Jedna od autentičnih budvanskih atrakcija su starogradski bedemi, koji će, kako najavljuju iz JU Muzeji i galerije Budve, uskoro ponovo biti otvoreni za posjetioce uz pratnju vodiča.
„Već smo uspostavili saradnju sa Komunalnim preduzećem koje će redovno čistiti bedeme. U ripremama smo da formiramo i određenu službu koja bi se bavila valorizacijom bedema na pravi način. Angažovaćemo naše vodiče i vršiti naplatu ulaza, a od sredstava prikupljenih na taj način vršili bi prezentaciju samih bedema, kroz brošure, flajere i slično. I ne samo bedema već kompletnog kulturno-istorijskog dobra Starog grada“, kazala je v.d. direktorica Lucija Đurašković.
Zakon o boravišnoj taksi predviđa da se 10% iznosa ostvarenog po tom osnovu, opredijeli za valorizaciju kulturno-istorijskog nasljeđa i, kako je istakla Đurašković, iniciraće da se donese odluka kojom bi se ta sredstva i namjenski trošila.
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Cvjećara Flora Art
Cvjećara Flora Art
Susret katoličkih svećenika u Kotoru
Cvjećara Flora Art
Cvjećara Flora Art
Cvjećara Flora Art
Cvjetni aranžmani u kojima su na originalni način upakovani mirisi Boke, postali su pravi hit u ponudi cvjećare “Flora Art” u Tivtu. Cvijeće aranžirano mediteranskim biljem, lovorom, ruzmarinom, bršljanom, lavandom, vrijesom, odiše originalnošću i sve je traženije.
„Sve je proizišlo iz ljubavi prema biljkama. Ljubav generira i ove cvjetne aražmane… Svoja znanja i afinitete, prenijela sam na svog mlađeg sina koji je stalno bio uz mene, od rasadnika do rasadnika, kada sam uređivala grad, i kao član komisije za “Turistički cvijet”, obilazila dvorišta po Tivtu. Danas sam stručni konsultant u cvjećari “Flora Art”, a njen vlasnik je moj sin…“ – kaže ing. hortikulture Tanja Krstović, zahvaljujući kojoj je Tivat postao prepoznatljiv po osmišljenoj i originalnoj hortikulturi.
Cvećara “Flora Art”, u ulici Ribarska 26, u Tivtu, odiše raskošnim cvjetnim aranžmanima, mirisima, bojama, kojima naprosto ne možete odoljeti.
„Stalno istražujemo tržište, razvijamo ideje jer želimo da budemo originalni. Trudimo se da prateće zelenilo za aranžmane bude autohtono, sa naših lokaliteta kao što su Luštica, Vrmac, Grbalj, Gornja Lastva. Dakle, prisutni su lovor, pitasporum, ruzmarin, lavanda, mrča, vrijes, bor, trstika, što čini aranžmane autentičnim, a moram priznati i sve traženijim. Sve češće imamo narudžbe uz izražene želje da budu sa našim biljkama i mirisima kojima odiše Boka”, priča nam Tanja.
Ljubav je svakako najvažnija za bavljenje ovim poslom, a kada se ona spoji sa znanjem, prefinjenim estetskim senzibilitetom u sklapanju boja i pravljenju oblika, onda dobijete originalne proizvode iz radionice koja se zove “Flora Art”. Njima možete obradovati drage osobe, a prostor u kojem boravite, oplemeniti i učiniti mjestom zadovoljstva, radosti i optimizma!
Kompanija Adriatic Marinas i ove godine nastavlja da podržava Jedriličarski klub Delfin iz Tivta, kroz godišnje sponzorstvo u vrijednosti od 3.000 eura, koje će biti usmjereno za intenzivne pripreme mladih jedriličara.
Izuzetno smo zahvalni na sponzorstvu, i na logistickoj podršci kao i promociji jedrenja. Rezultati kluba pokazuju kontinuirani napredak. Igor Les je 50. na svjetskoj listi u klasi Laser Standard, što je do sada najbolji plasman, i započeo je krug kvalifikacija za OI Tokio 2020, istakao je predsjednik JK Delfin Rober Farkaš.
Kompanija Adriatic Marinas je višegodišnji prijatelj i sponzorski partner Jedriličarkom klubu Delfin – jedrenje je tradicionalan sport u Boki Kotorskoj, i kroz ovu, i ostale donacije, želimo da što više podržimo mlade talente u lokalnoj zajednici. Bilo da jednog dana oni postanu vrsni jedriličari i olimpijci u ovom sportu, ili se vremenom fokusiraju na jahting industriju i uslugu, marina za superjahte i luksuzno nautičko naselje Porto Montenegro uvjek će biti njihovo dobro poslovno okruženje, istakla je PR koordinatorka Porto Montenegra Kristina Škanata.
Nove nade jedrenja, juniorski tim JK Delfi Iliju Marković i Irinu Kusovac, očekuju dva najznačajnija takmičenja ove godine: Svjetsko prvenstvo u klasi Laser 4.7 u Belgiji krajem jula i Evropsko u oktobru u Španiji.
Flora Art
Flota Optimista je porastu i izvjesno je da ćemo iz njihovih redova uskoro imati novu generaciju u Laser. Naši jedriličari intezivno treniraju i takmiče se tokom cijele godine, kako u Boki tako i na medjunarodnim takmičenjima. Vjerujem da uspjesi i aktivnosti naših takmičara inspirišu djecu da i sami nauče vještinu jedrenja. Pozivamo ih da se priključe Delfinovoj ljetnjoj školi jedrenja za djecu od 8 do 15 godina, koja počinje prve subote juna i traje do kraja avgusta, dodao je Farkaš.
Na donatordskoj aukciji bilja koja je održana juče u sklopu obilježavanja Evropksog dana parkova u Tivtu, biljni fundus tivatskog velikog Gradskog parka obogaćen je sa novim sadnicama vrijednim više od dvije hiljade eura.
„Ovom prilikom sadnice za park, u ukupnom iznosu od 2.100 eura, donirali su „Luštica Development“ , „Sea trade“ , „Adriatic Marinas“ , JPU „Bambi“ iz Tivta, OŠ „Drago Milović“ iz Tivta, „Vodovod i kanalizacija“, Turistička organizacija Tivat, Caffe pizzeria „Recoleta“ iz Tivta, Caffe restaurant „Ambient“ iz Tivta, „Helada Mont“ Tivat, odjeljenje IV4 OŠ „Drago Milović“ , NVO „Evropski Dom“ Tivat, „M Work“ , „Komunalno“ i Sekretarijat za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost”- saopšteno je iz Opštine Tivat koja je u saradnji sa Komunalnim preduzećem i kompanijom “Kalia” iz Podgorice priredila ovu ekološku akciju.
Tada, Mornarički, a današnji veliki Gradski park u Tivtu, podigao je 1892. godine komandant Ratne mornarice Austro-Ugarske, admiral Maksimilijan Daublebski fon Šternek.
Flora Art
Po njegovoj naredbi je na nekadašnjim imanjima plemićkih porodivca Radali i Luković, podignut park jer je Šternek želio da uredi najbližu okolinu nove vojno-pomorske baze, odnosno vojnog brodogradilišta Arsenal koji je u Tivtu, takođe po njegovoj naredbi, podignut krajem 19.vijeka i sa radom je počeo 1889. godine. Admiral je stoga, komandantima svih austrougarskih ratnih brodova koji su se sa dugih putovanja po svijetu vraćali u Boku, naredio da sa sobom donose primjerke biljaka karakterističnih za daleke zemlje koje su posjetili, a one su sađene u tadašnjem Marine parku, kao se zvanično zvala ova velika botanička bašta što se danas prostire na oko četiri hektara.
Treća po redu manifetacija “Kotorska pašta” biće održana u subotu 3.juna na Pjaci od sata sa početkom u 21 sat. Tokom manifestacije biće posluženo 900 krempita spremnjenih po staroj recepturi. Krempite će biti poslužene ispred kafe bara Siempre, restorana As i ispod Sata.
Manifestacija promoviše i čuva od zaborava tradicionalni recept kotorske krempite koja je bitan dio gastronomske tradicije našeg grada, poručuju organizatori.
U muzičkom dijelu programa održaće se koncert Gorana Karana i benda Vagabundo.Voditelj programa je Dušan Davidović.
Kotorska krempita – foto Saša Kordić
Pokrovitelji manifedtacije su Opština Kotor, TO Kotor, sponzori Luka Kotor A.D. i NTO Crne Gore.
Industrijsko – obrtnička škola u Šibeniju će svim učenicima koji se budu školovali za brodske električare daje besplatne udžbenike u 1. razredu. Počelo je provođenje nacionalnog programa usklađivanja srednjoškolskog sustava obrazovanja s potrebama tržišta rada. U okviru tog programa gotovo sve strukovne srednje škole u Hrvatskoj dobit će nove obrazovne programe koje su osmislile i inicirale same škole, a izrađeni su u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. U skladu s mišljenjem Nacionalnog vijeće za razvoj ljudskih potencijala te programe odobrilo je Ministarstvo obrazovanja.
Nove obrazovne programe prilagođene potrebama tržišta rada dobilo je 30 strukovnih škola u Hrvatskoj, a među njima je i Industrijsko – obrtnička škola u Šibeniku. Ta je škola ponudila učenicima mogućnost školovanja za brodske električare. Riječ je o eksperimentalnom programu školovanja za zanimanje koje do sada šibenska djeca nisu mogla upisati.
Usklađivanje obrazovanja s tržištem rada donijelo je još jednu zanimljivu promjenu. Naime od ove će godine svi učenici osmih razreda osnovne škole uz uobičajenu dokumentaciju potrebnu za upis morati, za one programe za koje je to potrebno, priložiti i svjedodžbu medicine rada. Učenici svjedodžbu medicine rada, ako je ne prilože pri upisu, moraju predati do kraja prvog polugodišta, a do tada im vrijede potvrde obiteljskih liječnika.
Industrijsko-obrtničkoj školi Šibenik predložila je uvođenje programa školovanja brodskih električar zato što za takvim zanimanjem na tržištu rada postoji velika potražnja. Posla za brodske električare ima, osim na brodovima, u brodogradilištima, brodskim servisima, marinama i lučicama, Pomorskoj policiji i Lučkim kapetanijama te svugdje gdje postoji potreba za ugradnjom, održavanjem i popravljanjem električne strojeve i uređaje, te elektroničkih i komunikacijskih sustave i aparate na brodovima kao i djelokrugu poslova vezanih za računala i računalnu opremu.
Školovanje za ovo zvanje traje četiri godine, učenici imaju mogućnost polaganja državne mature i nastavka školovanja na srodnim višim školama i fakultetima, a sustava kvalitete ISO 9001 omogućava im ravnopravno natjecanje na svjetskom tržištu radne snage. Uz to Industrijsko – obrtnička škola svim učenicima koji se budu školovali za brodske električare daje besplatne udžbenike u 1. razredu.
Izložba slika pod nazivom Ode senzibilitetu (Ženske priče)autorke Jane Radonjić postavljena je u izložbenom prostoru Upravne zgrade Porto Montenegra (u Domu Vojske).
Ova mlada vizuelna umjetnica i „kreativni slagač postojećeg lijepog u novo“ prikazuje svoju ediciju „ženskih magazinskih“ ilustracija.
Jana se igra, intervencije su lake na prvi pogled, ugodne – da, i onda, posle prvog pogleda ide drugi: Jana nije laka. Njene ženske igračke, odjeća, boje, enterijeri, ljepota linija, prefinjenost lica na ženama – lutkama – vilama- idealima, nisu lagani. U tome ima dosta implicitne, na prvi pogled nevidljive priče o težini zadatka „biti lepa“, a kroz tu lepotu oslikatu fundamentalne ljudske tegobe, potrebe, neravnoteže, pokret. Tenzije, nedorečenost, otvorenost pitanja, rastegnutost između suprotnih potreba, naoko slučajni pokreti i poze. To predstavlja život. Ženske igračke, lutke, boje, krpice, ali sada postavljene na vrlo određen, pažljivo mudar način. Nema slučajnog poteza. To je podrška zamišljenom načinu života, ali je koji je pozivajući i lep, pa možda od zamišljenog postane i realan, u trenutku kada nešto od ovih slika zapečatimo u sebi i ponesemo dalje, istakla je prof. Dr Bojana Škorc, koja na vrlo zanimljiv način interpretira psihologiju Janinog umjetničkog identiteta.
Lajt-motiv art sezone u Porto Montenegru, zasigurno je u znaku umjetnikog identiteta jakih žena, a Jana zaista jeste predstavnica crnogorske ilustracije na jedan autentičan način.
Danas je tačno mjesec dana od jedne od najvećih pomorskih tragedija u modernoj dubrovačkoj povijesti.
Naime u utorak 26. aprila u 21 i 20 minuta život u Dubrovniku je doslovce stao. Utihnule su političke gluposti u pretkampanji, a na ulici i u kafićima su se mogle čuti samo rasprave i razgovori u maniri – ma kako je moguće?!
U te ure dogodila se najveća pomorska nesreća i tragedija još od potonuća Aurore.
Gumenjak u kojem je bilo devet osoba udario je u službeni brod Lučke kapetanije Danče koji je u tom trenutku išao po pacijenta na Mljet.
Dvoje ljudi je tu tragediju preživjelo, dvoje je odmah pronađeno mrtvo, a dvije osobe naknadno su identificirane. Za tri osobe se još traga, no nada da su živi je minimalna.
Na Šipanu pronađeno tijelo nepoznate osobe
Dubrovačka policija danas je pronašla u uvali Čemprijesi na otoku Šipanu tijelo nepoznate osobe, potvrdila je glasnogovornica Policijske uprave dubrovačko-neretvanske Andrijana Biskup te istaknula kako se identitet tek treba utvrditi kako bi znali je li riječ o jednoj od tri nestale osobe iz tragedije u Koločepskom kanalu. Tijelo je pronađeno po dojavi građana te prevezeno na Odjel patologije Opće bolnice Dubrovnik gdje će se izvršiti obdukcija i identifikacija, rekla je Biskup.
Zabrana izvođenja građevinskih radova u Herceg Novom počeće 15. juna i trajati do 1. septembra, kao i ranijih godina, osim u izuzetnim slučajevima ukoliko je riječ o kapitalnim turističkim i infrastrukturnim objektima, za šta je neophodna dozvola.
-Ove sedmice krećemo u obilazak terena, kako bismo utvrdili tačan broj aktivnih gradilišta i obavijestili investitore o prestanku izvođenja radova. Ono što zasad možemo da potvrdimo jeste da je kompanija ,,Azmont investments” dobila dozvolu da izvodi radove i tokom sezone budući da je riječ o kapitalnoj investiciji i projektu važnom za opštinu i državu. Prošle godine, dozvola je data i za lokacije ,,Lazaret” i ,,Žager”, tako da vjerovatno i za njih neće biti prestanka izvođenja radova, objasnili su iz Komunalne policije.
Podsjetićemo da je lokalna uprava prošlogodišnjom odlukom SO definisala dvije građevinske zone.
Prva zona, ispod magistrale, obuhvata građevinsko zemljište uz more koje je sa kopnene strane određeno linijom koja polazi od državne granice na rtu Kobila i ide ispod gornjeg Njivičkog puta do raskrsnice sa Jadranskom magistralom (kod Čeprnjića krivine) dalje obuhvata prostor ispod Jadranske magistrale do mora.
Druga građevinska zona obuhvata prostor 200 metara vazdužne linije iznad sjeverne strane Jadranske magistrale, sve do teritorijalne granice opštine Herceg Novi u Kamenarima.
Iz Komunalne policije kažu da za drugu građevinsku zonu postoji mogućnost da radovi budu produženi do 1. jula.
Flora Art
Inače, u ovoj godini je ostvaren prihod od građevinskih dozvola 1,3 miliona eura, a planiran prihod opštinskim budžetom po ovom osnovu je četiri miliona eura.
“Kotor – simbioza prirode i čovjeka” naziv je knjige u izdanju Turističke organizacije Kotor koja će bit predstavljena u petak, 26. maja u 13 sati u crkvi svetog Pavla u Starom gradu.
Iz Turističke organizacije kažu da se radi o ilustraciji jedinstvenosti zaliva kao prirodnog fenomena sa neprocjenjivim kulturno istorijskim nasljeđem.
Kotor je grad veoma bogate kulturno-istorijske baštine. Upravo zbog toga Kotor posjećuje veliki broj turista, pisaca, pjesnika i drugih umjetnika.
Svjesni velikog bogatstva Kotora, kroz knjigu Kotor-simbioza prirode i čovjeka, nastojali smo predočiti kako se na ovom, relativno malom prostoru, međusobno prepliću, uslovljavaju jedno drugo i na specifičan način djeluju udruženim snagama – čovjek i priroda” kaže se u pozivu Turističke organizacije Kotor.
