Budva: Upitno održavanje 30. Grada teatra

0
Grad teatar
Grad teatar

Umjesto slavljeničkog raspoloženja, Grad teatar dočekuje svoj 30. rođendan u finansijskoj krizi koja je dovela u pitanje održavanje ovogodišnjeg jubilarnog izdanja. Lokalni parlament odobrio prošle sedmice polumilionski kredit za Festival, a javnost i dalje očekuje rezultate izviđaja Tužilaštva koje provjerava ugovore Grada teatra sa privatnom firmom Multimedija, vrijedne vise miliona eura.

Prema riječima predsjednice Savjeta Grada teatra, Tijane Kotarac, ni kreditno zaduženje od 500.000 eura, nije garancija početka 30. Festivala.

“I pored odobrenog kredita i dalje nisam sigurna da će se Festival održati, jer smo u takvoj situaciji da su zaposleni poslednju platu dobili u januaru. Od glamuroznog Festivala, kako smo htjeli da proslavimo jubilej, nema ništa. Ali, od festivala koji bi mogao da bude slijed prethodnih u kvalitetnom smislu, moglo bi nešto da bude”, kaže Kotarac.

Tijana Kotorac dodaje da su zbog mnogih dugova moguće blokade festivalskog računa od povjerilaca. Zbog toga ni kredit nije garancija da će se festival održati bez finansijske agonije.

Budvanski Grad teatar je od osnivanja važio za najskuplji festival koji se finansirao milionskim iznosima najprije iz državne, a potom i opštinske kase iz koje je samo za ovu festivalsku godinu predviđeno 900.000 eura.

Ipak, 30. izdanje Grad teatar dočekuje bez svoje matične scene, pozorišta i prateće tehnike. Jedini je festival u zemlji čiji je centralni (pozorišni) segment godinama uređivala privatna firma, pa su se iz budžeta građana paralelno plaćali zaposleni u Gradu teatru i privatna firma Multimedija Marka Kentere.

Nezvanično se procjenjuje da je iz opštinske kase na taj način u privatne džepove preneseno više miliona eura, a odbornik Pokreta za promjene, Stevan Džaković, ocjenjuje da je riječ o organizovanom kriminalu.

“Mediji su objavili da je Sporazumom o priznanju krivice Kentera obavezan da vrati Opštini dva i po miliona EUR (u aferi Kopirajt, koja je vezana za poslovne dogovore Kentere sa bivšim predsjednicima Opštine Rajkom Kuljačom i Lazarom Rađenovićem), a ranije smo dobili odgovor na jedno odborničko pitanje u kojem se kaže da je Opština ugovarala poslove sa Kenterinim firmama u ukupnom iznosu od oko sedam miliona eura”, podsjeća Džaković.

Budva noću
Budva noću

Iz vladajuće Demokratske partije socijaliste (DPS) se nisu zvanično oglašavali povodom navoda o izviđaju koruptivnih radnji u Gradu teatru, ali je visoki partijski čelnik, Boro Lazović, najavio da će lokalna vlast glasati za kredit Festivalu.

“Imamo brend Grad teatar, 30 mu je godina, to je već momak za ženidbu, skoro i prestarao. Ali, kako da se oženi, đe da dovede đevojku, kad nemamo infrastrukturu? To je ono što Budvi fali, i zato za mene nema dileme da li Gradu teatru treba odobriti kredit”, ističe Lazović.

Protiv kredita, koji će se morati vratiti uz kamatu od devet posto, je opozicioni odbornik Demokrata Miomir Pejović.

“Ajde da saberemo: samo od afera koje su procesuirane, koliko je pozorišnih sala moglo da se izgradi u Budvi? Dok smo ja i kolege iz opozicije ukazivali na afere od kojih će na desetine miliona eura morati da budu vraćene u gradski budžet, što ste vi radili? Dizali ste ruke”, rekao je Pejović tokom skupštinske rasprave u lokalnom parlamentu.

Podsjetimo, ovih dana je objavljeno da državno Tužilaštvo ispituje ugovore koje su o transakcijama Opštine, Grada teatra i firme Multimedija potpisivali Marko Kentera i bivši predsjednici Opštine Budva Rajko Kuljača i Lazar Rađenović u periodu od 2007. do 2012. godine. Njihova vrijednost se procjenjuje na oko pet miliona eura.

Jasna Vukićević RFE

Sunčano popodne naoblačenje

0
Boka kotorska - foto Boka News
Boka kotorska – foto Boka News

„Smješten“ između dvije ciklone, pretposljednji majski vikend je uz obilje sunčanog vremena donio ljetni ugođaj u naše krajeve.  I u subotu i u nedjelju su u većini krajeva najviše dnevne temperature, prvi puta u ovogodišnjem maju prešle 25°C.

Temperature mora u Boki 19oC stepeni na sjevernom Jadranu su 17 ili 18°C, a u Dalmaciji 18 ili 19°C, u Dubrovniku i 20°C.

Podsjetimo se da to nisu i prvi ovogodišnji topli dani. Ljetne temperature bile su zabilježene već u prvoj dekadi aprila. U Podgorici juče je izmjereno 29.3°C.

Inače, još je toplije juče je bilo u susjednim zemljama. U Zenici je izmjereno 30.0°C, a u Mostaru 29.6°C. Vrućina je bilo u Španjolskoj (Murcia 34.5°C), ali i u mnogim mjestima Austrije. Najtopliji u Austriji je bio Salzburg sa 32.5°C. I u Češkoj su juče temperature dosegnule 31°C.

Vrijeme 23 i 24 maja

Ponedjeljak:
Pretežno sunčano. Poslijepodne ili krajem dana postepeno povećanje oblačnosti, a tokom noći mjestimično kiša. Vjetar umjeren do jak južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura vazduha od 19 do 26 stepeni.

Utorak:
Promjenljivo i nestabilno, mjestimično kiša, a ponegdje i kratkotrajan pljusak praćen grmljavinom. Vjetar povremeno umjeren do pojačan, južni i jugozapadni, krajem dana će oslabiti. Jutarnja temperatura vazduha od 6 do 17, najviša dnevna od 10 do 22 stepena.

Potopljen brod “Vis” za organizovane ronilačke posjete

0

http://www.regionalexpress.hr

Uz zapadnu obalu Kamenjaka u Premanturi je u nedjelju  održano prvo namjensko potapanje broda u Hrvatskoj, bivšeg admiralskog broda “Vis”, koji će na morskom dnu uvale Polje biti turistička atrakcija za ronjenje u južnom dijelu Istre.

Brod “Vis” nekadašnje jugoslavenske ratne mornarice, dug je 85 metara, izgrađen je u pulskom Uljaniku 1956. godine, a sada  je u vlasništvu Arsena Brajkovića iz Pule.

U složenoj akciji s dvije jake detonacije brod je potopljen 250 metara od obale, na 32 metra dubine. Sam čin potapanja, čiju je zonu od stotinjak metara oko broda osiguravala policija i Lučka kapetanija na moru, privukao je nekoliko hiljada ljudi koji su to pratili s obale ili s okolnih brodica.

 “Od ideja do realizacije bilo je potrebno pet godina te će ‘Vis’ sada kao primjer poslužiti mnogima u Dalmaciji da učine isto”, izjavio je Brajković novinarima.

Podsjetio je na dug put otkako je 2002. kupio brod u Crnoj Gori. Dugo je stvarao planove i projekte da ga uredi u luksuznu jahtu, no, kako je rekao, zbog sve lošije situacije u hrvatskom brodarstvu i na financijskom tržištu ideja je odjednom sazrijela u nekom sasvim drugom smjeru.

“Lijepo bi bilo zadržati ‘Vis’ kao jahtu, ali s vremenom sam postao svjestan da ja to ne mogu napraviti u Hrvatskoj, niti je itko bio spreman to učiniti”, kazao je Brajković.

 Najavio je da će nakon potapanja i spuštanja broda na kamenito dno premanturskog akvatorija već  ovog ljeta organizirati posjet skupina ronilaca.

/HINA/

 

Koncert folklornih ansambala Voyage i Parvaz

0

Poster Folklorni ansambli-page-001_resizeU Velikoj sali kotorskog Kulturnog centra “Nikola Đurković” u pnedjeljak 23. maja biće održan koncert folkornih ansambala iz Švedske i Holandije – Voyage i Parvaz. Na repertoaru su igre iz Dalekog Istoka i Persije.

Gost koncerta je Folklorni ansambl “Nikola Đurković”. Pocetak koncerta je u 20 sati.

Ulaznice po cijeni od 3 eura prodavace se na blagajni Kulturnog centra
dva sata prije pocetka koncerta (od 18 sati).

Gastro Boka – Nješkula zaboravljeno egzotično voće naših đardina

0
Nješkula foto Boka News
Nješkula foto Boka News

Nješkula je čest domaćin u našim primorskim đardinim. Zeleno istočnoazijsko drvo iz porodice ruža (Rosaceae). Kad ih vidite na tržnicama ili po dvorištima starih kuća znajte da je blizu ljeto! I to prvo onim svježim, nalik na marelicu koje se kasnije pretvore u male, smeđe plodove od kojih spravljamo rakiju, liker i džemove, piše kulinarki akademik Božo Lučić.

Nješkula je zimzelena voćka porijeklom iz jugoistočne Kine, uvezena iz Japan gdje se udomaćila i uzgaja se tamo više od hiljadu godina. Također se udomaćila u Indiji, dijelu Mediterana i Južnoj Americi. Srodnik joj je jabuka. Uvrštena je u suptropsko voće, ali bez problema podnosi temperaturu zraka i do -10 °C. Uz to dobro podnosi sušu, a nešto slabije jaki vjetar. Naraste 5-10 m u visinu, najčešće 3-4 m. Cvjetanje započinje u oktobru, a završava u decembru.

Plodovi su zreli u proljeće. Veliki su 3-5 cm, ovalnog, zaobljenog ili kruškolikog oblika. Boja im je žuta, narančasta, ili rjeđe crvenkasta. Najslađi su kad su mekani i žuti. Plodovi se koriste u pripremi želea, marmelade, sirupa, likera… Također se često koriste i u pripremi voćnih salata. Mladi plodovi se koriste za  pravljenje pita. Sirup se u tradicionalnoj kineskoj medicini koristi za ublažavanje kašlja. U Japanu se jede svježa ili nekad konzervirana, jer joj plod zna biti presladak. Spominje se u drevnoj kineskoj književnosti, a u portugalskoj literaturi se spominje još prije velikih gegografskih otkrića.

Nješkula foto Boka News
Nješkula foto Boka News

Nješkule, to divno, egzotično voće koje su davno donijeli pomorci iz Kine i Japana u naše primorske i dalmatinske krajeve mirisno je poput marelice, slatko-kiselo poput šljive i mesnato poput kakve super-sočne jabuke. Zato potrudite se barem probati, ako još niste, koju nješkulu sada, kada je svježa i sočna i još je, kratko, ima na satablima i rijetko na tržnicama. Nećete požaliti! Osim svega opskrbit će vam tijelo magnezijem, A, B i C vitaminima i osvježiti vas tijekom vrućih dana.

Džem od nješkula
Džem od nješkula

Liker od nješkulastari poznati liker

Za pripremu ovog starog likera potrebno je nam oko 1 kg. domaćih zrelih nješkula. Nješkule operemo, zarežemo na par mjesta  i stavimo ih u veću staklenku, dodamo 1 kg. Kristal šećera, poklopimo i stavimo ih na sunce da stoje oko 40 dana. Promiješamo ih svako par dana da se šećer bolje otopi. Nakon 41 dana ulijemo 1 lit. Domaće rakije bez trava i ostavimo još jednu sedmicu dana na suncu, pa potom procijedimo kroz finu gazu i prelijemo u boce. Ovaj liker ima posebnu aromu marcipana i mjendula  i to je zbog nespolinih sjemenki koje daju tu posebnu aromu.

Liker od nješkule
Liker od nješkule

Marmelada od nješkula

Sastojci za 10 osoba
800 g nješkula (cijelih)
1000 g šećera kristal
10 g vanilin šećera
limunova korica
1 žličica mljevenog cimeta

Marmelada od nješkula
Marmelada od nješkula

Priprema:
Zakuhajte pola litre vode, dodajte šećer i kuhajte na laganoj vatri nekoliko minuta dok se šećer potpuno ne rastopi. U dobiveni sirup stavite oprane i očišćene nješkule bez koštica te začine. Kuhajte 45 minuta neprekidno miješajući dok se ne zgusne. Vruću marmeladu ulijte u zagrijane staklenke. Pustite da se postupno ohladi pa spremite na tamno i hladno mjesto.

Kulinar akademik Božo Lučić

Muzej grada Perasta – izložbom o pomorskoj porodici Širović obilježen Dan nezavisnost

“Svjedočenja prošlosti Perasta – porodica Širović – pomorci, trgovci, pisci i diplomate” – naziv je izložbe koja je otvorana u subotu u Muzeju grada Perasta povodom proslave desetogodišnjice nezavisnosti državnosti Crne Gore i međunarodne manifestacije “Noć muzeja”.

Brojne goste i zvanice u ime OJU “Muzeji Kotor“ pozdravio je direktor Andro Radulović. O postavci je govorila autorka etnološkinja Danijela Đukić, kustos kotorskog pomorskog muzeja u penziji Petar Palavršić i kustosica Dragana Lalošević.

Direktor OJU “Muzeji” Andro Radulović kazao je  da ovom  izložbom upravo žele osvijetliti postojanje jedne Peraške porodice, za koju je  material korišten najvećim dijelom iz arhivskog fonda Muzeja grada Perasta i Muzeja porodice Visković.

„Zalaganjem autorice izložbe mi danas imamo priliku da se pobliže upoznamo ne samo sa porodicom Širović, već da sagledamo i Perast u tom periodu kroz djelo i život članova ove peraške porodice” – kazao je Radulović.

Perast - Izložba o porodici Širović
Perast – Izložba o porodici Širović

„Izložba predstavlja članove porodice Širović, pomorske kapetane na jedrenjacima, kapetane austrijskog Lojda, ali i članove porodice koji su, i kao pisci, svojom riječju i djelom, ostavili dubok i neizbrisiv trag u istoriji svog grada. Na izložbi su prikazane fotografije, pisma, arhivska građa, model jedrenjaka, slike jedrenjaka i portret Martina Širovića.

Članovi porodice Širović bili su pomorci, trgovci, pisci i diplomate. Pripadali su kazadi Perojević što potvrđuje dokument u spisima opštine Perast iz XVIII vijeka.

Na izložbu su predstavljeni članovi porodice Širović, pomorski kapetani na jedrenjacima, kapetani austrijskog „Lojda“. Krajem XVII vijeka mletačka vlada je povjerila zapovijedništvo velikih ratnih brodova Peraštanima, nakon čega slijedi niz peraških imena na ovoj funkciji, među kojima se pominje i Božo Širović. On je zapovijedao jedrenjakom „Fede Guerriera“.

Ovom izložbom Muzej grada Perasta nastavlja dobru dugogodišnju praksu i čuva od zaborava stare peraške porodice, a ujedno iznosi nove podatke o njima kao rezultat istraživačkog timskog rada” – kazala je između ostalog autorka izložbe kustosica Danijela Đukić.

Perast - Izložba o porodici Širović
Perast – Izložba o porodici Širović

Kustos kotorskog pomorskog muzeja u penziji Petar Palavršić, danas sigurno najbolji poznavalac bokeljskog pomorstva u svom govoru istakao je da porodicu Širović kroz arhivsku građu možemo pratiti od XVII vijeka.

„Prvi kapetan koji se pominje od 1713 – 1720. je Marko Širović koji je plovio svojim fregadunom, jedrenjakom sa tri jarbola koje su tada u Boki imalai samo Peraštani.

U isto vrijeme Vicko Širović plovi sa tartanelom, kasnije nabavlja veći brod. U toku plovidbe dva puta gubi brod u napadu ulcinjskih gusara. U mletačkom periodu spominje se još sedam Širovića svi na velikim brodovima toga doba:polakama, kekijama, brigantinima.

Perast - Izložba o porodici Širović
Perast – Izložba o porodici Širović

Pomenimo kapetana Antuna Širovića, pok Martina koji 1791. godine je krcao žito u Ankoni za Marsej, šest godina kasnije uvršten je u plemiće Perasta. Široviće pratimo na 12 raznih jedrenjaka u mletačkom periodu. Duži prekid u plovidbi za vrijeme Napoleonovih ratova osjetilo se i kod kapetana Širovića, pa tako samo Vijeka i Stefana Širovića nalazimo u plovidbi poslije 1814.“ – kazao je između ostalog Petar Palavršić.

U muzičkom dijelu programa nastupile su profesorice ŠOSMO ,Vida Matjan” iz Kotora, Angela Mijušković (flauta) i Ljiljana Karadžić (klavir).

Više fotografija na našoj facebook stranici.

 

Lipska pećina – Koncert muzičke škole “Vida Matjan” iz Kotora (video)

0

[KGVID]/wp-content/uploads/video/Cetinje_Lipska_pecina_21052016.mp4[/KGVID]

U  organizaciji Muzičke škole “Vida Matjan” Kotor, Luka- Kotor i TP “Lipska pećina” Cetinje,  povodom Dana nezavisnosti Crne Gore u petak je u Lipskoj pećini na Cetinju održan Koncert učenika i profesora ŠOSMO “Vida Matjan” iz Kotora pod nazivom “ZVUCI LIPSKE PEĆINE”.
Ovo je prvi put da je održan koncert u predivnom ambijentu Lipske pećine, a ujedno interesantan način obilježavanja jubileja.
Kako je bilo pogledajte u TV zapisu.

Kapetan Kovačević na brodu organizovao proslavu Dana nezavisnosti

Kapetan Kovačević sa posadom
Kapetan Kovačević sa posadom

Na brodu “Michalakis”, grčke kompanije “Seatrans” koji je trenutno na sidrištu ispred Alexandrije kapetan Aleksandar Kovačević iz Herceg Novog sa članovima posade danas je organizovao proslavu Dan nezavisnosti Crne Gore.

U skromnim uslovima koje dozvoljava brod kapetan je priredio ručak za sve članove posade.

Evo i fotografija sa proslave desetogodnišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore na brodu koje su stigle u našu redakciju.

Kapetan Kovačević sa posadom
Kapetan Kovačević sa posadom

Među članovima posade su pomorci iz Crne Gore, Grčke, Srbije, Hrvatske, Bugarske, Indonezije…

H.Novi – Da je vječna Crna Gora!

0

Dan nezavisnosti i 1000 godina državnosti Crne Gore, obilježeni su u Herceg Novom sadnjom deset stabala masline u Parku nezavisnosti, kao i „Trkom nezavisnosti“ u kojoj je učestvovalo 110 takmičara.

Kako je na otvaranju ceremonije kazala Nevena Keković ispred Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista, današnji datum objedinio je dva značajna segmenta; našu slavnu istoriju i istoriju koju će buduće generacije ovdje učiti i biti joj dosljedne, a tu istoriju stvaramo upravo mi i sada.

Ona je poručila mlađim ljudima i onima koji bi trebalo da nastave tekovine koje su nam svima znane i značajne, da imaju na što biti ponosni, na našu zemlju i državne simbole, na svaku stopu zemlje koja je naša, svih nas podjednako.

-Teško je dostići ideal, ali nije nemoguće. Može se postići jedino predanim radom, iskrenom voljom i istrajnošću. I zato ovaj dan obilježavamo vrlo simbolično – kulturom, umjetnošću, sportom, ali i na još jedan poseban način. Sa deset maslina kao deset godina obnove nazvisnosti Crne Gore, kao deset vijekova naše državnosti. Masline, kao drvo koje simboliše mir i koje simobiliše dugovječnost. Svojoj zemlji želimo slobodu, mir i dugovječnost, kazala je Keković na otvaranju Parka nezavisnosti, nakon čega je uslijedila sadnja stabala masline.

Iz parka je nakon otvaranja krenuo promenandi koncert „Đir muzika“, Gradske muzike Herceg Novi i Mjesne muzike Đenovići, do Trga Nikole Đurkovića, gdje je bio start „Trke nezavisnosti“.

Herceg Novi - Da je vječna Crna Gora
Herceg Novi – Da je vječna Crna Gora

Učesnici su trčali kraću i dužu trasu sa ciljem na Škveru. U muškoj konkurenciji na dužoj trasi najbolji je bio Dragoljub Koprivica, a nakon njega Perica Vučković i Uroš Vujičić. U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Đorđina Gugolj, a za njom i Lidija Vukić i Anđela Davidović.

Najbolji u mlađim konkurencijama bili su Mirko Konjević i Jelena Zorić. Drugo i treće mjesto u muškoj kategoriji zauzeli su Filip Aleksandar i Miloš Radovanović, a u ženskoj Nataša Radović i Anđela Rogač. Najbolji su nagrađeni medaljama i peharima.

Herceg Novi - Da je vječna Crna Gora
Herceg Novi – Da je vječna Crna Gora

Za večeras su zakazana i dva koncerta u okviru programa „Grad pjeva“. Na terasi ispred hotela „Rudnik“ nastupiće klapa Stari kapetan, a na Škveru Boka bend. Oba koncerta počinju u 20.30 sati. U skladu sa tradicijom, gostima će se u znak dobrodošlice služiti suve smokve i loza.

Tivćani obilježavaju 125 godina orkestra Antona Žeželjića

Centar za kulturu Tivat ovih je dana priredio sjajnu izložbu posvećenu 125-toj godišnjici utemeljenja prvog ovdašnjeg muzičkog sastava – orkestra profesora Antona Žeželjića, osnovanog daleke 1891. godine.

Ovaj orkestar, nastao u tada manje-više ruralnom Tivtu koji je uz upravo osnovani Pomorski arsenal Ratne mornarice Austro-Ugarske, tek počinjao dobijati prve urbane konture, bio je od izuzetnog značaj za muzičko prosvećivanje Tivćana i kasniji razvoj organizovane muzičke djelatnosti u tom gradu.

Aktuelni predsjednik Glazbeno-prosvjetnog društva „Tivat“– Gradske muzike odnovane 1909. godine, Boris Lanceroti i član GPD, producent u Centru za kulturu Tivat, prof. Neven Staničić, najzaslužniji su za sakupljenje oskudnih ali vrlo vrijednih detalja o uslovima pod kojima se krajem 19.stoljeća u Tivtu počela razvijati organizovana muzičke djelatnost. Svi ti podaci kao osobu najzaslužniju za popularizaciju javnog muziciranja u Tivtu, ukazuju na profesora Antona Žeželjića koji je 1890., bio učitelj u  ovdašnjoj Osnovnoj školi. O samom Žeželjiću nema puno drugih podataka osim da je rođen u Risnu 1869, i da te umro 1957. u Zagrebu, te da je bio strastveni violinista, svirajući na violini izrađenoj 1881 godine u Češkoj, a koja se i danas čuva u porodici njegovog unuka Antona, što živi na Prčanju.

„Po svemu sudeći, Žeželjić je od samog početka svog učiteljovanja u Tivtu, dijelio svoje muzičke sklonosti i sviranje na violini, kako sa učenicima, tako i sa starijim mještanima. To se pokazalo veoma produktivnim i inspirativnim za cijelu zajednicu jer već 1891. godine Žeželjiću uspijeva da zajedno sa mještranima, formira orkestar koji je brojao jedanaest mladića. Bio je to impresivan rezultat koji je u Tivtu prihvaćen sa oduževljenjem.“- kaže Neven Stanićić. O kakvom je zapravo poduhvatu riječ, pokazuje činjenica da su Tivat krajem 19.vijeka činila četiri zaseoka na jugozapadnim padinama Vrmca – Peani, Đurđevo brdo, Donji kantun (današnji Tripovići) i Točilo (današnji Petkovići), dok su se u pribalnom područiju nalazile tzv.kontije – ljetnjikovci i imanja kotorskih, peraških i pčanjskih plemića sa tek ponekom kućicom za kmetove koji su radili na tim posjedima. U tadašnjem ruralnom Tivtu čiji su stanovnici većinom i dalje živjeli od maslinarstva, vinogradarstva i ribarstva i u kojem je zanatstvo u novom Arsenalu bilo tek u povojima, „desila se“ muzika za koju je najzaslužniji Antun Žeželjić, vrstan intelektualac i pedagog. Njemu i njegovoj supruzi Ani Luković-Žeželjić valja zahvaliti i za prvu tivatsku Muzičku školu, čije postojanje pedantna austro-ugarska državna statistika bilježi 1900. godine kada je Tivat imao 977 kuća i 3.701 stanovnika. Muzička škola nalazila se u okviru tadašnje Pučke (Osnovne) škole koja je bhila smještena u kuči jaka Goluba, u Donjem kantunu.Škola je imala muško i žensko odjeljenje čije su učenike supružnici Žeželjić učili osnovama muzike, pjevanja i sviranja na instrumentima.

Anton i Ana Žeželjić
Anton i Ana Žeželjić

Inače, prvi tivatski – orkestar Antuna Žeželjića, pored njegovog osnivača, činili su i Šime K.Krstović, Mato B. Sindik, Krsto M.Petković, Đuro G. Petković, Đuro P.Staničić, Ivo Petković, Ilija K.Staničić, Anto P. Staničić, Jozo I.Petković, Ilija Sindik i Šime K. Staničić.

„Orkestar je nastupao na crkvenim svečanostima, raznim večerima, svadbama i serenadama. Djelovao je 12 godina, a po svem,u sudeći trajanje mu nije omogućilo i bolje uslove za rad jer je zbog nedostaka materijalnih sredstava kako nalazimo u literaturi, orkestar prestao da postoji 1903.godine.“- kaže Staničić dodajući da je na to uticala i činjenica što su supružnici Žeželjić tih godina službom prmeješteni za učitelje u Perast.

Pod uticajem pionira organizovanjog tivatskog muziciranja, profesora Antona Žeželjića, već 1906. nastaje novi, Tamburaški orkestar „Starčević“.

Noć muzeja Tivat 2016.
Noć muzeja Tivat 2016.

„Bila je to prva i neposredna reakcija najmlađih članova dotadašnjeg Žeželjićevog orkestra. Šime Krstov Staničić, popularni Šimeta, uz pomoć Ilije Tripa Sindika formirao je tamburački orkestar od osam članova. Nastupali su na narodnim i crkvenim svečanostima, međutim ne za dugo, jer je orkestar već 1909. godine prestao sa radom zbog, kako se u literaturi navodi, malih prihoda i drugih teškoća koje su ga pratile.“- ističe Stanićić. Prestankom rada Tamburaškog orkestra „Starčević“, nije prestao i entuzijazam Tivaćan za muzikom koji dobija nove, mnogo ozbiljnije organizacione forme jer Šime Krstović i Ilija Sindik kreću u avanturu osnivanja gradske limene glazbe, za šta su, uz nesebičnu pomoć Filipa Tripovog Vuksanovića, tada dobili i podršku Opštinskog vijeća Tivta i komandog kadra 91.puka austro-ugarske vojske koji je tada bio stacioniranu Tivtu i imao svoju pukovsku vojnu muziku.

„Uticaj i pristustvo 91.austrougarske regimente i njihovog duvačkog orkestra, konačno i povremeno gostovanje kotorske Gradske muzike u Tivtu, iz relativno intimnih krugova, potrebu za muzikom u ovom gradu izvode na otvoreno, u masu i masovnost, ka manifestovanju moći i uticaja. Podrška Opštinskog vijeća i konade 91.regimente, inicijatorima ideje osnivanja Gradske muzike Tivta, obezbjedili su i prvog kapelnika, Čeha Josipa Blažeka, prostor za rad u ondašnjem karantinu na Pakovu gdje je uređena vježbaona za muzičare. Šile su se uniforme, a novi instrumenti naručeni su u Češkoj. Gradska muzika – Glazbeno-prosvjetno društvo „Tivat“, osnovano je dakle, 1909. godine, a prvo svoj javni nastup imalo je 1911., prilikom svečanog dočeka u Tivtu austrijskog nadvojvode Fridriha.“- objašnjava Staničić genezu nastanka tivatske Gradske muzike koja i danas radi.

Inače, na razmeđi dva vijeka u Tivtu su djelovali i Glazbeno društvo „Sloga“ osnovano 1897. na čijem je čelu bio takođe Šime Krstović, kao i Hrvatsko glazbeno-prosvjetno društvo „Starčević“ kojem je predjsednik bio konte Petar Luković i brojalo je 47 članova. U arhivi tivatskog Centra za kulturu sačuvana je pozivnica „Tamburaša hrvatskog glazbeno- prosvjetnog društva Starčević“ na „Sjajnu zabavu sa maskiranim plesom za 19.veljače 1912.“ godine, ali se ne zna više detalja o daljoj sudbini tog, kao i prije pomenutog Glazbenog društva „Sloga“.

Šime K. Staničić Šimeta
Šime K. Staničić Šimeta

ŠIMETA SPASIO INSTRUMENTE GPD U PRVOM SVJETSKOM RATU

Osim što je kao veoma agilan muzičar, bio zaslužan za osnivanje nekoliko orkestra i same Gradske muzike Tivta, Šime Staničić – Šimeta, ostao je zapamćen i kao neko ko je spasio instrumente GPD Tivat od zle sudbine da budu pretopljeni za izradu municije, krajem Prvog svjetskog rata. Naime, austrougarske vlasti su zbog hroničnog nedostatka pojedinih ruda, krajem rata naredili civilnom stanovništvu da državi predaju sve predmete od bronze i drugih obojenih metala, računajući posuđe, čak i crkvena zvona, za izradu čaura za municiju. Šime Staničić je, oglušujući se o mogućnost da bude najstrožije kažnjen, zapakovao sve instrumente Gradske muzike i sakrio ih na šufit (potkrovlje) svoje kuće, da sačekaju kraj rata i spašeni, dožive novi početak muzike u Tivtu.