Kao dio tradicionalne manifestacije „Fešta kamelija 2016.“ u nedjelju 31. jula u Stolivu će biti organizovani ribarski susreti„Camellia Trophy”, takmičenje u ribarenju iz drvenih barki.
Organizatori su udruženje „Kamelija“ KSR „Zubatac“ Kotor i MZ Stoliv.
Program:
06.00 – Okupljanje ribara sa drvenim barkama na stolivskom mulu, ribanje u akvatoriju ispred Stoliva, povratak i mjerenje ulova
10.00 – Promotivni nastup jedriličara, gondolijera i kajakaša
10.30 – Takmičenje u veslanju i promocija drvenih barki
11.30 – Svečano proglašenje najuspješnijih učesnika i dodjela trofeja
Izložba maketa i modela raznih plovila
Stoliv
Razmjena iskustava vlasnika drvenih barki i ribara uz stručne savjete
Zabavni program i druženje uz ribu i vino.
„Camellia Trophy“ 2015.
Organizovanjem ove manifestacije doprinosimo očuvanju naših tradicionalnih vrijednosti poručuju organizatori. Za dodatne informacije kontakt telefon 069/644-506
U Herceg-Novom trenutno boravi oko 32.000 gostiju što je za jedan odsto više nego lani u isto vrijeme. Prema podacima iz TO u privatnom smještaju je 24. 964 gosta, a u hotelima odmara 4.436 gostiju, odnosno za sedam odsto više nego lani. U hostelima je blizu 2.000 turista a autokampovima 673. Za šest mjeseci ove godine Herceg-Novi je posjetilo 11, 7 odsto više turista nego prethodne.
Prema zvaničnim podacima MONTSATA Herceg Novi je do 1. jula posjetilo 50.437 gostiju, što predstavlja povećanje pd 11,7% u odnosu na isti period prošle godine. Broj noćenja iznosi 347.168, a prethodne godine je iznosio 313.427, što predstavlja porast od 10,8%. Od početka godine do danas, preko Turističko-informativnih biroa je registrovano 78.000 turista, koji su ostvarili 850.000 noćenja, što je u prosjeku 10% više registrovanih turista odnosno, 17% više noćenja nego prethodne godine-kazala je Blagojević.
U strukturi gostiju najzastupljeniji su turisti iz Srbije-36, 78 odsto, zatim iz Rusije i BiH. U značajnom procentu su gosti iz Ukrajine, Njemačke, Švedske, Norveške, Poljske, Velike Britanije, Makedonije Hrvatske.
Budva – foto FREI
Budva
U Budvi boravi 57.432 većinom stranih turista, što je na nivou prošle godine. U hotelskom smještaju boravi 14.172 gosta, dok u privatnom smještaju boravi 42.370 gostiju.
U ovom periodu, najveći broj gostiju stiže nam iz Rusije, Srbije i ostalih dijelova regiona, ali i iz Zapadne Evrope – Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija. Interesantno je napomenuti da nam određeni broj gostiju stiže i iz Kine, Izraela i Švedske. Takođe, zahvaljujući odličnoj avio konekciji, u Budvi borave i gosti iz Holandije.
InArt – Tivat
Tivat
U svim vidovima smještaja na tivatskoj rivijeri boravi 6968 turista. Prema podacima Turističke organizaicje među gostima je 6919 iz inostranstva i 49 iz Crne Gore. U privatnom smještaju boravi 6030 gostiju, u hotelima 738, odmaralištima 127 i u kampovima 73 gosta.
Tradicionalni plivački maraton Memorijal “Mario Dido Marić” održaće se u subotu 30. jula, na prepoznatljivoj relaciji Njivice -Škver. Polazak iz gradske luke je u 16 sati, a start maratona je u 18 sati.
Tradicija maratona datira još od perioda prije Drugog svetskog rata, kada se plivao na ruti Rose-Herceg Novi. Od 1980. godine maraton se održava na ruti Žanjic-Igalo, dok se posljednjih godina organizuje na relaciji Njivice-Škver.
Memorijalni plivački maraton posvećen je Mariju Didu Mariću, profesoru fizičke kulture JU SMŠ “Ivan Goran Kovačić”. On je još osamdesetih godina prošlog vijeka, oživio ovu disciplinu, koja je i danas prisutna.
Rast temperature mora u Mediteranu doveo je do pojave opasne ribe lav i u tom moru.
Ova proždrljiva riba već je kolonizirala vode oko Kipra gdje je viđeno najmanje 23 primjerka, a šest ih je izvađeno iz mora. Koliko je ta vrsta invazivna pokazuje i činjenica da se u samo godinu dana raširili na cijelu jugoistočnu obalu Cipra, a znanstvenici apeliraju na ribare i ronioce da uklone ribu iz mora, ako je primijete. Ova invazivna, grabežljiva riba inače dolazi iz Južnog Pacifika i Indijskog oceana.
Obzirom na nedavno proširenje i produbljenje Sueskog kanala, problem se može samo još povećavati. Sada je u Mediteranu preko 1000 vrsta koje ne pripadaju tamo izvorno, ali riba lav jedna je od najopasnijih. Ubodi njenih bodlji su rijetko smrtni za ljude, ali su nevjerojatno bolni, uz povraćanje i teške probleme disanja, a smatra se da će imati negativan utjecaj na ekosustav i lokalne ekonomije. Unatoč upadljivoj boji i polaganim pokretima, čak ni morski psi joj ne prilaze što tim ribama daje slobodu da se hrane i unište druge vrste koje održavaju alge pod kontrolom.
Na Kubi je prvi puta opažena 2007. godine. Karipske zemlje organizirale su summit da dogovore kako se boriti protiv njezine invazije. Kuba, Kolumbija i Bahami ohrabruju svoje stanovnike da je love i jedu i tako im smanje broj. Restorani su je počeli nuditi na jelovnicima jer ima bijelo, sočno meso, a u Japanu se smatra delicijom.
Tri humanitarna programa planirana su za vikend u Herceg-Novom, a cilj je jedan – pomoći liječnje naše mlade Ive Bijelić.
U Amfiteatru iza Dvorane Park, nekada amfiteatru Hercegnovskog pozorišta, članovi NVO Brancin, danas, subota, 30. jul organizuju druženje uz mušlje i muziku. Početak je planiran u 17 sati, a poziv upućen svima da odvoje malo vremena, dođu i učestvuju u humanitarnoj akciji kako bi se što više novca prikupilo i uputilo Ivi koja isčekuje operaciju na klinici u Njemačkoj.
Isti poziv i mladima i starima upućuju iz Gradske muzike koji će zajedno sa mažoretkama sutra veče defilovati od Trga Nikole Đurkovića do parka Boka i nazad uz mini koncert na trgu. Nakon defilea koji počinje u 20:45 slijedi donatorska večera u klubu Orka na trgu u 22 sata. Na meniju su crni rižot, pasta sa gamborima i rižot sa gamborima.
Humanitarnim akcijama se pridružuju članovi Hercegnovskog pozorišta i Teatra plus. Oni će u nedelju 31. jul odigrati predstavu za djecu i odrasle koju poklanjaju Ivi Bijelić. Predstava će biti odigrana u Amfiteatru kod Dvorane PARK u 21 sat. Predlog je da donacija bude kao ulaznica minimalno 3 €, a prihod će biti uplaćen na žiro račun za Ivino liječenje.
Podsjećamo, na Trgu Nikole Đurkovića je i sutra kao i prethodnih dana moguće donirati za Ivino liječenje od 8 do 13 sati.
Radnici preduzeća “Čistoća” i “Komunalno stambeno” iz Herceg – Novog danas su otpočeli sa radovima na uređenju spoljašnjosti i unutrašnjosti tvrđave Španjola, kako bi bili otklonjeni uočeni nedostaci u održavanju ovog objekta, te poboljšanja ukupnog ambijenta za posjetu turista i građana za obilazak ove fortifikacije, kaže se u saopštenju iz Opštine Herceg – Novi.
Ukupno je angažovano 16 radnika oba privredna društva koja su košenjem zaraslih površina, odvozom zelenog otpada, čišćenjem površina od bačenog i nekontrolisanog otpada i odvozom istog, već danas doveli u znatno kvalitetnije stanje tvrđavu Španjola.
Španjola
Ova vrsta radova se mogla obaviti proteklog proljeća, ali po onoj staroj, bolje ikada nego nikada, aktivnost će biti nastavljene i sutra, kako bi dogovoreni radovi sa koordinacionog tijela Opštine Herceg Novi bili ispoštovani u cjelosti.
Plaketa za izdavački poduhvat godine na 14. Trgu od knjige pripala je hercegnovskoj Knjižari So i beogradskom Magelan Presu za knjigu: Vita Kotoranin, neimar Dečana, autora Rista Kovijanića, odlučio je žiri kome su bili Gojko Božović, Voislav Bulatović i Đorđe Malavrazić, predsjednik.
U obrazloženju je između ostalog navedeno da je ova „danas raritetna knjiga pretvorena entuzijastičnim zalaganjem i inventivnim pristupom urednika u modernu fotomonografiju, koja zbog ovog novog obličja ne gubi karakter istoriografske studije. Tekstualna osnova obogaćena je predgovorom Živojina Rakočevića, razvijenom bilješkom o autoru iz pera njegovog unuka Bratislava Stipanića i pogovorom i književno oblikovanim fusnotama Nikole Malovića, koji je bio i pokretač poduhvata. Novim, elektronskim rješenjima sloga, te velikim brojem fotografija detalja i cjeline Visokih Dečana i freskopisa u njima, uvećana je ne samo privlačnost nego i informativnost Kovijanićevog teksta. Tako je na nov način osvijetljena ličnost fra Vite, franjevca i graditelja iz Kotora, grada koji je u 14. vijeku, kada su podizani Visoki Dečani, bio glavna kapija Zete i Raške prema zapadnom svijetu i romanskoj kulturi. Ovo izdanje je primjer produktivnog odnosa prema kulturnom nasljeđu.“
!4.Trg od knjige
Plaketa za ediciju pripala je Zavodu za udžbenike, Beograd za ediciju: Izabrana dela Branka Ćopića u pet tomova
Za najljepšu knjigu plaketom je nagrađen izdavač Besna kobila iz Zemuna za knjigu Morski vuk, Rif Rebsa objavljena u ediciji Stripčine.
!4.Trg od knjige
Nakon što je saopštio odluke o nagradama publici je i završnu riječ na ovogodišnjem Trgu od knjige uputio Đorđe Malavrazić i prokomentarisao da se ponekad u ovakvkim prilikama kaže: „Mnogo je zaslužnih, a malo nagrađenih“.
!4.Trg od knjige
U ime nagrađenih organizatorima i brojnoj publici obratio se Zoran Živković koji je podsjetio na Konfučijevu misao koja govori više o ljubavi nego o nagradama, ali govori i o jednom i o drugom: Ceniti više napor nego nagradu, to je ljubav.
!4.Trg od knjige
„BOTUNADE“ VLASTE MANDIĆ: MIRISI, UKUSI I BOKEŠKE BOJE
Prije dodjele sajamskih priznanja priređena je promocija nove knjige Vlaste Mandić „Botunade“ Književnik Nikola Malović, predstavio je i autorku i djelo i između ostalog kazao:
Vlasta Mandić je možda poslednja žena renesansnog kova, zato što se u sve razumije, ona je, poslovno, arhitektica, žena koja je podigla Kotor posle zemljotresa, zato što je vodila računa o adekvatnoj sanaciji. Vođa je klape Bisernice Boke, davalac ruke Opštini Kotor. Malo malo pa pođe da da kakav besplatan savjet, biološki je baka, kapetanica je, kako se nekad govorilo za žene kapetana, i sama je kapetanica jer je mnogim projektima sama kormilari. Ona je kulinarski performer, autor je legendarne, gotovo kultne knjige “Bokeška kužina”, koja je do pojave knjige “Gulozece iz bokeške kužine” naše Marine Stanišić bila prva takva luksuzna knjiga sa zalivskim specijalitetima.
!4.Trg od knjige
Trg su pjesmom do naredne godine zatvorile Bisernice Boke, a organizatori su podsjetili da je na sajmu proteklih godina izlagalo više od 200 izdavača i knjižara z Crne Gore i okruženja, ali i ovlašćenih distributera najznačajnijih stranih izdavača, realizovano je više od 350 raznih programa osmišljenih da podstiču čitanje i ukazuju na prave vrijednosti – zato neka i poruka našeg završnog izvještaja ostane – moto ovogodišnjeg sajma – hvalimo se knjigama koje smo pročitali!
Ove nedjelje 31. jula na Zlarinu se održava jedanaesta regata gajeta, leuta i kaića u duhu starih vremena.
Regata latinski idrun na kureja kreće s Velike rive u 15 sati. – Pozivamo sve Zlarinjane i prijatelje Zlarina na nesvakidašnji prizor starta 11. regate gajeta, leuta i kaića u duhu starih vremena s Velike rive u nedjelju u 15 sati – poručuju organizatori iz Yacht cluba Zlarin.
Navečer od 22 sata za sve sudionike, mještane i goste održava se glazbeni program uz šibensku grupu ‘Living room’ s kojima će zabava zasigurno potrajati do kasnih sati.
Za sve zainteresovane, Festival klapa iz Perasta obezbijedio je za finalne festivalske večeri, 29. i 30. jula, prevoz brodovima iz Kotora po promotivnim cijenama – povratna karta 5 eura.
Iz Kotora za Perast, polazi brod „Vodena kočija“, u petak 29. jula, u 19.30, sa glavne gradske rive, a u subotu 30. jula, u isto vrijeme, brod „Marija D“. Povratak je u 23.30 sati.
Vodene Kočije
Finale jubilarnog, 15. Međunarodnog festivala klapa Perast, održaće se na centralnom trgu, ispred crkve Svetog Nikole u Perastu, u petak i subotu, 29. i 30. jula, sa početkom u 21 sat.
Prve večeri, u kategoriji Nove klapske pjesme, nastupiće klape: Jadran – Tivat, Diva – Široki Brijeg BiH, Assa Voce – Podgorica, Incanto – Kotor, Skontradura – Dubrovnik HR i Klapa Sveti Nikola – Metković HR.
U takmičarskoj kategoriji Mješovitih klapa nastupiće : Basca – Baška voda HR, Castel Nuovo – Herceg Novi, Jadran – Tivat, a gosti će biti klape Alata – Podgorica i Trebižat – Čapljina BiH.
Druge takmičarske večeri, 30. jula (subota), ujedno i završne, kada će se proglasiti pobjednici i najbolji izvođači, u kategoriji Ženskih klapa nastupiće: Alata – Podgorica, Diva – Široki Brijeg BiH, Neverin – Kaštel Lukšić HR, O’Dive Bell Canto – Berane, Oršulice – Vodice HR, Salona – Solin HR i Skontradura – Dubrovnik HR.
U kategoriji Mješovitih klapa nastupiće: Basca – Baška voda HR, Castel Nuovo – Herceg Novi i Jadran – Tivat.
U kategoriji Muških klapa nastupiće: Assa Voce – Podgorica, Kaše – Dubrovnik HR i Kožino – Kožino HR.
Prve festivalske večeri, 29. jula (petak), u Muzeju grada Perasta, u 19.30 sati biće predstavljen četvrti broj časopisa „Lirica“ i „Zbornik radova Ljube Stipišića Delmate“ o kojem će govoriti Jakša Fiamengo, hrvatski akademik i mr.sci Mirko Đinđić ispred „Zaklade Delmata“.
Ulaznice za finale 15. Međunarodnog festivala klapa Perast mogu se kupiti prije početka festivala, po cijeni od 5 eura ili uz bonus za dvije kupljene ulaznice – dupli CD, za 13 eura.
Prvi festival uličnih performera „InArt“ otvoren je sinoć tivatskoj rivi, a posjetioci su bili u prilici da upoznaju brojne goste festivala koji su demonstrirali svoje neobične vještine.
Nakon zvaničnog otvaranja festivala, na kojem je pored predstavnika organizatora – Koncept Plusa iz Podgorice, govorila Dubravka Nikčević – sekretarka Sekretarijata za upravne i društvene djelatnosti Opštine Tivat, otvorena je i izložba „Drvostvori“ Mladena Karišika.
Riječ je o mladom autoru iz Kolašina čije masivne skulpture od drveta krase Pine, Trg od kulture i plato ispred prostorija Turističke organizacije Tivat.
Jedan od gostiju prve večeri festivala bio je i belgijski umjetnik Barto, koji ima impozantnu međunarodnu reputaciju i nastupao je u najpoznatijim cirkusima svijeta, kao što je kanadski Circus de Soleil.
Na tivatskoj rivi on je izveo svoje čuvene tačke koje je pratilo oduševljenje publike. „Upravo to i znači biti performer, kaže Barto. Stvaranje posebnih emocija za sve tipove publike. Najveća radost koju mi nastup pruža je da zasmijem ljude.“
Drugi dan festivala će takođe biti bogat raznovrsnim programima, pa će tako svi koji budu u Tivtu moći da vide šta su za njih pripremili Cirkobalkana (trupa iz Srbije i Hrvatske), Teatrosk iz Makedonije, Otto il Bassoto iz Italije, dječije animatorke iz Podgorice Klovnica i Pipi, Cigo One Man band iz Hrvatske, plesni studio Enigma iz Tivta.
Osim toga, turski umjetnik Zafer Kijiđi demostriraće takozvano slikanje na vodi. Radi se o Ebru tehnici koja je uvrštena u listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa UNESCO-a. Dio likovnog segmenta je i sliakrska radionica koju će voditi Kreativni centar Tivat, a na Tgu Magnolija će predstavnici Beton Festa iz Sarajeva oslikavati 3D art.
Produkciju festival potpisuje Koncept Plus iz Podgorice, a partneri su Turistička organizacija Tivat, Opština Tivat, Nacionalna turistička organizacija, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Ministarstvo kulture i Turski kulturni centar iz Podgorice
