Jugo je bilo u jačanju. Taman kad sam promislio odustat, skupit se i poć doma, vidim rupu. Ispred nje, što se ono reče, tek izbačeno ‘po kubika’. Bilo je jasno kako je tek nedavno ušla u nju. Prišo sam. Ugledo je. Pogodio. Potom sam je uz pomoć kuke izvuko vanka. Brzo sam je savladao. Bilo je to na jedno četiri, pet metara dubine – ispričao je Tonči Đuho kako je ulovio ‘kapitalca’ ovog uskršnjeg ponedjeljka.
– Ima u hobotnici 8 kila i 11 deka – precizan je Đuho.
– Prije dvije, tri godine sam uhvatio također jednu ovako veliku. Ta je bila 8 i po kila pa sam odmah otišo izvagat ovu da vidim je li veća ili manja.
Ulovio ju je u Lozici.
– I to samo par metara dalje od mjesta gdje sam uhito onu od osam i pol kila prije dvije tri godine. Proljeće je. Sad hobotnice dolaze u kraj. Skoro svaki dan je Đuho u moru.
– To volim, a nekad se nešto uhvati, neki put ne. Međutim, meni je gušt zaronit kad god mogu – istaknut će član Ronilačkog kluba Dubrovnik ponosno pokazujući ulov.
Pomorski muzej Crne Gore Kotor organizuje promociju knjige “Plovidba kapetana Iva Vizina oko svijeta” autora Petra Palavršića i Slavka Dabinovića, koja će se održati u srijedu 30.marta s početkom u 20 sati u palati Grgurina.
O knjizi će govoriti Radojka Abramović, istoričarka umjetnosti, i kapetan Vjeko Radimir, a u muzičkom dijelu programa učestvovaće učenici Muzičke škole “Vida Matjan” Kotor.
Javno preduzeće Morsko dobro i u 2016. godini nastavlja sa sanacijom i uređenjem Specijalnog rezervata prirode „Tivatska Solila“. Ovom fazom radova predviđeno je uređenje prostora ispred Informativnog punkta na samom ulazu u rezervat postavljanjem kamenih ploča i ivičnjaka i postavljanje nove nove kapije u dužini od 18m kako bi se obezbijedila bolja zaštita rezervata. Takođe, izvršiće se nabavka i postavljanje klupa i stola na prostoru ispred Informativnog punkta namjenjenih za odmor posjetilaca.
Dalje, u okviru ovih radova planirana je i sanacija kamene obloge glavnog nasipa u dužini od 20m, i sanacija oštećenja na čeličnom i drvenim mostovima koja su prozrokovana neozvoljenim ulaskom automobila u rezervat. Radovi će obuhvatiti i održavanje 12 drvenih mostova što obuhvata zamjenu postojećih dasaka i farbanje mostova propisanom zaštitom.
Ova faza uređenja obuhvatiće i sanaciju postojećih i izradu novih informativnih tabli.
Datum početka radova je 28.03.2016. godine, a izvođač radova je preduzeće “V PROJEKT” D.O.O. iz Nikšića koji je izabran putem javnog tendera. Nadzor nad izvođenjem radova vršiće preduze “INGENIUM” – Podgorica, dok je rok završetka 60 kalendarskih dana. Ukupna vrijednost radova u ovoj fazi iznosiće oko 22.500,00 eura uključujući nadzor.
Solila osmatracnice
Tivatska solila obuhvataju površinu od 150 ha i 2008. godine proglašena su specijalnim rezervatom prirode. Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode 2013. godine Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom postalo je upravljač ovim područjem.
Kovačević pokazuje fotografiju Kankaraša kako otvara Magnoliju
Budžet Opštine Tivat u slučaju nelegalne rekonstrukcije dijela stambenog prostopra na Trgu Magnolija u poslovni, i otvaranju hotela „Magnolija“ 2012 godine, pretrpio je štetu veću od 220 hiljada eura, a lokalni čelnici svjesno su i organizovano radili protiv zakona – poručili su danas predstavnici NVO „Tivatska antikorupcija akcija“ (TAA). To je kako su istakli,već treći krupan slučaj zloupotreba službenog položđaja i nezakonitog rada od strane DPS kadrova u lokalnoj upravi Tivta, koji je ta NVO otkrila, nakon već poznatih afera „Komunalije“ i „Vračar“ u kojima je Opština po TAA, pretrpjela štetu od ukupno preko 2 miliona eura.
„Obim kriminala u radu lokalne uprave u Tivtu u preteklih nekoliko godina nije ništa manji nego kod njihovih kolega u Budvi koji su već redovni „klijenti“ Tužilaštva, jedina razlika je to što je ovdje donekle manji novac u pitanju jer je Tivat i manji grad. Ovdje imamo svega od urbanističkog kriminala, izdavanja nelegalnih građevinskih dozvola, ilegalne gradnje stanova za tržište, nezakonitog obračuna komunalija, do pljačke opštinske imovine i zemljišta.“-kazao je Mirko Kovačević, prezentujući novinarima dokumentaciju vezanu za slučaj hotela „Magnolija“ koji se nalazi na Trgu magnolija u centru grada, odmah preko puta zgrade Opštine Tivat. Taj hotel je 2012 otvorila podgorička kompanija „Građevinar“ vlasnika Miloša Šukovića koja je prethodno u kontroverznom javno-privatnom partnerstvu sa Opštinom, izgradila cijeli stambeno-poslovni kompleks na Trgu Magnolija. Hotel je napravljen rekonstrukcijom stambenog prostora u lameli „B“ kompleksa, što je urađeno krajem 2011 i početkom 2012, a TAA je došla do podatka da za taj posao nikada nije izdata građevinska dozvola, niti su „Građevinaru“ naplaćene sve takse.
„Građevinsku dozvolu za taj poduhvat nisu 2011-12 izdali ni Sekretarijat za urbanizam Opštine Tivat, ni Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Dakle, na 50 metara od opštinske kuće, desila se ilegalna rekonstrukcija, a nadležni u Opštini Tivat nisu znali da se to dešava. Naravno da su znali – i Tatjana Jelić čiji je Sekretarijat nadležan za izdavanje građevinskih dozvola, i Peđa Obradović, načelnik Direkcije za investicije i razvoj čiji je posao obračun i naplata naknade za komunalije. Kako da ne znaju kada je tadašnji gradonačelnik Dragan Kankaraš (DPS) lično otvorio ovaj hotel koji je nastao bez građevinske dozvole, ilegalnom rekonstrukcijom i prenamjenom stambenog prostora u poslovni, za koji naravno, nikada nije plaćena naknada za komunalije.“- kazao je Kovačević dodajući da je prema proračunima TAA, budžet Opštine Tivat u tom slučaju uskraćen za ukupno 223.546,16 eura. Taj novac ostao je u džepu vlasnika „Građevinara“.
Zgrada Opštine lijevo i hotel Magnolija desno
„Ne samo što se Kankaraš usudio na takvu drskost, nego je ovo još učinio pred same lokalne izbore 2012 godine i hvalio se otvaranjem novih hotelskih kapaciteta. Posebno pitanje za nadležne organe je kako je ovaj objekat uopšte mogao biti kategorisan kada je izgrađen bez građevinske dozvole.“- istakao je Kovačević, pozivajući Spercijalno državno tužilaštvo da ispita ovaj slučajl, kao i kompletno javno-privatno partnerstvo Opštine i „Građevinara“, vezano za kompleks na Trgu magnolija.
„Kako je moguće da Opština kao suinvestitor nije imala svoj nadzorni organ, kako je moguće da se u ugovoru sa „Građevinarom“ pominje mogućnost povećanja gabarita objekta, a bez novog projekta i nove građevinske dozvole. Kako je moguće da se „naknadni i nepredviđeni radovi“ obavljaju bez novog projekta i nove dozvole, bez novog tendera, kako je moguće i na osnovu kojeg zakona da se post-festum, nakon završenog posla, obračunavaju tzv. naknadni i nepredviđeni radovi za koje je Opština rado pristala ga „Građevinaru“ plati još 2 miliona eura.“- zapitao se Kovačević.
Miomir Abović je naglasio da je gradonačelnik Ivan Novosel (DPS) u davanju odgovorta na njegovo odborničko pitanje, kazao da se slučaj hotela „Magnolija“ nije našao u izvještaju opštinske Komisije koja se bavila provjerom obračuna i naplate komunalija za posljednih pet godina.
Kovacevic i Abovic na pressu
„Naravno da ga nema u tom izvještaju jer opet pokušavaju da prikriju ovaj, ali i brojne druge slučajeve kriminala. Stoga javno pitamo „vedete“ lokalnog DPS Snežanu Matijević, Sinišu Kusovca, Špira Ivoševića i ostale jesu li zbog toga tako spremno u dva navrata glasali protiv opozicionog zajhteva da se formira višestranačka komisjija za preispitivanje komunalija. Vrijeme je da se o ovome napokon izjasni i OO SDP Tivta i objasni zašto su cijelo vrijeme podržavali DPS u ovakvim nezakonitim radnjama i da li su danas spremni da to čine kada podaci pokazuju da su u tim radnjama učestvovali samo predstavnici DPS.“- istakao je Abović.
Biće još slučajeva, DPS je organizovana kriminalna grupa
Čelnici TAA ocijenili su da unutar tivatskog DPS „postoji i radi organizovana kriminalna grupa“ i da se na listi te partije za lokalne izbore 17.aprila „nalazi nekoliko inkriminisanih lica koje su već pod istragom nadležnih organa ili će to ubrzo biti“. Najavili su i iznošenje novih sluačjeva nezakonitog rada lokalne uprave. Abović je izrazio „zaprepašćenje“ što bivi gradonačelnik Kankaraš „nije već odavno u pritvoru , nego 11 mjeseci uzima po 3 hiljade eura plate od građana Crne Gore kao konzul u Vojvodini“, i naglasio da je lista tivatskog DPS „ista kao da naprimjer sada na izborima u Budvi na listi DPS budu Svetozar Marović, Rajko Kuljača i Lazar Rađenović“.
„Shvatamo da je Specijalno državno tužilaštvo zatrpano ogromnim brojem predmeta i da ima malo resursa, ali bi ipak krivični predmeti koji se tiču Tivta, morali biti visoko na listi njihovih prioriteta. Organizovana kriminalna grupam postoji i djeluje u okviru OO DPS Tivta i to već ionako neregularne predstojeće izbore, čini dodatno kriminalnijm i nepoštenijim.“- podvukao je Abović.
Grupa nepoznatih lica prošle je sedmice pričinila veliku štetu na lovorima koji rastu u sjeveroistočnom dijelu kompleksa velikog Gradskog parka u Tivtu.
Uprkos tome što je Gradski park formalno zaštićeni spomenik prirode, oni su, u sred bijela dana, motornim šegama i sjekirama posjekli više stabala lovora i odnijeli grane i lišće te aromatične i ljekovite biljke a koja se koristi u kozmetičkoj i djelimično farmakološkoj industriji. Posebno „iskasapljeni“ ostali su lovori koji rastu sa zadnje strane Gradske kapele u Tivtu, u okruženju nekadašnje stare austro-ugarske pumpne stanice vodovoda i napuštenog objekta kisikane bivšeg Arsenala.
Slično se desilo i lovorima koji u gupama rastu uz trasu lokalnog puta Tivat-Prčanj- Kotor u Verigama u Lepetanima, a prema riječima očevidaca, riječ je o većoj grupi nepoznatih osoba koja su grane i lišće posječenih lovora, tovarile u zeleni kamion kotorskih registarskih oznaka.
Crna Gora ulazi u novu fazu promišljenja i djelovanja kada je u pitanju zaštita životne sredine i politika komnunalnog razvoja. Ovo je pionirski korak u misji koju će nadam se, slijediti i drugi gradovi u Crnoj Gori – kazala je državna sekretarka za zaštitu životne sredine u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović, optvarajući danas u Kavču kod Kotora, prvo postrojenje za preradu zelenog otpada u Crnoj Gori.
Kompostana površine 600 kvadrata sa svom neophodnom opremom i mašinama, izgrađena je na imanju komunalnog preduzeća Kotor, a u njoj će se u kompost (prirodni biološki materijal za prihranjivanje zemljišta) prerađivati sav zeleni otpad prikupljen u tri bokeljske opštine i u Budvi. Rezultat je to projekta nazvanog „Uspostavljanje kompostiranja i selektovanog odlaganja otpada u opštinama Kotor, Tivat, Budva i Herceg Novi“, a koji su ta četiri grada u saradnji sa Delegacijom EU u Crnoj Gori, NVO „Eko centar delfin“ iz Kotora i Vladom, sproveli u protekle skoro dvije godine.
Projekat vrijedan skoro 450 hiljada eura sa 71 odsto novca finansirala je Delegacija EU u Crnoj Gori, 18 Vlada Crne Gore, a ostatak komunalna preduzeća četiri primorska grada.
Svečanosti otvaranja prve kompostane u Crnoj Gori pored predstavnika Vlade, prisustvovali su i gradonačenici Kotora dr Aleksandar Stjepčćević i Tivta Ivan Novosel, rukovodioci komunačlnih preduzeća četori grada i predstavnici NVO sektora. Njima je demonstriran i rad mašina u kompostane – drobilice za zeleni otpad i kompostera-prevrtača. Istakvši da je zadovoljstvo „što sada otvaramo konkretne projekte, a manje pričamo o akcionim planovima i strategijama“, Daliborka Pejović je naglasila značaj ćinjenice da se početkom rada postrijenja u Kavču, prvi put u Crnoj Gori ne dijelu njene teritorije 100 odsto reciklira jedna vrsta otpada – zeleni otpad, što je i značajno za početak realizaije naših obaveza u Poglavlju 27 – Ekologija, u predpristupnim pregovorima sa EU. Ona je podvukla da IPA fondovi predstavljaju veliki resur i za riješavanje sličnih problema sa otpadom i ekologijom u drugim krajevima Crne Gore, pohvalivši saradnju lokalnih uprava i komunalnih prerdfuzeća četiri primorska grada sa NVO sektorom i evropskim institucijama koje su najvećim dijelom finansirale projekat riješevanja problema zelenog otpada u Tivtu, Kotoru, Budvi i Herceg Novom.
Zoran Mrdak, direktor Komunalnog preduzeća Kotor koje je bilo nosilac projekta, naglasio je da će prve količine komposta iz Kavča biti spremne već u maju kada će sa njima početi prihranjivanje javnih zelenih površina u četiri grada. Naglasio je da su u sklopu projekta, pored izgradnje i opremanja kompostane u Kavču, nabavljena su i 24 velika kontejnera za zeleni otpad za sva četiri grada, 3 pres-kontejnera za Budvu i 150 klasičnih metalnih kontejnera za Tivat i Herceg Novi, kako bi se pokrenula akcija selektiranog odlaganja zelenog i dijela komunalnog otpada. Obavljena je i obimna edukatoivno-informativna kampanja u javnosti.
„Ovo je veoma bitan projekat jer smno mojačali naše kapacitete i prvi putr stvorili održivi sistem upravljanja jednom vrstom otpada. Zeleni otpad se više neće bacati na deponije ili spaljivati u našim dvorištima, već će se sav ovdje prepađivati u korisnu materiju – kompost.“- naglasio je Mrdak.
Gradonačelnik Kotora Aleksandar Stjepčević istakao je da će radom kompostene, biti smiženi i troškovi održavanja javnih zelenih površina u četiri grada.
Vrijeme danas, promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, u popodnevnim satima ponegdje, a tokom noći mjestimčno kiša. Vjetar povremeno umjeren do pojačan, južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura vazduha od 5 do 16 stepeni.
Period ponedjeljak-petak:
Danas i utorak promjenljivo oblačno, mjestimično sa kišom, uglavnom, u ponedjeljak veče i utorak prijepodne, i to češće u južnim i centralnim predjelima.
Narednih dana pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno. Vjetar južnih smjerova, povremeno umjeren do pojačan, naročito u sjevernim predjelima i na primorju.
Inženjeri iz danske kompanije “Hesa Light”, koji su proteklih dana boravili u Herceg-Novom predložiće rješenja za osvjetljenje Starog grada i posebni tvrđava Kanli kula i Forte mare. Posjeta je realizovana u okviru projekta postavljanja led rasvjete kažu nadležni u Komunalno – stambenom preduzeću.
„Sa stručnjacima iz Danske obišli smo sve lokacije koje su nam interesantne, a to su Sat kula, Kanli kula i Forte mare kao i istočne i zapadne zidine Starog grada i trg Belavista. Na ovim lokacijama je predviđeno fasadno i dekorativno osvjetljenje“– kazao je direktor Komunalnog stambenog preduzeća Branko Božović.
On podsjeća da je do sada ugrađeno preko 3.300 led svjetiljki, a projekat bi trebalo da okončaju do kraja maja. Stare zamjenjene ali kvalitetne svjetiljke postaviće na seoskom području.
Turistička organizacija opštine Budva uspješno je predstavila turističku ponudu budvanske rivijere u periodu od 23. do 26. marta kada se u Moskvi održavao Međunarodni turistički sajam “MITT 2016”.
I ove godine, Crna Gora ostala je jedna od omiljenih destinacija za turiste iz Rusije, pa su i očekivanja da će broj turista iz ove zemlje biti u porastu.
Ovo potvrđuju podaci da će Montenegro Airlines obavljati tokom ljetnje sezone (jun – septembar) saobracaj na relaciji Tivat-Moskva-Tivat tri puta dnevno, a na relaciji Tivat-Sankt Peterburg-Tivat četiri puta nedjeljno.
Za predstojeću ljetnju sezonu iz Rusije prema Crnoj Gori ugovoreno je oko 80 rotacija nedeljno. U pitanju su redovne linije i čarter letovi ruskih avio kompanija (Aeroflot, Siberia AIR, Globus AIR, Nord Star, Rossiya AIR, Ural AIR, Yamal AIR, Red Wings, Azur Air, Metro Jet, UT Air, Royal Flight AIR).
Na ovogodišnjem sajmu turizma u Moskvi Crnoj Gori je dodijeljena prestižna nagrada -pobjednik je u kategoriji “Destinacija sa najboljim plažama”.
U 2015. godini u Budvi su najbrojniji bili, kao što je to bio slučaj i u predhodnim godinama, turisti iz Rusije, čiji je broj dolazaka iznosio 192.246, a ostvarili su 1.546.867 noćenja.
Sajam turizma u Moskvi, 23. put za redom, okupio je oko 1.800 izlagača iz 192 destinacija svijeta. Sajam je privukao preko 30.000 posjetilaca, od čega 76% turističkih agenata iz čitave Rusije i država sa prostora bivšeg Sovjetskog saveza.
Na štandu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, pored Turističke organizacije opštine Budva, svoju ponudu predstavile su turističke organizacije Bara, Herceg Novog, Tivta, Ulcinja i Kotora, zatim turoperator „R-Tours“, HG„Montenegro Stars“, „Queen of Montenegro“, HG„Budvanska Rivijera“, kao i kompanije „Montenegro Airlines“, „Beppler i Jacobson Ltd.“, „HIT Montenegro– Hotel Maestral“, Dukley Gardens, turistička agencija Explorer .
Don Pavao Medač – crkva Svetog Eustahija zbirka dobrotske čipke foto M.Marušić
Riznica čipke nalazi se i danas u crkvi Svetog Eustahija koji je nezaobilazni centar iz kojega je krenula informacija o postojanju naročite umjetnine koja dobija znanstveno ime Dobrotska čipka. Još davne 1910. godine iz nje se nose najljepši primjerci na izložbu u Beč i tamo se prepoznaju kao drugačiji od ostale čipke. Svijet joj je tada odao priznanje ljepote i vrijednosti, a tom prilikom je nagrađena cacara – jedinstvena kapa koju su nosile udovice iz XV vijeka, najstarije djelo dobrotske čipke, koja je u to vrijeme u naučnim krugovima ocijenjena najvećim priznanjem kao čist rad visoke čipkarske izrade baroknog stila.
„Nije riječ o predmetu koji je nekada bio, već o kulturnoj baštini, nečemu što živi, što je postojalo i dalje postoji i ima što ima šansu da opstane. Nužno bi bilo osnovati Radionicu dobrotske čipke da bi se njena izrada i dalje učila, radila i obrađivala. Ona je toliko interesantna da može biti iskoristiva ne samo u turističke svrhe. Vjerujem da će se netko naći od nevladinih udruga koje bi se time mogle baviti i, u tom smislu, im želimo biti na raspolaganju i pomoći“, kazao je don Pavao Medač, svećenik crkve Svetog Eustahija u Dobroti.
Uvijek je bilo ljudi koji su isticali vrijednost i značaj ove vrste nematerijalne kulture i smatrali da tu čipku treba sačuvati za buduće naraštaje. Međutim, nikada za nju nije bilo vremena nikada za nju nije bilo ni dovoljno novca, da bi se konzervirala i sačuvala kako bi na taj način opstala, kaže naš sagovornik.
Primjerci Dobrotske čipke foto M.Marušić
Danas se samo povremeno sjetitimo Dobrotske čipke, tim fenomenom niko se ne bavi?
Prvo riječ je o izuzetno mukotrpnom radu. Ženi, koja je radila svoju maramu na lanenom platnu, prije 300 godina, bilo je potrebno tri godine za izradu, u posebnim uvjetima. Mogla je raditi samo po danu, zbog svjetla, a ne pored štelike ili uljarice, ni kada je previše vlažno, ni previše sušno. To je vrlo spor rad i opravdano je postaviti pitanje ko će to danas raditi. Ove pojedinosti govori o vrijednosti samoga rada.
Država je prepoznala Dobrotsku čipku i zaštitila je kao nematerijalnu kulturnu baštinu (2013.god.), ali to je tek početak. Mislili smo kako je to jedno dobro i značajno postignuće i sada ćemo uživati u tom imenovanju. Svjesni da je na takav način tek prepoznato čime se treba baviti, mi smo kao vjerska ustanova otvorili vrata. Imamo svoj interes koji je opravdan sa vjerske i teološke strane – kaže don Pavao Medač.
Princ Čarls i vojvotkinja Kamila pokazali veliko interesovanje za Dobrotsku čipku
Riznica Dobrotske čipke, crkva Svetog Eustahija, centar gdje se čuva najveći broj primjeraka različitih po namjeni i po izradi, posjeduje oko 130 umjetnina. Kroz stoljeća u kojima je nastajala, mijenjali su se uzorci, prema stilovima koji su tada bili u modi. Danas u Boki Kotorskoj možemo naći Dobrotsku čipku, koja se čuva kao izložbeni eksponati, u crkvi Svetog Nikole u Persatu, u katedrali Svetog Tripuna, Pomorskom muzeju i po privatnim zbirkama.
Svakako najveći doprinos očuvanju ove zbirke dao je dugogodišnji župnik crkve Svetog Eustahija, pokojni don Gracija Ivanović rođeni Dobroćanin, kao i prof. Marijana Gušić koja je obradila 58 primjeraka, pa se dugo mislilo da ih ima toliko u zbirci. Već tada se znalo da postoji znatno više od toga broja. Iz ove riznice, na izložbu Zagovori Svetom Tripunu u Zagrebu (2009. god) povodom 1200 godina dolaska moći Svetog Tripuna u Kotor, bilo je izloženo 48 primjeraka.
Sveti Eustahije foto M. Marušić
„Dobrotska čipka je specifična. U Veneciji se radi drugačija čipka, na Pagu također, Hvarska je na primjer od agave. Sve su drugačije. Dobrotska čipka se radi jednom iglom i jednim koncem na lanenom platnu, čupajući potku (tkaninu), a u usnovi radeći uzorak koji čipkarica ima u svojoj glavi. Za znanstvenu obradu potrebna je šira akcija. Moramo znati da proglašenje za nematerijalnu kulturnu baštinu jedne zemlje, obavezuje vlasnika da je sačuva za buduće naraštaje“ – kaže don Pavao.
Dobrotska čipka se trenutno čuva u metalnim ladicama, ali je potreban i stručni i tehnički način čuvanja. Mora se konzervirati, sačuvati od daljeg raspadanja, trebaju se stvoriti uvjeti bez vlage, odgovarajuća temperatura, svjetlo, takođe, izložiti je i pokazati svijetu …
Don Pavao otvara ladice koje kriju vjekove, objašnjava usljed čega je došlo do promjene boje na pojedinim uzorcima. Priča kako je dovodio stručnjake koji su mu kazali i pokazali kako se čipka radi i konstatuje da takve čipke nema nigdje u svijetu. Nastaje unazad 500 godina i radi se ovdje u Dobroti. Ona je sigurno potaknuta renesansnim pokretom izrade čipke.
Kada govorimo o tekstilnom predmetu, čipki, koja je nastala prije 500 godina i sačuvana je, kada je gledamo i dodirujemo, u nama se bude emocije i poštovanje. Iz svega toga se mora roditi obaveza da je sačuvamo za narednih 500 godina. Mi danas u ovoj zbirci nemamo nijednog komada mlađeg od 100 godina.
Cacara – kapa čipka
Naša obaveza je restaurirati i obnoviti one primjerke koji su propali, kao što je ženska kapa „cacara“. Danas su sačuvane samo tri, u Pomorskom muzeju, privatnoj zbirci obitelji Radimir i ova koja je oštećena, u crkvi Svetog Eustahija. Zamislite, samo tri komada koja nemate nigdje u svijetu.
Sveti Eustahije Dobrota
Možete li nam objasniti vjersko-telošku poveznicu sa Dobrotskom čipkom?
Vjera obavezuje da mi to čuvamo, a zašto? Evo objašnjenja.
Žena koja je radila čipku, a bila stanovnica Dobrote, uglavnom je bila žena nekog pomorca. Bio on vlasnik, kapetan ili mornar na brodu koji je otišao od kuće i vratiće se za tri, a možda i za šest godina. Dok njega čeka, ona radi čipku. Uglavnom su se radili ručnici i marame. Čipkom se ukrašavao ručnik koji će mu pokloniti kada dođe. Znači ručnik je bio namijenjen muškarcu.
Maramu, žena radi za sebe. Marama i ručnik se čuvaju za njihove posljednje dane u životu. Kada on umre, tim ručnikom će se ukrasti korpus na raspelu koje se nosi na početku pogrebne povorke. Nakon pokopa, ručnik se sa raspelom vraća u crkvu i poklanja crkvi. Ista je stvar i sa maramom. Njome će se pokriti lice kada krene povorka. Kasnije će se njome pokriti korpus koji se vraća u crkvu. Onda će se spojiti tri četri ili pet komada marama od lanenog platna sa tim istim uzorcima ili sličnim, te se povezati u jednu cjelinu u oltarnik.
Zašto je važno da se od marama rade oltarnici i ručnici koji su bili samo za litugrijsku upotrebu? Dakle, svećenik u obredu pere ruke i ručnikom ih briše. Zašto je ovo važno? Kada je Isus uskrsnuo, u grobu gdje je bilo njegovo tijelo, nađeni su povoji u kojima je bilo zamotano i ubrusi kojima je bila pokrivena njegova glava. Uredno su bili složeni tamo gdje su bili njegova glava i tijelo. Oni su jedini svjedoci Isusovog uskrsnuća. Isus je uskrsnuo, a ti povoji su to „vidjeli“. Svećenik danas kada slavi Svetu Misu tijelo Isusovo spušta na oltar na koji je stavljena bijela lanena tkanina koja podsjeća na te povoje koji su u grobnici nađeni. Oni su tada bili svjedoci Isusovog uskrsnuća, a ovi današnji oltarnici od Dobrotske čipke su svjedoci vjere u uskrsnuće Kristovo i nade u naše uskrsnuće. I to je razlog zbog čega je za crkvu ova čipka vrlo važna, to je ustvari poveznica – objašnjava don Pavao Medač.
Svaka grupa, kao i pojedinci koji dođu posjetiti crkvu Svetog Eustahija u Dobroti mogu vidjeti ovu originalnu i vrijednu zbirku. Preseljenjem biblioteke u Stari grad, stvoriti će se prostorni uslovi za izlaganje ove zbirke u neobičnoj i originalnoj riznici.
Dobrotska čipka foto M.Marusic
Danas, svakako, najveći doprinos bio bi poticati interes među mladima, učiti ih izradi čipke, osmisliti radionicu. Na kraju, od nje bi se moglo živjeti, zarađivati. Jedna od rijetkih čuvarica te bokeljske tradicije, je Dobroćanka, profesorica u penziji Nadežda Nada Radović, vezilja dobrotske čipke koja je spremna učiti mlađe kako se to radi.
Otvarajući izložbu čipke, „Nitima kroz vrijeme” krajem 2013. godine u Kotoru, turizmolog prof. dr Milenko Pasinović, jedan od najzaslužnijih što je dobrotska čipka proglašena nematerijalnom kulturnom baštinom, kazao je:
„Ova čipka nije dobila ime samo zato što je prihvaćena od žena Dobrote, već zato što su je one obogatile idejama, vještinama, tehnikom izrade, načinom apikacije. Prenijeta je u Dobrotu u vrijeme renesanse i usavršavana tokom baroka… Taj proizvod je nastao kao simbol čekanja i vjernosti svojim supruzima ili zaručnicima i u tome je jedna simbolika ove čipke. Simbolika ove čipke je i u njenom trajanju – pet vjekova tradicije utkano je u nju“.
Proglašenje Dobrotske čipke nematerijalnom kulturnom baštinom (2013.god) shvatilo se kao rezultat, kraj, a u stvari je trebao biti početak.
„Mi bismo konzervirali Boku, sebe mumificirali, stavili u vitrine i rekli evo to je bila Boka, to su bili Bokelji. Može li uopšte biti govora o nematerijalnoj kulturi ako ona nije živa, ako je ne stvaramo. Mislimo da je kraj ako stavimo Dobrotsku čipku u vitrine, prodajemo ulaznice i živimo od gledanja. Ne, to bi trebao biti početak…. U konačnici, cijela naša zajednica u Boki stalno govori o prošlosti, o prošlim vremenima. Nema nematerijalne kulturne baštine bez nas, treba se njome baviti i valorizirati je u budućnosti…“ – zaključio je don Pavao Medač.
Princ Čarls i vojvotkinja Kamila pokazali veliko interesovanje za Dobrotsku čipku
Čarls i Kamila se interesuju za Dobrotsku čipku – foto Boka News
Njihova kraljevska visočanstva, princ Čarls i vojvotkinja Kamila, prilikom posjete Crnoj Gori bili su gosti na Festivalu kulturnog nasljeđa u Narodnom muzeju, Vladin Dom na Cetinju.
Prinčevski par se na Festivalu upoznao sa šesnaest proizvođača iz svih dijelova Crne Gore, koji su predstavili nacionalne proizvode i tom prilikom pokazali su izuzetno interesovanje za Dobrotsku čipku koju je predstavila vezilja Mila Moškov iz Dobrote.
Miro Marušić
* Tekst je dio projekta „Četiri hrvatske priče iz Boke Kotorske“ koji je proveden uz finansijsku potporu Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
