Treba li Boki Kotorskoj ribarska luka – Anketa

Treba li Boki Kotorskoj ribarska luka – Anketa
Ribari – foto Boka News

Izgradnja ribarskih luka je jedan od uslova za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju u okviru poglavlja 13 – Ribarstvo.

Za sada u Crnoj Gori nemamo izgrađenu ni jednu ribarsku luku, luku prvog iskrcaja ribe prema standardima EU (skladištenje, čuvanje ribe, čišćenje, vezivanje ribarske flote). Za izgradnju su prvobitno predlagane ribarske luke u Ulcinju, Baru, Budvi i Boki Kotorskoj- Herceg Novi.

Za sada je izvjesno da bi se ribarska luka trebala graditi u Ulcinju, a ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković ranije je kazao da bi se za drugu odredila lokacija u Baru ili u Boki Kotorskoj.

Ministar je ukazao i na problem da lokalne vlasti više žele da na pojedinim lokacijama vide turističke rizorte umjesto ribarskih luka.

Inače, u Crnoj Gori ima oko 250 profesionalnih ribara i preko 300 sportskih ribolovaca.

Ribari – Foto Ministarstvo poljoprivrede – plovilo nabavljeno iz projekta MIDAS 2

Bez luke ribari ne mogu ni loviti, niti se baviti tom djelatnošću, ni imati bolja plovila. Crna Gora ima ogromne resurse ribe za komercijalni izlov plave ribe (srdela i inćun) kao i bijela riba (oslić, barbun) koja se nažalost ne iskorišetena. Komercialni lov kočama i plivaricama se ne potencira i ne ulaže se od strane države ali se zato forsira mali privredni ribolov barkama od 4 m do 10 m dužine, poručuju iz Udruženja profesionalnih ribara na moru.

“Ova praksa i uništavanje komercialnog ribolova traje već punih 15 godina. Ne znamo tačan razlog ali mislimo da je ovo proizvod nečijeg ne znanja od bitnih subjekata koji prate ribarstvo a koji bi trebali da razvijaju ribarstvo. Zbog toga cvijeta uvoz ribe koja je u visini 20 miliona eura na godišnjem nivou i svake godine je u porastu.

Kao proizvod ovakve politike u zadnjih 15 godina i nezainteresovanosti svih Vlada Crne Gore došli smo u situaciju da će komercialno ribarstvo kočama i plivaricama nestati a da će naše resurse u budućnosti loviti moćna ribarska flota EU, jer su riblji resursi zajednički u EU“, poručuju iz Udruženja profesionalnih ribara na moru i  Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore.

Osnovni preduslov za dalji razvoj ribarstva su upravo ribarske luke.

Hurkan Ajvazoglu i Ana Vasić 18. jula na Danima muzike

0
Hurkan Ajvazoglu i Ana Vasić 18. jula na Danima muzike
Dani muzike

Na 41. Danima muzike nastupiće večeras flautista Hurkan Ajvazoglu i pijanistkinja Ana Vasić, profesorica u Muzičkoj školi HN. Koncert će biti održan u Sali Muzičke škole 18. jula, četvrtak, od 21.30 sati, a na programu su djela Hendla, Pulanka, Kejdža, Forea,

Hurkan Ajvazoglu  o muzici i sviranju flaute učio je od svog oca Ismaila. Nakon tako temeljnog obrazovanja, 1976. je prošao audiciju Državnog operskog orkestra „Državne opere i baleta Ankare”. Uporedo sa pripremom programa za duet flauta i harfa za TRT Ankara Radio nastupao je kao solista sa Kamernim orkestrom Ankare. Radio je u Državnoj operi i baletu kao vodeći solo flautista. Studirao na Univerzitetu za muziku i teatar u Minhenu u klasi profesora Hermana Klemejera, nastavio i master studije u klasi Dr Johena Gartnera.

Dobio je diplomu „majstora flautiste” minhenskog Ričard Štraus konzervatorijuma 1992.

Svirao je na turnejama kroz Italiju, Grčku, Rumuniju, Bugarsku, Francusku, Holandiju, Češku, Mađarsku, Azerbejdžan, Rusiju, Meksiko i još mnoge druge evropske zemlje, koncertirajući sa orkestrima ili uz klavirsku pratnju. Predaje flautu i kamernu muziku na Konzervatorijumu u Izmiru.

Ana Vasić stekla je osnovno muzičko obrazovanje u OMŠ ,,Petar Konjović” u Beogradu, u klasi profesorke Aleksandre Bajler. U SMŠ ,,Josip Slavenski” u Beogradu završila je klavir, kao i odsjek za muzičku teoriju i ranu muziku, instrument renesansna harfa. Osnovne i master akademske studije klavira završila je na FMU u Beogradu, u klasi profesorke Tijane Humo. U toku školovanja usavršavala se kod istaknutih pijanista i profesora, nastupala je na brojnim koncertima, kao solista i u kamernim sastavima, često sarađuje sa Beogradskom

filharmonijom, kao honorarni muzičar, a angažovana je i u pozorišnoj predstavi ,,Pu spas za sve nas” Jelene Puzić, sa kojom je nastupala širom zemlje i inostranstva. Sa svojim klavirskim duom, našla se na kompilaciji nove klavirske muzike kompozitora iz Srbije ,,Klavirsko nebo” (2018, 2019) izdavačke kuće Pop Depresija. Radila je i muziku za kratkometražne animirane filmove ,,U plavom ključu” (2017) i ,,Stvaranje– Prvi kosmos” (2022) Jelene Bešir, sa kojom i dalje sarađuje. Radi kao nastavnik klavira u Muzičkoj školi u Herceg Novom, kao i u Muzičkoj školi ,,Vida Matjan” u Kotoru.

Pokrovitelji Dana muzike su Opština Herceg Novi i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, izvršni producent JUK Herceg fest, a tradicionalni sponzori su Turistička organizacija HN, hotel San rizort, Institut „Dr Simo Milošević“.

Zabilježen rekordan broj letova

0
Zabilježen rekordan broj letova
Foto – Aerodromi Crne Gore

Kontrola letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) je u subotu opslužila 4,09 hiljada letova u vazdušnom prostoru dvije zemlje, što predstavlja najveći broj letova ostvaren u jednom danu od kada se pružaju usluge letenja na ovim prostorima.

Iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva je saopšteno da je rekordan broj letova zabilježen tokom prethodna dva vikenda.

“Magični broj od četiri hiljade operacija, prvi put u istoriji SMATSA, oboren je 6. jula, kada ih je na nebu između Srbije i Crne Gore bilo 4,03 hiljade. Trend rasta primjetan je od početka godine, a u prvih šest mjeseci porast preleta veći je devet odsto u odnosu na prošlu godinu“, navodi se u saopštenju.

U prvih šest mjeseci ove godine na teritoriji Crne Gore ukupno je bilo 210,77 hiljada IFR operacija, 9,5 odsto više u odnosu na prošlu, a čak 33 odsto više u odnosu na 2019. godinu.

“Aerodrom Podgorica u prvih pola godine imao je rast IFR operacija 30 odsto veći u odnosu na uporedni period, dok je na tivatskom aerodromu registrovan porast broja letova 20,8 odsto. Jedini negativni pokazatelj zabilježen je u padu broja operacija na Aerodromu Tivat kada se uporede ova i 2019. godina, 5,6 odsto”, navodi se u saopštenju.

Lošiju statistiku uslovila je obustava letova iz zemalja bivšeg SSSR-a, koja je na snazi od 2022. godine.

“Međutim, i na ovom aerodromu zabilježen je trend rasta broja letova, uzimajući u obzir da je u prvih šest mjeseci prošle godine bio zabilježen pad od čak 22 odsto”, navodi se u saopštenju.

SMATSA je preduzeće dvije zemlje, a tokom nedavnog zvaničnog susreta resornih ministara saobraćaja Crne Gore i Srbije, Filipa Radulovića i Gorana Vesića, dogovoreno je da se osnivački akt ažurira, budući da su posljednje izmjene rađene 2012. godine.

Studenti Muzičke akademije sa Cetinja u programu KotorArt talenti

0
Studenti Muzičke akademije sa Cetinja u programu KotorArt talenti
Talenti

Najbolji studenti Muzičke akademije sa Cetinja nastupiće u četvrtak, 18. jula u 21 sati u Crkvi Sv. Duha. Ulaz je slobodan. Nastupiće Milena Jovićević, viola i Marija Korać, violina, iz klase prof. Mihaila Bereznickog, Gorazd Dobrevski, klarinet iz klase prof. Petra Garića, Martina Kovačević, trombon, iz klase prof. Aleksandra Benčića, Milena Drašković, harmonika, iz klase prof. Predraga Jankovića, kao i trio Abelia, u čijem sastavu su Maja Mijanović, violina, Emina Višnjić, violina i Manja Radoičić, klavir. Klavirski saradnik na koncertu je profesor Oleksij Molčanov. Koncert se održava u okviru serijala KotorArt talenti.

Svjesni da studenti Muzičke akademije sa Cetinja trebaju što više javnih nastupa, poslenici KotorArta organizuju ovakve koncerte kako bi ih podržali, zajedno sa publikom.  Pored koncerta tu je i KotorArt akademija koja pruža majstorske radionice kao neformalan, a važan dio obrazovanja za mlade umjetnike i njihov razvoj.

Muzička akademija na Cetinju osnovana je 1980. godine u Titogradu, kao jedan od fakulteta Univerziteta Crne Gore Veljko Vlahović. Danas je njeno sjedište na Cetinju. Kao najveća i najvažnija obrazovna muzička institucija u Crnoj Gori, Muzička akademija nastavnim sadržajem, prateći savremene tokove muzičke pedagogije i dostignuća u oblasti muzičke umjetnosti, obrazuje mlade i kvalitetne kadrove, sposobne da umjetničkim radom i muzičkim stvaralaštvom pomažu razvoj svoje zemlje i regiona, u skladu sa savremenim evropskim trendovima. Misija Muzičke akademije jeste da širi i unapređuje znanje, učenje i vještine, uz punu otvorenost za saradnju sa sličnim i drugim institucijama i subjektima iz neposrednog i šireg okruženja. Na Muzičkoj akademiji obrazuju se studenti na osnovnim i master studijama, na obrazovnim profilima Opšta muzička pedagogija i Izvođačke umjetnosti i dirigovanje (u okviru izvođačkih umjetnosti – klavir, gudački instrumenti, duvački instrumenti, gitara, harmonika).

/M.D.P./

Rimska noć u Risnu – stiže i Dioklecijanova legija iz Splita

0
Rimska noć u Risnu – stiže i Dioklecijanova legija iz Splita
Rimska noć – foto Boka News

Risan će večeras četvrtka, 18. jul, biti u znaku Antičkog Rima, kada če biti održana peta po redu Rimska noć.

I ove godine ćemo se potruditi da uspijemo u namjeri da lokalnom stanovništvu, najmlađima ali i svim zainteresovanima kroz zabavne i edukativne radionice i aktivnosti približimo kulturno nasljeđe ovog mjesta kao i važnost arheologije u turizmu, poručuju iz TO Kotor.

U četvrtak, 18. jula  na šetalištu u Risnu od 20 sati donosimo veliki broj aktivnosti za razne uzraste, priliku da dobijete frizuru iz rimskog doba ili lice oslikano na razne načine, za one malo “veće” i drugačijih interesovanja predavanje o Rimskom dobu, a oni odvažni će se moći oprobati u streličarstvu

I ove godine, samo na drugoj lokaciji, tačnije na platou Luke Risan nastavljamo saradnju sa Dioklecijanovom legijom, organizacijom iz Splita koja se bavi promocijom antičke kulture.

Njihovo udruženje broji preko 30 članova, uglavnom studenata zaljubljenika u kulturu i istoriju. Izvodeći nastupe širom Evrope nastoje oživjeti i održati u životu rimsku kulturu sa početkom u 21.30h. Predstavljaju rimsku legiju pod nazivom Flavia Felix koja potiče iz prvog vijeka nove ere a korijene vuče iz malog mjesta Kistanje.

Pored legionara, imaju i gladijatorsku sekciju čiji članovi predstavljaju gladijatorske borbe izvodeći vrlo zahtjevne poteze. Stoga i ove godine organizujemo malu igraonicu gladijatora praćenu dolaskom Dioklecijanove legije.

Nakon njih, program nastavljamo plesom sa sabljama i vatrom koji će izvesti “Ujedinjena plemena”. Ujedinjena plemena čine skupina  plesnih grupa Walde i Niprije kao i udruženja Red Rays i Vodorige. Ove grupe umjetnika svojim umijećem i lakoćom izvođenja ostavljaju bez daha, a zapravo svaka od vještina iziskuje veliki trud, koncentraciju i  naravno pažljivost, a strahu u njima nema mjesta. Svojim plesom i pokretom kroz vatru pomiču svaku granicu između pokreta i statičnosti, stvarnosti i mašte..

Još jednom, pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže u zabavnim i poučnim aktivnostima koje će nas “vratiti” u antičko doba, a oni koji žele, mogu se i obući u skladu sa tematikom, za upotpunjen doživljaj, poručuju iz TO Kotor.

Budva – Otvorena saobraćajnica u ulicama Mediteranska i 22. novembra

0
Budva – Otvorena saobraćajnica u ulicama Mediteranska i 22. novembra
Budva – Foto RTV Budva

Pola godine od početka radova na soabrćajnici u Ulici 22. novembra i Meditreanskoj ulici, radovi su završeni, te se ponovo normalno saobraća ovom dionicom koja vodi ka jezgru grada.

Vrijednost investicije neznatno je premašila tri miliona eura, a Skretar sekretarijata za investicije Joko Popović za portal RTV Budva istakao je da se nada da će se od danas sezona nastaviti neometano i da Budvu očekuju sjajni turistički rezltati kakvi se i očekuju od metropole turizma.

Budva – Foto RTV Budva

“Zadovoljstvo je danas biti ovdje u ime Opđtine Budva i u ime građana Budve, da otvorimo jednu ovakvu saobraćajnicu koja je po svim propisima, propisanim za jedan ovakav projekat, u korist sugrađana, grada i turista. Riješena je u zakonskim okvirima počevši od tenderske dokumentacije, tek iz trečeg puta je postupak sproveden, dva puta nije bilo izvođača, radovi su počeli u februaru i završeni su u propisanom roku. Dobili smo jednu modernu saobrćaajnicu ne samo vizuelno nego i u tehničkom smislu ulica je omugućila da se riješi atmosferska voda u ovom dijelu grada i svi oni problemi koji su do sada bili viđeni na portalima neće više biti aktivni, ulica je završena i otvorena da svi u njoj uživamo”, kazala je potpredsjednica Opštine Budva Jasna Dokić.

Budva – Foto RTV Budva

“Želio bih da obavijestim građane da smo danas otvorili ovu saobraćajnicu, zahvalio bih se svima koji su učestvovali u ovom projektu i radnicima koji su radili u nehumanim uslovima posljednjih dvadeset dana i dali sve od sebe da ovo bude završeno u roku, sanacija atmosferksog kanala biće nastavljena nakon turističke sezone”, poručio je  sekretar Sekretarijata za investicije Joko Popović.

Režim saobraćaja se nastavlja nromalno, a stubićima će se ponovo blokirati ulazak u šetališnu zonu, pa će saobraćaj u samoj šetališnoj zoni od danas ponovo biti zabranjen.

/RTV Budva/

Francuska: Sedam mrtvih u požaru u zgradi u Nici

0
Francuska: Sedam mrtvih u požaru u zgradi u Nici
Vatrogasci – ilustracija – Shutterstock

Sedmero ljudi poginulo je u požaru koji je buknuo u stambenoj zgradi u Nici na jugoistoku Francuske u noći na četvrtak, priopćili su vatrogasci.

Još nije poznato što je izazvalo požar na sedmom katu zgrade u četvrti Moulins u radničkom dijelu grada.

Unatoč velikim naporima, nažalost, sedmero ljudi poginulo je tijekom požara, navela je hitna služba.

Tri su osobe hitno prevezene u bolnicu.

U gašenju požara sudjelovala su 72 vatrogasca.

Traje potraga za 16 članova posade nakon prevrtanja tankera kod Omana

0
Traje potraga za 16 članova posade nakon prevrtanja tankera kod Omana
Tanker Foto: – / Shutterstock

Strahuje se da je šesnaest članova posade poginulo nakon što se u ponedjeljak prevrnuo mali tanker kod Omana, prenosi Splash247.

Operacije potrage i spašavanja kako bi se pronašlo 16 članova posade koji su bili na brodu Prestige Falcon nosivosti 7056 tona pod zastavom Komora do sada su bile uspješne.

Prema MarineTraffic, brod je krenuo prema jemenskom lučkom gradu Adenu, isplovivši iz Dubaija.

Nema naznaka da je 17 godina star tanker bio upleten u vojnu kampanju koju su vodili Hutiji protiv trgovačkog brodarstva u regiji.

U Dubrovniku 23.700 gostiju, najviše Britanaca i Amerikanaca

0
U Dubrovniku 23.700 gostiju, najviše Britanaca i Amerikanaca
Dubrovnik foto Boka News

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku se ovih dana odmara više od 23 hiljade i 700 gostiju – dva posto manje nego u isto doba lani.

Uz vodeće Britance i Amerikance, najbrojniji su gosti iz Francuske, Njemačke, Australije, Španjolske, Irske, Norveške, Švedske i Poljske.

Od početka godine registrirano je nešto više od 651 tisuće dolazaka i milijun 975 hiljada noćenja – što je porast od 15 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Kotor – zabilježene visoke koncentracije PM10 čestica, zvanične institucije poručuju zbog pijeska iz Sahare

0
Kotor – zabilježene visoke koncentracije PM10 čestica, zvanične institucije poručuju zbog pijeska iz Sahare
Kotor – foto Boka News

U periodu od 20-24. juna 2024.godine zabilježene su visoke koncentracije PM10 čestica u sve tri zone za kvalitet vazduha u Crnoj Gori. U Kotoru su tokom četiri dana registrovana prekoračenja granične vrijednosti srednje dnevne koncentracije PM10 čestica u vazduhu.

Prema izvještaju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, početkom treće dekade juna, pod uticajem toplog vazduha, jakih južnih strujanja, teritorija naše države je bila izložena prašini i sitnom pijesku koji potiče iz oblasti pustinje Sahare (neuobičajena, ali sve češća pojava zadnjih godina). Prekoračenja granične vrijednosti PM10 čestica su u direktnoj vezi sa navedenom pojavom.

Ostali paramerti su bili u okviru propisanih vrijednosti.

Izvještaj o kvalitetu vazduha na teritoriji Crne Gore za jun 2024.godine možete pogledati na sledećem linku objavljenom na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine: