dušica Kovačević, muzejski pedagog Zoran Kruta, muzejska tehničarka Mirela Slovnikar, istoričar Dražen Jovanović, paroh tivatski Pavle Pajić, predsjednica NVU „Gjurgjevo brdo“ Ljerka Sindik, profesorica francuskog jezika Ivana Brkan, prof dr Miloš Milenković i predstavnik Etnografskog instituta, etnolog-antropolog dr Branko Banović i etnološkinja-antropološkinja Danijela Đukić.
U drugom dijelu učestvovali su prof dr Ilija Lalošević, predsjednik UO Bokeljske mornarice Kotor – podružnice Tivat Marjan Ribica, kapiten bk „Brđanin“ Mato Krstović, profesor književnosti Neven Staničić, istoričar Dražen Jovanović, polaznica obuke za popisivanje nematerijalne kulturne baštine Tivta Sandra Sindik i sekretarka HNV Ana Vuksanović, kustos etnografske zbirke Igor Lazarević, konzervatorka Dušica Kovačević, muzejski pedagog Zoran Kruta, muzejska tehničarka Mirela Slovnikar i etnološkinja-antropološkinja Danijela Đukić, direktorica Ustanove.
Sudija odjeljenja u Herceg Novom Andrija Vojvodić je okrivljenom L.N (27) iz Podgorice izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 30 (trideset) dana zbog dva počinjena prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
“Okrivljeni je sankcionisan, jer je u hitnom postupku dokazano da se danas u ranim jutarnjim časovima na lokalnoj saobraćajnici u Herceg Novom, najprije nije zaustavio na znak “Stop”, koji je dat od strane policijskog službenika koji je vršio kontrolu saobraćaja, da bi, kada je policijskom potjerom sustignut odbio da se podvrgne alkotestiranju, zbog čega je i lišen slobode”, kazao je Marko Đukanović, predsjednik suda za prekršaje u Budvi.
Uz izrečenu kaznu zatvora, okrivljenom je određena i zaštitna mjera Zabrana upravljanja motornim vozilom u najdužem trajanju od 6 (šest) mjeseci i 6 (šest) kaznenih bodova, koje će izvršiti Uprava policije.
Raznovrsni programi Tivat Music Festivala i KotorArta koji će u narednom periodu biti organizovani u Luštici Bay predstavljeni su na današnjoj konferenciji upriličenoj u ovom ekskluzivnom turističkom naselju.
Prva manifestacija biće koncert Svjetskog džez orkestra Muzičke omladine koji će se održati večeras u 21 sat na lukobranu Luštice Bay. Ulaz na ovaj jedinstveni događaj pod nazivom All that jazz je slobodan. Koncert organizuje Tivat Music Festival (TMF), u koprodukciji sa međunarodnim festivalom KotorArt i Luštica Bay-om, a u saradnji sa Centrom za kulturu Tivat.
Umjetnička direktorica TMF-a Dragana Jovanović je na konferenciji istakla posebnu povezanost sa Lušticom Bay, ali i cijelom Bokom kotorskom koja sjajno korespondira sa idejama koje su organizatori imali dok su pripremali festivalski program.
Mi ovo podneblje vidimo kao mjesto otvorenih vrata koje može da primi mnoge različite kulture i u tom smislu smo se odlučili za program koji je veoma različit i koji može da odgovori na izazove mladih, starijih, profesionalaca, onih koji su željni visoke kulture, ali i onih koji bi željeli nešto popularnije, tako da smo i u tom smislu koncipirali ovogodišnji program kako bi trebali da ima što veći upliv u zajednicu. Večeras, program u Luštici otvaramo sa džez programom i to me posebno raduje jer je to projekat koji su ostvarili mladi, budući da je ovo organizacija i sama ideja Jeunesses Musicales, jedne od najznačajnijih međunarodnih organizacija u oblasti muzike i mladih – navela je Jovanović.
Jovanović je kao naredni značajan program koji će se održati u Luštici Bay najavila koncert „Western Balkans Go Pop and Rock“, koji će biti upriličen 28. jula sa početkom u 21h na lukobranu u Luštici Bay. Omladinski orkestar Zapadnog Balkana pod dirigentskom palicom Desara Sulejmanija će tom prilikom izvesti Verdijevu uvertiru La forza del destino, zatim Slike s izložbe, Musorgskog, djelo Dječiji papagaj Vilja-Lobosa, ali i nove aranžmane pop i rok pjesama regiona Zapadnog Balkana.
“Budući da smo odlučili da nam je u fokusu ove godine da privučemo najmlađu publiku, jer je to naša buduća odrasla publika, željeli smo da napravimo programe koji su namijenjeni mladima, a tu će biti puno pop up koncerata. Za nas je veoma inspirativan prostor i kao umjetnike nas inspiriše da ga ozvučimo, tako da ćemo imati puno takvih nekonvencionalnih programa za koje mislimo da će biti jako dobri,” navela je Jovanović.
Najavljeni koncerti biće nastavak dugogodišnje uspješne saradnje Luštice Bay i KotorArta, te će naredne godine biti obilježeno deset godina zajedničke saradnje. Direktor KotorArta, Ratimir Martinović je tim povodom podsjetio na brojne svjetski afirmisane umjetnike koje su imali prilike da ugoste u Luštici Bay.
Prije svega bih naglasio Yuju Wang, svjetsku atrakciju do koje je danas prosto nemoguće doći. Luštica Bay i KotorArt su bili privilegovani da na lukobranu čujemo Yuju u kombinaciji sa njenim muzičkim partnerom Andreasom Ottensamerom u jednom programu koji je bio stvarno fascinantan pred prepunim auditorijumom. U proteklih devet godina smo u Luštici Bay ugostili i Miloša Karadaglića, našeg divnog i proslavljenog gitaristu koji je, bilo solo ili sa svojim muzičkim partnerima izvodio tri nezaboravna koncerta na različitim lokacijama. Muzika je ugrađena u Lušticu Bay, umjetnost i kultura su integralni dio ovog naselja i vrlo sam srećan, zahvalan i ponosan da je KotorArt mogao dati svoj doprinos i da ga daje i ove godine – naveo je Martinović.
Veliko zadovoljstvo zbog ove dugogodišnje produktivne saradnje istakla je i PR menadžerka Luštice Bay, Kristina Škanata.
Njemački kupci oduvijek su pokazivali interes za nekretninama u Hrvatskoj, a nakon značajnog pada interesa prošle godine, kada su ih pretekli Slovenci, ovaj trend sada pokazuje znakove oporavka.
Analitičari Indomio mreže analizom podataka iz prošle i ove godine otkrivaju zanimljive promjene i rastući interes za hrvatskim nekretninama, što se očituje u broju upita i pregledu oglasa. Zabilježen je porast upita njemačkih kupaca za 25% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Najpopularnije lokacije za Nijemce
Prema izvješću portala Indomio.hr, vodećeg portala za nekretnine u Hrvatskoj i dijela Indomio grupe, Nijemci najviše pretražuju Zadarsku županiju koja čini 35% svih pretraga. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 25%, Primorsko-goranska i Istarska sa po 15% te Grad Zagreb s 10% svih pretraga. Uz navedene županije, među njemačkim posjetiteljima dominiraju županije Istarska i Zadarska u kojoj prednjači otok Vir, za koji su potencijalni kupci iz Njemačke i Austrije pokazali poseban interes. Mladen Matijević tvrdi da je zabilježeno povećanje pretraga za 40% u odnosu na prošlu godinu.
Što Nijemci pretražuju?
Njemački kupci pretražuju različite vrste nekretnina. Zanimljivo je da je od početka ove godine na Indomio mreži portala zabilježen porast interesa njemačkih kupaca za građevinskim zemljištima, koja su se pretraživala više od vila. Međutim, u pretragama prednjače kuće i stanovi. Mladen Matijević ističe da „bez obzira na to radi li se o domaćim ili stranim kupcima, u prvih pet najtraženijih županija od strane Nijemaca, kuće su prvi izbor potencijalnih kupaca nekretnina, a zatim slijede apartmani i građevinska zemljišta“. Kuće čine 45% svih pretraga, dok apartmani čine 30% pretraga. Pretrage za građevinskim
zemljištima povećane su za 20% u odnosu na prošlu godinu, dok su pretrage za vilama, unatoč općem interesu, smanjene za 10%.
Razlozi za kupovinu nekretnina u Hrvatskoj
Hrvatska je sve popularnija među stranim investitorima pa tako ne čudi podatak da su nekretnine u Hrvatskoj među top 5 traženih destinacija u Njemačkoj. Razlozi su turizam, investiranje i kvaliteta života. Nijemce privlači hrvatska obala, kulturna baština i prirodne ljepote.
Što se tiče investiranja, iako su cijene nekretnina u Hrvatskoj u porastu, one su i dalje značajno niže u usporedbi s Njemačkom, što znači da Nijemci prepoznaju ulagački potencijal. Nadalje, kvaliteta života u Hrvatskoj je visoka; odlična klima, sigurnost te povoljni troškovi života ključni su faktori za njemačke kupce.
Pozitivan trend i investicijski potencijal
Porast interesa njemačkih kupaca za hrvatskim nekretninama pokazuje pozitivne promjene na tržištu. Ovaj trend ukazuje na značajan potencijal za tržište nekretnina u Hrvatskoj, posebno u popularnim županijama koje su prepoznate po svojoj ljepoti i investicijskom potencijalu.
“Kontinuirani porast interesa njemačkih kupaca za hrvatskim nekretninama,” rekao je Mladen Matijević, “ukazuje na stabilan i obećavajući trend na tržištu, pružajući značajan potencijal za daljnji razvoj i gospodarski rast u Hrvatskoj.”
Na nestvarno lijepoj, neotkrivenoj kamenoj pozornici pod odrinom desilo se veče koje će mnogobrojnim posjetiocima ostati u trajnoj uspomeni. Spoj ambijenta, pažljivo odabranog programa i vrhunske zajedničke produkcije festivala Tivatskof muzičkog festivala (TMF) i KotorArta, učinili su da rijedak spoj visoke umjetnosti, prirodne, i kulturno-istorijske baštine uzdigne publiku u svojevrsnu alternativnu stvarnost.
Na koncertu su se čula djela italijanskih renesansnih kompozitora, među kojima su posebnu pažnju privukla, u Crnoj Gori premijerno izvedena djela Bokelja don Krsta Ivanovića. Pod dirigentskom palicom Andrea de Karla i uz solistkinju Đuliu Bolkato, ansambl je izazvao oduševljenje publike koja ih je dva puta vraćala na bis.
Koncert na Gospi od Milosti – foto TMF
Nakon svečanih zvona crkve Gospe od Milosti, uz prisustvo zvanica iz kulturnog i javnog života Tivta, Boke i Crne Gore, posjetiocima su se obratili Roberto Činkota, direktor Italijanskog instituta za kulturu u Beogradu, Dragana Jovanović, umjetnička direktorica TMFa i maestro de Karlo.
Činkota je izrazio veliko zadovoljstvo zbog prisustva Instituta kroz nastupe vrhunskih italijanskih umjetnika, koji ukazuju i na posebne veze naše dvije zemlje. Gospođa Jovanović je istakla oduševljenje zbog prvog ovakvog umjetničkog programa na Gospi od Milosti, i spoja umjetnosti i prirode. Takođe, naglasila je veliki doprinos g.đe Dobrile Bobe Popović, koja godinama izučava crnogorsku muzičku baštinu i njenu vezu sa svijetom. Maestro de Karlo je u ime ansambla rekao da je sinoćnji koncert kompletno ispunjenje i samog naziva ansambla (Mare Nostrum-Mediteran) i njihovog programskog opredjeljenja.
Koncert na Gospi od Milosti – foto TMF
TMF je već danas nastavljen programima za djecu kao i velikim koncertom Svjetskog džez orkestra Muzičke omladine koji koncertom na lukobranu Luštice Bay, a nakon Dubrovačkih ljetnjih igara, završava svoju evropsku turneju.
Prvo izdanje Tivat Music Festivala održava se na više lokacije u Tivtu i bokokotorskom zalivu, od 18. juna do 12. avgusta, u partnerstvu sa Centrom za kulturu Tivat, kao i uz podršku Luštice Bay, Porto Montenegra, Regenta Porto Montenegro, Montenegro Sotheby’s Realty, Henley & Partners i drugih značajnih sponzora, a sa širokom mrežom programskih partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o aktivnostima Festivala mogu se pronaći na internet stranici www.tivatmusicfestival.com i putem društvenih mreža Facebook i Instagram na @tivatmusicfestival, odnosno #tivatmusicfestival.
Zbog velikih opterećenja na mreži uzrokovanih enormnom potrošnjom električne energije koju je uslovila vremenska nepogoda – visokie temperature uz “crveni” meteo alarm, ovih dana je dolazilo do određenih problema na mreži, saopšeno je iz CEDIS-a.
Trenutno je napajanje stabilno u primorskim opštinama i na sjeveru Crne Gore, dok smo juče imali probleme u napajanju jednog dijela tivatske i budvanske opštine.
Zbog ispada kabla Markovići-Rozino došlo je do problema u snabdijevanju električnom energijom dijela opštine Budva. S obzirom da se značajan dio konzuma napaja sa traforeona Rozino a zbog povećanog opterećenja usljed visokih temperatura bilo je nemoguće alternativno napojiti kompletan konzum dok se ne sanira kvar. Zato se pribjeglo naizmjeničnom napajanju iz alternativnih izvora i vodilo se računa da isti korisnici ne budu cijelo vrijeme bez napajanja, dok se ne uspostavi redovno stanje.
Naime, u 16:28h uključen je KB 35 kV Dubovica – Rozino, čime je TS 35/10 kV “Rozino” dobila napon, a time i mogućnost da se napoji dio konzuma, a koliko propusna moć dalekovoda DV 35 kV Budva – Lazi – Dubovica dozvoljavala. Na ovaj način su tri 10 kV izvoda iz TS 35/10 kV “Rozino” dobili napajanje električnom energijom. Preostali dio konzuma TS “Rozino” je postepeno, preko 10 kV mreže, usmjeren na TS “Lazi”, dok je konzum TS “Lazi” prebačan, takođe preko 10 kV mreže, na TS “Bečići”.
Tako je, zahvaljujući velikom uloženom trudu naših ekipa, koje su radile u ekstremnim vremenskim uslovima oko 90% konzuma Budve sve vrijeme bilo pod naponom, dok je oko 10% bilo redukovano. U prilog navedenom, dodajemo činjenicu da je opterećenje TS 35/10 kV “Lazi” čija je instalisana snaga 2×8 MVA, u jednom trenutku bila opterećena 17 MVA.
Takođe, zbog opterećenja na mreži dio naselja u Tivtu je juče bio bez napajanja električnom energijom. Oko 09:15h došlo je do ispada 35 kV kablovskog voda Tivat 3 (jedna od dvije veze između TS 110/35 kV “Tivat” i TS 35/10 kV “Tivat”). U pogonu je ostao 35 kV kablovski vod Tivat 1, koji je nastavio da napaja konzum TS 35/10 kV “Tivat” i preko nje dalje konzum TS 35/10 kV “Porto Montenegro”. Opterećenje na KB 35 kV “Tivat” 1 u tom trenutku bilo je 263 A (15.77 MW), a zaštita je podešena na 270 A. Imajući u vidu da se porast opterećenja tek očekivao, krenuli smo sa redukcijama.
Kontaktiran je Porto Montenegro i izdat im je nalog da redukuju potrošnju koja je u tom trenutku iznosila 78.5 A (4.75 MW). Oni su do 10:09h potrošnju oborili na 3.8 MW, a do 10:15h na 3.2 MW.
Da bismo mrežu osigurali od totalnog ispada, redukovali smo potrošnju TS 35/10 kV “Tivat” isključenjem pojedinih 10 kV izvoda. Ekipe CEDIS-a iz Regiona 5 potpomognute ekipama za ispitivanje trafostanica i kablova 35/x, uspjele su da cjelokupan konzum Tivta koji se napaja iz TS 35/10 kV „Tivat“ dobije električnu energiju oko 14:45 h.
Velika opterećenja na mreži sinoć su prouzrokovala problem na kablu kojim se napajaju u Podgorici, Stari aerodromi i Konik. Radovi su završeni jutros oko jedan sat poslije ponoći pa su korisnici na Starom aerodromu dobili električnu energiju. Međutim, od sinoć je u kvaru kabal 10 kV Vrela pa je dio Konika trenutno bez napajanja električnom energijom. Naše ekipe intenzivno rade na uspostavljanju redovnog napajanja.
Uslovi za rad su veoma teški ali se očekuje uskoro uspostavljanje redovnog napajanja korisnika, saopšteno je iz CEDIS-a.
Crna Gora je dom sjajnih vinarija koje proizvode neke od najljepših vina u svijetu, a Portonovi je postao poznat po tome što ističe i čuva najbolje od Crne Gore. Portonovi veče vina, ove godine će biti organizovano četvrti put, u subotu, 27. jula od 20 sati na Vista trgu.
Svake godine, Portonovi veče vina uključuje i nastupe lokalnih i regionalnih zvijezda, a ove godine hrvatska zvijezda Natali Dizdar napraviće sjajnu atmosferu.
Događaj okuplja izlagače koji će predstaviti najbolja crnogorska, vina iz regiona, kao i internacionalne izlagače. Partner Portonovog u organizaciji ovog događaja je Compania de Vinos Montenegro, distributer koji je u Crnu Goru donio pažljivo biranu selekciju vina iz cijelog svijeta.
Portonovi Wine Night – Natali Dizdar
Predstaviće se i lokalni Škorpion DOO, koji će predstaviti vina Istre: Malvazija Laguna, Malvazija Festigia, Rose Festigia, Castello Festigia i Blanc de Moi; West Point sa Deurić vinima iz Srbije; Five Star sa Matić vinima iz Bosne i Hercegovine i Franković iz Hrvatske; Tuegra sa vinima Kutjevo (Hrvatska), Ca Salina (Italija) i Cantina Spada (Italija); Rustorg Primanova sa vinima Pasqua (Italija) i Koper (Slovenia).
Svi poznavaoci vina mogu iskoristiti ovu priliku da se upoznaju sa poznatim regionalnim sortama grožđa (Žilavka, Vranac, Teran, Pošip, Grk, Blatina, Tamjanika i Plavac Mali).
List ovogodišnjih učesnika, kao i preporuke za njihova najbolja vina:
Na današnjem 18. redovnom zasijedanju Skupštine opštine Tivat, većinom odborničkih glasova usvojen je Strateški plan razvoja opštine Tivat do 2029. godine. Ovim dokumentom definisano je aktuelno stanje u svim segmentima funkcionisanja lokalne zajednice, osnovne potrebe grada i 72 projektne ideje koje će biti realizovane u predviđenom vremenskom okviru, te tako doprinijeti realizaciji razvojnih ciljeva.
Zahvaljujući radnom i konsultativnom timuna na čelu sa koordinatorkom izrade dokumenta Ivonom Petrović, predsjednik opštine Željko Komnenović plan je ocijenio realnim i ostvarivim.
„Plan obuhvata projekte koji su prioritetni i za koje je izvjesno da će biti realizovani u narednom periodu, a da će poboljšati kvalitet života svih građana.“
Samo neki od pomenutih projekata su: izgradnja bulevara kroz Tivat, izgradnja brojnih saobraćajnica u različitim djelovima grada, izgradnja javne garaže, komunalne marine, organizacija sidrišta u Tivatskom zalivu, dalje jačanje vodovodne i kanalizacione mreže po predviđenim fazama, izgradnja policijske i vatrogasne stanice, izgradnja servisne zone za potrebe Komunlanog preduzeća i Vodovoda i kanalizacije Tivat, nove pijace na otvorenom…
Komnenović je odgovarajući na pitanja odbornika o projektima koji nisu uvršteni u Strateški plan poput „Lukovića baraka“ i kompleksa na Opatovu pojasnio: „Mi smo se bazirali na projekte čiji je nosilac Opština Tivat. Naravno, postoje brojni projekti koji su važni za Tivat, ali mi nismo njihovi nosioci, poput potencijalno osnivanja trajektnog preduzeća. Kada je u pitanju projekat na lokaciji Lukovića barake, Opština Tivat je u ovom projektu jedna od zainteresovanih strana, ali ne i glavni nosilac posla. Bilo je nekoliko sastanaka sa Ministarstvom odbrane po ovom pitanju i zaključak je potreba izrade novog glavnog projekta.“
Predsjednik je u izlaganju naveo određene projekte koji će izvjesno biti realizovani u skorijem periodu i stoga nisu uvršteni u sam Strateški plan: „Program tzv „loyalty aplikacije“ je u izradi i građanima Tivta će donijeti određene povlastice prilikom kupovine i korišćenja različitih usluga. Isto je sa linijskim pomorskim saobraćajem kroz Boku, koji će biti realizovan od strane privatnog preduzeća, a uz našu podršku.“
Predsjednik opštine je naveo kako dalji razvoj pogona na Opatovu nije u Strateškom planu jer je u pitanju imovina Ministarstva odbrane. „Mi možemo i hoćemo da damo maksimalan doprinos ovoj temi jer smatramo važnim na pravi način iskoristiti i urediti ovaj prostor koji je Vojska na neki način sačuvala, ali on ne može biti dio našeg Strateškog plana“. Predsjednik opštine je dodao kako je na ovu temu razgovarao sa nadležnima i kako postoji interesovanje ozbiljnih investitora.
Iz odborničkih klupa čuo se stav da treba mijenjati način na koji se pristupa izradi Straeteškog plana, budući da postojeće metode onemogućavaju strateško promišljanje razvoja grada, već se sve svodi na popisivanje projekata koje je potrebno hitno sprovesti.
Ivona Petrović koordinatorka izrade Strateškog plana istakla je da se radni tim prilikom izrade ovog dokumenta kretao u zadatim metodološkim, zakonom propisanih okvirima. Takođe dodala je da se dokument u velikoj mjeri bavi infrastrukturnim projektima koji su preduslov za dalji razvoj određenih društvenih segmenata. Ona je dodala da „činjenica da je plan naš, ostvarenje svih projekata čini mogućim“.
