Dok su se “obični smrtnici” smrzavali na temperaturama ispod nule, petorica alpinista iz Crne Gore i Srbije iskoristili su hladno vrijeme i situaciju “u kojoj voda ledi”, i uspješno se popeli uz dva zaleđena vodopada u kanjonu Tare.
Tara -Foto riders.me
Nikola Đurić, Dušan Branković, Dušan Starinac, Danilo Pot i Ivan Laković proteklog vikenda su “osvojili” vodopade iznad sela Dobrilovina u kanjonu Tare, koji su najveći vodopadi u Crnoj Gori koji lede.
U tom dijelu kanjona, dvije rječice iz Zabojskog jezera formiraju vodopade visine oko 150 metara. Desni je nazvan Mali zec, a lijevi Strast.
“Vanja Pejović i ja smo sredinom decembra posjetili Dobrilovinu s namjerom da se penjemo uz neki od dva postojeća vodopada. Čekamo ih od 2012. godine, ali nikako da se poklope sve kockice. Na našu žalost, desnom vodopadu je nedostajalo još desetak dana do formiranja, a lijevi nije bio ni blizu. Malo nas je tješila dugoročna prognoza, ali nagomilano iskustvo sa naglim prodorima toplog vazduha, koji ‘poobara’ sve zaleđene vodopade, upozoravalo je da se ne nadamo previše”, počeo je svoju priču Ivan Laković iz Malog alpinističkog kluba iz Podgorice.
Tara -Foto riders.me
“Srđan Lečić i ja smo se vratili poslije Nove godine i popeli se uz Malog zeca, ali lijevi vodopad još nije bio do kraja formiran. Nedostajalo mu je još dosta”, rekao je Laković.
Laković kaže da disciplina penjanja uz zaleđene vodopade postoji već tridesetak godina a da se kod nas praktikuje u mjeri u kojoj to zimske temperature dozvole.
Prilika da se popnu i uz drugi vodopad, nazvan Strast, pružila im se u subotu, kada su se uz, za njih slatke muke, popeli uz Strast, a neki su ponovili i penjanje uz desni vodopad.
Ekipa je snimila i “dokaz” penjanja uz vodopade Tare.
Nakon što je slovenska vlada za ovu godinu odobrila odstrel 10 vukova, što je skoro desetina procijenjene populacije te zvijeri u susjednoj državi Slovenci su počeli potpisivati peticiju za zaštitu te životinje.
Peticija na engleskom jeziku kojom se traži “zaustavljanje pokolja” do sada je dobila više od 22.000 potpisa iz različitih država. Njezini pokretači tvrde da je odluka o odstrelu 10 vukova i 113 medvjeda donesena zbog utjecaja “lovačkog lobija”, te da je u suprotnosti s Bernskom konvencijom o očuvanju životinjskih vrsta u njihovu prirodnom staništu koju je s rezervama potpisala i Slovenija.
Štete koje imaju slovenski ovčari ubuduće će se samo povećati jer će razbijanje postojećih vučjih čopora povećati broj individualnih napada na ovce jer vuk jelene i srne koji su mu prirodna hrana uspješno može loviti samo u čoporu, tvrde autori peticije koji se pozivaju na studije.
Protiv odluke vlade o odstrelu vuka i medvjeda žalbu ustavnom sudu podnijele su dvije nevladine udruge, Društvo za očuvanje prirodne baštine i Pravno-informacijski centar nevladinih organizacija.
Poljska nacionalna kompanija LOT uvodi od 13. maja direktan let od Varšave do Podgorice.
“Ova sezonska linija trajaće do sredine oktobra. Povratna karta se može kupiti počevši od 140 eura”, objavljeno je na sajtu Nacionalne turističke organizacije (NTO).
LOT Polish Airlines je poljska avio kompanija osnovana 1929. godine sa sjedištem u Varšavi.
LOT je treća najstarija avio kompanija u svijetu (Foto: TripAdvisor) Članica je Međunarodne asocijacije za vazdušni prevoz (IATA) od 1930. godine. LOT pruža usluge na domaćim i međunarodnim avio rutama.
Od 2003. godine članica je najjače svjetske alijanse, Star Alliance, koju predvodi Lufhansa.
Iako su prošle godine u vrijeme djelimičnih restrikcija u vodosnabdijevanju nekih područja opština Tivat i Kotor inženjeri JP „Regionalni vodovod“ (RV) javno tvrdili da uzrok tome nije nedostatak kapaciteta regionalnog vodovodnog sistema za Crnogorsko primorje, ovo JP je u Planu rada za 2017. a koji je upravo usvojila Vlada, priznalo da upravo jedan dio njihovog sistema lani nije mogao da zadovolji potrošnju.
„Podaci o iskorišćenosti kraka RVS od prekidne komore „Prijevor“ u Budvi do Tivta ukazuju da krak regionalnog vodovoda od Budve prema Tivtu, Kotoru i Herceg Novom radi na gornjoj granici kapaciteta I faze, čak i od 100% iskorišćenosti kapaciteta pri isporuci vode samo prema Tivtu i Kotoru. Ovo je već druga godina zaredom kada se javlja ovaj problem koji je uslovljen istovremenom pojavom saliniteta na dva izvorišta u Kotoru (Škurda i Orahovac) sa vrijednostima koje su svo vrijeme mnogo veće od dozvoljenih vrijednosti i pojavom saliniteta na lokalnim izvorištima u Tivtu (Plavda i Topliš). Sve ovo dovodi do zabrinjavajućeg zaključka da postoji mogućnost da ove godine mogu biti podjednako hidrološki nepovoljne, ako ne i da se to stanje dodatno pogorša. Tome treba dodati da i opština Herceg Novi tek treba da se priključi na regionalni vodovodni sistem u nekoj veoma bliskoj budućnosti”- stoji u tom dokumentu uz napomenu da se stoga “hitno mora pristupiti realizaciji II faze izgradnje RVS za ove opštine”.
Prema podacima RV-a, Tivat je u julu prošle godine iz RVS preuzeo 56 odsto veću količinu vode od prvobitno ugovorene, a Kotor 42,7 odsto više. U avgustu je tivatska opština preuzela 116 odsto veću količinu od ugovorene, dok je Kotoru isporučeno čak 131 odsto više od prvobitno dogovorenih količina vode za taj mjesec. Uz izgradnju nedostajućeg velikog distributivnog rezervoara “Gradiošnica” u istoimenom tivatskom naselju, te neke hitne mjere na samom spoju RV-a sa kotorskoim i tivatskim sistemom kod raskrnice na Jadranskoj magistrali u blizni aerodroma Tivat, koje će samo ublažiti ovaj problem, jeidni način da se stanje prevaziđe je hitna izgradnja još jednog dodatnog cjevovoda RV-a između Budve i Tivta.
Taj dodatni cjevovod prvobitno je bio planiran za drugu fazu izgradnje RVS 2025.godine, ali se zbog činjenice da Tivat i Kotor već dvije godine za redom iz RVS ne mogu dobiti vode koliko im treba u julu i avgustu, njegova hitna gradnja nameće kao prioritet. Njime će se, kako piše u Planu rada RV za 2017., aktuelni kapacitet kraka RVS na potez Budva-Tivat od 330 litara u sekundu povećati na najmanje 600 sekundnih litara, “pri čemu će se sagledati i mogućnost dodatnog povećanja kapaciteta na 750 l/s.”
RV je početkom prošle godine utvrdio programski zadatak za izradu glavnog prijekta novog cjevodvoda i izradio neophodne hudraulične analize na dionici Budva-Herceg Novi, a koje su pokazale “da je neophodno izgraditi oko 11 km novog cjevovoda nazivnog prečnika DN700 mm, procijenjene vrijednosti od oko 7.5 miliona eura.” Dalje aktivnosti na projektovanju su međutim , zaustavljene u februaru prošloe godine kada je RV saznao da Direekcija za saobraćaj namjerava rekonstruisati dionicu Jadranske magistrale između Tivta i Budve u bulevar sa četiri trake, a trasa nove saobraćajnice se djelimično poklapa sa planiranom trasom novog cjevovoda. RV je stupio u kontakt sa Direkcijom za saobraćaj kako bi stoga zajednički projektovali bulevar i trasu cjevovoda. Očekuju da se u prvoj polovini ove godine završi projekat i obavi ekspropijacija private imovine na trasi.
“Realno je očekivati da će bi se formalni uslovi za početak radova na izgradnji saobraćajnice mogli stvoriti u drugoj polovini 2017. godine, te je u prvoj polovini 2017. godine neophodno obezbijediti izvore finansiranja izgradnje cjevovoda. U tom smislu je, uz saradnju sa resornim Ministarstvom održivog razvoja i turizma, pokrenuta inicijativa za obezbjeđenje dijela potrebnih sredstava iz kapitalnog budžeta”- stoji u Planu rada RV za ovu godinu.
Duh Beograda i Skadarlije ovih dana se osjeća u Herceg Novom, zahvaljujući programu „Prijatelji u gostima“ koji je dio 48. Praznika Mimoze. Manifestacija Dani Beograda u Herceg Novom plod je saradnje dva grada i korak naprijed u njihovom jačem povezivanju, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare.
Direktor Javne ustanove kulture „Herceg Fest“ Stevan Koprivica kazao je da se radi o razmjeni koja je i kulturološka i turistička. Ova manifestacija zapravo je reafirmacija gostovanja grada Beograda u Herceg Novom i dobre prakse koja je bila dio Praznika mimoze još od njegovih početaka.
Gosti Herceg Novog imaju priliku da uživaju u tradicionalnoj srpskoj kuhinji, plesu, muzici, anegdotama iz poznate beogradske boemske četvrti i posebnom ugođaju koji nudi kafana, kao kulturološki oblik i stjecište pjesnika, pisaca, glumaca.
Beograd u H.Novom
Vesna Nađ, koordinatorka Službe za odnose s javnošću Turističke organizacije Beograda rekla je da su rado prihvatili priliku da realizuju Dane Beograda u Herceg Novom.
„Mi smo danas prijatelji u gostima. I vjerujte mi, baš tako se i osjećamo“, istakla je Nađ.
Kako je kazala, nisu imali problem da odluče o konceptu – predstavljaju se kao najpoznatija beogradska ambijentalna cjelina Skadarlija, a uz to donose sve ono što jeste ponuda Beograda i Srbije. Program je zamišljen da prikaže „poseban šmek“ Beograda, grada čiji su brend atmosfera i ljudi.
Beograd u H.Novom
Objasnila je da je ova ideja na liniji onoga što je cilj Turističke organizacije Beograda – promocija ponude srpske prijestonice i povećanje broja turista iz Crne Gore, posebno imajući u vidu da je Crna Gora do prije nekoliko godina bila na trećem mjestu po broju posjeta, dok je sada na šestom.
„Mimoza je nezamisliva bez Beograda, a nekada je Beograd bio nezamisliv bez Mimoze. Ono što fali ćemo zajedno vratiti, na obostrano zadovoljstvo. Odavno nismo bili u Herceg Novom i ovo smo zaista od srca radili “, poručila je Nađ i zahvalila se na pozivu Stevanu Koprivici, „Herceg Festu“ i Gradu.
Beograd u H.Novom
Menadžerka restorana „Tri šešira“ Milica Petković dodala je da su se maksimalno potrudili da sve organizuju kako treba i donesu na more ukus, zvuk i izgled Skadarlije. Pozvala je sve da dođu u Gradsku kafanu i okuse ono što se ne može ispričati.
U narednim danima će uslijediti i sastanci sa predstavnicima Turističke organizacije Herceg Novi na kojima će dogovoriti nekoliko tačaka koje su ključne za unapređenje saradnje.
Beograd u H.Novom
U Herceg Novom je u protekloj godini porastao broj gostiju iz Srbije i oni za naš grad predstavljaju najvažnije tržište. Prema statistikama, u 2016. godini čak 40 % turista je iz Srbije, kazala je direktorica Turističke organizacije Herceg Novi Ana Stanišić.
„Nadam se da ćemo kroz razne projekte, sastanke i inovacije unaprijediti saradnju i imati više ovakvih prilika, a u skladu sa potpisanim Protokolom o saradnji dvije turističke organizacije“, rekla je Stanišić.
Ona je najavila je učešće na Sajmu turizma u Beogradu od 23. do 26. februara, na kojem će se hercegnovska Turistička organizacija predstaviti sa kompletno novim promotivnim materijalom pod sloganom „Herceg Novi – uvijek drugačiji“. Cilj je da grad afirmišu kao atraktivnu destanaciju tokom cijele godine, ponude aranžmane po povoljnim uslovima i pred Beograđanima najave planirane manifestacije.
Beograd u H.Novom
Upravo manifestacije poput Dana Beograda pravi su način za promociju dva grada, opšta je ocjena organizatora i suorganizatora – JUK “Herceg Fest”, Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije Herceg Novi, Turističke organizacije Beograda, restorana “Tri šešira” i Gradske kafane.
Potvrđeno je to i ranije danas na sastanku u Kabinetu predsjednika Opštine Dragana Jankovića, kojem su prisustvovali i generalni konzul i konzul Srbije u Crnoj Gori, Slobodan Bajić i Zoran Dojčinović.
Beograd u H.Novom
Dani Beograda u Herceg Novom otvoreni su juče i nastavljaju se danas i sutra gastro večerima u Gradskoj kafani. Degustaciju čuvenih tradicionalnih srpskih specijaliteta priprema restoran “Tri šešira”, a ugođaj tokom obje noći upotpunjuju nastup Ljiljane Jakšić u ulozi Skadarlijske dame, performans glumice Nataše Popovske, nastupi Umjetničkog centra “Talija” i zvuci Skadarlijskog orkestra.
Tivatska policija identifikovala je vlasnika pitbula koji je jutros napravio ozbiljan incident na gradskom šetaištu Pine, gdje je pas napao dvogodišnje dijete i njegovu majku i rastrgnuo manjeg psa koga je šetao drugi čovjek.
Prema nezvaničnim informacijama iz policije, opasan pas pripada Hazredinu Elezoviću (43) iz Tivta protiv koga će, zbog puštanja opasne životinje da slobodno luta gradom, biti podnijeta krivična prijava za izazovanje opšte opasnosti.
Napadnuta djevojčica na sreću, prošla je sa samo lakšim povredama odnosno relativno plitkim ranama na nozi od ugriza razjarenog psa.
Srećna okolnost u svemu pored brze reakcije njene majke i građana što su ženi sa djetetom proskočili u pomoć, bila je ta što je djevojčica nosila relativno debelu zimsku odjeću, pa zubi psa nisu dublje prodrli u tkivo. Nakon odgovarajućeg medicinskog tretmana i preventivnog vakcinisanja, dijete je otpušteno na kućno liječenje, a njegovim roditeljima preporučeno je da podnesu krivičnu prijavu protiv vlasnika psa koji je napao djevojčicu.
Tim španjolskih arheologa otkrio je drevnu rimsku olupinu kod otočića Cabrera, blizu južne obale Majorke.
Olupina je stara oko 1800 godina, nađena je na 70 metara dubine, a istraživanje je predvodio institut IBEAM. Pronađeno je čak tisuću do dvije tisuće amfora, a brod se praktički nalazi ispod mnoštva amfora gdje leži netaknut gotovo dva milenija.
U IBEAM-u kažu kako se radi o jednoj od najbolje očuvanih olupina takve vrste na zapadnom Mediteranu. “Koliko mi znamo, ovo je prvi put da je nađena netaknuta olupina takve vrste u španjolskim vodama”, rekao je Javier Rodríguez, jedan od povodnih arheologa koji je sudjelovao u istraživanju.
Ključ očuvanja bio je u činjenici da se nalazi na teško dostupnoj lokaciji i u vodama koje su dio nacionalnog parka. Da se tamo nešto nalazi prvi su posumnjali lokalni ribari kada su našli dijelove amfora u svojim mrežama, a potom su o tome obavijestili IBEAM koji je poslao robota u istraživanje prošloga proljeća. Tada je otkrivena velika količina amfora na morskom dnu.
Potom su, prije dva – tri mjeseca, dva profesionalna ronioca po uputama IBEAM-a provela pretraživanje i pri tome napravila 2000 snimaka, što je pomoglo u utvrđivanju lokacije olupine. Arheolozi vjeruju kako je olupina dugačka oko 20 metara, a nađene posude su oko metra dužine. Vjeruje se da je to bio brod na trgovačkoj ruti iz sjeverne Afrike i Španjolske na putu prema Francuskoj ili Rimu.
Uprkos očajničkim naporima vlasnika da spasi svog psa razjareni pitbul je iščupao pudlicu iz ruku vlasnika i usmrtio je pred njegovim očima…
Tivat - foto S. Luković
1 od 6
Hvatanje psa - Tivat
Odvode psa
Radnik Azila odvodi psa
Uznerijući sadžaj pas rastrgao pudlicu
Rastrgana pudlica - Uznemirujući sadržaj
Pas na Pinama
Pas nepoznatog vlasnika napravio je jutros nešto prije 10 sati pravi haos na šetalištu i gradskoj rivi Pine u centru Tivta.
Veliki pitbul, koji je imao ogrlicu, napao je pudlicu koju je na povodcu šetao stariji turista iz Srbije.
Uprkos očajničkim naporima vlasnika da spasi svog psa razjareni pitbul je iščupao pudlicu iz ruku vlasnika i usmrtio je pred njegovim očima.
Iako su zaprepašćenom čovjeku u pomoć priskočlili prolaznici i pokušali udarajući psa stolicom sa terase obližnjeg lokala da odvoje pitbula od pudlice u tome nijesu uspjeli.
Pas rastrgao drugog psa – Tivat
Nakon što je rastrgao malog psa pitbul se okrenuo na drugu stranu šetališta i napao majku sa djetetom u kolicima.
Upozorena povicima građana žena je u posljednji momenat podigla djevojčicu iz kolica ali je pas ipak uspio da dijete zakači po nozi.
Majka i građani uspjeli su da otrgnu dijete iz zubi razjarenog pitbula i sklone se u obližnji ugostiteljski objekat.
Odvode psa
Građani su potom psa koji se čudno ponašao uspjeli da potisnu u prolaz između dvije zgrade i pozovu Komulanu inspekciju, Komulnalnu policiju i Odjeljenje bezjednosti Tivat.
Na dolazak ekipe šintera Komunalnog preduzeća Kotor, koje taj posao obavlja i u Tivtu, čekalo se 20-ak minuta, a za to vrijeme agresivan pas je ponovo krenuo da šeta po Pinima, pa su šetači bili prinuđeni da se sklanjaju jer su ih drugi građani upozoravali da sa psom nešto nije u redu i da ih može napasti.
Hvatanje psa – Tivat
Kad su se pojavili šinteri pas je prvo izbjegao hvatanje lasom i pobjegao na terasu lokala “Sirena” gdje ga je šintert na kraju uspio uhatiti i odvesti u azil u Kavču.
Povrijeđena djevojčica odvedena je u Dom zdravlja Tivat gdje su joj, kako nezvanično saznajemo, konstatovane samo lakše tjelesne povrede i ona je medicinski zbrinuta.
Tek pošto se sve okončalo na Pinima su se pojavili policajci Odjeljenja bezbjednosti Tivat koji su napravili zapisnik i uzeli izjavu od šokiranog vlasnika ubijene pudlice.
Na realizaciji projekta Luštica Bay tokom prošle godine prosječno je na dnevnom nivou, bilo upošljeno 360 radnika, uglavnom iz Crne Gore – saopšteno je iz kompanije “Luštica Development” koja gradi novo apartmansko naselje na tivatskom dijelu luštičkog poluostrva, na obali zaliva Trašte.
Kompanija iza koje stoji egipatsko-švajcarski konzorcijum “Prascom”, do sada je u realizaciju tog projekta investirala blizu 90 miliona eura.
U samoj “Luštici Development” na poslovima upravljanja projektom, angažovan je 51 stalno upošljeni radnik, od čega su njih 62 odsto iz Crne Gore. Od crnogorske radne snage, u toj firmi pored Tivćana i Kotorana kojih je 38 odsto, zaposleni su i kadrovi iz Podgorice, Cetinja, Nikšića i Plava.
“Na samom gradilištu za vrijeme izvođenja radova, u projeku je tokom prootekle dvije godine dnevno bilo angažovano 360 radnika, uglavnom iz Crne Gore”- saopštili su u “Luštici Development” ističući da je to značajno više od dnevnog prosjeka uposlenih radnika kojih je bilo 138 u 2012. , 196 u 2013., odnosno 321 u 2014.godini.
Jablaničko jezero u Bosni i Hercegovini u cijelosti je nestalo nakon što je Elektroprivreda BiH maksimalno iskoristila zalihe vode koje su tamo bile akumulirane kako bi proizvela što više električne energije tokom hladnih dana januara, a takva odluka vjerojatno će imati dugoročne i katastrofalne ekološke posljedice, tvrde ekološke udruge, dok iz Elektroprivrede BiH te optužbe odlučno odbacuju.
U dolini Neretve, između mjesta Konjic i Jablanica u Hercegovini, koju obično prekriva jezerska voda duboka do 80 metara, od kraja januara vidljivo je samo muljevito tlo, a na nekim lokacijama ponovo se mogu opaziti nadgrobni spomenici potopljeni 50-ih godina prošlog stoljeća, kada je nastalo akumulacijsko jezero kao dio projekta gradnje brana i hidroelektrana na Neretvi.
Jezero je uobičajeno dugo do 30 kilomeara i zauzima više 1400 hektara površine te ga nastanjuje bogati riblji fond, uključujući pastrvu i šarana.
Ekolozi i organizacije zadužene za zaštitu ribljeg fonda i ribolov tvrde kako je ispuštanjem gotovo cjelokupnog kapaciteta jezera sve to uništeno.
“Ovo je potpuna katastrofa, uništeno je više od dva milijuna ribljih jedinki i to nisu paušalne ocjene već podaci s terena, izravno povezani s aktualnim studijama koje su rađene o flori i fauni u jezeru, a izradile su ih dvije znanstvene institucije – Prirodnomatematički fakultet i Poljoprivredni fakultet iz Sarajeva”, izjavio je za portal Klix Mirsad Trešnjo, tajnik Organizacije sportskih robolovaca Konjic, koja je zakonski upravitelj ribolovnog područja Konjica što ga čine rijeka Neretva sa pritokama te Boračko i Jablaničko jezero.
Direktor Hidroelektrane Jablanica Ramiz Zahirović potvrdio je kako su zbog sušnog razdoblja i velike potražnje za električnom energijom tijekom siječnja bili prisiljeni maksimalno eksploatirati zalihe vode u akumulacijskom jezeru, ali dodaje kako je sve to urađeno uz potrebno planiranje u koje je bila uključena i Agencija za vodno područje Jadranskog mora.
U izjavi za “Dnevni avaz” istaknuo je kako ovo nije prva takva situacija jer se nešto slično dogodilo i 2005. godine.
Njegovo je stajalište kako ekolozi pretjeruju u ocjenama o pričinjenoj šteti.
“Nije da nema štete, ali pričati o tome da je nastala ekološka katastrofa mislim de je definitivno preuveličano”, tvrdi direktor hidroelektrane koji ima teoriju po kojoj riblji fond “nije nestao nego je migrirao”.
Najavio je kako će stoga Elektroprivreda BiH, sukladno svojim obvezama, obaviti poribljavanje Jablaničkog jezera čim se razina jezera normalizira.
Profesor zoologije i ekologije na sveučilištu “Džemal Bijedić” u Mostaru Sanel Riđanović drži pak kako stvari nisu ni iz bliza tako jednostavne te da je pričinjena šteta zapravo nepopravljiva, posebice po riblji fond koji se udomaćio otkako je nastalo Jablaničko jezero 1953. godine.
“Neke endemske vrste kada jednom nestanu, nikad se više neće vratiti. Možda će trebati dvadeset, pedeset ili sto godina za povratak na neko ranije stanje, ali to nitko sa sigurnošću ne može govoriti. U načelu, jednom kad narušiš vodeni ekosustav on se doista nikada ne može vratiti na ranije stanje”, kazao je Riđanović.
