„Ala smo se naodmarali” – naziv je izložbe Muzeja Vojvodine iz Novog Sada koja će u kotorskoj Galeriji solidarnosti biti otvorena u četvrtak 26.maja u 20 sati.
Autorke Milkica Popović i Agneš Ozer pripremaju dokumentarnu postavku vezanu za period od početka razvoja vojvođanskog turizma u drugoj polovini 19.vijeka do osamdesetih godina 20.vijeka.
Organizatori su OJU „Muzeji” i Muzej Vojvodine.
Sekretarijat za kulturu Opštine Herceg-Novi raspisao je Konkurs za izradu likovnog, umjetničkog rješenja za oslikavanje murala u okviru festivala “Street art” koji će se održati u junu ove godine.
Tokom festivala umjetnici će odabrana rješenja na temu “More” oslikavati na četiri lokacije.
Na ovaj način biće oplemenjeni betonski zidovi: na Savini iznad Osnovne škole “Milan Vuković” i iznad apartmanskog naselja “Energoprojekta”, i na Toploj ispod Osnovne škole “Dašo Pavičić” , kao i stepenište između Gradskog muzeja i Šetališta Pet Danica.
Festival organizuju Sekretarijat za kulturu, Turistička organizacija Herceg-Novi i Agencija za izgradnju i razvoj grada. Cilj “Street art” festivala je oplemenjivanje gradskih prostora i njihovo uklapanje u opšti tradicionalni urbani ambijent, uz istovremeno afirmisanje savremenih formi umjetničkog izražaja.
Na Konkursu mogu učestvovati afirmisani i neafirmisani umjetnici ili umjetničke grupe i organizacije koje se bave likovnim stvaralaštvom, sa najviše tri predložena rješenja.
Prijava treba da sadrži idejno rješenje, kao i ime ili imena autora, adresu, telefon, i mejl adresu autora, naziv rada. Uz prijavu treba dostaviti skicu i koncept rješenja, tekstualno obrazloženje rješenja i portfolio sa opisom realizovanih ranijih projekata i trajanjem realizacije.
Rok za podnošenje prijava je 15 dana.
O dostavljenim urednim prijavama odlučivaće Komisija sačinjena od četiri stručnjaka iz oblasti umjetničkog stvaralaštva, dok će peti glas dati građani putem fejsbuk stranice „Street art“ festivala.
Odluka Komisije biće objavljena u roku od 15 dana od dana zaključenja konkursa.
Tri najbolja rada biće nagrađena novčanim nagradama u iznosu od po 200 eura. Autori prva tri nagrađena rada oslikavaće murale na predviđenim lokacijama. Materijal za izradu murala, prevoz i smještaja autora nagrađenih rješenja obezbijediće organizatori.
Prijavu na Konkurs sa prilozima treba dostaviti: na adresu Opština Herceg-Novi, Trg Maršala Tita 2, Herceg-Novi, sa naznakom: Sekretarijat za kulturu, prijava na konkurs „Street art“ ili neposredno, predajom na šalteru Građanskog biroa Opštine Herceg Novi ili putem elekronske pošte tamara.lepetic@hercegnovi.me.
Tekst konkursa i slike predviđenih lokacija možete preuzeti ovdje.
Centar za žensko i mirovno obrazovanje – Anima iz Kotora organizuje večeras u 19 satu u Kući slobodne misli u Kavču radionicu i poziva sve zainteresovane da se pridruže.
“24. maj je Međunarodni dan ženskih akcija za mir i razoružanje i Dan Kuće slobodne misli koji sveke godine obilježavamo. Podsjećamo povodom ovog značajnog datuma da Siromaštvo + Nacionalizam = RAT i da Blagostanje + Građanska svijest/ odgovornost + Razoružanje = MIR. Neophodno je napraviti napor i suprotstaviti se svim uslovima koji destabilizuju našu sigurnost”, poručuju iz Anima.
Radionica koju planiraju podsjetiće na akcije koje je Anima realizovala od svog nstanka do danas sa ciljem izgradnje mira.
Na stazi Orjensko sedlo – Veliki kabao (1894 m), proteklog vikenda članovi planinarskog kluba „Subra“ obnovili su do sada jedva vidljivu spomen-ploču sa natpisom VARESANIN-STEIC. Mada se radi o skromnijem klesarskom radu, sa malo teksta i bez godine, spomen-ploča ima značaj, ne samo za Orjen, već i za tadašnju Austrougarsku, odnosno, današnju Crnu Goru.
Po našim saznanjima, postavljena je u godinama koje su prethodile 1889-oj. Negdje tih godina ovaj, krajnji južni dio Carevine, posjetio je austrougarski prestolonasljednik, princ Rudolf Habzburg. Rudolf je ličnost čiji život i smrt i danas bude pažnju i izazivaju kontroverze. Liberalnih shvatanja, politički oponira sopstvenom ocu i caru, Franju Josipu, a pod pseudonimom Julius Felix često piše novinske članke uperene protiv očeve politike. Ima bračne probleme i brojne preljube i uz sve to, vremenom postaje sve veći ovisnik o alkoholu i morfijumu.Nasilno umire 1889. godine, u nedovoljno razjašnjenim i sumnjivim okolnostima, navodno, izvršivši samoubistvo (s šest prostrijelnih rana?) nakon što je ubio ljubavnicu.
Rudolf ima i svijetlu stranu: kao mladić putuje širom Evrope prikupljajući raznu građu, prije svega iz oblasti ornitologije, u čemu postiže i značajne rezultate, te objavljuje naučne radove. Tako je ostalo zabilježeno da je upravo on objavio vrlo zanimljiv rad koji donosi prvi značajan popis ptica južne Hercegovine. Objavljen je u drugom godištu Glasnika hrvatskoga naravoslovnog društva (Zagreb, 1887) pod naslovom Ornitoložke bilježke s juga. Autor je potpisan kao „kraljević Rudolfo”, a rad je napisan u maju 1886. godine. Rudolf je inače boravio na Lokrumu kod Dubrovnika 1885, a pravio je izlete i u bližu okolinu. Za pretpostaviti je da je tom prilikom i izveo planinarski uspon na 1894 m visoki Veliki kabao, glavni vrh Orjena, i najvišu tačku primorskih Dinarida uopšte. Zapis o tome sigurno negdje postoji, ali do sada nismo došli do konkretnijeg podatka i bolje potvrde događaja od same spomen-ploče. Uklesana je u prvoj trećini staze ka vrhu, u kosini stijene pod velikom munikom.
Natpis VARESANIN-STEIC pripisujemo graditeljima staze za lagodniji izlazak princa, austrougarskim visokim vojnim oficirima, Varešaninu i Steiću. Budući da je Rudolf izašao na vrh Orjena prilikom svoje privatne posjete jugu tadašnje Carevine, ovu stazu ujedno smatramo najstarijom planinarskom stazom u Crnoj Gori. Uz cjelovito sakupljenu i adekvatno prezentiranu priču, sigurni smo da staza Orjensko sedlo – Veliki kabao može, osim planinarske, postati i atraktivna turistička izletnička destinacija.
Obnovu spomen-ploče članovi „Subre“ obavili su kao uzgrednu aktivnost u sklopu priprema za predstojeći 17. Orjenski maraton (28. i 29. maj). Zahvaljujući blagoj prethodnoj zimi i dobrom stanju staza, stigne se uraditi i nešto više od pukog održavanja, napraviti po neki iskorak u kvalitetu. Ovog puta, uz obnovu spomen-ploče, to je uređenje priručnog odmorišta u njegovom okruženju, uz samu stazu. Naime, u tu svrhu su iskorištena velika suva debla munika, izgorjelih u požaru 2008. godine. Od tada ni spomen-ploča nema muniku iznad, koja joj je više od vijeka služila kao zaštita od atmosferskih uticaja, tako da će naredni korak biti izgradnja adekvatnog zaštitnog krovića – kaže se u saopštenju PK Subra.
U kotorskom naselju Dobrota danas se, oko 17 sati, dogodila pucnjava a, prema nezvaničnim saznanjima CdM-a, meta napada je bila Tamara Zvicer, inače žena Radovana Zvicera koji slovi za pripadnika jednog od tri kotorska kriminalna klana.
Tamara Zvicer se nalazila u automobilu i prošla je bez povreda. Napadači su pobjegli. Policija je blokirala izlaze iz grada.
Iz vrha Uprave policije nezvanično je saopšteno da je “metak završio u autombilu Kotoranke Tamare Zvicer, koja u pucnjavi nije povrijeđena”.
Isti sagovornik koji je potvrdio da je metak završio u vozilu Zvicerove, kazao je da policija ne može sa sigurnošću tvrditi da je ona i bila meta napada.
“Još nemamo ni oštećenog, ni osumnjičenog. Na mjestu na kom je došlo do upotrebe vatrenog oružja pronađeno je samo vozilo Tamare Zvicer, ali se ne zna da li je njen automobil slučajno pogođen”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Brijesta, mjestašce u stonskoj opšrini s pedeset mještana, pročulo se otkada postoji plan za Pelješki most, ali u njegovoj vali, okruženoj s nekoliko kuća i nevelikom rivom, postoji nešto po čemu će zasigurno postati i poznatije! Tamošnjim školjkarima, braći Vicku i Zdravku Laziću, pošlo je za rukom ono što još nikome na Jadranu nije, a posreći li im se, proslavit će svoju Brijestu i po biserima!
Za početak će vam skromno reći da cijela stvar još nije na čvrstim nogama, pogotovo ova sa školjkama bisernicama, ali je sigurno da su već uspješno uzgojili jednu drugu rijetko viđenu školjku koja se tek sporadično ponegdje ulovi.
Riječ je o “maloj obalnoj kapici” koju braća Lazići zovu kapisanta, što je inače uobičajeni naziv za Jakobove kapice. Ona je sigurno iz istoga roda, ali je dvostruko manja i, za razliku od bijelih rođaka, tamnih je boja, od crne do narančaste, a sočna mesa i jednako je ukusna, ako ne i ukusnija. U Istri je vade zimi i zovu je kapištrela, ali još ih nitko nije uzgojio za prodaju.
– Latinski naziv je Chlamyus multistriata, valjda zbog ovih strija po oklopu, a neki je zbog toga zovu i češljača. Osim na jednome mjestu u Francuskoj, nigdje na svijetu nisam pronašao da je uzgajaju – upoznaje nas Zdravko. Inače, braća Lazići su već treća generacija u obitelji školjkara pa su odmalena na moru. U dušu znaju podmorje Malostonskog zaljeva i svakodnevno su na polju s bovama od sto tisuća metara četvornih.
Kolačić za ovratu
– Mi bismo viđali tu školjku kad bismo išli s didom na more, poslije bismo je i sami nekad izronili, sretali smo je na pergolaru nahvatanu po kamenicama i mušulama. Primijetili smo da je danas ima, a sutra nema pa smo počeli proučavat. Shvatili smo da se može sama uhitit, ali i otplivat. Zatim smo vidili da ovrata, kad naiđe, prvo nju pojede, jer ima meki oklop pa joj dođe kao kolačić na vrhu kamenice. Zato smo ih malo po malo počeli izdvajat i skupljat sa strane jednu po jednu. Sad je zatvaramo u mreže i stalno povećavamo količinu, a izdvojili smo i mlađ. I bitno je da ima dovoljno mlađi. Samo, sve je još u pionirskoj fazi i nismo je registrirali. Dosta je osjetljiva školjka i ne bismo je mogli isporučivat u većim količinama dok ne stvorimo matični stok, ali shvatili smo da brzo raste jer izgleda da joj ova lokacija paše, što je dobro – govori Vicko i otkriva da ih čuvaju već na devet mjesta.
– Nas je potaknulo to što su nam svi prijatelji koji su ih probali govorili da su fantazija od okusa. Zato smo sad u fazi da možemo reć “idemo povadit kilo, dva za društvo”. Ipak, još uvijek smo oprezni s komercijalnim uzgojem jer proučavamo kako se ponaša – govore braća i ne žele ni spekulirati o cijeni dok ne budu sigurni da ih mogu stalno isporučivati.
Mijene u moru
– Mijenja se temperatura, ne znam, možda su se dogodile promjene sa školjkama, neke su izumrle, a neke druge se razvile – govore nam svoja dugogodišnja zapažanja. Tako su, pričaju nam, naišli i na tzv. krilatu kamenicu, malo su istraživali i shvatili da imaju primjerke bisernica latinskog naziva Pteria sterna kakvih ima u toplim morima Kalifornije. Sad ih već nalaze po jednu do dvije na dan, ali više je ne prepuštaju slučaju, jer naišli su na dva primjerka koja su velika kao i one kakve se uzgajaju za proizvodnju bisera po svijetu u toplim morima, na Tajvanu, Filipinima…
– Nisu popularne po mesu, već po biseru, a vidili smo da ima mlađi, što znači da u moru postoje i veći primjerci, samo niko nije išao za tim – pokazuje nam Zdravko jednu.
Obrambeni sedef
– Pogledajte kako ona ima jedan mali rog i dlačice, sad treba vidjeti u kakvom okruženju može rasti. Izdvajamo ih, možemo ovo nazvat probnom fazom, šta je za nas izazov. Ja sam proučavao priču o bisernicama, zna se ona o zrnu pijeska koje uđe u školjku, ali doznao sam da treba stavit komad mišića neke druge školjke u nju, a ona će se braniti proizvodnjom sedefa. Evo, vi na njoj točno vidite na oklopu da ima deformacije – govori Zdravko, kojemu, s obzirom na količinu kamenica koje je vidio za života, čovjek vjeruje da zna što govori. On je, naime, uvjeren da je u našemu moru moguće proizvoditi bisere. Jer takve školjke se, kaže, hrane istom vrstom algi kao i obična jestiva kamenica i očito je da joj ovdje nešto odgovara.
– Krhko nam je znanje za sada, ali tko zna… – vrti glavom i priznaje da im je mogućnost za istraživanje i poigravanje s novim vrstama priuštio napredak u proizvodnji. Lazići se sjećaju kako su stari mještani radili s drvenim đardinima i konopima i kako je to, u odnosu na današnje kolektore, bila prava manufaktura.
– Sada je jednostavnije, pa ipak, ako hoćeš malo bolji život sebi i djeci, treba radit od jutra do mraka – zaključuje Vicko, inače otac četvero djece – šestogodišnje Mile, četverogodišnjeg Zorana, dvogodišnjeg Antonija i devetomjesečne Blaženke. A supruga Marija spremila je za ekipu “Slobodne” kapisante na buzaru. “Najukusnije su na jednostavan način”, govori Marija, a mi odgovorno tvrdimo da nešto tako ukusno i slatko iz mora odavno probali nismo. Zato Lazićima želimo samo jedno: Živila im mlađ!
Piše Silvana Uzinić
Foto Tom Dubravec/EPH
Četvoročlana delegacija Udruženja građana „Podmorničar“ iz Tivta otputovala je za Pulu gdje sutra počinje 53. Kongres podmorničkih veterana svijeta. Na čelu delegacije našeg udruženja koje okuplja bivše jugoslovenske podmorničare u Crnoj Gori, je kapetan bojnog broda u penziji Rajko Bulatović, posljednji komandant 88.Flotile podmornica RM VJ.
Četvorodnevni skup u Puli, okupiće preko 180 podmorničkih veterana iz 21 države sa pet kontinenata svijeta. Među učesnicima su i neke od legendi svjetskog podmorničarstva, poput kapetana bojnog broda u penziji Igora Kurdina, predsjednika Udruženja podmorničara Rusije iz Sankt Petersburga. Kurdin je bio 1986 bio zamjenik komandanta na sovjetskoj nuklearnoj balističkoj podmornici K-219 koja je oktobra 1986, nakon požara i eksplozije, potonula u Atlantiku u blizini Bahama dok je bila na redovnoj patroli, noseći 15 balističkih raketa sa nuklearnim bojevim glavama, usmjerenih u ciljeve u SAD. Ruski podmorničar kasnije je o ovom incidentu u kome je poginulo 6 njegovih kolega, jednom od najvećih tokom Hladnog rata, kao ko-autor, napisao knjigu „U neprijateljskim vodama“, po kojoj je 1997 snimljen istoimeni akcioni film sa holivudskim zvijezdama Matrinom Šinom, Rutgerom Hauerom i Maksom von Sidouom u glavnim ulogama.
Inače, Organizacioni komitet međunarodnog Udruženja podmorničkih veterana povjerio je organizaciju 53. ISC (International Submariners Congress) hrvatskoj udruzi „Podmorničar“ iz Pule povodom obilježavanja 150 godina od izuma torpeda u Rijeci, 110 godina od početka gradnje podmornica u Puli i Rijeci, te 50 godina od početka vlastitog razvoja podmornica u Brodarskom institutu u Zagrebu, Brodoprojektu u Rijeci i Brodosplitu u Splitu.
“Važan argument za takvu odluku bio je i dokazana spremnost podmorničkih veterana iz Hrvatske na razvoju saradnje i prijateljstva među podmorničarima sa prostora bivše SFR Jugoslavije, koje je rezultiralo objavljivanjem brojnih stručnih radova, knjiga i monografije.”- kazao je predsednik organizacionog odbora 53. ISC, dr Andrej Korbar.
Ovaj veliki međunarodni skup podmorničkih veterana svijeta održava se pod pokrovitelkstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i Ministarstva odbrane Hrvatske.
Pored ostaloga, učesnici 53.Kongresa podmorničkih veterana svijeta u Puli, narednih će dana simbolično, u znak sjećanja na sve podmorničare i sve druge poginule mornare u proteklim ratovima, položiti vijenac u more sa palube broda u nedaleko od pulske tvrđave Muzil, na mjestu u blizini pozicija gdje su u Prvom svjetskom ratu potopljeni autrougarski bojni brod “Viribus Unitis” i francuska podmornica “Curie”, odnosno kod Rovinja gdje su stradali austrougarski putnički parobrod “Baron Gautch” i italijanska podmornica F-14.
Maslinarsko društvo Boka obavještava članove i zainteresovane građane da je u toku distribucija sadnica masline sorti: žutica, lećino, askolana, koratina, pendolino i buža, po izuzetno povoljnoj cijeni od 2,00 € /kom.
NVO Maslinarsko društvo Boka – Boka Kotorska, nabavilo je, za potrebe svojih članova, preko 800 sadnica masline iz Metkovića (Rasadnik Prud) i Srednje poljoprivredne škole u Baru.
Sadnice možete preuzeti kod Uljare Maslinarskog društva Boka, u Radanovićima (preko puta škole).
Informacije putem telefona 067 201 732, Vesna Đukić
Međunarodni golf turnir “Memorijal knjaginje Milice” i prvi zvanični Montenegro Open održan je na VF golf terenu u Sarajevu tokom vikenda u organizaciji tivatskog golf kluba “Knjaginja Milica”, Golf saveza Crne Gore, a uz podršku Golf Kluba Sarajevo. Turnir posvećen obilježavanju decenije nezavnosti Crne Gore kao generalni sponzor podržala je kompanija „Luštica Development“, koja u okviru kompleksa Luštica Bay u Tivtu gradi prvi profesionalni šampionski golf teren sa 18 rupa u Crnoj Gori.
Prvi amaterski prvak Crne Gore na turniru u Sarajevu postao je Goran Radonjić iz Bara, koji je odigrao 173 udarca u dva dana igre (85,88). Na drugo mjesto Nacionalnog prvenstva plasirao se Sead Franca sa 191 udarcom (97,94) dok je treće mjesto osvojio Slavoljub Šćekić sa 195 udaraca (96,99).
Prva amaterska prvakinja Crne Gore u golfu je Slobodanka Ščekić koja je odigrala 227 udaraca.
Prvi međunarodni amaterski prvak Crne Gore je Mahir Kadrić iz Sarajeva koji je odigrao 144 udarca (73,71). Drugo mjesto osvojio je Samir Smajić također iz Sarajeva sa 146 udaraca (70,76), dok je treće mjesto zauzeo Zoran Palameta iz Mostara sa 154 udarca. Zanimljivo je da se prvak odlučivao zadnjih par rupa.
Kod dama najbolja je bila Snježana Crnoglavac sa 154 udarca (75,77) iz Zagreba. Drugo mjesto osvojila je Edina Sudžuka iz Sarajeva sa 195 udaraca, dok je treće mjesto osvojila Slobodanka Šćekić sa 227 udaraca.
Nagrade najboljima uručio je Risto Lučić predsjednik GK „Knjaginja Milica“ koji se zahvalio svim učesnicima ovog istorijskog turnira u golfu. Predstavnici GK Sarajevo Adnan Zjajo i Nedim Čehajić uručilu su Goranu Radonjiću plaketu u znak zahvalnosti, što je i prva plaketa koju je dodijelio GK Sarajevo u toku postojanja.
Golf nadmetanje u Sarajevu koje okupilo 44 takmičara iz regiona u obje konkurencije, usko je povezano sa Luštica Bay-om, jednim od najljepših turističkih zajednica u izgradnji na Mediteranu u čijoj prezentaciji su, nakon takmičenja, uživali ljubitelji golfa i gosti iz cijelog regiona.
„Ovom prilikom predstavljen je i golf teren u naselju Luštica Bay koji će će biti izgrađen na površini od 86 hektara a čiji dizajn potpisuje čuveni Geri Plejer (Gary Player). Teren će imati 18 rupa i spada u kategoriju terena za održavanje turnira u golfu. U sklopu golf terena, planirano je preko 19 hektara zelenila, kao i golf klub. Na lokaciji budućeg golf terena tokom ljetnje sezone postoji i vježbalište za golf.“-saopšteno je tim povodom iz kompanije „Luštica Development“.
Umjesto slavljeničkog raspoloženja, Grad teatar dočekuje svoj 30. rođendan u finansijskoj krizi koja je dovela u pitanje održavanje ovogodišnjeg jubilarnog izdanja. Lokalni parlament odobrio prošle sedmice polumilionski kredit za Festival, a javnost i dalje očekuje rezultate izviđaja Tužilaštva koje provjerava ugovore Grada teatra sa privatnom firmom Multimedija, vrijedne vise miliona eura.
Prema riječima predsjednice Savjeta Grada teatra, Tijane Kotarac, ni kreditno zaduženje od 500.000 eura, nije garancija početka 30. Festivala.
“I pored odobrenog kredita i dalje nisam sigurna da će se Festival održati, jer smo u takvoj situaciji da su zaposleni poslednju platu dobili u januaru. Od glamuroznog Festivala, kako smo htjeli da proslavimo jubilej, nema ništa. Ali, od festivala koji bi mogao da bude slijed prethodnih u kvalitetnom smislu, moglo bi nešto da bude”, kaže Kotarac.
Tijana Kotorac dodaje da su zbog mnogih dugova moguće blokade festivalskog računa od povjerilaca. Zbog toga ni kredit nije garancija da će se festival održati bez finansijske agonije.
Budvanski Grad teatar je od osnivanja važio za najskuplji festival koji se finansirao milionskim iznosima najprije iz državne, a potom i opštinske kase iz koje je samo za ovu festivalsku godinu predviđeno 900.000 eura.
Ipak, 30. izdanje Grad teatar dočekuje bez svoje matične scene, pozorišta i prateće tehnike. Jedini je festival u zemlji čiji je centralni (pozorišni) segment godinama uređivala privatna firma, pa su se iz budžeta građana paralelno plaćali zaposleni u Gradu teatru i privatna firma Multimedija Marka Kentere.
Nezvanično se procjenjuje da je iz opštinske kase na taj način u privatne džepove preneseno više miliona eura, a odbornik Pokreta za promjene, Stevan Džaković, ocjenjuje da je riječ o organizovanom kriminalu.
“Mediji su objavili da je Sporazumom o priznanju krivice Kentera obavezan da vrati Opštini dva i po miliona EUR (u aferi Kopirajt, koja je vezana za poslovne dogovore Kentere sa bivšim predsjednicima Opštine Rajkom Kuljačom i Lazarom Rađenovićem), a ranije smo dobili odgovor na jedno odborničko pitanje u kojem se kaže da je Opština ugovarala poslove sa Kenterinim firmama u ukupnom iznosu od oko sedam miliona eura”, podsjeća Džaković.
Iz vladajuće Demokratske partije socijaliste (DPS) se nisu zvanično oglašavali povodom navoda o izviđaju koruptivnih radnji u Gradu teatru, ali je visoki partijski čelnik, Boro Lazović, najavio da će lokalna vlast glasati za kredit Festivalu.
“Imamo brend Grad teatar, 30 mu je godina, to je već momak za ženidbu, skoro i prestarao. Ali, kako da se oženi, đe da dovede đevojku, kad nemamo infrastrukturu? To je ono što Budvi fali, i zato za mene nema dileme da li Gradu teatru treba odobriti kredit”, ističe Lazović.
Protiv kredita, koji će se morati vratiti uz kamatu od devet posto, je opozicioni odbornik Demokrata Miomir Pejović.
“Ajde da saberemo: samo od afera koje su procesuirane, koliko je pozorišnih sala moglo da se izgradi u Budvi? Dok smo ja i kolege iz opozicije ukazivali na afere od kojih će na desetine miliona eura morati da budu vraćene u gradski budžet, što ste vi radili? Dizali ste ruke”, rekao je Pejović tokom skupštinske rasprave u lokalnom parlamentu.
Podsjetimo, ovih dana je objavljeno da državno Tužilaštvo ispituje ugovore koje su o transakcijama Opštine, Grada teatra i firme Multimedija potpisivali Marko Kentera i bivši predsjednici Opštine Budva Rajko Kuljača i Lazar Rađenović u periodu od 2007. do 2012. godine. Njihova vrijednost se procjenjuje na oko pet miliona eura.
Jasna Vukićević RFE
© BokaNews, 2021
