Turistička organizacija opštine Budva uspješno je predstavila ponudu budvanske rivijere na 50. Međunarodnom sajmu turizma “ITB” u Berlinu, koji se održao od 9. do 13. marta.
Na štandu Nacionalne turističke organizacije, pored Turističke organizacije opštine Budva, svoju ponudu predstavile su i lokalne turističke organizacije: Bar, Tivat, Ulcinj, Kotor, Herceg Novi i Podgorica, hotelske kompanije: HG Budvanska Rivijera, HG Montenegro Stars, Avala Resort & Villas, hoteli: The Queen of Montenegro i Ramada, turističke agencije Adria DMC i Discover Montenegro, Nacionalni parkovi Crne Gore i nacionalni avio prevoznik Montenegro Airlines.
Prvog dana sajma, 9. marta 2016. godine, NTO Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Nacionalnim parkovima Crne Gore na konferenciji za novinare prezentovala mogućnosti za investicije i turističku ponudu Crne Gore pod sloganom „Divlja ljepota na Jadranu”.
Turistička privreda Crne Gore, hotelijeri i agencije, održali su veliki broj poslovnih sastanaka sa partnerima sa ovog važnog emitivnog tržišta. HG Budvanska rivijera ugovorila je saradnju sa vodećim tur-operatorima, koji će ove sezone dovesti njemačke turiste u hotelske objekte ove najveće crnogorske hotelske kompanije. U objektima Budvanske rivijere u 2015. godini zabilježeno je povećanje prometa sa njemačkog tržišta za 54% u odnosu na 2014. g., što predstavlja dobru polaznu osnovu da se ovaj pozitivan trend nastavi i u 2016. godini. Za predstojeću turističku sezonu, od tur-operatora koji prodaju aranžmane na tržištu Njemačke, HG Budvanska rivijera je ugovorila saradnju sa partnerima Thomas Cook, Its, Dertour, Olimar, Misir i Meeting point.
Svakog dana trajanja sajma, posjetioci su imali priliku da kroz sastanke i promotivni materijal dobiju informacije o kompletnoj turističkoj ponudi Budve.
Njemačko tržište je jedno od najvećih emitivnih tržišta sa preko 60 miliona turista godišnje. Prema istraživanjima rastući segmenti tražnje su luksuzni eko turizam i aktivan odmor, krstarenja i kulturni turizam.
Prema zvaničnim statističkim podacima, Budvu je tokom 2015. godine posjetilo 20.782 turista iz Njemačke, što je porast od 28% u odnosu na 2014. godinu, koji su ostvarili 127.992 noćenja, odnosno 38% više u odnosu na 2014. godinu.
Ove godine, najposjećenija turistička berza na svijetu, ITB sajam, privukla je blizu 200.000 posjetilaca i preko 10.000 izlagača iz 187 zemalja svijeta.
Šesto po redu Match Race takmičenje u Porto Montenegru okupilo je proteklog vikenda profesionalne evropske timove.
Nakon tri intenzivna dana moru, od 11. do 13. marta, na sportskim BLU26 jedrilicama, trofej je otisao u ruke ruskoj ekipi – posada tima iskusnog jedriličara Vladimira Lipavsky-og je pobjednik Match Race takmičenja.
Na jakoj buri koja je bila konstantno izmedju 15-20 čvorova, na udare i do 30, odjedrila su se 32 meča, odnosno dvoboja, a Lipavsky je imao 10 pobjeda, od čega tri u finalu. Drugo mjesto pripalo je Slovencu Dejanu Presenu koji je imao 8 pobjeda, a na trećoj poziciji je crnogorski skiper Saša Keković sa 6 pobjeda. PMYC ekipa je zauzela 5 mjesto, a za kormilom je bio Tivćanin Ilija Belan.
Match Race – jedrenje Boka foto D. Ševaljević
„Po drugi put od kada Porto Montenegro Jahting klub organizuje, takmičenje je rangirano sa Grade 3, što znači da se takmičenje bodovalo na ISAF tabeli (International Sailing Federation). Takmičenje su sudili priznati Neven Baran (Hrvatska) i Martin Clasen (Njemačka). Nakon intenzivnih dana provedenih na moru, učesnici su imali organizovan i bogat program aktivnosti u marini i naselju Porto Monenegra.“- kazala je Kristina Škanata iz PR službe Porto Montenegra.
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva priredilo je danas u Luci Kotor veliku redovnu godišnju interresornu vježbu spašavanja i reagovanja u incidentnim situacijama na moru. Po scenariju vježbe, došlo je do eksplozije i požara na jednom o kruzera u Luci Kotor, a unesrećeni brod „glumio“ je mini-kruzer „Artemis“ pod malteškom zastavom. Po pozivu u pomoć koji je brod poslao Obalnoj radio stanici „BARRADIO“, stavljen je u pogon kompletan državni mehanizam reagovanja u ovakvim vanrednim situacijama.
Svojim tehničkim sredstvima i ljudstvom u saniranje posljedica incidenta u kotorskoj luci uključili su se Uprava pomorske sigurnosti (UPS), Mornarica VCG, Služba zaštite i spašavanja Kotor, Dobrovoljno vatrogasno društvo „Bogoljub Brezić“ iz Perasta, Granična pomorska policija, sve službe preduzeća „Luka Kotor“, Lučka kapetanija, Zavod za hitnu medicinsku pomoć i Regionalni centar za obuku ronilaca za podvodno deminiranje iz Bijele.
Dok su vatrogasci i službe Luke Kotor gasili požar na brodu sa kopna, a sa mora je vatru gasio vojni remorker PR-41 „Orada“, pripadnici Odreda za spašavanja MVCG su, koristeći tek remontovani mali remorker LR-77, baržu „EKO-2“ i specijalni ekološki brod „EKO-1“ reagovali spriječavajući širenje maftne mrlje koja je isticala u more iz oštećenog kruzera. Brod je okružen plutajućom branom, ekipa sa kopna upotrebila je asporbente za sakupljanje razlivene nafte, a u more je sa barže „Eko-2“ spušten i poseban uređaj-skimer koji je sa površine vode usisao zauljene materije.
Spasilačke ekipe evakuisale su jedno povrijeđeno lice sa broda, a ronioci RCUD-a iz Bijele „spasili“ su iz mora utopljenika i sanirali oštećenja brodskog trupa pod vodom, spriječavajući dalji prodor mora u kruzer „Artemis“. Pored menadžmenta Luke Kotor, i učenika Srednje pomorske škole iz Kotora predvođenih direktorom Veljkom Boticom, vježbu su pratili predstavnici UPS Crne Gore, Direktorata za vanredne situacije MUP-a, gradonačelnik Kotora dr Aleksandar Stjepčević i komandant MVCG, kapetan bojnog broda Darko Vuković.
„Vježba je danas pokazala da je Crna Gora institucionalno spremna da odgovori na sve izazove koji se tiču zaštite mora od zagađenja u ovakvim incidentnim situacijama. Svjedoci smo bili da osim obučenog ljudstva, imamo i pristojnu opremu i sredstva za zaštitu mora od zagađenja, ali i kapaciteta za uspješne akcije traganja i spašavanja na moru. Još jednom smo potvrdili dobru saradnju nosilaca ove vježbe – UPS, MVCG i Sektora granične pomorske policije koji smo inače, krunisali posebnim Sporazumom o saradnji koji je potpisan krajem prošle godine.“- istakao je Predrag Ratković, načelnik Sektora za zaštitu mora u UPS Crne Gore, koji je kao tzv. „nacionalni zapovjednik na mjestu nezgode“, rukovodio vježbom. On je dodao da je cilj vježbe bio da se testiraju procedure, uvježbanost ljudstva i funkcionalnost opreme i sredstava, ali i utvrde nedostaci u radu cijelog sistema interventnog reagovanja kako bi se oni na vrijeme otklonili.
Vježba Kotor
Vatrogasci predmet kritika
Iako je nezaobilazni dio nacionalnog sistema za suočavanje sa ovakvim situacijama, Služba zaštite i spašavanja (SZS) Opštine Kotor juče je „mlako reagovala“ poslavši na vježbu samo jednu ekipu svojih vatrogasaca sa jednim od najstarijih svojih kamiona, dok je drugu ekipu poslalo DVD „Bogoljub Brezić“ iz Perasta. Ne sačekavši da se okončaju sve spasilačke aktivnosti, vatrogasci su se „pokupili“ i otišli prije kraja vježbe na kojoj se njihov komandir Maksim Mandić uopšte nije ni pojavio, Niko iz SZS nije ostao ni na završnoj konferenciji i analizi vježbe. Učesnici vježbe koja je bila državnog značaja sa involviranim kompletnim sistemom hitnog reagovanja, nisu krili zaprepašćenje i kritike zbog ovakvog ponašanja SZS Kotor, a gradonačelnik Aleksandar Stjepčević je kako nezvanično saznajemo, najavio da će tražiti objašnjenje i odgovornost nadležnih u toj opštinskoj službi.
U potrazi za atraktivnim turističkim proizvodima, u Novom Vinodolskom sjetili su se njemačke torpiljarke TA 45 Spica, potopljene na samom kraju Drugog svjetskog rata ispred njihova grada. Ronjenje je turistički hit već godinama, a olupine brodova poseban su mamac za ronioce koji traže više i spremni su platiti više, piše Novi list.
Novljanska gradska delegacija pokucala je na vrata ronioca, podvodnog fotografa i istraživača potopljenih brodova Danijela Frke da bi provjerila drži li potopljeni brod vodu kao turistički i ronilački projekt. Naravno, u prenesenom smislu riječi.
Frka nimalo ne dvoji, potopljena torpiljarka ili eskortni razarač sigurno može biti turistička atrakcija. I to bez velikih ulaganja.
Tehnički jednostavno
– Ronjenje na TA Spicu je tehnički lako izvedivo. Nužno je opremiti lokalni ronilački centar opremom za duboko ronjenje. Ili kako se kaže, za tehničko ronjenje. Radi se o kvalitetnijoj opremi koja dopušta urone na dubine veće od 40 metara. Već ima u Hrvatskoj centara opremljenih za tehničko ronjenje. U Europi već imamo puno tehničkih ronilaca i interes za ronjenje na olupine na većim dubinama sve je izraženiji. Prije deset godina rijetko tko je ronio s plinskim mješavinama, danas je to nešto sasvim normalno i dostupno i plićem džepu, objašnjava Frka dodajući da bi zahtjevnija oprema za ronilački centar stajalo između 20 i 25 tisuća eura.
Da Novljani ne izmišljaju toplu vodu, svjedoče primjeri drugih olupina razasutih po Kvarneru, ali i ronilačkih centara iz Rijeke, Mošćeničke Drage i Voloskog koji u svojoj ponudi imaju olupine.
Tisuće zarona
Nekoliko tisuća zarona napravi se godišnje na nekoliko olupina na Kvarneru. Najatraktivnije su torpiljarka TA 36 Stella Polaris potopljena dubini od 65 metara ispred Brestove. Grčki trgovački brod Kalliopi koji je poslije Drugog svjetskog rata potonuo u Velim vratima i sada na šezdesetak metara privlači ronioce. Atrakcije su parobrodi Lina i Vis potopljeni kod Porozine odnosno kod Plominskog zaljeva. Okomito položena Lina se skriva na dubini od 25-55 metara, a Vis je ostao sačuvan u komadu na 60 metara dubine i izuzetno je primamljiv roniocima. Popularno je ronjenje na saudijski trgovački brod Elhawi Star koji je nestao pod morem ispred sušačke luke te Sigrid koji leži nadomak riječkog lukobrana.
– Imamo ekipe iz Europe koje specijalno dolaze na tehničko ronjenje na olupine, a imamo i ronioce koji nakon dva-tri dana na grebenima pitaju hoćete li nas voditi na olupine. U Krnici je centar koji radi cijelu godinu, a specijalizirao se za duboko ronjenje, ističe Frka potencijale ideje iz Novog Vinodolskog.
Povijesna drama
Inače je priča o kraju Spice prava drama koja može biti zanimljiva roniocima, ali i svakom turistu. Nakon kapitulacije Italije, Nijemci su preuzeli 11 torpiljarki građenih u Rijeci i Trstu. Brodovi su zadržali imena i dobili prefiks TA, Torpedoboot, Ausland. U prijevodu, inozemna torpiljarka. Uz torpedo je imala 12 topova, od kojih najveće kalibra 100 mm u kulama. Plovile su brzinom od 31,5 čvora, a posadu broda dugog 82 metra činilo je 156 mornara. Na posljednji zadatak krenula je iz baze u Trstu 11. travnja. TA Spica je trebala služiti kao potpora topničkom napadu koji je trebao zaustaviti napredovanje partizana od Senja prema Novom i Rijeci.
Dvije torpiljarke stižu u Bakar, no napad se odgađa i njemački brodovi ostaju u Bakru cijelog dana, što je bilo kobno. I dovoljno da ih primijete partizanski obavještajci. Sljedeće večeri, petak 13. mjesečina je obasjala Vinodolski kanal, a britanski torpedni čamci skrili su se kod rta Glavine, nasuprot Novog.
Nisu znali da stižu njemačke torpiljarke, no znali su da Nijemci nešto spremaju. TA 40 Pugnale je primijetio torpedne čamce i brzim okretom uspio izbjeći dva torpeda koja su prepolovila TA 45 Spicu. Brod je potonuo za četiri-pet minuta. Poginula je polovica posade, a preživjeli su ostavljeni u moru. Pugnale je istresao plotune preko glava mornara koji su spašavali živu glavu plutajući u Vinodolskom kanalu i pobjegao prema Rijeci, a preživjele nisu spašavali niti Britanci.
Fotografije
Nakon desetak sati, većina Nijemaca dokopala se obale u Novom, koji su još držali Nijemci. Frka je razgovarao sa Novljaninom koji se sjeća kako su Nijemci stigli do obale. Nitko im nije prilazio jer se pročulo da Nijemci ubijaju civile pri povlačenju. Manje je sreće imala skupina od desetak Nijemaca koji su otplivali prema Vrbniku. Partizani su ih strijeljali. Među njima i Nijemca koji se skrio kod župnika. Lani je, nakon smrti župnika, nađen medaljon sa slikom supruge i djeteta ubijenog Nijemca. Dvojica njemačkih vojnika uspjela su pobjeći, našli su barku i doveslali do Rijeke, do svojih snaga. Zanimljivo je da je Frka uspio od jednog od preživjelih njemačkih vojnika dobiti fotografije Spice.
Dio broda je neprepoznatljiv, no krmeni dio olupine dužine 50 metara je sačuvan i atraktivan za ronjenje. Dobro se vide topovi, kupole za topove…
NVO “Orjen Outdoor” učestvovala je sa projektom izgradnje sportskog penjališta na prirodnoj stijeni u zaleđu Herceg Novog, na konkursu koji je raspisala Turistička organizacija Herceg Novi. Kako je na Kamenom planirana rekreativna zona za bicikliste i pješake, koju bi uredili Agencija za izgradnju i Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, na dijelu starog puta prema Sitnici, u ovoj NVO su shvatili da bi idealno bilo da u blizini postoji i sportsko penjalište na prirodnoj stijeni.
„Zajedničkim snagama AK “Nikogorci” i NVO “Orjen outdoor” krenuli smo u ispitivanje terena i potragu za najpogodnijom i najkompaktnijom stijenom u tom rejonu. S obzirom na sam naziv sela Kameno, nije nam teško bilo pronaći stijenu na samo nekih tridesetak metara od buduće biciklističko rekreativne staze. Sama blizina puta i dostupnost daje veću vrijednost ovom projektu“ – kazao je Saša Kulinović iz NVO „Orjen outdoor”.
Projekat podrazumijeva opremanje 15 smjerova različite težine, od smjerova za početnike, do smjerova za iskusne penjače, na prirodnoj stijeni, odnosno bušenje i postavljanje elemenata za osiguranje.
Foto: Damor Pepić
– Kako se već planiraju aktivnosti na tom dijelu, dogovoili smo da se čišćenje i prilagođavanje prilaznog terena uradi u sklopu pravljena biciklističko rekreativne zone, kao i u kasnijoj fazi obilježavanje penjališta putokazima i smjernicama. Neophodno ulaganje za nabavku 15 sidrišta je 1380 eura.
Ovim se stvaraju uslovi za sve popularniji aktivni turizam, samo 10-15 minuta od centra Herceg Novog i pristup stijeni gdje bi kasnije bilo moguće obučavanje, trening i usavršavanje alpinista, speleologa, sportskih penjača, specijalizovanih službi vojske, policije, vatrogasnih jedinica.
Foto: Damor Pepić
Plan je da se stijena opremi u narednih mjesec, a kontrolu će obavljati Agencija za razvoj i zaštitu Orjena.
– Veoma nam je drago da je Turistička organizacija Herceg Novog prepoznala ovaj projekat kao neophodnu ponudu našeg grada. Izgradnjom penjališta na Kamenom, dostupnog svima, pridružujemo se turističkim gradovima Dubrovnik, Split, Tivat, Poreč, Opatija… – kaže Kulinović.
U Turističkoj organizaciji su najavili saradnju i u sljedećim projektima Nvo “Orjen outdoor”, a sve u korist istog cilja-Herceg Novi i Orjen poželjna evropska turistička outdoor destinacija.
U realizaciji izgradnje turističkog kompleksa u mjestu Dobreč, Rose kod Herceg Novog ne postoje nikakve prepreke, saopštili su iz Sekretarijata za razvojne projekte i dodali da se uskoro očekuje zahtjev za izdavanje građevinske dozvole.
“Nakon što je u decembru prošle godine kompanija Northstar dostavila činidbenu garanciju u iznosu od milion eura, ne postoje nikakve prepreke u vezi sa započinjanjem aktivnosti na realizaciji tog projekta na hercegnovskom dijelu poluostrva Luštica”, rekli su agenciji Mina-business iz Sekretarijata.
Iz Sekretarijata su dodali da postoje svi preduslovi i da se očekuje da se kompanija Northstar u najskorijem periodu obrati Ministarstvu održivog razvoja i turizma zahtjevom za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju objekta centralnog hotela sa depadansima i pratećim sadržajima.
“Trenutno su u toku razgovori sa kompanijom Northstar u vezi sa stvaranjem infrastrukturnih pretpostavki, za realizaciju projekta na lokalitetu Dobreč Rose, što takođe predstavlja jedan od bitnih preduslova za budući razvoj turističkog kompleksa”, rekli su iz Sekretarijata.
Iz Sekretarijata su naveli da se Ugovorom o dugoročnom zakupu zemljišta sa obavezom izgradnje, razvoja i upravljanja ekskluzivnim turističkim kompleksom, konzorcijum sačinjen od kompanija Northstar i Equest Capital Limited Jersey obavezao da će u roku od pet godina od početka investicionog perioda realizovati minimalne investicione obaveze.
“Investicioni period, odnosno period za realizaciju investicije, počeo je 26. novembra 2013. godine, 90 dana nakon dana stupanja na snagu ugovora. Shodno ugovoru, kontrola investicije će se obaviti nakon isteka roka od pet godina investicionog perioda, odnosno nakon 26. novembra 2018. godine”, rekli su iz Sekretarijata.
Kontrolu investicije, kako su objasnili, će obaviti međunarodno priznata revizorska kuća, zajednički odabrana sa liste od pet najznačajnih revizorskih kuća koje posluju u Crnoj Gori u vrijeme obavljanja kontrole.
“Trenutno ne postoje nagovještaji koji bi ukazivali na namjeru konzorcijuma da od Vlade zahtijeva produženje investicionog perioda, odnosno roka za realizaciju minimalnih investicionih obaveza”, zaključili su iz Sekretarijata.
Ugovor o dugoročnom zakupu hercegnovskog dijela poluostrva Luštice potpisan je 11. septembra 2009. godine. Ugovor je stupio na snagu u 26. avgusta 2013. godine potpisivanjem Protokola o pravnosnažnosti ugovora, kada je praktično istovremeno potpisan i Aneks ugovora o dugoročnom zakupu. To je datum od kada počinju rokovi za ispunjenje ugovornih obaveza zakupca, uključujući investicione obaveze.
Na 90 godina je zakupljeno 520 hiljada kvadrata, za gradnju turističkog kompleksa visoke kategorije, uz minimalni iznos investicije od 210 miliona eura. Turistički kompleks, kako je tada najavljeno imaće hotel visoke kategorije i 29 luksuznih vila sa pratećim ugostiteljskim i trgovinskim sadržajima, ukupno oko 70 hiljada kvadrata korisne površine. Predviđeno je da se u prvu fazu projekta uloži 140 miliona eura.
Izložba “Iz konzervatorske radionice Živka Radovića” biće otvorena u Galeriji solidarnosti u Starom gradu u Kotoru, u utorak, 15. marta, u 19 sati.
Izložbu će otvoriti slikarka-konzervatorka Jasminka Grgurević.
Živko Radović je rođen 1962. godine u Mojkovcu. Diplomirao je na Kulturološkom fakultetu na Cetinju 1986. godine. Konzervatorsko iskustvo sticao je još za vrijeme studija kao član konzervatorske ekipe Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije na terenima u Pećkoj patrijaršiji, Sabornom hramu u Kraljevu, manastirima Ljubostinja, Ravanica, Vraćevšnica, Studenica, Gradište, riznici Srpske pravoslavne crkve u Dubrovniku.
Polaganje vijenaca na spomenik strijeljanim mornarima
Kotorski karneval 2016.
Perast jun 2017. foto Boka News
Kotorski karneval 2016.
Kotorski karneval 2016.
Kotorski karneval 2016.
Kotorski karneval 2016.
Direktorica TO Tivat - Gabrijela Glavočić foto Boka News
Kotorski karneval 2016.
Najbolji sportisti Tivta u 2108.
Kotorski karneval 2016.
Kotorski karneval 2016.
Bogumila
Kotorski karneval 2016.
Kotorski karneval 2016.
Kotorski karneval 2016.
Kotorski karneval 2016.
Kotorski karneval 2016.
Buđenje ljeta 2017.
Kotorski karneval 2016.
Kotorski karneval 2016.
Kotorski karneval 2016.
Kotorski karneval 2016.
Kotorski karneval 2016.
Kotorski karneval 2016.
Kotorski karneval 2016.
Kotorski karneval 2016.
Spaljivanjem karnevala, Šotokucina Ništavića, građani Kotora riješili su se krivca za brojne probleme u protekloj godini, počevši od žičare, aktuelne gradske pijace Markata, sportske dvorane, zimskog bazena, Luke Kotor, sa porukom da se Kotor neće seliti u Podgoricu…
Karnevalsku povorku predvodio je kapo kotorskog karnevala Luka Knezović, u kojoj su bili gosti sa Korčule – Vela Luka, Argentine i Podgorice – Romski obrazovni fond, grupa iz kotorskog Resursnog centra, brojne grupe najmlađih iz kotorskih vrtića i osnovnih škola, mažoretke iz Kotora, Budve i Herceg Novog, trombonjeri iz Đenovića, uz zvuke gradskih muzika Kotora i Đenovića.
Fešta se nastavila na glavnom gradskom trgu koncertom Danijele Martinović.
Organizartor ovogodišnjeg kotorskog karnevala bio je Kulturni centar „Nikola Đurković“, suorganizator Turistička organizacija Kotor, pokrovitelj Opština Kotor.
Socijaldemokrate Ivana Brajovića nastupiće samostalno na lokalnim izborima u Tivtu, koji su zakazani za 17. april, saopšteno je iz te partije.
Navode da je na sjednici tivatskog odbora partije jednoglasno usvojena odluka o samostalnom nastupu na predstojećim lokalnim izborima.
“Donošenje ovakve odluke je u potpunosti opravdano, imajući u vidu informacije sa terena o značajnoj podršci na koju aktivisti Socijaldemokrata u predhodnom periodu nailaze u kontaktu sa građanima Tivta”, saopšteno je iz ove stranke.
Sjednici opštinskog odbora je prisustvovao i predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore, Ivan Brajović, koji je ukazao na značaj koji predstojeći lokalni izbori u Tivtu predstavljaju za Socijaldemokrate.
”Uspjeh koji sa punim pravom očekujemo na lokalnim izborima će svakako biti potvrda našeg zajedničkog predanog rada i jasan pokazatelj da istinska socijaldemokratija, kao ideja koju smo uspjeli da sačuvamo, među Tivćanima okuplja sve veći broj pristalica. Uvjeren sam da su građani Tivta već prepoznali našu ponudu i da će prihvatiti partnerstvo za dinamičan ekonomski razvoj kao najbolji koncept koji garantuje ostvarenje bržeg i ravnomjernijeg privrednog razvoja opštine. Entuzijazam kojim su članovi tivatskog odbora Socijaldemokrata pristupili pripremi ovih izbora govori da smo ozbiljna partija koja će sa pozicije vlasti na svim nivoima u budućnosti biti prepoznata kao značajan i nezaobilazan politički faktor”- poručio je Brajović nakon donošenja odluke”, kazao je Brajović.
Predsjednik Socijaldemokrata Tivta Zdravko Mitrović je izrazio zadovoljstvo onim što je urađeno od osnivanja opštinskog odbora.
“Upravo naš rad u prethodnom periodu, koji je rezultirao kvalitetnim postavljenjem partijske infrastrukture, kao i svakodnevni porast broja članova daje nam za pravo da kažemo da ćemo biti najprijatnije iznenađenje na lokalnim izborima. Podrška koju imamo na terenu, profesionalni i ozbiljni ljudi koji će se naći na našoj listi i zastupati i sprovoditi našu politiku, su nas opredijelili da jednoglasno donesemo odluku o samostalnom nastupu”, rekao je Mitrović.
Naučnim skupom u crkvi Svetog Pavla, krajem protekle godine, proslavljeno je 750 godina prisutnosti Franjevaca u Kotoru i Boki Kotorskoj u organizaciji Provincijalata franjevačke provincije svetog Jeronima u Dalmaciji i Istri iz Zadra i franjevačkog samostana Svete Klare iz Kotora.
Na čitavom području Boke, od Herceg Novog do Kotora, tokom više od sedam stoljeća djelovalo je 18 franjevačkih samostana, hospicija, kao i tri samostana u Budvi. Franjevci su prvobitno obavljali svoju pastoralnu djelatnost, propovijedali evanđelje, slavili eukaristiju, sakramente i bili uvijek aktivni u širenju kulture. Kao jedini muški red koji je preživio francusku okupaciju i devastaciju regije, 1814. godine, Franjevci otvaraju školu. Njihov doprinos na polju kulture grada Kotora i Boke Kotorske je nemjerljiv.
Posebni doprinos Franjevci su, dali na polju umjetnosti, muzike i književnosti o čemu svjedoči i ostavština velike franjevačke biblioteke čiji korjeni sežu još u vrijeme franjevačkog biskupa Dujma koji je živio od 1352. do 1368. godine, a njegova prva donacija je bila upravo utemeljenje franjevačke biblioteke.
Danas biblioteka sadrži preko 20 hiljada naslova od kojih su najvrjednije inkunabule, knjige štampane prije 1500. godine (lat. Incunabulum, kolijevka, početak nečega) kojih je u ovoj biblioteci 45. Od posebnog značaja za istoriju Kotora je prva inkunabula koja je izašla iz štampe, a koju je štampao Kotoranin Andrija Paltašić (1450 – 1500 godine). Inače, u toku je obnova ruševne barokne crkve svetoga Franje i prenamjena te sakralne građevine u prostor s novim sadržajem i funkcijom, u biblioteku Kotorske biskupije.
Franjevci 750 godina u Kotoru – naučni skup, proslava
“Dolazak Franjevaca u Boku vezuje se za 1265. godinu, a vjerujem da su tu bili još ranije. Analogija Dubrovnika i Zadra s Kotorom je očigledna, sve je gotovo isto – i raspored samostana, dolazak Dominikanaca, Franjevaca, Klarisa. Red Franjevaca je bio jedinstven sve do polovine 15. vijeka kada su se podijelili na dvije struje. Tada su se Franjevci podijelili na konventualce i opservante, kojima mi danas pripadamo. Tada odmah nastaju dva samostana u Kotoru, različitih jurisdikcija. Ta podjela u Franjevačkom redu je definitivno zapečaćena 1517. godine. Mi Franjevci smo imali samostane Gospa od milosti, ostrvo u Tivatskom zalivu, samostan Svete Klare u Kotoru. O pojedinim samostanima, aktivnosti fratara, brojnosti, dosta je toga već napisano i ovaj skup može pomoći da osvijetlimo tu veličanstvenu panoramu franjevaštva u Kotoru, koja zaslužuje da bude vrjednovana i da i danas bude veliki poticaj suživotu, napretku, razumijevanju i uklanjanju tih granica koje ljudi među sobom postavljaju”, kazao je, predstavljajući istorijat Franjevaca, fra Josip Sopta iz samostana Rožat u Hrvatskoj.
Franjevački samostan u Kotoru je kroz istoriju prošao mnoga iskušenja, ali je, uprkos svemu, ostao duhovno i kulturno aktivan do danas.
„Ovaj jubilej je pun radosti jedne svečane povijesti, ali je ujedno obaveza i odgovornost za današnjicu. Franjevci su jednostavno Hristovi sljedbenici po primjeru Svetog Franje koji žele širiti mir i dobro. Oni su u prvom redu evangelizatori, propovjednici Jevanđelja, ali su evangelizirali i kulturom. Svjedoci toga su i naši brojni samostani kojih je u Boki bilo 18, zajedno sa hospicijem, tri u Budvi i po jedan u Ulcinju i Baru. Mi obilježavamo prvi pisani trag – darovnicu iz 1265. godine, kada su braća Bogdan i Picineg, sinovi Dragona de Scelpa, darovali Maloj braći (kako su zvali Franjevce zbog njihove poniznosti) kuću za stanovanje na Šuranju, pod uslovom da ne mogu kuću prodati, niti dati u zalog“ – kazao je fra Filip Karadža, predstojnik franjevačkog samostana Svete Klare u Kotoru.
Franjevci 750 godina u Kotoru – naučni skup, proslava
Prvi značajni franjevački samostan u Kotoru podigla je kraljica Jelena de Kurten (Anžujska) 1286. godine na Gurdiću. Njegovi ostaci danas čine arheološki kompleks koji je obilježen jednom informativnom(turističkom) tablom, upotpunosti nezaštićen, devastiran, a za vrijeme velikih kiša pod vodom, kao i Campo Santo ili Sveto polje, kotorsko srednjevjekovno groblje koje se nalazi uz srušeni samostan.
Centralni dio proslave, 750 godina Franjevaca u Boki, bilo je Euharistijsko slavlje u crkvi Svete Klare, koje je predvodio kotorski biskup mons. Ilija Janjić, kome je prisustvovao veliki broj Franjevaca iz regiona, sveštenika iz Kotorske biskupije i vjernika.
Posebnu pažnju izazvala je veoma nadahnuta propovijed provincijala iz Zadra, fra Andrije Bilokapića, koji je kazao kako su Sveti Franjo i Franjevci dar crkvi i dar čovjeku.
„Evanđelje se u vrijeme Svetoga Franje širilo pješice, hodalo je. Nije bilo automobila, zrakoplova, mobitela, ali srce zapaljeno Bogom, srce koje zrači dobrotu i ljubav, ono je čovjeku objavljivalo čovjeka i tako se širilo, tako je i stiglo ovdje u Boku…“
Photo: Boka News
Franjevački samostan na Prčanju
Mještani Prčanja podigli su u barkonom stilu samostan uz crkvu Svetog Nikole1739. godine, u koji su se uselili Franjevci i u njemu ostali do 1908. godine.
Franjevački samostan na Prčanju imao je svoju školu, školu za pomorce i apoteku, tako da je bio kulturni centar Prčanja početkom osamnaestog stoljeća.
Ovaj sakralni objekat budući je Međunarodni ekumenski centar „Don Branko Sbutega”, koji će afirmisati saradnju, suživot, toleranciju, ravnopravni dijalog među pripadnicima različitih konfesija, te bogatstvo različitosti koje se oduvijek njegovalo u Boki Kotorskoj.
