Izložba slika pod nazivom „Urbana utopija“, akademske slikarke Svetlane Dragojević, biće otvorena u subotu 16. jula sa početkom u 21 sat, u galeriji „Pizana“ u nautičko turističkom centru Porto Montenegro u Tivtu.
Izložbu će otvoriti Ursula Rommerskirchen Hilbertz, ataše za kulturu Njemačke ambasade u Podgorici.
„Svetlana Dragojević stvara jednu imaginarnu mapu mjestâ koja joj se ukazuju i kojima suptilno i sigurno objašnjava svijet oko sebe. Te građevine nerijetko se naslanjaju jedna na drugu ili žive posve samostalno, privlače nas na različite načine. Pojam grada u svojoj punoći podrazumijeva susret sa mnogim, često i nepredvidljivim ispoljavanjima; tako je i u ovim radovima. Postoji više ravni grada – više nivoa slike. Dok punoća kolorita uvjerljivo ukazuje na boje zastora nekog grada. Tako naviru cjeline, koje opet čine neke cjelovite oblike, u kojima se odigrava javni i tajni život učmale i zamišljene, lijene i razigrane, ljudske zajednice. A gdje je naše mjesto? Valjda, parafrazirajmo Siorana, negdje između bića i nebića, između dvije fikcije.“- zapisao je o stvralaštvu ove umjetnice, književnik Pavle Goranović.
Zahvaljujući saradnji naučnika iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković te udruge Šibenik Meteo javnost je u mogućnosti pratiti uživo prve podvodne kadrove snimljene kamerom koja je instalirana u podmorju Martinske kod Šibenika na dubini od 5metara. Projekt je financijski potpomogla i Turistička zajednica Grada Šibenika.
Sistem je opremljen i reflektorom koji u ljetnom režimu rada osvjetljava podmorje svakodnevno od 20 do 23 sata, a termin paljenja i gašenja mijenjat će se ovisno o promjeni duljine dana i noći. Estuarij rijeke Krke poznato je mrijestilište mnogih vrsta riba što su pokazale i prve testne fotografije. Vizualni materijali i podaci koje će prikupiti uz pomoć podvodne kamere, na meteo postaji, kao i panoramskom kamerom usmjerenom na Šibenik te sondom za mjerenje temperature mora, znanstvenicima će poslužiti za praćenje života tog dijela podmorja.
sipa
Područje Šibenika zahvaljujući centralnoj poziciji na hrvatskom dijelu Jadrana te zbog koncentrirane povezanosti vodnih odjeljaka – slatkih, boćatih i slanih voda izuzetno je pogodno za razvoj akvakulture i znanstvena istraživanja. Prijenos uživo možete pratiti na poveznici: http://www.sibenik-meteo.com/podvodna-kamera
„Ex Voto“ naziv je izložbe slika i zavjetnih ploča, akademskog slikara Veselina Banjevića, koja je otvorena povodom desetogodišnjice smrti Don Branka Sbutege u Galeriji solidarnosti u srijedu je u Galeriji solidarnosti u Kotoru.
Izložba je, kao likovni program dio Kotor Art i Don Brankovih dana muzike.
,,Večeras je pred nama sedamnaest slika Banjevićeve interpretacije ikonografskih predložaka sa svoda škrpjelskog svetišta, sa prikazom života Bogorodice, križevi sa anđelima od kojih je jedan sa grbom grada Perasta, polja sa evanđelistima i veliko platno uznesenja Bogorodice”, kazala je istoričarka umjetnosti Marija Mihaliček, i konstatovala da su Banjevićeve vizije, u starim Kokoljinim ramovima, postavljene kao rezultat novog traganja pronađenim ponovo na istom izvorištu – Gospi od Škrpjela.
“Ove Banjevićeve ex vote, u likovnom smislu potpuno autonomne kreacije, skoncentrisane su na tri elementa: more, brod i Bogorodicu”, kazala je Mihaliček.
Cjelokupna izložba posvećena sjećanjima na Don Branka Sbutegu, ali i sjećanjima na sve pomorce Boke, a nadasve, u slavu zaštitnice Perasta – Gospe od Škrpjela. Večerašnja izložba radova Veselina Banjevića i nastupajući festival Don Brankovi dani muzike, pokazuju sjećanje na njega i na poruku, koju nam je ostavio, da je put ljubavi jedini životni put’. U obilježavanju deset godina obnove nezavisnosti, povodom 13.jula Dana državnosti, zaista nam je čast da sa sjećanjem na Don Branka kroz ovakva umjetnička dešavanja slikom i muzikom, nastavimo graditi put kulturnog identiteta” – kazao je direktor OJU ,,Muzeji” Kotor Andro Radulović.
Izložba Veselina Banjevića – “Ex Voto”
Izložbu je otvorio direktor Kotor Arta, Ratimir Martinović.
,,Tek sam počeo da gledam izložbu i samo naslutio nivoe, razne poruke, slojeve koje ovi radovi kriju u sebi i trebaće mi nekako vrijeme da ih smjestim u svoje sistem, sazvežđe umjetnosti, inspiracije i duha, sazvežđe koje je od svih nas okupljenih, sazvežđe čija je glavna planeta imena – Don Branko Sbutega”, kazao je Martinović.
Martinović je pozvao prisutne da u radovima pronađu kanale i puteve do neslućenih visina i perspektiva iz kojih dnevne pobjede i porazi izgledaju efemerno i prolazno, kakvi i jesu naši ovozemaljski životi. ,,Ars longa, vita brevis!”, kazao je Martinović, otvarajući izložbu.
Izložba Veselina Banjevića – “Ex Voto”
Autor Veselin Banjević u svom obraćanju kazao je da je ovom izložbom zaokružuje njegov ciklus prema Gospi od Škrpjela i Don Branku.
„Izloženi radovi su okvir mog likovnog svijeta a sve je u slavu Boke, pomoraca i omaž Don Branku” , kazao je Banjević
U sklopu obilježavanja Dana državnosti Crne Gore, u srijedu navečer su svečano ispred katedrale Svetog Tripuna u Kotoru otvoreni “Don Brankovi dani muzike”, muzički segment festivala KotorArt-a.
Na otvaranju su govorili, Ratimir Martinović, direktor KotorArt-a, dr. Aleksandar Stjepčević, predjednik opštine Kotor i Antun Sbutega, crnogorski ambasador u Italiji.
Koncertom nazvanim “Desetljeće” povodom obilježavanja desetogodišnjice smrti don Branka Sbutege, osnivača i prvog počasnog predsjednika festivala KotorArta, festivalski orkestar pod dirigentskom palicom maestra Miroslava Homena izveo je djela specijalno kompovana za ovu priliku.
Pored tri muzičke premijere, kompozicija Aleksandra Perunovića, Nine Perović i bivšeg hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, nastupili su sopran Olivera Tičević i violončelist Dmitrij Prokofjev.
Premijerno je prikazan film “Don Branko” u produkciji Radio televizije Crne Gore, prema scenariju njegovog brata Antuna Sbutege, koji potpisuje urednica kulturno – umjetničkog programa RTCG, Jovanka Kovačević Đuranović.
U sklopu proslave otvorena je i likovna izložba pod nazivom Ex Voto, autora Veselina Banjevića, posvećena sjećanju na don Branka Sbutegu.
Posebno oduševljenje publike izazvalo je prisustvo bivšeg hrvatskog predsjednika, koji je kompoziciju Kurosavin nemir svijeta, za gudače, zvona i timpane napisao u čast Don Branka Sbutege i nazvao ju je po njegovoj knjizi. „Ne psuj tmine, radije upali svoju svijeću!“, moto je optimizma iz Kurosavinog nemira svijeta koji je Josipoviću bio inspiracija u ovom djelu.
Don Branko Sbutega (1952.−2006.) je bio župnik crkve Svetog Eustahija u Dobroti. Rođen je 8. aprila 1952. godine u Kotoru gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju i muzičku školu. Najprije je studirao medicinu u Beogradu, a nakon toga filozofiju u Beču i teologiju u Zagrebu i Rimu. Za svećenika je zaređen 15. jula 1979. godine na otoku Gospe od Škrpjela.
Nakon potresa 1979., radio je na obnovi sakralnog i kulturnog patrimonijuma Kotorske biskupije. Početkom devedesetih godina osnovao je Centar za pomoć izbjeglicama s prostora bivše Jugoslavije u Padovi, Italija. Po povratku u Kotor, 1996. godine nastavio je s humanitarnim radom u Caritasu Kotorske Biskupije.
Kao erudit, poliglot i ljubitelj umjetnosti dao je veliki doprinos kulturi. Organizirao je i podržavao brojne lokalne i međunarodne kulturne manifestacije i inicijative, među kojima su: Grupa književnika 99, osnovao je muzički festival Kotor Art i dao da se napravi najveći mozaik na Balkanu, u crkvi Svetog Eustahija u Dobroti.
U javnosti je prepoznat po mirotvornom angažmanu, promociji suživota tokom godina jugoslovenske krize i toleranciji, uključujući odnos prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Bio je veliki zagovornik zaštite čovjekove okoline i obnove crnogorske nezavisnosti. Koautor je knjige “Stara književnost Boke”, a knjiga “Kurosavin nemir svijeta” objavljena je neposredno pred njegovu smrt 27. travnja 2006. godine kao zbornik njegovih tekstova i intervjua.
Redateljica filma Bruna Bajić će održati predavanje na temu inovativne metode sufinanciranja projekta
“Modri kavez”, dokumentarni film posvećen emotivnom životu pomoraca uvršten na Pula Film Festival, moći će se pogledati u subotu, 16.srpnja na jutarnjoj projekciji za novinare i večernjoj za javnost.
U sklopu CROWDFUNDING konferencije, koja će se održati u sklopu festivala, 15.srpnja redateljica filma mag. Bruna Bajić će održati predavanje na temu inovativne metode sufinanciranja projekta, s obzirom na to da je “Modri kavez”, prvi uspješno izrealizirao kampanju za dokumentarni film u Hrvatskoj.
Predsjednik Filip Vujanović u utorak je, povodom današnjeg Dana državnosti Crne Gore, posthumno dodijelio Orden za hrabrost admiralu bivše JNA Vladimiru Baroviću, koji je početkom Domovinskog rata u Hrvatskoj odbio izdati naredbu o otvaranju vatre na primorske i dalmatinske gradove te naposljetku počinio samoubojstvo.
Govoreći o admiralu Baroviću, Vujanović je kazao da je riječ o čovjeku kojem su čast i dostojanstvo bili put kojim se kretao i koji je, u ime tog puta, samovoljno okončao život.
„Admiral koji nije želio izdati naredbu da se razaraju dalmatinski gradovi i naselja, da se ubijaju nevini ljudi, shvatio je da mu crnogorska etika i vrijednosti to ne dopuštaju“, kazao je Vujanović.
Orden za hrabrost posthumno je dodijeljen admiralu Baroviću na prijedlog nevladine organizacije Građanska alijansa i SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.
Admiral Barović, koji je bio zapovjednik ratne mornarice za područje Istre, izvršio je 1991. godine samoubojstvo na otoku Visu, nakon što je odbio naredbu da bombardira primorske gradove u Hrvatskoj.
Admiral Barović
Barović je u svom oproštajnom pismu, koje je napisano na otoku Visu, gdje se tada nalazilo zapovjedno mjesto bivše Jugoslavenske ratne mornarice, naveo i razloge koji su ga naveli na taj čin. Glavni razlog je nerazumna agresija JNA i crnogorskih rezervista na Hrvatsku koja, po mišljenju admirala Barovića, predstavlja djelo suprotno tradicionalnom crnogorskom poimanju časti. Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio, smatrao je admiral Barović, koji si je oduzeo život suočen s vlastitom nemoći u sprječavanju djelovanja JRM-a na razaranju hrvatskih gradova te zbog potpunog neslaganja s odlukama vrhovnog zapovjedništva bivše JNA.
Na hercegnovskom glavnom gradskom trgu, u utorak su počeli12. Dani Knjižare So, dvodnevna manifestacija u čast obnovljenog gradskog knjižarstva (od 1898) i izdavaštva.
Planirano je da prvo veče bude posvećeno zlatnom filatelisti, kap. Tomu Katuriću, i da tom prilikom govore Nikola Malović, i kap. Tomo Katurić – počasni građanin Herceg Novog, dobitnik brojnih zlatnih medalja za unikatnu u svijetu, filatelističku kolekciju bokeljskih pisama i poštanskih maraka, a planirano je i da se na PTT sandučetu (što nije dozvoljeno?!) u centru grada postavi dvojezička spomen-pločica koja bi strancima, na engleskom, što je rijetkost kada su javni natpisi u pitanju, kazivala:
Captain Tomo Katurić, Honorable citizen of the Municipality of Herceg Novi, is the Champion of numerous Gold Medals for the World unique collection of Letters and Postage stamps from Boka Kotorska Bay.
Program je otkazan zbog knjižarskog protesta tim povodom. Neshvatljivo je da se „na prvu loptu“ uporno ne prepoznavaju potezi od kulturne potencije, koji pritom ne koštaju ništa, a dugoročno mnogo znače.
Druženje je potrajalo do kasno u noć, i podrazumijevalo je definisanje kulturnih neravnina među intelektualcima okupljenih ljetom…
Planirano je da se 12. Dani Knjižare So završe danas predavanjem „Da li je Kristifor Kolumbo bio jevrejskog porijekla?“ – Nikole Malovića, autora nagrađivanog romana Jedro nade, ali je i taj program otkazan zbog knjižarskog protesta. Tradicionalno druženje ljubitelja pisane riječi i prijatelja Knjižare So nije otkazano.
Knjižara So na svoju 12-godišnjicu protestuje zbog paradoksa da se o njoj govori takođe kao o hercegnovskoj instituciji kulture, da se o njoj govori kao o stonom mjestu našeg najnagrađivanijeg obalnog pisca (dobitnika Oktobarske nagrade grada Herceg Novog), da se o njoj govori kao o butigi u kojoj se razgovara na engleskom jeziku bez akcenta (!), i na francuskom, i na njemačkom; da se Knjižari So nalazi preporučena bez ikakvog lobiranja u čak četiri inostrana turistička vodiča (!) – a za sve se vrijeme Knjižara So od strane novske komunitadi tretira kao obična trgovinska radnja, što Knjižara So niti je bila niti jeste – a jeste baštinik tradicije najstarijeg regionalnog klasičnog knjižarstva i izdavaštva (Jova Sekulovića), od 1898. g. Knjižara So otvoreno i bez ikakvog zazora traži povlašćeni status, makar taj povlašćeni status bio oličen tricom u dodjeli stalnog besplatnog parking prostora u centru grada.
I za večeras je planirao druženje do kasno u noć – i definisanje kulturnih neravnina među intelektualcima okupljenih ljetom…
Pozorišna predstava “Penelopijada” u koprodukciji Centra za kulturu Tivat i “April Productiona” iz Toronta, biće izvedena u petak 15.jula u 21.30 sati na maloj sceni u atrijumu ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu.
Po tekstu kanadske spisateljke Margaret Atvud, „Penelopijadu“ koja se temelji na motivima Homerovog epa „Odiseja“, režirala je Dragana Varagić.
U ovoj tivatsko-kanadskoj pozorišnoj predstavi- priči o borbi da se kaže istina koju bi svi najradije zaboravili, igraju Dubravka Drakić, Tanja Bošković, Branka Femić, Ivana Mrvaljević, Kristina Stevović, Jelena Simić, Smiljana Martinović i Vesna Vujošević.
Scenografiju potpisuje Ketlin Irvin, kostime je uradila Jelisaveta Tatić Čuturilo, koreografiju Slavka Nelević, a muziku je napisao Aleksandar Gajić.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, povodom Dana državnosti, uručio je tri odlikovanja – posthumno admiralu Vladimiru Baroviću, direktoru kancelarije EBRD Đuliju Morenu i filatelisti Tomu Katuriću.
Govoreći o admiralu Vladimiru Baroviću, Vujanović je kazao da je riječ o čovjeku kojem su časnost i dostojanstvo bili put kojim se kretao i koji je ,u ime tog puta, završio život. Admiralu koji nije želio da izda naređenje da se razaraju dalmatinski gradovi i naselja, da se ubijaju nevini ljudi. Shvatio je da mu crnogorska etika i vrijednosti to ne dozvoljavaju. Orden za hrabrost je posthumno dodijeljen admiralu Baroviću na predlog NVO Građanska alijansa i SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.
Odlikovanje je dodijeljeno i direktoru kancelrije Evropske banke za obnovu i razvoj, Đuliju Morenu, na predlog Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija. Njega je predsjednik Vujanović odlikovao Ordenom crnogorske zastave drugog stepena.
Predsjednik je izrazio zahvalnost Morenu za izuzetan angažman i promociju ekonomskih vrijednosti Crne Gore. Više od trideset projekata sa više od 300 miliona eura EBRD je dala podršku raznim projektima naše privrede, kazao je predsjednik Vujanović,naglasivši da je jedan od projekata koji će EBRD snažno podržati i žičara Kotor-Lovćen-Cetinje.
Na predlog MZ Kamenari i Ministarstva kulture, predsjednik Vujanović je Medaljom za zasluge odlikovao Toma Katurića.
Katurić je učestvovao i nagrađivan na najvećim svjetskim izložbama filatelije, dobio je mnogo odlikovanja i priznanja. On je kroz svoj uspjeh promovisao Crnu Goru, kazao je Vujanović.
Iz Agencije za zaštitu životne sredine ( EPA ) tvrde da su sve odradili u skladu sa zakonomprilikom dodjele lokacije za postavljanje „privremenog objekta“ od 190 kvadrata na vidikovcu iznad Turskog rta na Verigama.
Ustanova koju vodi Ervin Spahić (SDP), to je saopštila reagujući na navode novinara da EPA nije spriječila „prostornu i estetsku devastaciju“ Turskog rta koji su bageri prekopali do nivoa mora.
“Agenciji se obratila 15. 04. 2015. godine d.o.o. „HEFESTA“ iz Herceg Novog za izdavanje odobrenja za obavljanje radnji, aktivnosti i djelatnosti u zaštićenom prirodnom dobru u cilju izgradnje privremenog objekta sa terasom na katastarskoj parceli broj 68 i 69 KO Kostanjica, što je u skladu sa usvojenim Planom privremenih objekata u zoni Morskog dobra za period 2016-2018. godine”, saopštila je EPA .
To pokazuje da je “Hefesta” već tada imala gotov projekat “privremenog objekta” na jednom od najljepših vidikovaca u Boki sa koga se pruža predivan pogled na Perast i ostrva Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe, i to skoro mjesec dana prije nego što je JP Morsko dobro (JPMD), po uputama Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) raspisalo tender za davanje u zakup te lokacije za postavljenje privremenog objekta. MORT je prethodno, upravo na inicijativu “Hefeste” u aprilu prošle godine, donio izmjene i dopune tada važećeg Plana privremenih objekata u zoni morskog dobra za 2013-2015 godinu. Njima je na lokaciji u Verigama koja spada u područje prirodne i kulturno istorijske baštine Kotora, zaštićene od strane UNESCO-a, na netaknutoj obali ucrtan montažni objekat sa terasom, površine oko 190 kvadratnih metara.
Hercegnovska firma lani je kao jedini ponuđač na tenderu raspisanom 13. maja dobila u zakup lokaciju na Turskom rtu do kraja 2015. godine, po cijeni od 9.007 eura plus PDV. Radovi na izgradnji objekta od 190 kvadrata tada nisu započeli jer se pobunila javnost, čak je i direktor Tursitičke organizacije Kotor Mirza Krcić optužio MORT i ministra Branimira Gvozdenovića da su u ovom slučaju „privatne stavili ispred javnih interesa“ i najavili tužbu.
Devastacija Veriga
Čudan tajming dokumenata
U Rješenju o odobravanju postavljanja privremenog objekta koje je JPMD izdalo “Hefesti” 19. aprila ove godine, stoji da je to preduzeće već 23. marta primilo svih sedam projekata tog objekta i njegovih instalacija, sa revizijom. To se dakle, desilo samo devet dana nakon što su “Hefesti” izdati UTU po kojima bi ti projekti trebalo da se urade.
Interesantno je da dokumentaciju na bazi koje je izdato rješenje o postavljanju objekta, navodi i dopis EPA od 18. juna, zaveden kod Javnog preduzeća 23. marta. Ostaje nejasno kako je JPMD “zaveo” dopis EPA tri mjeseca prije nego je napisan.
Devastacija Veriga
Izdali UTU po postojećem projektu?
JPMD je 14. marta „Hefesti“ izdalo urbanističko-tehničke uslove (UTU) za postavljenje “privremenog objekta”.
Najzanimljiviji dio UTU koji je „Hefesta“ dobila glasi: „spoljnja obrada – prema projektu“ što znači da planeri „Morskog dobra“ nijesu uticali na to kako će izgledati mamutski privremeni objekat na Verigama jer je „Hefesta“ već imala svoj projekat.
Inače, prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, izdavanje UTU prethodi izradi projekta, a koji se mora napraviti upravo po smjernicama iz UTU.
