Na međunarodnom karate turniru u Kolašinu pod nazivom “Kolašinski pobjednik” koji je održan proteklog vikenda učestvovalo je 346 takmičara iz 32 kluba Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije.
Karate klub Kotor je osvojio 12 medalja, dvije zlatne i po pet srebrnih i bronzanih.
Zlato -Nikola Mazalica u dvije kategorije
U 9 god do 35 kg i u 10 god do 35 kg
Srebro-Marina Milošević
12 god -39 kg
Edi Škrijelj u dvije kategorije 12 god -45kg i 13 god -45 kg
Aleksa Branković
U dvije kategorije za uzrast u 9 god +35 kg i za uzrast 10 god +40kg
Bronze-Boris Bubanja za uzrast 8 god -25kg i za uzrast 9 god -25kg
Ruska Crnomorska flota morala je zbog ukrajinskih napada premjestiti mnoge ratne brodove iz pomorske baze u Sevastopolju na Krimskom poluotoku, koji je Rusija anektirala 2014., rekao je dužnosnik na Krimu.
Izjave Dmitrija Rogozina, ruskog senatora za regiju Zaporižja pod ruskom kontrolom i bivšeg čelnika ruske svemirske agencije, prva su ruska službena potvrda da se flota morala pomaknuti iz Sevastopolja.
Ukrajinske su vlasti više puta rekle da je zbog njihovih napada na ruske ratne brodove u Crnom moru Moskva morala premjestiti brodove u Novorasijsk.
Rogozin je za novine Moskovski Komsomolec rekao da Rusija mora ozbiljnije poraditi na razvoju bespilotnih letjelica, organizaciji vojnih postrojbi bespilotnih letjelica i razvoju sustava elektroničkog ratovanja i satelitskog pozicioniranja.
– Vojno-tehnička revolucija odvija se pred našim očima, rekao je Rogozin o razvoju bespilotnih letjelica i elektroničkog ratovanja, dodajući da tempo inovacija mijenja situaciju na frontu svakog mjeseca.
– Crnomorska flota ilustrativan je primjer, kazao je Rogozin.
– Morali smo promijeniti njenu lokaciju zbog činjenice da su naši veliki brodovi postali samo velike mete za neprijateljske brodove bez posade, dodao je.
– Rusija je već zaostajala u tehnologiji bespilotnih letjelica na početku rata 2022., i iako je otad postigla značajan napredak, morala je napredovati brže, posebno u fokusu potrošnje oružja i stvaranja posebnih pukovnija bespilotnih letjelica, upozorava Rogozin.
Napominje da su satelitski i površinski sustavi za navođenje koji bi mogli nadvladati elektroničko ratovanje od posebne važnosti kako bi se omogućilo precizno ciljanje.
U Tivtu danas počinju radovi na adaptaciji Jedinice HMP Tivat. Do završetka radova privremena lokacija jedinice biće u zgradi DTV Partizan, saopšteno je iz PR služba Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore.
-Građani Tivta imaće nesmetano pružanje usluge hitne medicinske pomoći-ističe se u saopštenju.
Vrijednost radova na adaptaciji je 73.998,73 eura sa PDV- om.
Adaptirana jedinica HMP Tivat biće kompletno opremljena novom medicinskom opremom u vrijednosti 34.000 eura.
Maslinarsko društvo (MD) “Boka” pozvalo je svoje članove i poštovaoce masline na cjelodnevni događaj “Berba masline u Boki”.
Ova maslinarska fešta biće održana u utorak, 22. oktobra s početkom u 9 sati u maslinjaku Đorđija Ivetića, u selu Prijeradi.
-Program otvara okupljanje u 09 sati, a u 10 sati su prezentacija mašina i sadnica, i početak berbe.
maslina
U 13 sati je planirana zakuska, a u 18 sati počinje prerada maslina u mlinu našeg MD u Radanovićima. Dobrodošli -poručila je Vesna Đukić, izvršna direktorica MD “Boka”.
Dvojezična zbirka poezije i eseja pod nazivom „Ko je on u stvari“, četrnaestogodišnjeg Vuka Janičića iz Herceg Novog, objavljena uz podršku opštinskog Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Internacionalne kulturne asocijacije (IKA) iz Podgorice, biće zvanično promovisana 23. oktobra u okviru Oktobarskih svečanosti koje se održavaju povodom Dana opštine Herceg Novi.
Poezija je samo jedan od umjetničkih segmenata i brojnih talenata Vuka Janičića, koji je do sada dobio desetak nagrada za literaturu, a nista manje nije uspješan kao gitarista i likovni stvaralac. Odličan je učenik devetog razreda OŠ „Milan Vuković“ , trenira plivanje i obožava prirodne nauke . Sve to ga čini posebnim , naročito u svijetu u kojem tinejdzere uglavnom zanimaju društvene mreže i digitalni svijet.
Zato je vijest da je četrnaestogodišnjak objavio zbirku poezije, i to na dva jezika- maternjem i engleskom , velika i značajna . U razgovoru sa Vukom otkrivamo da je čitanje i pisanje njegova strast od malena , ali ne i jedina. Multitalentovani dječak , koji je , kako piše u predgovoru knjige profesorka Duška Jovanović, „odrastao kroz svoje stihove , koji u svakom smislu , od prve napisane pjesme , nadrastaju jedno dijete“, priča nam da je ideja o zbirci nastala spontano: „Počelo je prije tri godine, kada sam na pismenom zadatku iz maternjeg jezika na zadatu temu odgovorio pjesmom.A tema je inače bila o rodnoj ravnopravnosti“.
Naziv zbirke je „Ko je on u stvari“ , a odgovor na to pitanje je na stranicama knjige. Vuk kaže da mu je cilj bio da zaintrigira čitaoce da polako otkrivaju i upoznaju njegovu ličnost. U zbirci inače ima i poezije i proze , a ilustrovana je njegovim likovnim radovima.
Ovaj mladi pjesnik rado čita i poeziju i prozu , već je stigao do Dostojevskog , a dobitnik je brojnih nagrada na literarnim konkursima. Najznačajnija mu je nagrada na konkursu koji je raspisala IKA , a tu je i nekoliko nagrada na medjunarodnim konkursima.
Ko je on u stvari – foto RCG
Drugari iz škole raduju se njegovim uspjesima i velika su mu podrška. Kaže da će svi biti prisutni na promociji 23.septembra u Dvorani Park. Značajna mu je i podrška roditelja i nastavnika u osnovnoj i muzičkoj školi. Profesor gitare u Muzičkoj školi Aleksandar Bubanja otkrio mu je vezu gitare i poezije , a slikanje mu je posebna ljubav koju izražava slikajući prirodu.
U zbirci „ Ko je on u stvari“ – „motivski , strukturom, ritmom i plemenitom mekoćom pjesničkog jezika , ovaj mladi pjesnik začudjujuće jasno , mudro i obuhvatno doživljava svijet“-riječi su profesorke Duške Jovanović u predgovoru zbirke.
Književnik i književni kritičar Veljko Veljović , napisao je da „ u vremenu kada tehnološke inovacije sve više udaljavaju djecu od knjige , kada im se svjesno ili nesvjesno serviraju i nude rješenja raznih životnih problema i situacija, u vremenu u kom se mašta i kreativnost potiskuju do te mjere da djeca nemaju , ili im se bar tako čini , potrebu da pretjerano razmišljaju i nalaze rješenja, da budu kreativni , stvaraju i pišu , bljesne u toj tami poneko dijete , ohrabrujući i nas starije da ima nade i da vrijeme vještačke inteligencije ipak neće pokoriti ono što inetelekt jednog maldog čovjeka može kreirati .“ Dodaje da je ovom knjigom upravo bljesnuo izuzetni dječak Vuk Janičić , prkoseći svemu gore navedenom.
Uz odlično poznavanje engleskog jezika , Vuk se uspješno usmeno i pismeno izražava na njemačkom i italijanskom jeziku. Trenira plivanje u VPK Jadran ,a na kraju razgovora otkriva da obožava prirodne nauke, naročito biologiju .Uskoro će ići na takmičenje iz tog predmeta, a vjeruje da će njegova budućnost biti u toj oblasti. Sa osmijehom potvrdjuje da i sam provodi neko vrijeme na telefonu i internetu ,ali da mu umjetnost pruža više zadovoljstva.
U svijetu uzburkanom i nesigurnom , sa svakodnevnim vijestima o nemirima i ratovima , Vuk je optimista . Poručuje svima da stanu na stranu umjetnosti , jer umjetnost, kaže , čisti misli i razvija empatiju medju ljedima.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) je u saradnji sa Njemačkim turističkim udruženjem (DRV), organizovala webinar za njemačke turističke agencije i turoperatore, što, kako je ocijenjeno, doprinosi jačanju pozicije Crne Gore na tuističkom tržištu Njemačke.
Iz NTO je saopšteno da je taj webinar bio posvećen predstavljanju Crne Gore i najnovijih trendova u turizmu, uključujući avio linije, smještajne kapacitete i buduće projekte koji će unaprijediti turističku ponudu zemlje.
Na webinaru je učestvovalo oko 150 ključnih njemačkih turističkih agencija i turoperatora, te je ovo bila odlična prilika za prezentovanje cjelokupne turističke ponude Crne Gore.
Diskusija je obuhvatila teme poput saobraćajne dostupnosti atrakcijama u destinaciji, unapređenja informisanja o cijenama za narednu sezonu, kao i socijalne i ekološke održivosti. Posebno interesovanje učesnika bilo je usmjereno na organizaciju izleta iz primorskih područja prema sjeveru Crne Gore, što predstavlja veliki potencijal za razvoj turizma u manje poznatim djelovima zemlje.
Menadžerka NTO, Danica Banjević prisustvovala je ovogodišnjem kongresu Njemačkog turističkog udruženja /DRV Hauptstadtkongress/, ključnom događaju njemačke turističke industrije, koji se održao u Berlinu 10. i 11. oktobra.
Danica Banjević – foto Boka News
Ovaj kongres okuplja najvažnije aktere njemačkog turističkog sektora i pruža platformu za razmjenu iskustava, umrežavanje i razgovore o aktuelnim izazovima i prilikama u turizmu.
Na kongresu su istaknute ključne teme koje će oblikovati budućnost turizma u Njemačkoj i globalno.
Predsjednik Njemačkog turističkog udruženja, Norbert Fiebig, osvrnuo se na važnosti sigurnosti putnika kroz Njemački fond za putno osiguranje (DRSF), reforme EU direktive o paket-aranžmanima, izazove prekomjernog turizma, te rastućeg nedostatka kvalifikovane radne snage u turističkom sektoru.
Uprkos izazovima, Fiebig je istakao odlične rezultate u 2023/2024. godini, te da Njemačka sada drži 48 odsto tržišta organizovanih putovanja, sa 40 odsto svih paket-aranžmana u Evropskoj uniji, što predstavlja rast od osam odsto u broju putnika u odnosu na prethodnu godinu. Takvi rezultati potvrđuju značaj njemačkog tržišta za globalnu turističku industriju, uključujući Crnu Goru, koja privlači sve veći broj njemačkih turista.
Događaj je okupio visoke političare, uključujući ministra pravde Marca Buschmanna, ministra ekonomije Roberta Habecka i kandidata CDU-a za kancelara, Fridricha Merza.
Prisustvo na ovom kongresu omogućilo je NTO sticanje vrijednih uvida u najnovije trendove i prilike na njemačkom tržištu, koje je jedno od vodećih turističkih tržišta u svijetu.
Na marginama kongresa ostvareni su kontakti sa ključnim akterima njemačkog turističkog sektora, što otvara nove mogućnosti za unapređenje saradnje i promociju Crne Gore kao atraktivne destinacije.
Ovaj događaj je nastavak uspješne saradnje između NTO i Njemačkog turističkog udruženja, koja je započeta organizacijom DRV Destination Foruma u Crnoj Gori.
Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru – ukorak sa modernim vremenima – Samo tokom tri ljetnja mjeseca muzej je obišlo 25.074 posjetilaca – turista sa kruzera i izletnika
Kolektiv Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru zadovoljan je učinkom tokom ove turističke sezone, koja još uvijek traje, a do kraja godine za svoje poštovaoce i posjetioce priprema još lijepih dešavanja u oblasti izložbene i izdavačke djelatnost.
Direktorica Maja Uskoković za Boka News najavljuje skoru promociju monografije “Crkve i samostani Kotora od XIII do početka XX vjeka” autorke Radojke Abramović, promociju publikacije “Sidrišta vremena”, autorke dr Gracijele Čulić, Međunarodnu konferenciju konzervatora u okviru koje će otvoriti izložbu “Kovani novac”, autorki Jelene Karadžić i Milice Vujović. U saradnji sa Radio Kotorom promovisaće i audio knjigu “Sto kotorskih dragulja”, autora Jovana J. Martinovića. Takođe, u saradnji sa Narodnim muzejom Crne Gore na Cetinju, 13. novembra će obilježiti i Njegošev dan, ugostiće i Muzej Republike Srpske sa izložbom o “Zmijanskom vezu”, a u pripremi su još divnih događaja, kojima žele da iznenade svoje posjetioce.
Maja Uskoković – foto Boka News
Djeca – vjerni posjetioci
-Posjetom smo veoma zadovoljni, najfrekventniji mjeseci su svakako ljetnji, jul i avgust. Ono što moram naglasiti je i da se turistička sezona znatno produžila, i da posjete očekujemo sve do kraja novembra mjeseca, što nas veoma raduje. Vjerni posjetioci su i djeca tokom maja i septembra mjeseca, kada Muzej posjeti veliki broj školskih ekskurzija. Posljednjih godina se trudimo da privučemo djecu da dolaze u Muzej organizovanjem edukativnih, kreativnih i pokaznih radionica u saradnji sa osnovnim i srednjim školama, ali i fakultetima, kaže Maja Uskoković za BN i dodaje da su posjetioci Pomorskog muzeja većinom turisti sa kruzera i izletnici, koji obilaze ovu instituciju kulture po 50% nižoj cijeni ulaznice.
-Kada su u pitanju grupne izletničke posjete, naš Muzej je od početka marta, kada je otvorena kruzing sezona, do septembra ugostio 45.868 posjetilaca, a samo tokom tri ljetnja mjeseca taj broj je iznosio 25.074, što je na nivou posjećenosti od prošle godine. Najviše pažnje turista izazivaju, uglavnom, zbirka oružja, modeli brodova, kao i Odjeljenje Bokeljske mornarice, navodi Uskoković.
Još jedna povoljnost za posjetioce je i City pass propusnica, koja je osmišljena u saradnji sa TO Kotor, a koja, pored Pomorskog muzeja, uključuje i posjete Akvarijumu Boka, Katedrali Sv. Tripuna, Crkvi Sv. Nikole, Crkvi Sv. Luke, Rimskim mozaicima u Risnu, Crkvi Sv. Pavla i Sv. Mihovila i Galeriji Solidarnosti. Isto tako, u saradnji sa Centrom za omladinsku edukaciju Pomorski muzej nudi Evropsku omladinsku karticu (EYCA) koja omogućava svim crnogorskim građanima i građankama uzrasta 13-29 godina dakoriste popuste na preko 250 lokacija u našoj zemlji i popuste na preko 30 hiljada mjesta u čitavoj Evropi.
Novosti koje su ove sezone dočekale goste u Palati Gregorina – Pomorskom muzeju Crne Gore su i proširenje ponude u muzejskoj knjižari i štampanje novih muzejskih vodiča na četiri jezika. Kada je u pitanju jačanje kapaciteta zaposlenih, oni imaju priliku da pohađaju radionice, naučne skupove, kurseve, kako bi se obučavali i unapređivali svoje znanje. Pomorski muzej posjeduje konzervatorsku licencu, konzervatorsku radionicu i stalno zaposlene konzervatore koji su tu da prate i sprovode konzervaciju predmeta prema stepenu prioriteta, ali i da sprovode preventivnu zaštitu.
-Najponosnija sam na segment ljudskih odnosa u Muzeju, jer bez toga muzej ne bi napredovao u bilo kojem segmentu, ističe direktorka Uskoković, te potsjeća da je uvođenje savremenih tehnologija u muzejske postavke XXI vijeka nešto sa čim se i Pomorski muzej mora nositi.
Pomorski muzej Kotor
Stare postavke u modernom ruhu
-Nije dovoljno da muzej ima samo muzejske zbirke, posjetioci očekuju da idemo ukorak sa vremenom. To je nešto na čemu ozbiljno radimo, i rezultate za isto očekujemo u 2025. godini. Posao je zahtjevan, sa značajnim procedurama i pažljivim razmatranjima kako poboljšati i osavremeniti muzejske zbirke i cjelokupnu postavku. Savremeni muzej predstavlja atrakciju koja, pored predmeta i informacija o njima, mora ponuditi i potpuni doživljaj, a to je preduslov ponovnog obilaska. Iz tog razloga angažovali smo i prof. dr Žarku Vujić, redovnu profesoricu na Filozofskom fakultetu zagrebačkog Univerziteta (odsjek informacionih i komunikacijskih nauka) koja će do kraja godine napraviti tematsko ekspozicioni plan, najavila je direktorica.
Ove godine su sanirali fasadu na sjevernoj strani Muzeja, čime su riješili problem prodiranja vlage u pomoćnom stepeništu. Takođe, zamijenili su pergolu i binu na terasi Muzeja, a zahvaljujući podršci Opštine Kotor, u narednim danima biće postavljena nova rasvjeta.
Pomorski muzej
Ponosni na Muzejsku knjižaru
-Pomorski muzej je prepoznat po izdavačkoj djelatnosti, a ono na što smo posebno ponosni je muzejska knjižara, otvorena prošle godine u kojoj svi zainteresovani imaju priliku da se upoznaju sa našim izdanjima, kako monografskim, tako i publikacijama koje prate našu redovnu djelatnost. Svakako, vi ste neko ko je ispratio prezentaciju i objavljivanje svih naših izdanja i na tome bi vam se ovom prilikom zahvalila. U knjižari se mogu naći izdanja drugih izdavača, koji su usko vezani za pomorstvo i naše bogato kulturno nasljeđe, ali i autentični suveniri koje turisti nose kao uspomenu ili poklon iz muzeja, naglasila je Uskoković.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So – svega jedan dan prije početka 67. Međunarodnog sajma knjiga u Beogradu – čućemo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, knjiga za mlade i knjiga za djecu, a od kojih će neki naslovi biti predstavljeni upravo na Sajmu.
Prisutnost Ježija Kosinskog je vizionarski roman po kojem je 1979. snjimljen film. Rođen bez porodice i identiteta, Čens je cio život proveo u izolaciji. Njegov svijet je ograničen na kuću starca kod koga živi i vrt u kojem radi, a jedino saznanje o spoljašnjem svijetu pruža mu televizija, koju neprestano gleda. Kada njegov dobrotvor umre, Čens je primoran da napusti sigurnost svog vrta. Mentalno zaostao i nepismen, on koristi znanja stečeno s TV ekrana da se snađe u nepoznatom svijetu. Posle sudara sa limuzinom tajkuna s Volstrita, Čens se polako uspinje do položaja političkog savjetnika, pa i potencijalnog kandidata za potpredsjednika. Njegovi jednostavni komentari o baštovanstvu tumačeni su kao duboko metaforični i vizionarski stavovi o društvu. Mediji ga obožavaju, javnost je fascinirana, a političari ga vide kao ključnog igrača za budućnost nacije. Izdavač je Laguna.
Od Maja Lunde, autorke svjetskog bestselera Istorija pčela stiže nam još jedan hit, roman Plavetnilo. David i njegova ćerkica Lu stoje pred kapijama francuskog izbjegličkog kampa. Prešli su dug put kroz Evropu devastiranu sušom u potrazi sa vodom i ostatkom svoje porodice. Dok čekaju vijesti o njima, pronalaze barku u dvorištu napuštene kuće daleko od obale mora. Ta barka je „Plavetnilo“, ona kojom je paralelna junakinja Signe dvadesetak godina ranije krenula na put. Novi roman Maje Lunde skreće pažnju na nešto što svi uzimamo zdravo za gotovo a što čini samu srž našeg postojanja: značaj vode. Izdavač je Odiseja.
Josif Aleškovski, pisac i scenarista, rođen je u porodici jevrejsko-ruskog porijekla. Živio je u Moskvi. Zbog kršenja discipline u mornarici proveo je tri godine na robiji. Oslobođen je posle Staljinove smrti. Ništa nije mogao da objavi, pa je, kao i Dovlatov, s kojim je bio veliki prijatelj, emigrirao 1979. i od tada je živio s porodicom u Americi. Josif Aleškovski napisao je nekoliko knjiga koje su ga proslavile, među kojima i roman Nikolaj Nikolajevič, u kome ismijeva sovjetsko društvo. Aleškovski je postao izuzetno popularan u Rusiji kad su konačno počeli da objavljuju njegova djela. Junak romana Nikolaj Nikolajevič postaje glavni učesnik naučnog eksperimenta na tragu vještačke oplodnje. Izdavač je Lom.
Junak romana Ljepši kraj Bekima Sejranovića povukao se u djedinu kolibu na jednoj bosanskoj planini. U njoj pokušava da se oporavi nakon dramatičnog kraha ljubavne priče s Norvežankom koja je uvijek bila slaba na muškarce s prostora bivše Jugoslavije. Dok se prisjeća bivšeg života, pokušavajući da razumije šta se zapravo dogodilo, počinje nova priča, u planini pokrivenoj snijegom, dok pokraj njegove brvnare prolaze samo vehabije koje su smještene u obližnjem napuštenom selu. U njenom je središtu ponovo žena, a naše junake put opet vodi u Oslo. Izdavač je Booka.
Najupečatljiviji opis i osvrt na Majski prevrat dao je Dragiša Vasić u knjizi Devetsto treća, djelo neophodno za bolje razumijevanje prilika u Srbiji s početka 20. vijeka. To vrijeme, tako nemirno i uzburkano, može se razumjeti, ali tek poslije pažljive studije događaja u njemu odigranih. Pretres ovih značajnih pitanja trebalo je već davno da otpočne i pravo je čudo što već danas nismo preplavljeni knjigama poslije kojih bi svi oni događaji bili mnogo boljom i jasnijom svjetlošću obasjani. Izdavač knjige o ubistvu kralja Aleskandra Obrenovića i kraljice Drage izdala je Laguna.
Roman Autsajderi autorke Suzan Hinton je kultna knjiga po kojoj je Frensis Ford Kopola snimio istoimeni film, prodata je u više od 15 miliona primjeraka i prevedena je na više od 30 jezika. Suzan Hinton napisala je Autsajdere sa sedamnaest godina. Roman je odmah po objavljivanju postao planetarni hit, ali je bio i zabranjen zbog prikazivanja nasilja bandi, opijanja maloljetnika, kao i porodične disfunkcionalnosti. Roman je, međutim, danas dio nastavnog plana u srednjim školama u Americi. Autsajderi su transformisali romane za mlade iz žanra koji je uglavnom za temu imao kraljice mature, školske sportiste i srednjoškolske ljubavi u mnogo mračniji, istinitiji prikaz svijeta. Izdavač je Laguna.
Namijenjen svim generacijama, bezvremeni klasik Žila Verna Putovanje u središte zemlje, odvodi nas na putovanje koje nikada nećemo zaboraviti. Kad profesor Lidenbrok pronađe drevni rukopis u kojem se krije skriveni put do središta Zemlje, sa hrabrim nećakom Akselom i njihovim neustrašivim vodičem Hansom krenuće na uzbudljivu ekspediciju da otkrije tajne koje se kriju pod našim nogama. Dok putuju sve dublje unepoznato, nailaze na podzemni okean, izumrla stvorenja i pejzaže koji prkose i najbujnijoj mašti. Da bi uspješno okončali ovu fascinantnu pustolovinu, oni će morati da savladaju opasne prepreke, pokažu izuzetnu hrabrost i zaštite jedni druge. Izdavač je Laguna.
Strani kruzeri u prvih osam ovogodišnjih mjeseci po hrvatskom su Jadranu ostvarili 463 kružnih putovanja, što je 10 posto više nego u isto vrijeme prošle godine, a putnika su doveli 19,3 posto više ili njih 672,4 tisuće, podaci su DZS-a, koji pokazuju i da je tih putovanja u avgustu bilo nešto manje nego lani.
Kružna putovanja u prvih osam mjeseci ove godine ostvarilo je 68 stranih brodova ili samo jedan manje nego lani u istom razdoblju, a porast broja kružnih putovanja od 10 posto znači i ih je bilo 42 više.
Porast broja putnika koji su ukupno na svim tim putovanjima stranim kruzerima u Hrvatsku došli u osam mjeseci u stvarnim brojkama znači njih oko 109 tisuća više nego prošle godine.
Stran kruzeri su duže boravili u Hrvatskoj nego lani, za 8,2 posto ili 80 dana više, odnosno ukupno 1.050 dana, a doplovili su pod zastavama 13 zemalja.
Među njima, najviše su kružnih putovanja ostvarili brodovi pod zastavama Malte, 145, i Bahama, 126, dok je iz ostalih bilo manje, primjerice pod zastavom Paname brodovi su imali 49 putovanja, a Norveške 36, itd.
Oko 48 posto ili najviše od ukupnih 463 kružnih putovanja stranih brodova u prvih osam mjeseci po Jadranu bilo je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, te zatim oko 23 posto u Splitsko-dalmatinskoj, kojima se još jedino približila Zadarska županija u kojoj je bilo oko 13,6 posto putovanja.
Od ostalih jadranskih županija strani kruzeri su još dolazili u Primorsko-goransku, Istarsku i Šibensko-kninsku županiju, ali u znatno manjim postocima nego u prve tri.
Sličan je i uobičajen poredak i luka na Jadranu koje su najviše posjećivali strani kruzeri pa je tako luka Dubrovnik i dalje broj jedan, a slijede Split, Zadar te Hvar, Korčula, Rovinj i Šibenik.
Avgust i jun jedini mjeseci u 2024. s manje kružnih putovanja
Podaci DZS-a pokazuju da je samo u avgustu kružnih putovanja stranih brodova bilo 106, što je jedno putovanje manje nego u istom mjesecu prošle godine.
Time je avgust uz jun jedini mjeseci u 2024. kada je tih putovanja bilo manje. U svim ostalim mjesecima od početka 2024. broj tih putovanja je bio veći nego u 2023., pa u nekim mjesecima i za čak 200 posto veći.
Iako je u avgustu bilo jedno putovanje manje, ipak je i u tom mjesecu na stranim kruzerima doplovilo u posjet Hrvatskoj više putnika nego u lanjskom kolovozu, njih više od 157,3 hiljada ili oko pet tisuća više.
