Dalibor Mujović, barmen hotela „Aman Sveti Stefan“ sa svojim koktelom nazvanim „Anastasia“, pobjednik je pretkvalifikacionog takmičenja najboljih barmena u Crnoj Gori, a koje je sinoć održano u hotelu „La roche“ u Tivtu.
Takmičenje je nazvano „Ivan the Teribble Vodka Mixology Qualifications“ po vodki „Ivan The Teribble“ koja je bila osnovni sastojak svih koktela sa kojima su barmeni nastupili.
Učestvovalo je ukupno osam barmena iz Lido Mar kompleksa u Porto Montenegru, hotela „Aman Sveti Stefan“, „Queen of Montenegro“, „Splendid“ iz Budve i „La roche“ iz Tivta, te restorana „Per sempre“ iz Podgorice i „Knjaževa bašta“ iz Bara. Njihovo umijeće ocjenjivao je žiri u sastavu: Gabrijela Glavočić (direktorka Turističke organizacije Tivat), Nikola Merdović (asistent food and beverage menadžera u „Amanu“) i Igor Kecman (direktor kompanije „Uniloft Balkans“ iz Beograda).
Drugoplasirani je bio Rastko Ljiljak, a treće mjesto osvojio je Nebojša Lazarević.
Pobjednici takmičenja barmen održanog u “La roche-u” će učestvovati na predstojećem regionalnom takmičenju barmena u Beogradu koje će okupiti takmičare iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Makedonije.
U nedjelju ujutro Institut Plavi svijet je primio dojavu o opažanju dva velika kita (hrvatsko ime vrste je ‘veliki kit’) zapadno od Lošinja. Istraživači su odmah izašli na more s ciljem prikupljanja podataka o ovom opažanju te utvrđivanja stanja opaženih životinja piše portal 100posto.hr
Kitove su opazili oko 3 nautičke milje zapadno od uvale Malog Lošinja te su s njima proveli nešto više od dva sata. Utvrdili su da se radi o dvije odrasle jedinke čija veličina je procijenjena na oko 17 i 18 metara. Kitovi su izgledali u dobroj formi.
Na tijelu jedne životinje vidljive su ožiljci teške ozljede uzrokovane propelerom plovila.
Tijekom gotovo dva sata promatranja, životinje su prosječnom brzinom od oko 3-4 čvora putovale prema jugu. Na površini su se pojavljivali svakih 10-15 minuta te su u prosjeku uz površinu bili svega minutu prije slijedećeg zarona.
Tijekom opažanja istraživači su prikupili podatke o ponašanju, fotografije za foto-identifikaciju te uzorke oljuštene kože za genetičku analizu.
kit
Mogu doživjeti i preko 100 godina
Veliki kit, Balaenoptera physalus, druga je po veličini životinja na Zemlji! Oceanski primjerci mogu imati i do 27 metara dužine, no njihova prosječna veličina u Sredozemnom moru nešto je manja, uglavnom je oko 20-23 metara. Životinje su uglavnom sivo-smeđe s gornje strane tijela te svijetle do bijele po trbuhu i donjem dijelu tijela. Prema dostupnim podacima, veliki kitovi mogu doživjeti i preko 100 godina. Vrsta je kozmopolitska i obitava u gotovo svim morima i oceanima svijeta, pa tako i u Sredozemnom moru.
U Sredozemnom moru veliki kitovi obitavaju uglavnom u zapadnom i središnjem dijelu, dok je pojavljivanje u istočnom dijelu relativno rijetko. Osim “pravih” sredozemnih velikih kitova, nedavno je utvrđeno da tijekom proljeća i jeseni u Sredozemlje ulaze i veliki kitovi iz sjevernog Atlantika.
Sredozemni veliki kitovi ugrožena su populacija. Procjenjuje se da ih je trenutno svega nekoliko tisuća, a populacija ima trend opadanja brojnosti. Ljudske aktivnosti glavni su uzrok smanjenja brojnosti.
Zalutale životinje su pod stresom
Istraživači Instituta Plavi svijet u više su navrata vrstu promatrali u Jadranu. Iako Jadransko more nije područje u kojem se ova vrsta pojavljuje u većem broju, opažanja pojedinih jedinki bilježe se gotovo svake godine. Prikupljeni podaci ukazuju da se vrsta u Jadranu pojavljuje uglavnom krajem proljeća i ljeti, posebice u području Palagruže i Jabučke kotline.
Naime, ovisno o prodoru morske vode tijekom proljeća u pojedinim dijelovima Jadrana dolazi do pojavljivanja veće količine planktonskih račića – krilla kojim se kitovi hrane. S pojavom krilla, izgleda, pojavljuju se i kitovi.
Zalutale životinje tada su zasigurno u stanju određenog stresa te im je potrebno osigurati nesmetani prolaz. Unatoč uvriježenom mišljenju kako će se kitovi „nasukati” ako im se ne pomogne, u Jadranu nije zabilježeno niti jedno nasukavanje velikog kita. Unatoč svojoj veličini ova vrsta se dobro snalazi i u plićim i zatvorenim prostorima.
Stoga, ako opazite kitove ili druge velike sisavce, ne približavajte se i ne pokušavajte ih izvesti proganjajući ih, stvarajući buku motorima i slično. Takvo ponašanje životinje će uplašiti, a gubitak kontrole u trenucima panike može uzrokovati nasukavanje, poručuju iz Instituta Plavi svijet.
Nakon izuzetno naporne noći i konstantne borbe sa požarom vatrogasci su uspjeli da od vatre spase kuće u naseljima Mrčevac i Vrijes 2 u Tivtu.
Požar se rano jutros raspiren jakom burom ponovo rasplamsao, ali vatrogasci trenutno drže stvari pod kontrolom, a kuće nisu direktno ugrožene.
Komandir Službe zaštite i spašavanja Tivat Zoran Barbić kazao je da je sinoćna intervencija bila jedna od najtežih i najznačajnijih u istoriji te službe jer je vatra direktno ugrožavala oko stotinu kuća.
“Izuzetan je uspjeh da nijedna kuća nije oštećena, a kamoli da je stradala”, istakao je Barbić, najavivši i dalje veliku borbu sa požarom koji gori u šumi i na nepristupačnim djelovima terena.
Pomoć u gašenju pružile su i kolege tivatskih vatrogasaca iz Službe zaštie i spašavanja Budve, a uskoro se očekuje i reakcija Direktorata za vanredne situacije, odnosno angažovanje prtotivpožarnih aviona.
Barbić se zahvalio se i brojnim građanima Tivta koji su sinoć i jutros pomagali vatrogascima u borbi sa požarom.
Požar Tivat 2017. Vrijes 2
On je kazao da je impresioniran hrabrošću i požrtvovašću građana koji su nesebično pritekli jedan drugome u pomoć, kao i vatrogascima i bez čije pomoći, kako je kazao, ne bi bilo moguće ovako efikasno odbraniti objekte i ta dva naselja.
U Konavlima, ali i na širem dubrovačkom području sve se više osjeti jaki miris paljevine zbog požara u blizini granice sa Crnom Gorom, koji bi, ukoliko bura pojača, uskoro mogao zaista zaprijetiti konavoskim selima.
Naime, poslijepodne se aktivirao novi plameni krak iznad Graničnog prijelaza Debeli brijeg kojeg su konavoski i crnogorski vatrogasci zajedničkim snagama gasili prije bure, no kako je vatra zahvatila visoke vrhove brda, bez pomoći zračnih snaga nisu je uspjeli sanirati.
-Danas smo organizirali zajedničku akciju sa crnogorskim vatrogascima te uspjeli sanirat dio rubova požara koji je zauzeo oko 400 metara iznad graničnog prijelaza. Nastojali smo prije bure učinili maksimalno što možemo kako bi spriječili da nešto ne eskalira. Međutim ta fronta je duža od dva kilometra, i rekao bih da su šanse da nešto pođe po zlu pedeset posto. Gdje god je čovjek, ljudska ruka mogla doć do tog požara mi smo došli, međutim, zračne snage nažalost nisu dolazile premda smo očekivali da će nam pomoći u gašenju vrhova koji su najkritičniji, rekao je zapovjednik JVP Konavle Mario Magud ističući kako nisu u mogućnosti zalaziti i dublje s obzirom da je ipak riječ o teritoriju druge države, te kako bi vatrogasci bili dostupni u slučaju druge intervencije na području županije. Dodao je kako će i ovu noć provesti dežurajući uz granicu, te da će ako bude potrebe osim pomoći ostalih vatrogasnih postrojbi iz županije svakako zatražiti i onu iz zraka.
Cjelonoćna dežurstva, kao i veći dio ove sezone su pred svim vatogasnim postrojbama u županiji zbog iznimno nepovoljnih vremenskih uvjeta. Županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović kazao je kako se i dalje nadzire požarište na Grabovici, te kako je posljepodne spriječena još jedna iznimno opasna situacija. Naime, pripadnici DVD-a Metković brzom su intervencijom spriječili širenje plamena koji je zahvatio odlagalište smeća u Neretvi.
– Poduzimamo sve kako bi se situacija u Crnoj Gori riješila i kako vatra ne bi došla do Općine Konavle, prema selu Donji Đurinići… Dobro je što nema otvorenog plamena, nadamo se da vjetar neće jače zapuhati. Svi rade, svi dežuraju, sve je pojačano i nema niti malo opuštanja, zaključio je Simović.
Posada broda ‘Mojo’ kapetana Mara Mihočevića pobjednici su trećeg ‘Tuna fever Rogoznica 2017,’ sportsko turističke manifestacije koja se protekla tri dana održavala u Rogoznici. Drugo mjesto osvojila je ekipa ‘Game on’ kapetana Luke Colnaga dok je treće mjesto pripalo posadi broda ‘Starac’ kapetana Ivana Ledenka. Posada ‘Taboo tim’ pobijedila je u Kupu trofeja s ribom teškom 46,6 kg. Nagradu za najveću ribu od 69,8 kg dobila je posada broda ‘Mojo’ kapetana Mihočevića.
To je natjecanje, u organizaciji splitskog kluba ‘Big game Croatia’ , okupilo ljubitelje ribolova na kapitalce iz Hrvatske, ali i svijeta i to iz Ujedinjenih arapskih emirata, Njemačke, Slovenije, Italije, Grčke, Češke, Rusije i BiH… Na kraju trodnevnog natjecanja, na kojem je sudjelovalo više od 250 natjecatelja, zadovoljstvo nije skrivao Boris Županović, predsjednik splitskog kluba Big game Croatia.
-Sretan sam što smo uspjeli okupiti vrhunske profesionalce, ljubitelje big gamea te u Rogoznici napravili spektakl kojega su posjetile deseci tisuća domaćih i stranih turista. Vesele me i veliki interes najmlađih jer to dokazuje kako mi ljubitelji big gamea imamo nasljednike u ovom atraktivnom sportu. Ovim smo natjecanjem još jednom pokazali da Hrvatska stoji uz bok mnogo razvikanijim destinacijama. S obzirom da smo napravili vrhunsku manifestaciju već sada mogu najaviti kako ćemo se vidjeti i dogodine u Rogoznici. – kaže Županović.
Pobjednici ovog natjecanja natjecat će se na Svjetskom prvenstvu koje se dogodine održava u Kostariki.
Uz mnogo natjecateljskog adrenalina, dobrog raspoloženja tijekom tri ribolovnog dana u rogozničkom akvatoriju, organizatori su se potrudili te ulovljenu tunu darovali brojnim posjetiteljima na rogozničkoj rivi. Tako je ‘Tuna fever Rogoznica 2017.’ obogatila turističku ponudu ovoga mjesta, kaže nam Sandra Jakelić, načelnica općine koja z godine u godinu bilježi rekordne rezultate.
Pobjednici, ali i svi natjecatelji nazdravili su za kraj ‘Tuna fever Rogoznica 2017.’ šampanjcem, natjecanje je zatv orio župan šibensko kninske županije Goran Pauk, a za sam kraj nebo Rogoznice obasjao je vatromet. Pravu feštu do sitnih sati začinio je Željko Bebek, vitalni roker i vrsni ribolovac te sudionik Big Game Fishinga.
Vatrogasci su uspjeli odbraniti kuća iznad naselja Vrijes 2 i staviti stuaciju pod kontrolu, ali bura otežava gašenje.
Veliki broj vatrogasnih kola je rasporedjen duž puta prema Mrčevcu i vatrogasaca koji učestvuju u gašenju.
Na licu mjesta je predsjednica opštine Snežana Matijević i potpredsjednik Dejan Maslovar.
Požar
Ranije objavljeno
U naselju Mrčevac večeras je oko 22 sata izbio požar, koji se proširio i na naselje Vrijes, uslijed vjetra koji je duvao i nosio varnice.
U gašenju učestvuje kompletno ljudstvo Službe zaštite i spašavanja Tivat, Dobrovoljno vatrogasno društvo Krtoli, vatroagsci sa Aerodroma, kao i pripadnici Službe zaštite i spašavanja iz Kotora.
U gašenje su se uključili i mještani. Vrata je stigla do kuća u naselju Vrijes 2.
Na Jadranskoj magistrali na raskrsnicama za Vrijes i Gradiošnicu su patrole policije koje regulišu saobraćaj, skretanja za ova naselja trenutno su blokirana, a javna rasvjeta ugašena.
Sedmi po redu Međunarodni naučni skup “Njegoševi dani” biće održan od 30. avgusta do 3. septembra u Kotoru, koji se ove godine održava zahvaljujući Opštini Kotor, saopšteno je danas na danas na pres konfenerciji u Kotoru.
„Ponosni smo što će se sedmi Njegoševi dani održati upravo u Kotoru, gradu koji je Njegoš toliko volio. Za Njegošev Testament simbolično kažu da je to posljednja pjesma našeg vladike Rada. Posljednja želja bila mu je da posjeti još jednom Kotor. Nije mi se ispunila. Sljedećeg dana je preminuo. Ta želja se nije ispunila, ali jeste želja Lokalne uprave grada Kotora, da budemo po prvi put organizatori Njegoševih dana. Čudno zvuči da je po prvi put, ako se zna koliko je Njegoš volio Boku i Kotor. U Boki je sticao svoja prva znanja, a u Kotoru je često boravio i bio rado viđen gost u mnogim znamenitim kotorskim porodicama, kao što je bila trgovička porodica Lumbardića, zatim grofoska porodica Ivanović, a u gradu postoji spomen ploča na zgradi porodice Lipovac na kojoj piše kad i koje godine je Njegoš tu boravio” – kazala je potpredsjednica Opštine Kotor, Liljana Popović Moškov.
Ona je kazala da se rijetko koja zemlja može pohvaliti ličnošću kao što je Njegoš – književnik, filozof, vladika, državnik.
Predsjednica organizacionog odbora “Njegoševih dana”, Rajka Glušica kazala je da je ovaj naučni skup najznačajnija naučna i kulturna manifestacija posvećena Njegoševom djelu jer okuplja slaviste iz Evrope i svijeta.
„Rezultat naučnih, međunarodnih, slavističkih skupova je preko 200 naučnih radova, a to je nešto više od tri hiljade stranica objavljenog teksta. Njegoševi dani su temelj montenegristike-nauke o crnogorskom jeziku, kulturi i književnosti. Osnovani su 2008. godine, u isto vrijeme kada je osnovan studijski program za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti na Filozofskom fakultetu, sada Filološkom u Nikšiću. To je manifestacija koja se organizuje na ponos akademske zajednice i Crne Gore, a ima veliku podršku stranih slavista” – kazala je Glušica.
Prema njenim riječima na manifestaciji će ove godine učestvovati 47 slavista iz 15 zemalja Evrope i svijeta, sa 27 različitih institucija nauke i kulture. Biće predstavljeno 45 referata iz književnosti i kulture.
Njegosevi dani press- foto Radio kotor
„Tema je Njegoševo stvaralaštvo, postkolonijalni južnoslovenski diskurs i diskurs moći i strategije njegove izgradnje u umjetničkim i neumjetničkim tekstovima.
Nauka o jeziku i lingvisti su se okupili oko tri teme: prva tema je Njegošev književno-jezički izraz, druga je Crnogorski jezik i drugi južnoslovenski jezici u sinhroniji i dijahroniji, te treća i veoma interesantna tema, koja je privukla veliki broj naučnika, jeste Jezik i nacionalizam. Možemo reći po sastavu stručnjaka koji se bave ovom temom da su se okupili najznačajniji lingvisti koji se bave problematikom nacionalizma i jezika” – kazala je Glušica.
Zahvaljujući „Njegoševim danima”, Crna Gora još jednom snažno afirmisala svoju nauku, te nauku o crnogorskom jeziku i književnosti i dala veliki doprinos, i „njegošologiji i montenegristici i slavistici”, zaključila je Glušica.
U okviru „Njegoševih dana” biće organizovan i okrugli sto posvećen Deklaraciji o zajedničkom jeziku, značajnom dokumentu koji je početkom marta objavljen u Sarajevu.
Članica organizacionog odbora „Njegoševih dana” Ksenija Rakočević predstavila je programski sadržaj ovogodišnje manifestacije „Njegoševi dani” posvećen kulturi.
Prema njenim riječima, prve večeri je klavirski koncert Ratimira Martinovića, druge večeri je književno veče Vladimira Arsenijevića, dobitnika NIN-ove nagrade za prvi roman. On je najmlađi dobitnik NIN-ove nagrade, a ujedno i idejni tvorac Deklaracije o zajedničkom jeziku. Studenti Filološkog fakulteta spremili su izvedbu Njegoševih stihova, a nakon toga biće izvedena predstava „Njegoš za djecu – Kako rastu veliki ljudi”.
Ovo je Njegoševa godina – 170 godina od objavljivanja Gorskog vijenca, tako da će najveći dio programa biti posvećen upravo Gorskom vijencu i njegovim tekstovima, kazala je Rakočević.
„Gala koncert Konstantina Kostjukova i zvijezda beogradskog baleta“ biće održan u Herceg-Novom u utorak 29. avgusta u 21 sat na Kanli kuli.
Radi se o jedinstvenom programu iz oblasti baletske umjetnosti na našim prostorima koji je već izveden u mnogim gradovima u zemlji i inostranstvu, uvijek sa velikim uspjehom i sa velikim odzivom publike.
Program ovog Gala koncerta omogućava publici da vidi dijelove najpopularnijih ostvarenja iz oblasti:
Koncert italijanske muzike “Italian Night Tribute Show” održan je sinoć na gradskoj rivi Pine u Tivtu, u organizaciji Zajednice Italijana Crne Gore i Turističke organizacije Tivta.
Održavanje ovog zanimljivog i dobro posjećenog koncerta pomogli su Ambasada Italije u Crnoj Gori, italijanska regija Friuli Venecija Đulija i Narodni univerzitet iz Trsta.
Muzička grupa u sastavu: Ornella Serafini, Flavio Furian, Marco Ballaben, Amir Karalić, Alessandro Leonzini, Paolo Muscovi, Antonio Kozina, Giulia Croncini, Blaz Kleibenceti i Diego Fantoma, predstavila je posjetiocima bogat repertoar italijanskih kancona, svojevrstan tribute čuvenim italijanskim kanconjerima Adrianu Celentano-u i Mini.
Muzika šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vikeka koju su interpretirali, bila je izuzetno popularna i na prostorima bišpe Jugoslavije, a neke od tih numera bile su soundrack-ovi čuvenih djela jugoslovenske kinematografije poput filma “Sjećaš li se Dolly Bel” Emira Kusturice.
Prisutne na Pinima prigodnim riječima pozdravili su italijanski ambasador u Crnoj Gori Vicenzo del Monaco i predsjednik Zajednice Italihjana Crne Gore Alksandar Saša Dender.
Art koktel svjetski priznate skulptorke Carol Feuerman, biće održan u srijedu 30. avgusta u 19 sati na mulu 1 u Porto Montenegro, ispred njene skulpture Ronilac, koja je dio spektakularne izložbe monumentalnih skulptura francuske galerije Bel-Air Fine Art što se održava nautičkom naselju Porto Montenegro u Tivtu tokom ovog ljeta.
Ova globalno prepoznatljiva umjetnica prisustvovaće koktelu i prezentovati svoj umjetnički identitet, a to su bronzane figure, hibridna djela zamršene energije i psihologije. Feuermanova kombinuje konvencionalne materijale za skultpure, od čelika, bronze i smole, s nekonvencionalnim poput vode, svjetla, zvuka i video zapisa, nekonvencionalnim za skulpturu. Feuerman je prepoznata kao predstavnica umjetničkog pokreta hiperrealizma skulpture – zajedno sa Hansonom i De Andreom, Feuerman je jedna od tri umjetnika koji su početkom sedamdesetih pokrenuli ovaj pravac.
Njena plodna karijera obuhvata četiri decenije i četiri kontinenta – podučavala je, predavala i održavala radionice u Metropolitan muzeju, muzeju Solomon Guggenheim, Univerzitetu Kolumbia i Grounds. Njena umjetnička postavka Lične konstrukcije – otvorene granice, dio je projekta ovogodišnjeg Venecijanskog bijenala 2017. Radovi Carol Feuerman su dio umjetničkih kolekcija cara Japana, Bila i Hilari Klinton, Norman Brahman-a, Malcolm Forbes-a i mnogih drugih.
