Tivćani obilježavaju 125 godina orkestra Antona Žeželjića

Centar za kulturu Tivat ovih je dana priredio sjajnu izložbu posvećenu 125-toj godišnjici utemeljenja prvog ovdašnjeg muzičkog sastava – orkestra profesora Antona Žeželjića, osnovanog daleke 1891. godine.

Ovaj orkestar, nastao u tada manje-više ruralnom Tivtu koji je uz upravo osnovani Pomorski arsenal Ratne mornarice Austro-Ugarske, tek počinjao dobijati prve urbane konture, bio je od izuzetnog značaj za muzičko prosvećivanje Tivćana i kasniji razvoj organizovane muzičke djelatnosti u tom gradu.

Aktuelni predsjednik Glazbeno-prosvjetnog društva „Tivat“– Gradske muzike odnovane 1909. godine, Boris Lanceroti i član GPD, producent u Centru za kulturu Tivat, prof. Neven Staničić, najzaslužniji su za sakupljenje oskudnih ali vrlo vrijednih detalja o uslovima pod kojima se krajem 19.stoljeća u Tivtu počela razvijati organizovana muzičke djelatnost. Svi ti podaci kao osobu najzaslužniju za popularizaciju javnog muziciranja u Tivtu, ukazuju na profesora Antona Žeželjića koji je 1890., bio učitelj u  ovdašnjoj Osnovnoj školi. O samom Žeželjiću nema puno drugih podataka osim da je rođen u Risnu 1869, i da te umro 1957. u Zagrebu, te da je bio strastveni violinista, svirajući na violini izrađenoj 1881 godine u Češkoj, a koja se i danas čuva u porodici njegovog unuka Antona, što živi na Prčanju.

„Po svemu sudeći, Žeželjić je od samog početka svog učiteljovanja u Tivtu, dijelio svoje muzičke sklonosti i sviranje na violini, kako sa učenicima, tako i sa starijim mještanima. To se pokazalo veoma produktivnim i inspirativnim za cijelu zajednicu jer već 1891. godine Žeželjiću uspijeva da zajedno sa mještranima, formira orkestar koji je brojao jedanaest mladića. Bio je to impresivan rezultat koji je u Tivtu prihvaćen sa oduževljenjem.“- kaže Neven Stanićić. O kakvom je zapravo poduhvatu riječ, pokazuje činjenica da su Tivat krajem 19.vijeka činila četiri zaseoka na jugozapadnim padinama Vrmca – Peani, Đurđevo brdo, Donji kantun (današnji Tripovići) i Točilo (današnji Petkovići), dok su se u pribalnom područiju nalazile tzv.kontije – ljetnjikovci i imanja kotorskih, peraških i pčanjskih plemića sa tek ponekom kućicom za kmetove koji su radili na tim posjedima. U tadašnjem ruralnom Tivtu čiji su stanovnici većinom i dalje živjeli od maslinarstva, vinogradarstva i ribarstva i u kojem je zanatstvo u novom Arsenalu bilo tek u povojima, „desila se“ muzika za koju je najzaslužniji Antun Žeželjić, vrstan intelektualac i pedagog. Njemu i njegovoj supruzi Ani Luković-Žeželjić valja zahvaliti i za prvu tivatsku Muzičku školu, čije postojanje pedantna austro-ugarska državna statistika bilježi 1900. godine kada je Tivat imao 977 kuća i 3.701 stanovnika. Muzička škola nalazila se u okviru tadašnje Pučke (Osnovne) škole koja je bhila smještena u kuči jaka Goluba, u Donjem kantunu.Škola je imala muško i žensko odjeljenje čije su učenike supružnici Žeželjić učili osnovama muzike, pjevanja i sviranja na instrumentima.

Anton i Ana Žeželjić
Anton i Ana Žeželjić

Inače, prvi tivatski – orkestar Antuna Žeželjića, pored njegovog osnivača, činili su i Šime K.Krstović, Mato B. Sindik, Krsto M.Petković, Đuro G. Petković, Đuro P.Staničić, Ivo Petković, Ilija K.Staničić, Anto P. Staničić, Jozo I.Petković, Ilija Sindik i Šime K. Staničić.

„Orkestar je nastupao na crkvenim svečanostima, raznim večerima, svadbama i serenadama. Djelovao je 12 godina, a po svem,u sudeći trajanje mu nije omogućilo i bolje uslove za rad jer je zbog nedostaka materijalnih sredstava kako nalazimo u literaturi, orkestar prestao da postoji 1903.godine.“- kaže Staničić dodajući da je na to uticala i činjenica što su supružnici Žeželjić tih godina službom prmeješteni za učitelje u Perast.

Pod uticajem pionira organizovanjog tivatskog muziciranja, profesora Antona Žeželjića, već 1906. nastaje novi, Tamburaški orkestar „Starčević“.

Noć muzeja Tivat 2016.
Noć muzeja Tivat 2016.

„Bila je to prva i neposredna reakcija najmlađih članova dotadašnjeg Žeželjićevog orkestra. Šime Krstov Staničić, popularni Šimeta, uz pomoć Ilije Tripa Sindika formirao je tamburački orkestar od osam članova. Nastupali su na narodnim i crkvenim svečanostima, međutim ne za dugo, jer je orkestar već 1909. godine prestao sa radom zbog, kako se u literaturi navodi, malih prihoda i drugih teškoća koje su ga pratile.“- ističe Stanićić. Prestankom rada Tamburaškog orkestra „Starčević“, nije prestao i entuzijazam Tivaćan za muzikom koji dobija nove, mnogo ozbiljnije organizacione forme jer Šime Krstović i Ilija Sindik kreću u avanturu osnivanja gradske limene glazbe, za šta su, uz nesebičnu pomoć Filipa Tripovog Vuksanovića, tada dobili i podršku Opštinskog vijeća Tivta i komandog kadra 91.puka austro-ugarske vojske koji je tada bio stacioniranu Tivtu i imao svoju pukovsku vojnu muziku.

„Uticaj i pristustvo 91.austrougarske regimente i njihovog duvačkog orkestra, konačno i povremeno gostovanje kotorske Gradske muzike u Tivtu, iz relativno intimnih krugova, potrebu za muzikom u ovom gradu izvode na otvoreno, u masu i masovnost, ka manifestovanju moći i uticaja. Podrška Opštinskog vijeća i konade 91.regimente, inicijatorima ideje osnivanja Gradske muzike Tivta, obezbjedili su i prvog kapelnika, Čeha Josipa Blažeka, prostor za rad u ondašnjem karantinu na Pakovu gdje je uređena vježbaona za muzičare. Šile su se uniforme, a novi instrumenti naručeni su u Češkoj. Gradska muzika – Glazbeno-prosvjetno društvo „Tivat“, osnovano je dakle, 1909. godine, a prvo svoj javni nastup imalo je 1911., prilikom svečanog dočeka u Tivtu austrijskog nadvojvode Fridriha.“- objašnjava Staničić genezu nastanka tivatske Gradske muzike koja i danas radi.

Inače, na razmeđi dva vijeka u Tivtu su djelovali i Glazbeno društvo „Sloga“ osnovano 1897. na čijem je čelu bio takođe Šime Krstović, kao i Hrvatsko glazbeno-prosvjetno društvo „Starčević“ kojem je predjsednik bio konte Petar Luković i brojalo je 47 članova. U arhivi tivatskog Centra za kulturu sačuvana je pozivnica „Tamburaša hrvatskog glazbeno- prosvjetnog društva Starčević“ na „Sjajnu zabavu sa maskiranim plesom za 19.veljače 1912.“ godine, ali se ne zna više detalja o daljoj sudbini tog, kao i prije pomenutog Glazbenog društva „Sloga“.

Šime K. Staničić Šimeta
Šime K. Staničić Šimeta

ŠIMETA SPASIO INSTRUMENTE GPD U PRVOM SVJETSKOM RATU

Osim što je kao veoma agilan muzičar, bio zaslužan za osnivanje nekoliko orkestra i same Gradske muzike Tivta, Šime Staničić – Šimeta, ostao je zapamćen i kao neko ko je spasio instrumente GPD Tivat od zle sudbine da budu pretopljeni za izradu municije, krajem Prvog svjetskog rata. Naime, austrougarske vlasti su zbog hroničnog nedostatka pojedinih ruda, krajem rata naredili civilnom stanovništvu da državi predaju sve predmete od bronze i drugih obojenih metala, računajući posuđe, čak i crkvena zvona, za izradu čaura za municiju. Šime Staničić je, oglušujući se o mogućnost da bude najstrožije kažnjen, zapakovao sve instrumente Gradske muzike i sakrio ih na šufit (potkrovlje) svoje kuće, da sačekaju kraj rata i spašeni, dožive novi početak muzike u Tivtu.

Dogus grupa zainteresovana za budvansku marinu

0
Photo: Boka News
Photo: Boka News

Budva, kao centar crnogorskog turizma, zaslužuje veliku i modernu marinu, saopštio je predstavnik turske Dogus grupe Burak Bajkan, vođa petočlanog tima kompanije, koji je predvodio tursko osvajanje Šibenika i Zadra.

Bajkan je i na čelu crnogorskog tima, u kojem je, osim njega, i koordinator za budvansku marinu, Selčuk Balćij, piše Pobjeda.

Dogus grupa posjeduje dvije marine u Zadru i jednu u Šibeniku, uz još četiri u Grčkoj i tri u Turskoj. Dogus grupa je prošle godine potpisala ugovor sa kompanijom Stratex da vode menadžment u budvanskoj marini.

Bajkan je kazao da bi u Dogus grupi bili vrlo zainteresirani da sudjeluju na natječaju za koncesije za budvansku marinu, koji bi trebao biti raspisan iduće godine.

Ukoliko Stratex i Dogus grupa osvoje natječaj, planiraju uložiti 30 milijuna eura za 30-godišnju koncesiju.

Šibenski gradonačelnik, Željko Burić, kazao je da je razvoj turizma u tom primorskom gradu počeo kada je Dogus grupa u Hrvatsku uložila 300 milijuna eura.

“Šibenik je bio turistički neprepoznatljiv sve do prije šest godina. Tada je Dogus grupa preuzela marinu Mandalina, koja je postala prva hrvatska marina za megajahte”, objasnio je Burić.

Marina Mandalina ima 429 vezova na moru i 50 na kopnu, a prošle godine je počeo raditi luksuzni novi hotel sa četiri zvjezdice, čija je gradnja koštala 25 milijuna eura.

www.seebiz.eu

Crna Gora obilježava Dan nezavisnosti

0
Dan nezavisnosti CG - foto Boka News
Dan nezavisnosti CG – foto Boka News

Crna Gora danas obilježava deset godina obnove nezavisnosti u znak sjećanja na 21. maj 2006. kada je na referendumu obnovila državnu samostalnost.

Prema zvaničnim rezultatima, na referendumu je glasalo 419.240 građana ili 86,5 odsto od ukupnog broja birača. Crnogorsku nezavisnost podržalo je 230.661 građana ili 55,5 odsto, dok je za ostanak zajedničke države sa Srbijom bilo 185.002 ili 44,5 odsto.

Na referendum je izašlo više od 86 odsto građana Crne Gore, iako je uslov za priznavanje referendumskog rezultata bio izlazak preko 50 odsto upisanih birača, a cenzus je bio 55 odsto.

Glavna svečanost biće održana u Podgorici, na Trgu nezavisnosti, s početkom u 20 sati. Na skupu će govoriti premijer Milo Đukanović i predsjednik Evropskog saveta Donald Tusk.

Pine u crvenom 2016.
Pine u crvenom 2016.

Programi proslave jubileja već su organizovani ili će biti realizovani u svim crnogorskim gradovima.

Da je vječna Crna Gora
Da je vječna Crna Gora

Crna Gora je, posle kapitulacije 1916. u Prvom svjetskom ratu i bjekstva kralja Nikole Petrovića Njegoša u Francusku, 1918. godine, na osnovu odluka Podgoričke skupštine, ušla u sastav Srbije, odnosno u novostvorenu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije.

Odlukama Drugog zasijedanja Avnoja tokom Drugog svjetskog rata, kao i Ustavom iz 1946. godine, Crna Gora je dobila status ravnopravne federalne jedinice u bivšoj SFRJ.

Pogledajte Pine u crvenom za Dan nezavisnosti – foto

0

Državne zastave, palme okićene crvenim balonima, dres – kod crvena boja, crvena rasvjeta, bio je to zaista jedinstven doživljaj Pina u crvenom, manifestacija koju je organizovala Turistička organizacija Tivat povodom decenije obnove crnogorske nezavisnosti i hiljadu godina državnosti.

U ime TO Tivat posjetioce i učesnike programa pozdravila je Tamara Krstović. Nastupile su mažoretke studija “Modest”, folklorni ansambl “Nikola Đurković” iz Kotora, bend Omladinskog kluba “Goodbay Windows” i grupa “Crveno i crno” iz Podgorice.

Kako bi sve bilo u znaku jubileja i crvenoj boji potrudili se i tivatski ugostitelji sa Pina koji su se uključili u ovu akciju a Porto Montenegro je dizalice na mulu 1 osvijetlio crvenom bojom.

Ni prohladno vrijeme nije spriječilo brojne posjetioce i goste da uživaju uz dobru zabavu i muziku.

Više fotografija možete pogledati na našoj facebook stranici.

Tivatski maturanti plesali istovremeno sa vršnjacima iz 74 grada Evrope

0
Tivat - maturanti ples
Tivat – maturanti ples – foto Opština Tivat

Stotinu i osam maturanata Srednje mješovite škole “Mladost“ i Muzičke škole Tivat plesali su danas u podne u sportskoj dvorani Župa, “Kvadrilu” Johana Štrausa.

Ovaj događaj koji je zbog lošeg vremena premješten sa gradske rive Pine u zatvoreni prostor sportske dvorane,  sinhronizovan je sa istovjetnim plesom maturanata iz još 74 grada Evrope. Manifestaciji je prisustvovao veliki broj gledalaca, prvenstveno roditelja i prijatelja maturanata, a sve ih je u ime Opštine Tivat, pozdravila sekretarka za društvene djelatnosti u lokalnoj upravi, Dubravka Nikčević, poželjevši svršenim srednjoškolcima uspjeh u daljem školovanju i životu.

”Vašem uspjehu svesrdno i mnogo su doprinijeli kako vaši profesori, tako i vaši roditelji. Mislim da im treba reći jedno veliko hvala, jer vi ste generacija puna znanja i puna ambicije da napreduje i dalje. Budite uvijek ovako veseli, nasmijani i dragi, ali budite i svoji“ – istakla Nikčević.

Maturantima su se obratile i direktorica MSŠ “Mladost” Jovanka Vujačić i direktorica Muzičke škole Tivat Pina Bubanja koja je naglasila da je ovo premijerno igranje Kvadrile od prve generacije srednjoškolaca te obrazovne ustanove. U ime maturanata, nastavnicima, roditeljima i organizatorima manifestacije zahvalila se maturantkinja MSŠ “Mladost”, đak generacije Tijana Bojanić.

 

Pine u crvenom bez obzira na vrijeme

0
Pine u crveno
Pine u crveno

Povodom proslave jubileja decenije obnove nezavisnosti i hiljadu godina državnosti, Turistička organizacija Tivat će na gradskoj rivi Pine večeras, petak, 20. maja organizovati kulturno zabavni program pod nazivom PINE U CRVENOM.

Bez obzira na na vremenske uslove manifestacija će biti održana kazali su iz TO Tivat.

U programu će nastupiti mažoretke “Modest”, folklorni ansambl “Nikola Đurković” iz Kotora, bend Omladinskog kluba “Goodbay Windows” i grupa “Crveno i crno” iz Podgorice.

Da sve bude u znaku jubileja i crvenoj boji potrudiće se i tivatski ugostitelji sa Pina koji su se uključili u ovu akciju, poručuju iz TO Tivat.

Moškov ugostila Gudrun Steinacker, ambasadorku SR Njemačke

Moškov i Steinacker
Moškov i Steinacker

Direktorica TO Tivat Bernarda Moškov ugostila je na random ručku  Nj.E. Gudrun Steinacker, ambasadorku SR Njemačke. Tema razgovora bila je turistički potencijal Tivta i korišćenje resursa za specifične ciljne grupe, čiji bi dolazak produžio sezonu u Tivtu. Ambasadorka je pozdravila projekat da se biciklističke staze produže do lokaliteta Solila što bi objedinilo turiste koji uživaju u biking-u i posmatranju ptica.

Iako je ambasadorka na odlasku iz naše zemlje,  naglasila je  da će turistička privreda Crne Gore  u njoj uvijek imati saradnika koji je spreman da pomogne.

Nj.E. Gđa Steinacker prihvatila je poziv da bude gost TO Tivat na dodjeli nagrade „Turistički cvijet“ ,dana 10.06. u hotelu „Kamelija“.

H.Novi – blaže restrikcije i ljeto bez obustave vodosnabdijevanja

0
Herceg - Novi
Herceg – Novi

Opština Herceg Novi očekuje da nakon 30. maja, kada završavaju restrikcije vode na teritoriji opštine zbog sanacije hidrotunela Gorica – Plat, građani imaju uredno vodosnabdijevanje tokom i nakon turističke sezone.

Novljani su svjedoci da je, iako u prvi mah najavljene kao restrikcije po kojima će građani dobijati vodu dva puta po dva sata dnevno, situacija sada drugačija. Potrošači od Debelog brijega do Kamenara vodu dobijaju u već najavljenim terminima, ali u trajanju od tri do šest sati, osim potrošača koji se snabdijevaju preko rezervoara Stanišića dubrava, koji vodu dobijaju u trajanju od dva do četiri sata u najavljenim terminima.

Podsjetimo i da je prošle godine naš grad “pretrpio” restrikcije u junu, u trajanju od tri sedmice, i druge u oktobru, u trajanju od 20 dana, što se prvi put desilo u poslednjih 30 godina. Iako sa izuzetnom lošom hidrološkom situacijom, nakon junskih restrikcija, građanima je obezbjeđeno uredno vodosnabdijevanje.

Lokalna uprava i predstavnici preduzeća “Vodovod i kanalizacija”, početkom marta ove godine inicirala su sastanak sa predstavnicima Hidrocentrale na Trebišnjici, kao i sa generalnim direktorom te kompanije Gordanom Mišeljićem. Na tom sastanku su predstavljeni problemi koje naš grad ima za vrijeme odvijanja sanacionih radova na hidrotunelu Gorica-Plat.

Herceg Novom veliku razliku predstavlja vrijeme saniranja tunela, odnosno da li će biti u maju ili junu, kada je potrošnja vode na većem nivou, na šta je kolegama iz Trebinja i ukazano. Ostvarena je dobra saradnja, te su Opštini Herceg Novi izašli u susret i promijenili termin izvođenja sanacionih radova za period od 14. do 30. maja, što je za naš grad povoljno, zbog manjeg broja turista i manje potrošnje vode, poručuju iz Opštine herceg Novi.

Iako godinama nisu ostvareni kontakti sa predstavnicima Hidrocentrale na Trebišnjici, komunikacija sa njima sada je na odličnom nivou. Takođe, hercegnovski Vodovod ima dobru poslovno tehničku saradnju sa Konavoskim komunalnim preduzećem.

Kako bi majske restrikcije bile blaže i naš grad imao poboljšano vodosnabdijevanje u periodu obustave vode sa Plata, urađeni su i dodatni napori na spajanju lokalnog izvorišta Ljuta, čeličnim cjevovodom fi-600 u mjestu Karasovići, čime je obezbjeđeno dodatnih 60 sekundnih litara.

Kako su ove godine restrikcije zbog sanacije tunela Plat u povoljnijem periodu, a neće ih biti na jesen, Opština Herceg Novi očekuje uredno vodosabdijevanje na teritoriji cijele opštine tokom i nakon turističke sezone. Dužih prekida vodosabdijevanja svakako neće biti, a radnici preduzeća “Vodovod i kanalizacija” trudiće se da manje havarije na cjevovodima koje nije moguće predvidjeti otklone u najbržem mogućem roku. Takođe, poboljšanje kvaliteta vodosabdijevanja očekuje se priključenjem  Herceg Novog na sistem regionalnog vodovoda.

Tivat – dobra posjećenost uprkos lošem vremenu

0
Tivat gradska riva
Tivat gradska riva

U svim vidovima smještaja u Tivtu trenutno boravi ukupno 1.139 zvanično prijavljenih turista što je čak 3,2 puta bolja posjeta nego u isto vrijeme prošle godine – saopštila je danas Turistička organizacija Tivat.

Iako su vremenski uslovi vrlo loši za ovo doba godine i kiša pada već danima, Tivat je ipak privukao 1.113 stranih gostiju i 26 turista iz Crne Gore.

U ovdašnjim hotelima borave 223 posjetioca, dok 916 turista boravi u privatnom smještaju.

Otvorena izložba “Josip Bepo Benković – slikar i antifašist”

0

U Galeriji “Josip Bepo Benković” sinoć je otvorena izložba crteža i slika, sportiste, poliglote i rodoljuba, čije ime galerija i nosi, povodom 110 godina od njegovog rođenja i 50 godina od odluke da se formira galerija.

Odluka o osnivanju galerije koja nosi ime “Josip Bepo Benković” donijeta je 15. decembra 1966. godine, a počela je sa radom organizovanjem prvog Hercegnovskog zimskog salona, u februaru 1967. godine, kazao je direktor Javne ustanove Gradski muzej i galerija, Đuro Beli Prijić, otvarajući izložbu energičnog, studioznog i progresivnog umjetnika.

Ovo je četvrti put od osnivanja da se u galeriji  priređuje izložba u čast slikara i antifašiste čije ime ustanova nosi.

Kako je u katalogu izložbe zapisala istoričarka umjetnosti, Jasmina Žitnik, Benković je bo senzibilna umjetnička duša,  “vjerovao u ideale revolucije i NOB-a i borio se onako kako je tada jedino i mogao, dok je svijet umjetnosti čuvao za sebe, i ostavio nama, budućim generacijama u naslijeđe”. Iza sebe je ostavio veliki opus radova, slijedeći istodobno pravila akademskog umjetničkog obrazovanja i svoje nastojanje da ostvari sopstveni „zvuk“ u djelima i da u pogledu likovnog stvaranja sustigne savremene tokove u umjetnosti svoga doba.

Prijić je najavio da će se o galeriji i ljudima najzaslužnijim za njeno otvaranje: Iliji Pušiću, Gojku Ljubišiću, Mariji Crnić, Nikoli Tošiću i drugima, detaljno govoriti u februaru iduće godine, na jubilarnom 50. Hercegnovskom zimskom salonu. O značajnim i zaslužnim ljudima se ne govori usput, poručio je Prijić.

Josip Bepo Benković rođen je u Zadru 1. novembra 1906. godine. Nižu gimnaziju je završio u Herceg Novom, višu u Kotoru, a u Beogradu je uporedo završio pravo i umjetničku školu. Bio je jedan od prvih organizatora naprednog radničkog pokreta u Herceg-Novom. Rat ga je zatekao u Beogradu, gdje je bio sekretar partijske ćelije i član reonskog komiteta za grad Beograd. Uhapšen je 1943. godine, a potom i strijeljan u logoru na Banjici.

Maturanti zbog kiše plešu u Sportskoj dvorani „Župa“

0
Maturanti ples Tivat
Maturanti ples Tivat – foto arhiv Boka News

„Maturantska parada“ SMŠ „Mladost“ iz Tivta, umjesto na šetalištu Pine, održati u Sportskoj dvorani „Župa“, uslijed loših vremenskih uslova.

Obraćanje organizatora i pozdravna riječ Sekretarke za upravu i društvene djelatnosti Opštine Tivat, Direktorice SMŠ “Mladost“ i Đaka generacije planirano je danas od 11, 50 sati.

Ples maturanata kreće tačno u 12 sati.

Za učesnike plesa (56 parova)  kao i njihove profesore i učenike „SMŠ Mladost“ koji žele da prisustvuju Maturantskoj  paradi Opština Tivat je obezbijedila prevoz autobusom od škole do dvorane i nazad.

Pozivamo  roditelje kao i sve gradjane da svojim dolaskom podrže maturante koji će tačno u podne uz  Štrausovu Kvadrilu se povezati sa još 74 grada u sinhronizovanom plesu, kaže se u saopštenju Sekretarijat za upravu i društvene djelatnosti opštine Tivat i SMŠ“Mladost“ Tivat