Saopštenje – Tivatska akcija

0
Tivat Sidro
Photo: Boka News

Integralno prenosimo zvanično saopštenje Tivatske akcije.

Da su Hrvati u Crnoj Gori brojniji nego što jesu, ne bismo imali potrebu da se tivatskoj javnosti, a naročito tivatskim Hrvatima, obratimo ovim saopštenjem. Naime, i u okviru drugih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori postoje partije s nacionalnim predznakom koje u biti funkcionišu kao privatna preduzeća nekolicine čelnika i koje, zloupotrebljavajući nacionalna osjećanja ljudi te parazitirajući na emocijama i identitetskim potrebama, služe samo ličnom interesu. Ali sve te druge nacionalne zajednice u Crnoj Gori su mnogo brojnije od hrvatske i mogu sebi dozvoliti luksuz autodiskreditacije. Kada se to, međutim, desi sa tako malobrojnom zajednicom kao što je hrvatska u Crnoj Gori, onda to predstavlja ogroman udar na elementarne interese i prava te zajednice, i dovodi u pitanje sam njen opstanak.

Povod za naše saopštenjeje četvrti Izborni sabor Hrvatske građanske inicijative održan u subotu 12.12. tekuće godine. Da prikriju otužnost ovog skupa, čelnicima HGI-ja nije pomoglo ni to što su specijalno za ovu priliku isprosili dolazak njihovog gospodara iz Podgorice; štoviše, govor koji je održaopredsjednik DPS-a tu otužnost je dodatno pojačao. A odluke donesene na ovom Saboru, prije svega personalna rješenja- izbor nove-stare predsjednice HGI-ja i selekcija ljudi u političkim tijelima ove stranke- pokazuju da HGI ni najmanje ne namjerava da mijenja osnovni kurs svoje politike. Drugim riječima, četvrti Izborni sabor HGI-ja jasan je znak da HGI želi kontinuitet svoje dosadašnje politike- politike pogubne po hrvatski narod u Tivtu, Boki Kotorskoj i Crnoj Gori. Taj kontinuitet promašene i pogubne politike HGI-ja te jasno izražena namjera čelnika ove stranke da se istraje na istoj upravo i jesu povod za pisanje ovog saopštenja. Doduše, teško da se apsolutna servilnost u odnosu na DPS, potpuno odsustvo političke vizije, potpuna nebriga za hrvatski narod u Tivtu, Boki Kotorskoj i Crnoj Gori te vođenje računa samo o interesima uskog kruga čelnika ove stranke- što su osnovne karakteristike ponašanja i djelovanja HGI-ja – uopšte i mogu nazvati politikom.

HGI, onaj izvorni i pravi, osnovan je 2001. godine, u vrijeme kada su još trajale nacionalne tenzije od ratova devedesetih, i bio je dočekan sa velikim podozrenjem od jednih i uz dozu straha od drugih. Međutim, za neke tri godine djelovanja, ne samo da je HGI pridobila veliku podršku hrvatske zajednice već je na lokalnim izborima 2004. godine dobila mnogo glasova i drugih građana Tivta. Tadašnji principjelan, autentičan i slobodarski, hrvatski, ali i građanski HGI, koji nije bio spreman da bude puki satelit vlasti nije odgovarao DPS režimu, pa je uništen. Da budemo sasvim jasni- ne očekuje se od stranke najmanje brojne manjine u Crnoj Gori da bude bliža opoziconim partijama negoli vladajućim, ali se svakako podrazumijeva da, uz brižljivo vođenje računa o pravima i interesima hrvatske zajednice, bude i na strani borbe za vladavinu prava i demokratiju, na strani borbe protiv korupcije i kriminalizacije društva. Ponajmanje se, međutim, očekuje da ta stranka i njeni čelnici zarad sebičnih ličnih interesa do te mjere budu servilni vrhu aktualnog režima da apsolutno ništa ne preduzmu za svoj narod ni kod slučajeva teškog kršenja temeljnih ljudskih prava kakve smo imali prilike da vidimo prilikom opstrukcije povraćaja zemljišta vlasnicima u pojasu DUP-a Golf –Ekonomija i pokušaja da se kroz predlog novog Zakona o morskom dobru i kroz Izmjene i dopune zakona oeksproprijaciji izvrši otimanje privatne imovine starosjedilaca na primorju. Hrvati u Tivtu godinama su već svjedoci sramnog ponašanja ove, kako je njeni čelnici nazivaju, jedine stranke Hrvata u Crnoj Gori; HGI „štiti“ hrvatski narod u mjeri u kojoj čelnicima ove partije to dozvoljavaju njihovi patroni iz DPS-a. Ovo potpuno sljepilo HGI-ja kad su u pitanju najkrupniji problemi sa kojima su se suočavali građani Tivta u prethodnom periodu ( ne samo Hrvati već i ljudi drugih nacionalnosti) utoliko je nerazumljivije zato što je predsjednica ove stranke već skoro četiri godine ministrica u Vladi Crne Gore ( pa je valjda to što bukvalno NIŠTA sa pozicije ministrice nije uradila za Hrvate i ostale građane Tivta gđu Mariju Vučinović i preporučilo da ponovo bude izabrana na funkciju predsjednice HGI-ja).

Najnoviji politički gaf rukovodstva HGI-ja, nimalo bezazlen sa stanovišta odnosa političkih struktura u Hrvatskoj prema Hrvatima u Crnoj Gori, bilo je otvoreno svrstavanje ove partije na jednu od strana na parlamentarnim izborima u Republici Hrvatskoj. Umjesto da budu neutralni kad su u pitanju političke borbe u Hrvatskoj, jer je to jedini razuman i odgovoran stav, čelnici HGI-ja su otvoreno pružili podršku jednoj od koalicija na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, rizikujući na taj način podršku zvanične Hrvatske Hrvatima u Crnoj Gori u slučaju da Vladu Republike Hrvatske formira koalicija protiv koje je HGI otvoreno stao.

Ipak, ne može se reći da rukovodstvo HGI-ja karakteriše baš potpuno odsustvo plana i vizije. Naime, kad je u pitanju bjesomučno trošenje novca poreskih obveznika Crne Gore, čelnici HGI-ja imaju plan koji se svake godine nepogrešivo realizuje. Ni najmanje im ne smeta što Državna revizorska institucijau svojim izvještajima iz godine u godinu u kontinuitetu konstatuje brojne i teške nepravilnosti u finansijskom poslovanju HGI-ja-, nepravilnosti koje se prije svega tiču izvlačenja novca preko putnih naloga i bez odgovarajućih potvrda i ugovora. I, što je još gore, čelnicima HGI-ja ne smeta ni to što ih najveći broj pripadnika hrvatske zajednice, koje oni navodno zastupaju, otvoreno prezire zbog ovih svima jasnih i vidljivih finansijskih malverzacija.

HGI, ovakav kakav je sad, koji je samo formalno hrvatska stranka, a u suštini privjesak DPS-a, ne treba nikome ( sem tom istom DPS-u koji na taj način može da manipuliše kako ima apsolutnu podršku Hrvata u Crnoj Gori), a ponajmanje Hrvatima.Srećom po Hrvate u Tivtu ( i ostale slobodne i dobromisleće ljude svih vjera i nacija, naravno) na tivatskoj političkoj sceni konačno se pojavila snaga koja će ih dostojno reprezentovati, oličena u Tivatskoj akciji. Na predstojećim lokalnim izborima mnogi tivatski Hrvati konačno će biti oslobođeni imperativa da po automatizmu glasaju za HGI, samo zbog toga što ova stranka formalno ima atribut hrvatski u nazivu. Povjerenje koje nam svakodnevno ukazuje veliki broj (sad već bivših) glasača HGI-ja najbolji je znak da je Tivatska akcija na pravom putu i da je, između Tivćana svih drugih nacionalnosti, i tivatski Hrvati vide i doživljaju kao jedinog pravog i ozbiljnog predstavnika svojih interesa.

Pavle Jurlina, predsjednik GO Tivatske akcije

Silvio Marković, koordinator Tivatske akcije

Miomir Abović, član GO Tivatske akcije

Sidikat Institutа Igаlo: Umjesto „strаteškog investitorа“ došаo je kupаc sa novom vizijom

0
Institut Igalo
Institut Igalo

Nakon potpisivаnjа ugovorа zа prodаju većinskog pаketа аkcijа Institutа Igаlo, konzorcijumu IWG iz Londonа i nаjаvljenog zаtvаrаnjа Prve fаze do krаjа аprilа, rаdnici odlаze nа duži odmor bez gаrаncijа o ispunjenju njihovih zаhtjevа.

Tim povodom oglаsili su se sаopštenjem zа jаvnost koje integralno prenosimo.

„Zа desetаk dаnа Prvа fаzа Institutа Igаlo zаtvoriće svojа vrаtа zа pаcijente. Drugа fаzа se „odmаrа“ od krаjа oktobrа, а sа njom i polovinа zdrаvstvenih rаdnikа Institutа. Premа nаjаvаmа, prve pаcijente i goste primiće početkom februаrа, а Prvа fаzа tek krаjem аprilа sljedeće godine, što znаči dugаčаk „odmor“ zа rаdnike Institutа, nevoljni odmor sа znаčаjno smаnjenim plаtаmа.

Krаj sezone je ujedno i prilikа dа se rezumirаju rezultаti: devetomjesečni obrаčun pokаzuje dobit od 600.000 eurа, skromnа аli ne i beznаčаjnа cifrа. Kаdа se uzme u obzir iskorišćenost kаpаcitetа od oko 40% , to je rezultаt vrijedаn pаžnje, koji pokаzuje dа Institut imа šаnsu. Dа li će se tа šаnsа i iskoristiti – pitаju rаdnici Institutа. I pored svih hvаlospjevа o stručnom, požrtvovаnom i vrijednom kolektivu, te njegovom doprinosu opstаnku Institutа, činjenicа je dа su koeficijenti složenosti grupe poslovа niži od propisаnih Grаnskim kolektivnim ugovorom, obrаčunskа vrijednost koeficijentа je još uvijek 55 eurа, što zа rаdnike sа nаjnižim koeficijentom složenosti grupe poslovа znаči i prekovremeni rаd dа bi se isplаtilа minimаlnа zаrаdа u sklаdu sа zаkonom. Godinаmа je rаdnicimа obećаvаno dа strаteški investitor „sаmo što nije došаo“ i dа će se njegovim dolаskom povećаti plаte, а i povećаti broj klijenаtа i produžiti sezonu, pа neće biti ni prinudnih odmorа,te dа će se u cijelostipoštovаti Kolektivni ugovor.

Umjesto „strаteškog investitorа“ došаo je kupаc, а povećаnje plаtа i obimа poslа niko više i ne pominje. Jer kupаc imа drugu viziju: kućice oko Titove vile, sportsko selo i porodični hotel umjesto Prve fаze. Rušenje Prve fаze, kojа premа indicijаmа prodаvаcа trebа dа uslijediti u četvrtoj godini, rаdnici su shvаtili kаo poruku dа bаr polovinа zdrаvstvenih rаdnikа neće biti potrebnа odmаh nаkon istekа trogodišnjeg periodа predviđenog Kolektivnim ugovorom zа zаštitu rаdnih mjestа, kаko kupаc ne ne bi bio u obаvezi dа isplаti otpremnine.

Ugovor zа prodаju većinskog pаketа аkcijа Institutа Igаlo potpisаn je sа tim kupcem 19.novembra 2015, o čemu su rаdnici obаvješteni preko medijа, а prvi i posljednji kontаkt sа kupcimа bio je 28.aprila 2015, kojom prilikom kupci nijesu dаli ni usmene а kаmoli pismene gаrаncije dа će ispuniti očekivаnjа rаdnikа. S obzirom dа u ponuđenom progrаmu privаtizаcije i dobijenim odgovorimа nije prepoznаo interes ni izvjesnost ispunjаvаnjа očekivаnjа rаdnikа Institutа, Sindikаt, je insistirаo nа dodаtnim informаcijаmа i objаšnjenjimа, аli je privаtizаcijа Institutа Igаlo proglаšenа tаjnom, pа je, shodno tome, i izostаo odgovor, а učvrstilа se sumnjа…” – kaže se u sаopštenju Sindikаtа Institutа Igаlo

SO Tivat – imenovane ulice

1
Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

SO Tivat usvojila je danas predlog odluke o određivanju naziva ulica u naseljima Lepetane, Donja Lastva, Đuraševići, Bogišići, Milovići, Gošići, Krašići, Nikovići i Radovići, čime se stiču formalni uslovi za primjenu novog izbornog zakonodavstva na predostojećim lokalnim izborima krajem marta 2016.

Miomir Abović (TA) i Vladimir Arsić (Demokrate) kritikovali su opštinare što su, mimo znanja većine žitelja MZ Lastva-Seljanovo, prošle nedjelje u zgradi Opštine održali sastanak sa kakao je rečeno, „predstavnicima MZ Donja Lastva” na kome su ovi davali inicijative za imenovanje ulica u tom mjestu.

„Riječ je o fantomskom zboru građana MZ Lastva koja ne postoji, već postoji MZ Lastva-Seljanovo, održanom iza leđa javnosti jer taj skup nije bio nigdje oglašen niti su na njega građani pozvani. Riječ je o skupu nekolicine aktivista DPS i HGI koji su postigli konsenzus kako će se zvati ulice u Lastvi. Nisu sporna imena, već kako je ovo urađeno i odakle vama i HGI ekskluzivno pravo da dajete imena ulicama.”- upitao je Abović glavnu administratorku Jovanku Laličić (DPS) ne dobivši konkretan odgovor.

Laličić je prethodno polemisala sa opozicionarima kod usvajanja odluke o porezu na nepokretnosti, kojom se stope poreza na objekte u Tivtu od 1.januara naredne godine podižu od 11 do 34 posto, a značajno se povećavaju i poreske stope na zemljište. Iako su Arsić i Ivan Starčević iz NVO „Matica Boke” pozdravili činjenicu da je odluka, nakon velikog zalaganja opozicije, NVO sektora i građana, značajno izmijenjena u odnosu na prvobitni nacrt sa kojim je lokalna DPS-SDP vlast izašla prije oko dva mjeseca i izazvala buru negodovanja građana, Laličić im je kazala da je to bio samo „probni balon”.

Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

„Već smo i tada rekli da ima prostora da se nacrt odluke preispita i nemojte samo sebi pripisivati te zasluge.”- odgovorila je Laličić, iako je lokalna vlast od svojih prvobitnih namjera odustala tek nakon ogromnog pristiska ukupne javnosti, čak i dijela svojih istaknutih aktivista i članova DPS i SDP.

„Privilegija usvajanja ovakvih odluka sa svim njihovim posljedicama je na većini. Intersantno je da ovdje žurite da ispunite zakonsku obavezu, a ćutite o tome da Vlada uporno uzvjegava da izvrši svoju zakonsku obavezu i da donese akt o određivanju visine boravišne takse za nautičke turiste, zbog čega Tivat trpi štetu koja se godišnje mjeri stotinama hiljada eura.”- kazao je Neven Staničić (CDU), poručujući odbornicima DPS i SDP koji su izglasali novu odluku o porezima, da „ima i drugih stvari gdje se može privređivati i prihodovati u korist građana”. Vladajuća kolaicija juče je u glasanju koje je bilo prava lakrdija jer se na momente nije znalo ni o čemu se parlament izjašnjava, prihvatila tek samo par „kozmetičkih” amandmana „Matice Boke” na predlog odluke o porezima, dok su ostale ozbiljne izmjene koje se tiču građevinskog zemljišta, odbili. Vlado Samardžić (SNP) upitao je zašto lokalna vlast žuri da ispoštuje Zakon o porezu na nepokretnosti i odmah donese novu i veću odluku o porezima, kada svoje obaveze nije ispoštovala kod imenovanja nove Opštinske izborne komisije u roku koji joj je propisao Zakon o izboru odbornika i poslanika. Vlado Arsić potom je pitao Laličićevu da li su validne sve odluke koje je stara OIK što joj je istekao mandat, u međuvremenu donosila o verifikaciji i prestanku mandata odbornika u SO, a kojima je DPS-SDP uvijek uspijevala da očuva svoju tanku većinu od 17 glasova u 32-članom parlamentu.

Sa sjednice SO Tivat
Sa sjednice SO Tivat

Novosel i dalje ćuti oko „afere komunalije”

Glasovima DPS i SDP odbijen je predlog Arsića da se imenuje višestranačka Komisija za preispitivanje obračuna komunalija za period 2004-2015 godina, čime je lokalna vlast po treći put u proteklih godinu dana blokirala pokušaje opozicije da se rasvijetli afera „Komunalije”. Opozicionari nisu bili zadovoljni ni odgovorima koje su na postavljena pitanja sa prethodne sjendice u međuvremenu dobili od Novosela, a koji je nastavio višemjesečnu praksu da od javnosti krije izvještaj interne opštinske Komisje što je u međuvremenu preispitivala ove obračune, a što je rezultiralo čak i novčanim kažnjavanjem nekih nižih činovnika.

„Kao zmija noge krijete taj izvještaj i obmanjujete javnost. Imate li vi granica u potcjenjivanju inteligencije građana Tivta.”-pitao je Abović Novosela podjsećajući na genezu gradonačelnikovih kontroverznih izjava u proteklih pola godine, vezano za famozni izvještaj opštinske Komisije, dok je Arsić Novoselu poručio da ga „ne vrijeđa moj intelekt šaljući mi ovakve neozbiljne odgovore.”

„Ovo je karikiranje stvarnosti jer ja nikoga ne vrijeđam niti obmanjujem. Odgovori su zasnovani na činjenicama, a one glase da izvještaj još nije konačan. Kada to bude slučaj, moja će biti i zadja odluka hoću li ga dati parlamentu ili ne.”- odbrusio je Novosel.

Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori

0
Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori
Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori

Na nedavno završenom klimatskom samitu u Parizu, usvojen je Međunarodni sporazum o klimatskim promjenama. Kao rezultat dogovora 195 zemalja, Sporazum predviđa da se do kraja 21. vijeka globalno zagrijavanje smanji, a porast prosječnih temperatura ograniči na nivo koji će biti značajno ispod dva stepena celzijusa u odnosu na predindustrijski period. Sve zemlje su se obavezale i da dodatno sprovode napore koji će ograničiti rast temperature na 1.5 C. Ovaj sporazum nudi nadu da čovječanstvo može izbjeći katastrofalne klimatske promjene i sprovesti energetsku revoluciju, koja podrazumijeva smanjenje ili eliminisanje upotrebe fosilnih goriva tokom narednih decenija.

Na okruglom stolu organizovanom u sklopu pariskog samita, a posvećenom komunikaciji tematike vezane za emisiju štetnih gasova u sektoru turizma i niskokabonskom razvoju turističkih destinacija, u Parizu je govorila dr Jelena Janjušević, menadžerka programa koji zajednički sprovode Vlada Crne Gore i UNDP-,,Centar za održivi razvoj’’.

Tom prilikom predstavljen je projekat ,,Razvoj nikokarbonskog turizma u Crnoj Gori’’, koji finansira Globalni fond za životnu sredinu (GEF), a čiji je osnovni cilj da predloži mjere turističkog razvoja koje uključuju smanjenje emisija gasova s efektom staklene bašte, kao i da ohrabri razvoj Crne Gore kao niskokarbonske turističke destinacije. Ukazano je i na rezultate obračuna gasova s efektom staklene bašte iz sektora turizma za 2013. godinu, kada su iznosili 60 kt (kilotona). Janjušević je istakla da je Crna Gora prva država na svijetu koja je razvila detaljnu metodologiju za obračun emisija gasova s efektom staklene bašte iz sektora turizma, zasnovanu na najboljoj međunarodnoj praksi. Na taj način, Crna Gora dodatno potvrđuje svoju opredijeljenost za razvoj održivog turizma, koji se zasniva na poštovanju visokih standarda zaštite životne sredine i niskog uticaja na klimatske promjene i može biti generator investicija i novih radnih mjesta.

U okviru razgovora vođenog na okruglom stolu, posebna pažnja posvećena je načinu na koji evropske turističke agencije smanjuju svoj „karbonski otisak“, promovišući niskokarbonski turizam, te o spremnosti privatnog sektora da investira u niskokarbonski turistički razvoj. Bilo je riječi i o različitim metodologijama koje se koriste pri obračunu emisija gasova s efektom staklene bašte, o postojećoj zakonskoj infrastrukturi u oblasti mjerenja emisija ugljenika i njihovoj harmonizaciji u cilju podsticanja razvoja niskokarbonskog turizma. Tom prilikom, predstavljena su iskustva nekih konkretnih niskokarbonskih projekata iz Francuske, Maroka i iz nekoliko manjih ostrvskih država.

Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama prisustvovali su i predstavnici Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.

Fregata na doku u Bijeloj

0
Uvodjenje fregate u dok u Bijeloj
Uvodjenje fregate u dok u Bijeloj – Foto D.Krivokapić

Fregata 34 Mornarice VCG, podignuta je danas na mali dok Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj. U narednih dvadesetak dana na ovom, drugom po redu kapitalnom ratnom brodu MVCG, biće obavljen manji remont koji obuhvata standardne dokovske radove na podvodnom dijelu trupa, kao i manje radove u čeliku na zamjeni dijela brodskih limova.

U Bijeloj je prije nešto više od pola godine već obavljen sličan remont i dokovanje blizanca fregate 34, broda „Kotor“ P-33., kao i raketnih topovnjača 405 i 406 koje nisu u redovnoj operativnoj upotrebi Mornarice, već čekaju na prodaju.

Uvodjenje fregate 34 u dok u Bijeloj
Uvodjenje fregate 34 u dok u Bijeloj – Foto D.Krivokapić

Iako po svojim tehničkim karakteristikama i veličini ovi brodovi klase „Kotor“ spadaju u fregate, oni su u Mornarici VCG klasifikovani kao patrolni brodovi i glavna su udarna snaga Mornarice na moru. Taj vid vojske u posljednje vrijeme ulaže velike napore u podizanju nivoa svoje borbene gotovosti i spremnosti za izvravanje raznih zadataka na moru, kroz remonte brodova klasde „Kotor“ i uvježbavanje njihovih posada.

Fregata P-33 „Kotor“ tako je prije desetak dana, prvi put nakon 2003 godine, u kavatorijumu južno od Bara, imala i vježbovno bojevo gađanje ciljeva na moru iz glavne artiljerije, odnosno topa kalibra 76 mm, kojom prilikom su postignuti dobri rezultati. Ovaj brod proteklih je mjeseci obavljao niz zadataka, počev od redovnih vježbovnih vožnji duž Crnogorskog primorja, preko vršenja tzv. daljeg obezbjeđenja nekoliko značajnih međunarodnih političko-vojnih skupova održanih u Budvi, do učešća u nekoliko zajedničkih vježbovnih aktivnosti sa više ratnih brodova zemalja NATO koji su posjećivali Crnu Goru.

Uvodjenje fregate u dok u Bijeloj
Uvodjenje fregate u dok u Bijeloj – Foto D.Krivokapić

Prema nezvaničnim najavama, fregata “Kotor“ sredinom januara bi trebalo da otplovi za Albaniju gdje će sa tog ratnog broda u Medovskom zalivu, biti položen vijenac u more, na mjesto potonuća italijanskog trgovačkog broda „Brindisi“ na kojem je prije tačno 100 godina, stradao veliki broj crnogorskih dobrovoljaca koji su iz SAD dolazili da brane svoju domovinu u Prvom svjetskom ratu.

Tivatska solila iz ptičije perspektive…

3

Čekaju vas patke, čaplje, baljoške, više ptica iz familije šljukarica. Čeka vas prvi i jedini florističko – faunistički rezervat prirode u Crnoj Gori. Osim najstrožijeg stepena zaštite na nacionalnom nivou, ovo područje zaštićeno je i međunarodim konvencijama.

“Čeka vas prvi i jedini florističko – faunistički rezervat prirode u Crnoj Gori. Osim najstrožijeg stepena zaštite na nacionalnom nivou, ovo područje zaštićeno je i međunarodim konvencijama. Na solilma vas čeka kompletna turistička infrastruktura – obnovljeni mostovi, osmatračnice za ptice i parkovski mobilijar”, navodi se u saopštenju.

Na solilma vas čeka kompletna turistička infrastruktura – obnovljeni mostovi, osmatračnice za ptice i parkovski mobilijar.

Pogledajte video i uvjerite se da solila vrijedi posjetiti!

CZIP – dođite da uživate u bogatstvu Tivatskih solila

0

Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) pozvao je građane da posjete Tivatska solila, koje od nekadašnje deponije otpada, poprimaju izglede uređene ekoturističke destinacije, osposobljene da posjetiocima pruži konkretne sadržaje.

Čekaju vas patke, čaplje, baljoške, više ptica iz familije šljukarica. Čeka vas prvi i jedini florističko – faunistički rezervat prirode u Crnoj Gori. Osim najstrožijeg stepena zaštite na nacionalnom nivou, ovo područje zaštićeno je i međunarodim konvencijama.

“Čeka vas prvi i jedini florističko – faunistički rezervat prirode u Crnoj Gori. Osim najstrožijeg stepena zaštite na nacionalnom nivou, ovo područje zaštićeno je i međunarodim konvencijama. Na solilma vas čeka kompletna turistička infrastruktura – obnovljeni mostovi, osmatračnice za ptice i parkovski mobilijar”, navodi se u saopštenju.

Na solilma vas čeka kompletna turistička infrastruktura – obnovljeni mostovi, osmatračnice za ptice i parkovski mobilijar. Pogledajte video i uvjerite se da solila vrijedi posjetiti!

Uspješna saradnja Javnog preduzeća “Morsko dobro”, upravljača ovog područja, Opštine Tivat, Turističke organizacije Tivta i Centra za zaštitu i proučavanje ptica, biće uskoro krunisana i otvaranjem infopunkta na solilima.

Solila
Solila

Od nekadašnje deponije otpada, Solila poprimaju izglede uređene ekoturističke destinacije, osposobljene da posjetiocima pruži konkretne sadržaje. Preobražaj ovog područja najbolji je primjer rezultata postignutih uspješnom saradnjom civilnog sektora i državnih institucija.

Stabilno vrijeme se nastavlja, ništa od bijelog Božića?

0
Perast
Perast

Samo nas nekoliko dana dijeli od početka kalendarske zime, a pravog zimskog vremena nema ni u primislima. Nema sumnje da izostanak hladnog vremena pogoduje kućnim proračunima jer se manje troši na grijanje, no koliko je neobično duga i izražena natprosječna toplina zdrava za ljude i prirodu, tek ćemo vidjeti.

Stabilni decembarski dani samo su nastavak stabilnog razdoblja koje nas prati od novembra. I novembar i decembar poznati su po učestalim ciklonama, tj. nestabilnom vremenu, no ove godine oba mjeseca i u većem dijelu Evrope i Sjeverne Amerike dominantno su pod utjecajem snažnih i toplih zapadnih visinskih strujanja pa za sada ozbiljnije zime nema.

U većem dijelu Sredozemlja pa tako na našem području, kontinuirano se obnavlja polje visokog pritiska vazduha pa nas prati stabilno vrijeme bez oborina. Zbog više čimbenika, ovako dugi niz stabilnih dana zna producirati maglu, sumaglicu i niske oblake koji se na nekom području mogu duže zadržati.

Perast foto Boka News
Perast foto Boka News

Da smo u hladnijem dijelu godine svjedoče tek noćne i (rano)jutarnje temperature zraka, osobito u unutrašnjosti. Dani su na kopnu prohladni, a na Jadranu natprosječno topli. U ovoj sedmici ništa nova! Postojana anticiklona i dalje će “carevati” iznad našeg dijela Evrope, donoseći nam nastavak stabilnog vremena uz temperature vazduha koje će danju i dalje biti više od normale za ovaj dio godine.

Đukanović: Moguća saradnja sa Kinezima oko Luke Bar

0
Luka Bar - Foto Boka News
Luka Bar – Foto Boka News

Predsjednik Vlade Milo Đukanović, na Premijerskom satu, dio izlaganja posvetio Luci Bar i razvojnim planovima države koji se tiču Luke.

On je rekao kako su realne mogućnosti da “Bar postane jedna od luka preko kojih bi kineske kompanije unaprijedile mogućnost za izvoz na evropsko tržište”.

Premijer je istakao da je ovogodišnji samit u Kini donio novi kvalitet saradnji dvije zemlje, te da postoji mogućnost dalje saradnje u oblasti infrastrukture, konkretno Luke Bar.

Đukanović je potencirao da razvoj Luke Bar podrazumijeva modernizaciju pruge od Bara, preko Beograda do Budimpešte.

Forum jadransko-jonskih gradova u Kotoru

0
Svetog Pavla
Svetog Pavla

Plenarna sjednica Foruma jadransko-jonskih gradova održati će se u crkvi Svetog Pavla u Kotoru 18. decembra 2015. godine sa početkom u 9:30 sati..

Tema sjednice je ‘EUSAIR-evropski programi teritorijalne saradnje i Kreativne industrije u jadransko jonskoj makroregiji-iskorak ka konkurentnom lokalnom ekonomskom razvoju’.

Opština Kotor presjedava Forumom jadransko-jonskih gradova (FAIC) na osnovu odluke donesene u u Peskari 2014. godine. Forum jadransko jonskih gradova je osnovano u Ankoni 1999. godine sa ciljem jačanja privrednog, društvenog i kulturnog povezivanja gradova na obalama Jadranskog i Jonskog mora. Okuplja preko 50 obalnih gradova iz sedam zemalja (Italija, Hrvatska, Albanija, Grčka, Slovenija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora).

Na Forumu koji će otvoriti predsjednik opštine Kotor i Foruma jadransko-jonskih gradova dr Aleksandar Stjepčević, govorti će Ida Simonella – generalni sekretar FAIC, Fabio Pigliapoco – generalni sekretar Jadransko-jonske inicijative, Milorad Šćepanović – generalni direktor Generalnog direktorata za multilateralne poslove i regionalnu saradnju-MVPEI, Mario Đordano, GeneralnI sekretara UNIADRION, Velimir Mijušković, potpredsjednik Foruma privrednih komora jadransko-jonskog regiona (Forum AIC) kao i naši saradnici iz EU i regiona.

U sesijama posvećenim podsticanju kreativnih industrija u funkciji održivog turizma i povezivanju gradova na projektnoj osnovi, ekspertskim izlaganjima obratiće se predstavnici prijateljskih gradova iz regiona sa kojima Kotor njeguje dugogodišnju saradnju poput Rijeke, Dubrovnika i Splita iz Hrvatske, Ankona, Fano i Firenca iz Italije, te predstavnici italijanskih regija Marke, Veneto i Emilia Romanja.