Greenpeace pozvao novu vladu da se usprotivi bušenju Jadrana

0

Izjava predsjednika Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) da turizam neće imati posljedica ako dođe do katastrofe prilikom bušenja Jadrana koje je CG  odobrila ili kasnije s neke potencijalne naftne platforme, izazvala je brojne reakcije u Hrvatskoj.

SOS za Jadran
SOS za Jadran

Radulović je odgovarajući na kritike da bi naftne buštotine mogle dovesti do gašenja turizma u Crnoj Gori, poentirao izjavom da bi od takvih bušotina bila ugroženija južna Dalmacija nego Crna Gora jer se bušotine nalaze točno na mjestu gdje teče morska struja koja je dosta jaka i ide od Albanije pored Crne Gore prema Hrvatskoj

„Prema tome, ako dođe do nekih ekoloških problema, više bi stradala Hrvatska nego Crna Gora, koja to ne bi ni osjetila’, konstatovao je Žarko Radulović.

Na izjave iz Crne Gore reagovali su iz Ministarstva gospodarstva Hrvatske, gdje smatraju da ovakve poruke potencijalno mogu nanijeti štetu gospodarstvu i turizmu RH te narušavaju sadašnje dobre bilateralne odnose između Hrvatske i Crne Gore. Sličan projekt pokušala je u Hrvatskoj progurati i vlada Zorana Milanovića, ali on je neslavno propao zbog žestokoga protivljenja javnosti, ali i nedefinirane granične crte s Crnom Gorom.

SOS Jadran
SOS Jadran

Iz Greenpeacea Hrvatska, koji je bio dio koalicije udruge koja se borila protiv projekta istraživanja nafte i plina u Jadranu, za tportal kažu da unatoč velikom protivljenju lokalnih zajednica i regija, Jadran je i dalje pod neposrednom prijetnjom novih naftnih platformi, primarno u Italiji, a sada i u Crnoj Gori.

“Jadran je jedan – morski okoliš ne poznaje nacionalne granice i nitko ga nema pravo ugrožavati. Vrlo je zabrinjavajuće da nakon što je ovakav štetan projekt zaustavljen u Hrvatskoj, sada ista opasnost prijeti na samo nekoliko desetaka kilometara od Dubrovnika. Stoga tražimo od nove hrvatske vlade da iskoristi sve pravne mehanizme i snažno zahtijeva od svih susjednih država jedinstvenu zaštitu Jadranskog mora. Putem međunarodne koalicije Jedan Jadran, krovne ekološke organizacije država koje imaju izlaz na Jadran, ujedinile su se u zaštiti zajedničkog mora. Sada isto tražimo od svih nacionalnih vlada’, poručila je Tomac.

Dokumentarna izložba “Pređu u spomen”

0

pozivnica

Dokumentarna izložba “Pređu u spomen” autorke Jagode Buić, povodom petogodišnjice smrti glumca Predraga Pređa Vušovića, u organizaciji Ministarstva kulture Crne Gore, OJU “Muzeji”-Kotor,Galerije solidarnosti i Društva za kulturnu saradnju Perun iz Zagreba, otvara  se u Galeriji solidarnosti u Kotoru, u petak, 30. septembra 2016. u 20 sati. Izložbu će otvoriti Pavle Goranović, ministar kulture Crne Gore.

„Pređo. Koliko smijeha, koliko radosnih susreta, koliko sjajnih scena – ova izložba je sačinjena tek od nekoliko naznaka, krhoitna, odrazaka, koje će u svakom koji ga je poznavao nadam se izazvati vatromete, vodopade, asocijacija i sjećanja. Uvijek toplih, neprevaziđeno maštovitih, mangupskih, pametnih. Pređo je bio veliki glumac, širokih dimenzija razmišljanja, osjetljiv na najtananije nijanse tona. . Njegova katkad naturalistička gluma nikada nije gubila pečat univerzalnih vrijednosti.“, zapisala je autorka izložbe, svjetski poznata umjetnica  Jagoda Buić.

Predrag Vušović Pređo je rođen 29. avgusta 1960. godine u Kotoru; osnovnu i srednju školu završio je u Dubrovniku. Tu započinje glumačku karijeru, već početkom ’70-ih igrajući Toma Sawyera u istoimenoj predstavi. Od 1979. živi u Zagrebu, gdje je studirao na Akademiji dramskih umjetnosti. Do 1996. radi u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića, nakon čega prelazi u kazalište “Gavella” u Zagrebu. Izvan matičnog teatra pamte se njegove uloge u predstavama “Kralj Ubu”, “Mušica”, “Onaj koji govori da, onaj koji govori ne”, “Lov na bljedolikog”, kao i mnogobrojni nastupi na Dubrovačkim ljetnim igrama, gdje je obilježio naslove kao što su Vojnovićeva “Dubrovačka trilogija” u režiji J. Juvančića, Goldonijeva “Kafeterija” u režiji T. Radića, te tri Držićeva “Dunda Maroja”, u režiji K. Dolenčića, P. Magellija (gdje je za ulogu Pometa osvojio i nagradu “Orlando”) i I. Kunčevića. U kazalištu Gavella, svojoj matičnoj kući, Predrag Vušović Pređo igrao je u Beaumarchaisovoj “Figarovoj ženidbi”, Goldonijevim “Ribarskim svađama”, Gogoljevoj “Ženidbi”, Matišićevim “Anđelima Babilona”, Jonsonovom “Volpone iliti Lisac”, Shakespeareovom “Richardu III” te “Zimskoj priči”, Kaiserovom “Od jutra do ponoći”, Perišićevoj “Kulturi u predgrađu”, Kljakovićevom “Teštamentu”, u predstavi “Prije sna” Lade Kaštelan, Šovagovićevim “Ptičicama”, obilježivši svojom pojavom noviju istoriju ovoga pozorišta .Prebogata filmografija uključuje i naslove kao što su “Putovanje u Vučjak”, “Je li jasno, prijatelju?”, “Ante se vraća kući”, “Kraljica noći”, “Ne dao Bog većeg zla”, “Svjedoci”, “Kako je počeo rat na mom otoku”, “Maršal”, “Nebo, sateliti”, “Doktor ludosti”, “Duga mračna noć”, “Pušća Bistra”, “Duh u močvari”, “Libertas”, “Metastaze”, “U zemlji čudesa”, “Čovjek ispod stola”, “72 dana”, sve do posljednjeg, “Koko i duhovi”, a tu su i njegove uloge u mnogobrojnim televizijskim serijama. Predrag Vušović preminuo je u Zagrebu, 17. februara 2011. Sahranjen je u Risnu.

Prijem za učesnike Svjetskog prvenstva u ribolovu iz broda

ucesnici-svjetskog-prvenstva-u-ribolovu-posjeta-opstini_resize
Ucesnici-svjetskog-prvenstva-u-ribolovu

Predsjednica opštine Stivat Snežana Matijević i potpredsjednik Dejan Maslovar ugostili su jučer kapitene, svih 12 ekipa koje se takmiče na 52. Svjetskom prvenstvu u ribolovu iz broda za seniore i 16. Svjetskom prvenstvu u ribolovu iz broda za juniore, koji se održava u Tivtu od od 24. septembra do 1. oktobra.

Ekipe koje se takmiče dolaze iz: Slovenije, Hrvatske, Italije, Portugala, Španjolske, Francuske, Belgije, Luksemburga, Velike Britanije, Irske, Francuske i Crne Gore.

Među gostima su bili i delegati Međunarodne federacije za sportski ribolov (FIPS-M) Ronny De Ranter i Gilbert Zangerle, koji je sekretar  Federacije, kao i Mladen Rostović, predsjednik Saveza za sportski ribolov na moru Crne Gore.

Domaćini su im poželjeli dobar ulov i odlične rezultate, uručivši im prigodne poklone.

Opština  Tivat svesrdno je podržala ovaj događaj prepoznajući njegov značaj kada je u pitanju promovisanje sporta, ali i Crne Gore i Tivta na međunarodnom nivou.

 

Međunarodni naučni skup – „Od rata do mira na Jadranu: 1914 – 2016“

0
Kotor - „Od rata do mira na Jadranu: 1914-2016“
Kotor – „Od rata do mira na Jadranu: 1914-2016“

Međunarodni naučni skup „Od rata do mira na Jadranu: 1914-2016“, koji se u okviru festivala nauke „Otvoreni Dani nauke“ održava danas, u crkvi Svetog Pavla, u Kotoru otvorila je ministarka nauke, prof. dr Sanja Vlahović.

Riječ je o konferenciji koja okuplja veliki broj renomiranih naučnika iz Crne Gore, Italije i San Marina, koji su izlagali i razmijenili mišljenja o različitim temama vezanim za jadransku oblast, tretiranim sa političkog, diplomatskog, vojnog, ekonomskog i kulturnog aspekta.

Pored ministarke Vlahović, na ceremoniji otvaranja Međunarodnog naučnog skupa „Od rata do mira na Jadranu: 1914-2016“ okupljenima su se obratili i dr Aleksandar Saša Stjepčević, predsjednik Opštine Kotor, prof. dr Živko Andrijašević, prorektor Univerziteta Crne Gore kao i NJ.E. Vincenzo Del Monaco, ambasador Republike Italije u Crnoj Gori.

U svom obraćanju Ministarka Vlahović istakla je važnost povezivanja naučnih zajednica različitih zemalja, posebno onih koje su Crnoj Gori srodne i za koje nas vežu jake istorijske, kulturne i prijateljske veze. Sinergija u nauci u današnjem svijetu je ključna i zadovoljstvo je da smo se oko jedne istorijski, politički, kulturno, vojno i ekonomski važne teme danas okupili u Kotoru.

“Svjesno sjećanje o okrutnosti rata zapravo je plodno sjećanje koje nas usmjerava da gledamo naprijed, kako bi gradili bolje i demokratskije društvo, prosperitetno za generacije koje dolaze” – rekao je, pored ostalog, ambasador Republike Italije u Crnoj Gori Vinćenco del Monako. Kada govorimo o ratu i miru na Jadranu, navodi on, moramo se suočiti sa prošlošću. “Sjećanje proizvodi i strah ali i agresiju. No, činjenica je i da sjećanje na neki način garantuje našu otvorenost. Ako rekonstruišemo sve ono što je bilo – i rat i mir, moramo da se vratimo kolektivnoj svijesti. Radi se o zrelom sjećanju koje ne čini od nas taoce prošlosti niti će učiniti da od generacija koje dolaze napravimo taoce” – kazao je Del Monako poručivši da ne postoje sveti ratovi te da je samo mir svet.

Sa skupa
Sa skupa

Prorektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Živko Andrijašević, kazao je kako vodeća naučna i visokoškolska institucija Univerzitet CG i na ovaj način želi dati podsticaj naučno-istraživačkoj djelatnosti u našoj zemlji, afirmaciji nauke i istraživanjima uopšte, ali i saradnji institucija i država u ovoj oblasti.

„Kao institucija koja već gotovo pola vijeka ostvaruje važnu društvenu misiju u savremenoj Crnoj Gori, Univerzitet želi da podstakne istraživanja koja doprinose izučavanju našeg identiteta, nacionalne prošlosti i kulture, ali i naših veza sa okruženjem, uzajamnim prožimanjima i uticajima. Svaki takav kontakt jedan je od pokušaja da učinimo korak naprijed u sopstvenom civilizacijskom hodu i budemo dio naprednijeg i razvijenijeg svijeta“ – kazao je Andrijašević.

Organizatori naučnog skupa su Ministarstvo nauke, Univerzitet Crne Gore i Ambasada Italije u Crnoj Gori.

 

Završen projekat uspostavljanja rezervata prirode na Solilima

0
Danas na Solilima
Danas na Solilima

Ono što je na Solilima urađeno u protekle skoro tri godine, najbolji je primjer uspjeha koji se može postići otvorenom i dobrom saradnjom države, NVO sektora i međunarodnih organizacija i donatora – ocijenjeno je dsnas u Tivtu, na završnoj konferenciji projekta „Doživljavanje prirode na istorijskim tivatskim Solilima na crnogorskoj obali – povezivanje zaštite prirode i regionalnog razvoja“.

Saveljic-sa-njemcima-danas-na-Solilima
Saveljic-sa-njemcima-danas-na-Solilima

Projekat su realizovali su Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore iz Podgorice, Opština i Turistička organizacija Tivat, JP „Morsko dobro“, njemačka ekološka organizacija „EuroNatur“ i njemačka državna Fondacija za zaštitu prirode DBU, a njime je jedinstveno područje slanih močvara i bivše solane u južnom dijelu Tivatskog zaliva, pretvoreno u zaštićeni rezervat prirode sa svom infrastrukturom za posjetioce koji uživaju u posmatranju ptica i netaknutoj priordi. Solila koja pokrivaju površinu od oko 150 hektara, 2008 su formalno proglašena zaštičenim parkom prirode, a 2013 zvanično su uvrštena u Ramsar listu međunarodno važnih močvarnih područja. Od ukupno registrovanih 342 vrste ptica u Crnoj Gori, 114 vrsta je registrovano na samim Solilima, a od toga čak 109 primjećenih vrsta uživa neki vid zaštite. Ovo područje je kao drevna solana sa brojnim arheološkim nalazima, veoma vrijedno i u kulturno-istrojskom smislu.

“U odnosu na 2010 kada sam prvi put bio ovdje, vidi se ogroman napredak ovog projekta i samog zaštićenog područlja Solila što je zaista impresivno. Stoga se zahvaljujem svim partnerima koji su učestvovali u ovom projektu koji može biti i odličan reper za zaštitu drugih sličnih područja nekadašnjih solana na Mediteranu.”- kazao je Ulrih Vite, predsjednik DBU-a. Ta fondacija godišnje investira oko 50 miliona eura u projekte unapređenja i zaštite prirode u Njemačkoj i zemljama EU, a u posljednje vrijeme posebno je fokusirana na jugoistočnu Evropu. Uz finansijsku podršku DBU, na Solilima su u protekle dvije ipo godine sprovedene brojne aktivnosti u cilju stvaranja uslova za posjetioce, kao i promocije ovog područja kao ekoturističke destinacije.

Danas na Solilima
Danas na Solilima

“Solila su na našoj mapi važna i istaknuta tačka koju moramo štititi, ulagati i uživati u njima. Treba raditi i dalje kako bi ova zaštićena lokacija postala mjesto na koje bi odlazili mladi i stari i bila dragulj Bokokotorskog zaliva.“- istakla je gradonačenica Tivta dr Snežana Matijevičć, dok je dirkteror JP “Morsko dobro” Predrag Jelušić kazao da je ta firma u uređenje i izgradnju infrastrukture za posjetioce na Solilima, do sada investirala preko 130 hiljada eura.

“Naši planovi su dodatni sadržaji za posjetioce, monitoring stanja i promjena u rezervatu prirode i nova infrastruktura koja će naglasiti ekološku i kulturološku vrijednot Solila.”-. kazao je Jelušić dodajući da se razmišlja o obnovi jednog bazena za proizvodnju soli na tradicionalan način i kanala kojima se on snabdijeva vodom, kako bi se i to prikazalo turistima i posjetiocima.

Sa zavrsne konferencije
Sa zavrsne konferencije

Ističući da su Solila jendo od najvažnijih preostalih slanih močvarnih staništa na tzv, Jadranskom vazdušnom koridoru koji prelaze ptice selice, predsjednik “EuroNatura” Gabriel Švaderer pohvalio je sve što je postignuto na zaštiti i adekvatnoj valorizaciji tog vrijednog objekta prirode, dodajući da je u sklopu projekta napravljen i menadžment plan za Solila, ali se o njemu Ministarstvo održivog razvoja i turizma još nije izjasnilo.

“Pozivam Mnistarstvo da to konačno i uradi jer je zaista ogromno postignuće ovo što je napravljeno na Solilima – sam prostor je u mnogo boljem stanju nego 2008, dodali su se u njega adekvatni sadržaji, turisti su dobili novu atrakciju koja ih interesuje, a lokalno stanovništvo nešto na što su ponosni i što žele da sačuvaju. Solila su pravi nacrt kako treba raditi i putokaz za zaštitu i valorizaciju ostalih sličnih vrijednih područja prirode u Crnoj Gori.” – kazao je Švaderer dodajući da tu prvenstveno misli na ulcinjsku solanu “koja je sada, iskreno govoreći, u jako lošem stanju”.

Danas na Solilima
Danas na Solilima

Predsjendik CZIP-a Darko Saveljić naglasio je da je “oduševljen jakom podrškom” koju su sve lokalne vlast u Tivtu posljednjih godina pokazivale prema projektu na Solilima.

“Zaista sam srećan što kolegama iz Njemačke mogu da kažem i pokažem jedno malo čudo koje je pravo partnerstvo između državnih institucija, NVO sektora i stranih donatora i organizacija, moglo da postigne. Iako su Solila tek na pola puta do onoga kako bi na kraju trebala biti, već sada ovdje imamo jako puno toga da pokažemo posjetiocima kojih je sve više, posebno od februara kada smo uveli stalnog vodiča, pa ovdje dolaze turisti u aranžmanima agencija, kao i školska djeca na edukaciju.”- istakao je Saveljić dodajući da se uprkos brojnim zalaganjima i trudu ekologa i ornitologa, “ni djelić od ovoga što smo zajedno postigli u Tivtu, ne postiže na solani u Ulcinju, a koja je ekološki i prirodnjački, mnogo zbnačajnija od Solila”.

 

Tivatski DPS „počistio“ i posljednje funkcionere SDP-a u lokalnoj vlasti

0
Tivat panorama - foto Željko Starčević
Tivat panorama – foto Željko Starčević

Bernarda Moškov (SDP) od danas nije na čelu Turističke oprganizacije Tivat (TOT) jer je podnijela ostavku na tu funkciju.

Moškov je već duže vrijeme pod pritiskom DPS da se skloni sa mjesta direktorice TOT-a koju je ona kao iskusni turistički kadar, vrlo uspješno vodila posljednjih šest godina. Prema našim saznanjima, na njeno mjesto DPS je dovedo svoju članicu Gabrijelu Glavočić, diplomiranog pomorskog inžinjera, magistrant na Ekonomskom fakultetu u Podgorici za menadžment biznisa. Posljednjih nekoliko godina radila je kao supervisor lidershift of FOH receptionist, komercijalista i personal assistant of MNE Yacht agency.

Nju je Izvršni odbor TOT-a, i formalno postavio za v.d. direktorku.

TO Tivat press
TO Tivat press

Moškov nam je potvrdila da je podnijela ostavku i najavila da će se prihvatiti funkcije odbornice u Skupštini Opštine Tivat. Njenim odlaskom sa mjesta direktorice TOT-a, SDP koji je do posljednjih lokalnih izbora 17.aprila, bila u dugogodišnjoj lokalnoj koaliciji sa DPS, praktično je ostala je bez posljednjeg funkcionerskog mjesta koje je ta partija kontrolisala. Iako je još uvijek na čelu tivatskog Centra za kulturu, nosilac liste SDP Vojislav Kaluđerović naime, prošle je sedmice podnio ostavku na članstvo i sve funkcije u SDP.

„Tačno je da sam napustio partiju. Zbog ukupnog stanja na političkoj sceni Crne Gore ne želim se više baviti politikom. Nastaviću da radim u kulturi i unapređenju kulture u opštini Tivat, što sa i činio posljednjih 12 godina.”- kazao je novinarima juče Kaluđerović.

Vojo Kaluđerović
Vojo Kaluđerović

Prema nezvaničnim saznanjima i on je poput Moškov, bio pod velikim pritiskom DPS da se povuče sa mjesta izvrnog direktora CZK ili da pređe u partiju koju vodi Milo Đukanović, što Kaluđerović nije prihvatio. Razlog njegovom podnošenju ostavke na funkcije i članstvo u SDP je u razočaranost relativno lošim učinkom koji je ta parija imala na posljednjim lokalnim izborima na kojima je on predvodio SDP-ovu listu, ali i nezadovoljstvo Kaluđerovića načinom na koji SDP u Tivtu u posljednje vrijeme vodi njen dugogodišnji predsjednik OO, Krsto Bošković.

Kadrovi SDP proteklih mjeseci, glasanjima DPS i njenih novih lokalnih koalicionih partnera SD i HGI, “počišćeni su” iz svih organa upravljanja lokalnim javnim preduzećima i ustanovama. Sa mjesta direktora “Vodovoda i kanalizacije” iz zdravstvenih razloga, povukao se kadar SDP Čedo Lukić koga je na toj fukciji zamijenio Alen Krivokapića (DPS). U Opštini Tivat novom sistematizacijom koja je donešena poslije izbora, ukinuto je mjesto menadžera Opštine koje je ranije pokrivao SDP-u bliski Zoran Petranović, ali je on ipak ostao da radi u lokalnoj upravi kao savjetnik za ekonomska pitanja u kabinetu gradonačelnice dr Snežane Matijević (DPS).

                                                                                             

Luštica Bay se predstavlja na jesenjim sajmovima

0
Luštica bay
Luštica bay

Projekat izgradnje turističkog kompleksa Luštica Bay, predstavljen je tokom septembra u Velikoj Britaniji i Abu Dabiju, a u kompaniji najavljuju da će jesenja sajamska tura biti nastavljena promocijama u Londonu, Geteborgu i Helsinkiju.

Crna Gora kao turistička destinica i Luštica Bay kao 1,1 milijardu vrijedan projekat predstavljeni su u Birmingemu u Velikoj Britaniji na prepoznatljivoj renomiranoj izložbi „A place in the Sun“ koja za britansku publiku predstavlja najveću selekciju ponuda nekretnina u Evropi. Kao jedini projekat iz Crne Gore koji se predstavio na sajmu, Luštica Bay je privukao posjetioce navikle da na izložbama vide prezentacije nekretnina uglavnom iz Španije i Francuske.

„Tri izložbe ovog sajma prošle godine su zabilježile 22,787 posjetilaca kao dokaz da interesovanje za kupovinu nekretnina u Evropi i dalje raste kod britanske populacije. Luštica Bay je predstavljena tokom ove godine na sve tri izložbe ovog organizatora: tokom marta u Mančesteru, na proljeće u Londonu i na posljednjoj u Birmingemu“, saopštila je Nevin Kautri /Nevine Coutry/, marketing savjetnik Luštica Development.

„U Abu Dabiju, Luštica Bay je prezentirana u okviru promocije investicionih projekata u Crnoj Gori koju je povodom obilježavanja decenije nezavisnosti organizovala crnogorska ambasada u Hotelu Hilton. Gosti na promociji su pokazali veliko interesovanje za investiranje u Crnu Goru, kao i za mogućnosti koje ona nudi“, dodala je Kautri.

Lustica Bay
Lustica Bay

Luštica Bay će tokom jeseni biti predstavljena na sajmovima i izložbama u Londonu, Geteborgu i Helsinkiju. Crna Gora se pozicionira kao veoma interesantna za skandinavsko tržište zbog mediteranske klime, velikog broja sunčanih dana, umjerene zime i netaknute prirode.

 

Veteransko-rekreativna folklorna sekcija KUD „Boka“ poziva…

0
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.
Otvaranje Pina i Žućenica fest 2015.

Veteransko-rekreativna folklorna sekcija KUD „Boka“ Tivat sezonu 2016/2017 počinje 4. oktobra 2016. godine.

Probe će se održavati utorkom i četvrtkom u Domu kulture u Gradiošnici u vremenskom intervalu od 20-22 sata, kada se svi zainteresovani stari/novi članovi mogu priključiti.

Ukoliko volite folklor i želite za sebe odvojiti malo vremena koje ćete kvalitetno provesti uz psihofizičku relaksaciju, druženje i putovanja, učeći igre i pjesme, kulturu, običaje i tradiciju naroda Balkana, a naročito Crne Gore i Boke, na pravom ste mjestu, poručuju iz KUD Boka uz poruku: Godine nisu važne!

U Pomorskom muzeju Kotor predstavljen vodič na Brajevom pismu

0

U Pomorskom muzeju Crne Gore sinoć je predstavljen vodič Pomorskog muzeja na Brajevom pismu. Kako se čulo na prezentaciji u pitanju je prvi projekat ovog tipa u Crnoj Gori. Inače. ovaj događaj je dio segment programa Dana evropske baštine 2016. koji se organizuju od 26. do 30. septembra.

Na prezentaciji je govorio Aleksandar Dajković, generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture, a prisutnima se obratila i Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Pomorskog muzeja, Božidar Denda, direktor biblioteke za slijepe Crne Gore i autor projekta, Ilija Mlinarević.

„Projektom se omogućava slijepim i visoko slabovidim osobama da se upoznaju sa bogatom pomorskom istorijom Crne Gore i kao takav značajan je za razvoj crnogorske kulturna baštine. Uz štampan vodič na Brajevom pismu urađen je zvučni zapis koji je objavljen na sajtu Pomorskog muzeja, umnožen audio zapis na CD i distribuiran svim institucijama za slijepe i slabovide u CG. Cilj ovog projekta je da se podstaknu i druge institucije u Crnoj Gori da urade isto“, –  kazao je autor projekta Mlinarević.

“Vodič Pomorskog muzeja na Brajevom pismu, a prije njega prilagođavanje dijela muzejskog materijala osobama sa invaliditetom, važan su doprinos realizaciji principa jednakog prava na kulturu, na kulturno nasljeđe, što je, podsjetiću, i jedan od polaznih principa Programa razvoja kulture”, kazao je direktor Direktorata za kulturnu baštinu, Dajković. On je naglasio da je Crna Gora potvrdila niz konvencija i drugih međunarodnih pravnih instrumenata, kojima se obavezala da će težiti omogućavanju kulturnih sadržaja svim njenim građanima. “Zbog toga je večerašnji događaj izuzetno bitan stimulans ostalim činiocima kulturnog života u Crnoj Gori”, kazao je Dajković.

Waves
Waves

„U kulturološkom smislu ovaj projekat se mora posmatrati kao  projekat od šireg značaja, jer treba da podstakne i druge ustanove da krenu ovim putem.Takođe vodič treba da podstakne i korisnike a to su osobe oštećenog vida da još više koriste blago koje se krije među zidovima ovog zdanja, upoznajući tako ne samo naše nego i druga mora i druge civilizacije i ljepotu jer se domovina brani ljepotom“ – poručio je direktor biblioteke za slijepe Crne Gore Božidar Denda.

Direktorica Pomorskog muzeja, Mileva Pejaković Vujošević izrazila je zadovoljstvo što je ovim projektom proširena ciljna grupa ove institucije i kazala da je građa Pomorskog muzeja važan dio nacionalnog kulturnog nasljeđa.

U Pomorskom muzeju Kotor predstavljen vodič na Brajevom pismu
U Pomorskom muzeju Kotor predstavljen vodič na Brajevom pismu

Vodič Pomorskog muzeja Crne Gore na Brajevom pismu je projekat kojim se slijepim i slabovidim licima omogućava da se prvi put upoznaju sa bogatom pomorskom istorijom Crne Gore i kao takav je značajan za razvoj dostupnosti ovdašnjeg kulturnog nasljeđa. Uz slijepe i slabovide osobe, ciljna grupa su i udruženja i državne institucije koje se bave edukacijom i integracijom ove visoko ranjive populacije.

Izdavač vodiča na Brajevom pismu je Pomorski muzej Crne Gore, štampanje je pomogao Savezu slijepih Crne Gore, a projekat je podržan kroz Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstva kulture, za 2016. godinu.

 

Vrijeme – sunčano i vedro

0
Dobrota - foto Zoran Nikolić
Dobrota – foto Zoran Nikolić

Pretežno sunčano i vedro. Vjetar slab, na Jadranu u prvom dijelu dana slaba do umjerena bura, zatim zapadni i sjeverozapadni. Najviša dnevna temperatura između 18 i 23, na Jadranu od 23 do 26 °C.

Idućih dana i dalje će prevladavati sunčano, u unutrašnjosti u četvrtak ponegdje s maglom.

Srijeda:

Pretežno sunčano. Vjetar slab do umjeren, u jutarnjim satima i pojačan, uglavnom sjeveroistočni i istočni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 17 do 27 stepeni.

Gondola ljubavi
Gondola ljubavi

Četvrtak:

Pretežno sunčano. Vjetar slab, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 16, najviša dnevna od 18 do 28 stepeni.